Dnevne novine, 9. i 10. januar 2020.

â– 8 9

DR MARKO MIROÄŒEVIĆ, IZVRĹ NI DIREKTOR AMCHAM MONTENEGRO ZA VIKEND NOVINE

UdvostruÄ?en priliv stranih direktnih investicija iz drĹžava Ä?lanica NATO-a

LIBERALNA PARTIJA PITA POLICIJU I ANB

â– 2 3

Ko spreÄ?ava Crnogorce da doÄ‘u do Cetinjskog manastira?

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021. BROJ 2888 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR

Ko preĹživi priÄ?aće‌ â– 3

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SINOĆ SAOPŠTIO■15

Korona odnijela joĹĄ ĹĄest Ĺživota, potvrÄ‘eno 436 novih sluÄ?ajeva SKI CENTAR KOLAĹ IN 1450 DOBIO STRUJU

INTERVJU: DANILO BURZAN, NOVINAR I PUBLICISTAâ– 6 7

Svetosavski politiÄ?ki pripravnici stvorili koĹĄmar u Crnoj Gori

ZAŠTO SLAVENU RADUNOVIĆU SMETAJU DRŽAVNI SIMBOLI?

â– 30 31

â– 28 29

â– 21 INTERVJU: REDITELJKA DUĹ ANKA BELADA O KOMADU “Ä?OKONDAâ€?

PRIČA O MONA LIZI KOJA VRAĆA VJERU U MOĆ UMJETNOSTI

Grb Crne Gore je NjegoĹĄev grb

ZA NAJBOLJE PONUDE:

SkijaliĹĄte ponovo otvoreno za posjetioce

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

AMBASADOR POLJSKE U CRNOJ GORI ARTUR DMOHOVSKI

Nemate bolje rješenje od Evropske unije i NATO Crna Gora nema bolje rješenje od EU i NATO, jer stabilnost i razvoj u interesu su svih, ocijenio je za NOVU M ambasador Poljske u Crnoj Gori Artur Dmohovski.

Napominje da neke zemlje i dalje svoj uticaj na ovom prostoru te da je njihov cilj prije svega destabilizacija. A osim politike, kao glavni izazov pred našom zemljom, Dmohovski vidi stabilizaciju ekonomije.

Brojni su izazovi pred Crnom Gorom u 2021. Jedan od njih je i sačuvati prozapadni kurs, no to ne bi trebalo dovoditi u pitanje jer je interes svih strana da se očuva stabilnost, kazao je Dmohovski.

“Jako teško za ovu vladu jer znamo unutrašnju politiku u Crne Gore, ali mislim da nema izbora zapravo. Vi kao zemlja nemate bolje rješenje za svoje probleme nego da nastavite da djelujete kao saveznici i naši i ostalih članica NATO. Imate druge zemlje koje žele da imaju svoj uticaj ovdje, ali oni ne žele da pomognu već da iskoriste i destabilizuju vas i NATO, zbog svojih interese.

S druge strane, EU i NATO žele ovdje u regionu stabilnost i razvoj. To su neki jaki zajednički interesi koje ni-

Dmohovski ko ne može poremetiti, smatram da će ovaj prozapadni pravac nastaviti jer je to najbolje za sve”, kazao je on.

Dmohovski napominje da nas u ovoj godini čeka i suočavanje sa narušenom ekonomijom.

“Ima dosta teških izazova sa kojima će se morati suočiti nova vlada ove godine.

Prije svega, biće teška ekonomska situacija, uzimajući u obzir da se ekonomija Crne Gore zasniva najvećim dijelom na turizmu. Ali sva-

ka vlada treba da se sa tim izbori. Ova nova vlada je u teškom položaju jer mora da nastavi EU pregovore, da nađe rješenje da budu lakši i ubrzani. U Crnoj Gori su svi već umorni vjerovatno jer proces dugo traje, ali takav je slučaj bio i u Poljskoj.

Treba vam dosta istrajnosti, ali i snage da se donesu neke odluke, da se kreće brže na ovom putu, i po mom mišljenju, ovo je glavni zadatak nove vlade”, tvrdi poljski ambasador.

R.P.

AMBASADORKA RAJZING RAJNKE

HVALA NA SOLIDARNOSTI SA AMERIČKIM NARODOM

“Kroz dobra i loša vremena, Sjedinjene Američke Države ponosne su što stoje uz narod Crne Gore u potrazi za boljom budućnošću utemeljenom na principima slobode, jednakosti, tolerancije i pravde”, napisala je na Twitter-u ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke.

Ona je zahvalila svima u Crnoj Gori, koji su izrazili solidarnost sa američkim narodnom u teškim vremenima.

“Optimistična sam u pogledu budućnosti. Naša demokratija je testirana u prošlosti i biće testirana u budućnosti. Međutim, to što smo testirani ne bi trebalo nikoga

Rajnke natjerati – saveznike, prijatelje ili neprijatelje – da sumnja u snagu američkih institucija niti u vjeru našeg naroda u demokratiju i odlučnost da usavrši našu uniju”, navela je ambasadorka.

Kako je poručila, američ-

ki ustav štiti pravo na mirno okupljanje. Ipak, postoje i neki koji bi iskoristili pravo na mirni protest kao pokriće za nered koji dovodi do tragičnog i bespotrebnog gubitka života.

“Kao što je izabrani predsjednik Biden rekao “scene na Kapitolu ne predstavljaju ono što smo mi”. Kao i mnogi ljudi širom svijeta, s mukom sam gledala kako američki Kapitol napadaju oni koji žele da spriječe zakonodavce da potvrde rezultate naših izbora. Zahvaljujem svima u Crnoj Gori koji su izrazili solidarnost sa američkim narodom u ovim teškim vremenima”, napisala je Rajzing Rajnke.

R.P.

LIBERALNA PARTIJA PITA POLICIJU I A

Ko sprečava Crnogorce da dođu do Cetinjskog manastira?

L

iberalna partija pozvala je ministra MUP-a Sergeja Sekulovića, v.d. direktora policije Veska Damjanovića i v.d. šefa ANB Dejana Vukšića da odmah odgovore ko je i iz kojih razloga naredio postavljanje metalne zaštitne ograde na prostoru između Dvorskog trga, Biljarde, Crkve na Ćipuru i Cetinjskog manastira u Prijestonici Cetinje na Badnji dan.

“Ko je i na osnovu kojih operativnih saznanja ili slobodne procjene nekog od novopostavljenog kadra naredio zabranu prilaska građanima i vjernicima Crnogorske pravoslavne crkve Cetinjskom manastiru i ćivotu Svetog Petra Cetinjskog? Ko je i zašto otvoreno favorizovao vjernike srpske pravoslavne crkve dajući im ekskluzivitet prisustva ispred i u Cetinjskom manastiru? Da li je došlo do prekomjerne upotrebe sile u slučaju onemogućavanja nekoliko vjernika crnogorske pravoslavne crkve da uđu u Cetinjski manastir, kao i u slučaju privođenja jednog od njih”, upitali su u Liberalnoj partiji.

Takođe, traže da Sekulović, Damjanović i Vukšić odgovore zašto je privilegovan i da li će ponovo nekažnjeno proći predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević koji je prvo organizovao masovno okupljanje za božićne praznike i time ponizio sve druge vjernike koji nijesu mogli da ostvare to pravo zbog mjera Vlade.

“Dodatno, Carević je javno i otvoreno koristio teško vatreno oružje, pucao iz topa iznad svojeg grada i sve to uredno je snimljeno i javno objavljeno kao čin kojim se želi pohvaliti? Da li su baš

svi jednaki pred zakonom ako jedan čovjek, uz to visoki funkcioner, po državi puca iz teške artiljerije očigledno se dobro zabavljajući, bez ikakve reakcije nadležnih policijskih organa”, navedeno je u saopštenju LP. Pozvali su pomenutu trojku funkcionera nove politike da objasne činjenice oko, kako su rekli, skandaloznog postupanja grupe osoba iz Pljevalja sa državnom zastavom Crne Gore i pravljenja lomače za paljenje zastave koja je zvanično državno obilježje.

Očigledno je, kažu u LP, da “vlada od skandala, kako je već nazivaju” i oni koji su za nju glasali, nema ne samo dovoljno profesionalnosti u svojim redovima već se odnose prema građanima Crne Gore kao da nemaju Ustavom zagarantovana prava.

“Vaša je obaveza da u postojećoj situaciji, bez obzira što i sami znate da je period vašeg trajanja kratak, barem dok ste na funkcijama radite ako je moguće profesionalno i u skladu sa propisima bez saopštavanja teledirigovanih informacija dobijenih od vaših klerikalnih šefova. Zabraniti Crnogorcima da se slobodno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

Ograde oko Cetinjskog manastira

ANB

a

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

KO PREŽIVI PRIČAĆE…

DPS BUDVA: DA LI ĆE DRITAN DODIRNUTI BATA? kreću Cetinjem i ogradama sprečavati njihov prilazak na Badnji dan manastiru koji je centar njihove duhovnosti je necivilizovan čin jedne svetosavske i nacionalističke vlade koja ima sve premise anticrnogorskog djelovanja”, poručeno je u saopštenju liberala.

“Zaštitna ograda na Cetinju ispred Cetinjskog manastira na Badnji dan 6. januara postavlja se posljednje dvije godine”, saopšteno je iz Uprave policije.

“Kao što je javnosti poznato ranijih godina, na osnovu bezbjednosnih procjena, postavljani su i kordoni policije u cilju očuvanja stabilnog javnog reda i mira. S obzirom na bezbjednosne procjene u odnosu na događaje koji se održavaju svake godine 6. januara, odnosno nalaganje badnjaka dvije vjerske zajednice, Uprava policije preduzima aktivnosti na sprečavanju vršenja krivičnih djela i očuvanju stabilnog javnog reda i mira”, navodi se u saopštenju policije.

M.P.

“Marko Carević, u maniru lokalnog šerifa koji je iznad zakona, bahatim i primitivnim ponašanjem nastavio je i u novoj godini da dokazuje svoju “nedodirljivost” za državne organe”, saopšteno je iz DPS Budva.

“Nije dovoljno što je organizovanjem velikog okupljanja, ignorisao sve epidemiološke mjere, nego je važno bilo da se postavljanjem snimka na društvene mreže prvi čovjek Budve pohvali “kako mu se može”, i na taj način javno ponizi sve građane koji su bili prinuđeni da sjede u kući bez kontakta sa svojim najbližima. Vjerovatno je bio nesvjesan, da je na taj način ponizio i Krivokapića, i Abazovića i sve one koji ne smiju da se suprotstave njegovom konstantnom javnom bahaćenju”, navode u saopštenju.

Da bi dodatno pokazao svoju “bogougodnost”, dodaju, ali i status predsjednika crkvene opštine, Carević je u prazničnim danima, uz asistenciju sveštenika, uspio da opali i božićni plotun iz topa.

Ovo “duhovno” gruvanje topova, očekivano, predstavljeno je kao poštovanje “drevne manastirske tradicije”.

“Tako je Carević ove praznike iskoristio da proslavi onako kako dolikuje njegovom poimanju sopstvene ličnosti. Dokazanom pasivnošću nadležnih državnih organa, koji propuštaju procesuiranje Carevića, i kad uzurpira zemljište, i kad upada na privatna gradilišta, i kad krši epidemiološke mjere, on je postao čovjek koji je nedodirljiv i iznad svih važećih zakona ove države”, smatraju u DPS-u.

Sa druge strane, dodaju, Dritan Abazović, koji je preuzeo ulogu državnog tužilaštva hvali se ovih dana kako “nema nedodirljivih”.

“Pitamo “tužioca” Abazovića da li to važi i za Bata Carevića ili je Budva i definitivno u statusu SAO, pa ne pripada državnim nadležnostima? Drugim riječima, ukoliko nema nedodoriljivih, da li će Dritan dodirnuti Bata?”, zaključuje se u saopštenju.

DF: Naviknite se na pobjedničke plotune DF Budva poručio je odboru DPS-a da se navikava na njihove “pobjedničke plotune” i da nemaju namjeru da stanu dok cijelu Crnu Goru na svim nivoima ne oslobode od partije koja 30 godina krade i uništava nacionalne resurse.

Navode i da ne čudi da su navodno iznenađeni porodičnim okupljanjem Marka Carevića u ambijentu toliko stranom njihovom poimanju proslave.

“Ono što takođe članovi ove OKG u stečaju ne razumiju je da

postoje velike porodice, koje žele da zajedno proslave velike praznike, koji su gle čuda upravo to. Porodični praznici”, navodi DF. Navode da je ovaj vid okupljanja za Badnji dan i Božić dozvoljen, te da mjere nisu prekršene.

Ova nova “oslobodilačka” vlada, za samo mjesec i kusur dana svog mandata, već je uspjela da postane zastiđe Crne Gore istorijskih razmjera. Premijer Krivokapić, njegov doglavnik Abazović i 12 ministarskih “apostola” emituju toliku količinu notornih gluposti, bizarnih populističkih floskula, dogmatskih logoreja i ortodoksnih laži, da se više ne radi o tome ko kojoj partiji ili crkvi pripada, nego koliko dugo ćemo dopustiti da nam ova neartikulisana družina upravlja državom i našim životima.

Da farsa bude još raskošnija, ne valjaju ni onima što su ih izabrali?! No ih trpe, jer parlamentarnoj većini, i takvi kakvi su, nijesu mogli bolji dopasti da ostvare njihov osnovni cilj – demontažu države Crne Gore.

Laž je, izgleda, osnovni alat za tu demontažu.

Osim štu su nas premijer i neki apostoli slagali kako će snagom vjere pobijediti ekonomsku recesiju i epidemiju korona virusa, i da će osnovati novu avio-kompaniju za nula eura, potpredsjednik Vlade je bezočno javno slagao da predsjednik države Đukanović duguje državi za porez 12,4 miliona eura! I još dodao: Nema više nedodirljivih. Istoga dana dokazano je da Đukanović za porez duguje ukupno 0 (slovima: nula) eura. Uhvaćen u laži, mali Duče, odnosno svetosavski Berija, kako su ga od milja prozvali neki analitičari, nije imao ni toliko obraza da se izvini i prizna da je nasjeo na spin njegovog režimskog tabloida, već je pošao na gozbu u Skadar. Bez maske. Eto, takav lik nam vodi unutrašnju i spoljnu politiku.

Pravosudni organi nijesu reagovali na ovaj besprizorni nasrtaj na instituciju

predsjednika države. Kao što nijesu u Pljevljima uočili „biće krivičnog djela“ u paljenju državne zastave.

Imali su valjda preča posla.

Da čuvaju Cetinjski manastir od Crnogoraca, na primjer. Kao i da hapse Brana Mićunovića. Prema medijskim izvještajima dalo bi se zaključiti kako je Mićunoviću „određeno zadržavanje“ od 72 sata zato što nije imao oružje kod sebe?! Nakon višesatnog ispitivanja u tužilaštvu pušten je „da se brani sa slobode“, mada iz istog tužilaštva nije saopšteno šta mu se stavlja na teret i zbog čega Mićunović treba da se brani.

Abazović je i povodom ovog slučaja likovao: Nema više nedodirljivih. Osim njega, naravno! I ministarke čevtororučice, koju je „odlikovao“ pop Radomir Nikčević u Herceg Novom za „zasluge“ u litijama. Onaj isti pop što je prošle godine u Ameriku išao po farbu za trobojke.

I dok se dokazani lažov bavio „dodirivanjem“ i kafanskim šenlukom, u njegovoj URI su došli na genijalnu idiotsku ideju da opet 20. januara glasaju za zakon protiv kojega su, a da ga onda daju na provjeru ustavnosti?! Gospođa Jelušić je, u tom smislu, saopštila da „neka stanja ne mogu uvijek da se iskontrolišu“, kao i da je „važno tražiti najbolje moguće puteve koji mogu smanjiti neraspoloženje građana ili uopšte gubitak povjerenja da je bilo kakva promjena moguća“?!

PS: U pokušaju da ovo prevede jedan „smanjeno neraspoloženi građanin“ reče: To ti je kao da namjerno udariš golfom dvojkom sa sto na sat u betonski zid, nadajući se da ćeš se probuditi u novom mercedesu!

Ko preživi, pričaće...

4

AKTUELNO

Komisija za sprovođenje izbora novog saziva

BOŠNJAČKO VIJEĆE U CRNOJ GORI

Biraju novi saziv Vijeća Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori započelo je aktivnosti za izbor članova četvrtog saziva.

Predsjednik Komisije za izbor i imenovanje članova IV saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Admir Adrović pozvao je pripadnike i pripadnice bošnjačkog naroda da se prijave za učešće na elektorskoj skupštini do 5. februara ove godine napominjujući da pravo da bude elektor ima svaki punoljetni građanin koji se izjašnjava kao pripadnik tog naroda, a da uz to, njegovu kandidaturu svojim potpisom podržava 100 građana koji se takođe izjašnjavaju kao Bošnjaci i imaju biračko pravo.

Adrović je naglasio da su uputstva i obrasci za učešće na elektorskoj skupštini objavljeni na zvaničnom sajtu BV (www. bvcg.me).

Aktuelni predsjednik Boš-

njačkog vijeća Ejup Nurković ukazao je na značaj te institucije i pozvao sve intelektualce iz redova Bošnjaka da daju snažniji doprinos aktivnostima koje realizuju, a koje se, kako je napomenuo, baziraju na očuvanju i zaštiti identitetskih posebnosti.

On je dodao da će Bošnjačko vijeće i u narednom periodu nastaviti da djeluje u pravcu afirmacije multikulturalnog bića Crne Gore te jačanju dijaloga sa predstavnicima drugih manjinskih naroda.

Nakon završetka izbornog procesa i konstituisanja novog saziva, biraće se Izvršni odbor i predsjednik Vijeća.

Bošnjačko vijeće, sa sjedištem u Rožajama, osnovano je 2008. godine i slovi za krovnu instituciju Bošnjaka u Crnoj Gori.

M.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

Nema volje za raskid sa bivšim režimom Predsjednik Pokreta za promjene i jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević ocijenio je da kod ključnih aktera društva nema političke volje za radikalni raskid sa bivšim režimom i za temeljne reforme bez kojih je, kako navodi, politički, ekonomski i moralni preporod nacije nemoguć.

Medojević je na Fejsbuku poručio je da se inercija starog sistema pokazala jačom od slabašne energije promjena kod nove vlasti.

“Evo dočekali smo i pad komunističko-mafijaške sekte DPS, ali, nažalost, od odstranjivanja tog kancerogenog političkog, ekonomskog, društvenog tkiva neće biti ništa. Propuštena je ta jedinstvena istorijska šansa”, napisao je Medojević.

R.P.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE SRBIJE IVICA DAČIĆ

Interesuju nas prava Srba u Crnoj Gori

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić rekao je da je čestitao Aleksi Bečiću izbor za predsjednika Skupštine Crne Gore i istakao da je spreman da ga ugosti u Beogradu, odnosno da on posjeti Podgoricu.

“Ne raspravljam o metafi-

Novim koracima zajedno Da biste bili uspješni u poslu, treba da sarađujete sa pravim ljudima.

Bankarstvo koje ide u korak sa vašim poslovnim ciljevima.

Dodatne informacije: www.ckb.me • CKB Contact Center 19894

zičkim pitanjima budućnosti Crne Gore, EU, NATO, ali ono što nas zanima su prava Srba kao naroda koji živi u toj zemlji”, rekao je Dačić na televiziji IN4S. Prema njegovim riječima, veliki korak napred poslije izbora je formiranje nove vlade Crne Gore. “Želim im sve najbolje, ali da ne tražimo neprijatelje tamo gdje ih nema”, rekao je on i napomenuo da ne poznaje ljude iz nove vlasti.

Dodao je da je protjerivanje ambasadora Srbije Vladimira Božovića bio nepotreban akt odlazeće administracije Crne Gore, ističući da je recipročna mjera Beograda promijenjena sa željom dobrih odnosa sa Crnom Gorom.R.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

Aktuelno

5

Vladimir Pavićević, direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije

Građani su, nažalost, dobili slabu Vladu prolaznog karaktera

D

irektor Društva za istraživanje politike i političke teorije Vladimir Pavićević kaže da se veliki broj građana Crne Gore, postupcima Vlade od njenog formiranja do danas osjeća iznevjerenim, i da je neviđeni skandal što ćemo predlog budžeta dobiti tek u martu.

VN: Mjesec je i više dana od formiranja nove vlade, četiri mjeseca je prošlo od promjene vlasti. Da li je Vaš utisak da Vlada Zdravka Krivokapića ostvaruje obećano?

PAVIĆEVIĆ: Najmanje je u ovom slučaju važno kakav je moj utisak o Vladi Crne Gore. Ključno je da se veliki broj građana Crne Gore koji su se borili za razvlašćivanje DPS-a Mila Đukanovića osjeća iznevjereno. Mnogi su razočarani jer se pokazalo da je Vlada Zdravka Krivokapića nereformska, neekspertska i nesposobna. Pojedini članovi Vlade uključujući i premijera se svako malo žale da im je teško, da mnogo rade kao da ih je neko primorao da budu ministri. Takvo ponašanje građani ocjenjuju kao neodgovorno i traže rezultate umjesto pričinih priča.

VN: Je li baš sve tako crno? Primjećujete li, ipak, i neka postignuća?

PAVIĆEVIĆ: Ja nisam ni rekao da je totalni mrak. Ali očigledno je da su građani

Nova crnogorska opcija VN: Da li, u ovom intervjuu, najavljujete stvaranje nove crnogorske opcije?

Planirate li da budete dio tih novih političkih snaga?

PAVIĆEVIĆ: Neminovno je da se pojave nove, da kažem umjerene, ali jasno crnogorski osa koji je ostavio DPS. Baš zato su građani očekivali da će u Vladi imati predstavnike koji će da rade efikasno, odlučno i dobro. Građani su, nažalost, dobili slabu vladu prelaznog karaktera.

očekivali mnogo više. Gospodin Leposavić je, na primjer, uradio dobru stvar revidirajući sporne odredbe Zakona o slobodi vjeroispovijesti. To je dobro. Dobro je što i Dritan pokazuje odvažnost i srčanost u polju borbe protiv korupcije

i organizovanog kriminala. To su neke dobre stvari, ali je to nedovoljno. Neviđeni je skandal što ćemo predlog budžeta dobiti tek u martu. Ovo jeste istorijski momenat crnogorske politike, ali ovo je i veliki krizni momenat u smislu ha-

VN: Pominjete pohvalno gospodina Abazovića.

Nedavno ste izjavili da bi bolje bilo da je Abazović premijer. Ostajete li pri toj ocjeni?

PAVIĆEVIĆ: Kada iz ove perspektive analiziramo šta se sve dešavalo od 30. avgusta do danas i kada posebno analiziramo djelovanje članova Vlade u prvih mjesec i nešto dana, šteta je što Dritan nije izabran za predsjednika prve demokratske vlade u Crnoj Gori. Za razliku od gospodina Krivokapića čiji politički autoritet slabi, Dritan se postavio kao političar pred kojim je budućnost. Vrlo dobro upravlja svojom strankom uprkos njihovim internim razlikama. Uz to, građani imaju

usmjerene političke opcije. Vidite, Crna Gora je stara evropska država, ona ima svoje političke i kulturne osobenosti koje njene tradicije čine velikim.

Svojim radikalizmom DPS je zapravo iznevjerio Crnu Goru i građani će nastaviti da kažnjavaju takvu politiku. utisak da je on postao centralna politička ličnost nove vlasti zahvaljujući pojedinim potezima koje ogromni broj ljudi bezrezervno podržava.

VN: Mislite li onda da i crnogorska opozicija ima šansu da se brzo oporavi od poraza i vrati na vlast?

PAVIĆEVIĆ: Mnogo zavisi od toga šta će se desiti na januarskom kongresu DPS-a. Ukoliko se ne napravi i programski i personalni otklon od politike i kadrova zbog kojih je došlo do izbornog kraha 30. avgusta, DPS će da doživi sudbinu stranke Borisa Tadića u Srbiji.

Doživjeće strmoglavi pad, to se jasno vidi. U tom slučaju otvoriće se prostor za formiranje novih političkih formacija koje će svojim idejama i kadrovskim rješenjima privući i veliki broj nekadašnjih glasača i podržavalaca DPS-a i to će donijeti novu energiju politici u Crnoj Gori.

M.P.

Sociolog Andrija Đukanović

Za podjele su odgovorni politički i vjerski autoriteti Sociolog Andrija Đukanović ocijenio je da je dijalog jedini način da jedno društvo normalno funkcioniše. Bez njega, kako je kazao, bićemo stalno u krizi koja na kraju može rezultirati i sukobima.

On je u razgovoru za portal Standard komentarisao trenutni politički dijalog, ali i sve veću netrpeljivost među građanima, naročito nji-

hovu komunikaciju na društvenim mrežama. Đukanović je kazao da danas svjedočimo potpunom odsustvu dijaloga, a samim tim i poštovanja među ljudima.

“Podijeljeni smo politički što vodi i u druge podjele – nacionalne, vjerske itd. To proizvodi isključivost, netoleranciju i na kraju mržnju.

Zabrinjava i sve veća klerikalizacija društva u kojoj se svaki drugačiji pogled na svijet odbacuje. Građani rado učestvuju u produbljivanju podjela vođeni rukom političkih i vjerskih autoriteta.

Smatram da je odgovornost ovih elita najveća jer su oni ti koji treba da usmjeravaju na dijalog”, kazao je Đukanović.

Međutim, dodaje, oni za-

pravo potpiruju podjele.

“Po mom mišljenju, neophodno je, ako želimo da sačuvamo mir i društvo, povesti ozbiljan i pravi dijalog kako bismo riješili sva pitanja koja nas dijele. Ali za to nam je potrebno da jedni druge prihvatimo kao ravnopravne sagovornike. Treba i biti spreman na kompromis”, kazao je on.

R.P.

Đukanović

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

INTERVJU: DANILO BURZAN, NOVINAR I PUBLICISTA

SVETOSAVSKI POLITIČKI STVORILI KOŠMAR U C

⌦ Vesna Šofranac

“To što živimo potonjih mjeseci, poslije izbora i stvaranja eksperimentalne Vlade, politički je i društveni košmar, zamešateljstvo svake vrste, vrijeme tumaranja i batrganja “ekspertske” vjerske grupe, svetosavski vođenih političkih pripravnika”, poručuje u razgovoru za Vikend novine naš poznati novinar i publicist, Danilo Burzan, naglašavajući da ne može da shvati “otkud toliko hipokrizije u tzv. međunarodnoj zajednici i njenim ispostavama u Podgorici”. Komentarišući pokušaje GP URA da opravda podršku Srpskoj crkvi i zakonu koji je napravljen po njihovom diktatu, Burzan kaže da su “tumačenja i obrazloženja poslanika URA-e kojima se pravda njihovo politički i moralno nedopustivo ponašanje bljutava”, te da rade sve ono što su ranije kritikovali. “ Njihov vođa je, reklo bi se, toliko opijen mržnjom (prema šefu države, prvenstveno!) da je spreman da, ne birajući sredstva, ostvari naum svetosavaca, uz pomoć, dakle, onih koji će – njemu doći glave!”, ocjenjuje Burzan.

VN: Među prvima ste potpisali građansku inicijativu “21. maj” koju je pokrenula grupa crnogorskih intelektualaca. Šta očekujete od ovog Pokre-

ta? Da li je očuvanje građanske, sekularne, evroatlantske, antifašističke…Crne Gore nakon 30. avgusta jednako snažno kod većeg dijela naših građana kao što je to bila ideja obnove nezavisnosti?

BURZAN: Građanska inicijativa „21. maj“ je neformalni, demokratski i nestranački pokret slobodnih crnogorskih građanki i građana, s ciljem da sačuva i afirmiše progresivne i slobodarske vrijednosti Crne Gore.

Inicijatori i potpisnici Inicijative ocjenjuju da nova vlast pokazuje namjeru da Crnu Goru učini državom bez pamćenja i samim tim bez smisla postojanja, te da takva vlast mora biti demokratski smijenjena na prvim, vjerujem, vanrednim izborima.

To što živimo potonjih mjeseci, poslije izbora i stvaranja eksperimentalne Vlade, politički je i društveni košmar, zamešateljstvo svake vrste, vrijeme tumaranja i batrganja “ekspertske” vjerske grupe, svetosavski vođenih političkih pripravnika. Vjerujem da su naši “apostoli” svojim dosad iskazanim nesnalaženjem (ili namjerom?) sami sebi iskopali političku jamu, ali, s druge strane, učinjeli i da onaj drugi, svjesniji dio Crne Gore, shvati da su upravo vrijednosti 21. maja nesalomljivi temelji naše državne politike za koje se valja i mora boriti. Mislim da je, zbog svega toga, upravo u porastu broj tako

Za uvrede koje je Bratić izgovorila i napisala jedno veliko – pi!

VN: Nova ministrica četiri resora, Vesna Bratić, prisustvovala je božićnoj liturgiji u hramu u Herceg Novom, gdje joj je uručena spomen-knjiga “Obnova manastira i svetinja u Crnoj Gori”, u znak zahvalnosti za učešće u litijama i “doprinos u borbi za odbranu svetinja”. Inače, Bratić je poznata po tome što je na društvenim mrežama izvrijeđala koga god je stigla. Vaš

komentar?

BURZAN: Ne bi bilo korektno da odbijem da odgovorim na ovo pitanje, ali ću reći da je zastiđe svake, pa i ovakve “svetosavske” Vlade da takvu osobu ima za ministricu, čak i za vjerska pitanja, a kamo li za obrazovanje, kulturu, nauku i sport.

Po priznanju koje spominjete vidi se i o čemu se radi… Za to – pi!

I za sve ostalo što je javno izjavila i napisala, još jedno veliko – pi!

opredijeljenih građana.

Ipak, ne treba smetnuti s uma da izvršna vlast ima podršku parlamentaraca koji su, izgleda, spremni da ih trpe kakvi gođ da su, samo da se “stara” vlast ne vrne, a njima ostanu privilegije koje imaju.

VN: Na stambenoj zgradi u Nikšiću postavljen je poster sa Amfilohijevim likom i tekstom “od đeda zavjet ostao, kapela na Lovćenu i život za Kosovo“. Što je sljedeće? Zašto poster baš u Nikšiću?

BURZAN: Đedovi posteri i poruke u Nikšiću nijesu ništa novo. To je opetovani izraz velikosrpske politike koja je ove prostore već zavijala u crno…

Ko zna koji put valja ponoviti: Dok je svijeta, velikosrbi će pokušavati da ostvare svoje ciljeve – stvaranje “Velike Srbije”. Nikad, baš nikad ta politika neće prestati! Ali nikad neće ni biti ostvarena, već će samo zagorčavati (ili uzimati!?) živote onima koji nijesu Srbi!

Očekujem da te snage nastave još agresivnije, jer im neće biti ozbiljnijih prepreka od aktuelnih vlasti. Uostalom, to im je zajednički cilj… A Nikšić će biti poprište još opasnijih pokušaja te vrste, jer tamo počinje predizborna kampanja.

VN: Nova vlast papagajski ponavlja da su svi njihovi potezi i odluke u interesu građana, da sve što rade, ima za cilj “pomirenje” i prevazilaženje podjela. Ako pogledamo što su napravili za samo mjesec dana - tajno zaduživanje, gašenje nacionalne avio-kompanije, izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti po volji Srpske crkve… šta nas sve čeka na putu “pomirenja”?

BURZAN: Sve što su dosad učinili “oslobodioci” pokazuje njihov politički analfabetizam! Ne mora biti da se u svemu tome radi o zloj

namjeri, ali su svojim činjenjem stvorili takve posljedice koje potvrđuju neznavenost u poslu kojim su, slučajno dobivši šansu, počeli da se bave. Možda su neki od njih bili uspješni u ranijim poslovima, ali nijesu pokazali da će svoj pripravnički staž u vlasti obavljati kako treba…

A te priče o pomirenju traju već godinama i decenijama.

Nude ih, u stvari, oni koji bi da obezbijede sopstvenu dominaciju.

Tako ponudu Crnogorcima o p omirenju valja čitati kao poruku: “Budimo svi Srbi! Što će vam Crnogorska srkva…?!” Itd. Ne… ne! Budimo prvo svi ljudi, ljudi koji različito misle i različito se nacionalno i vjerski ośećaju, ali tolerišu, poštuju i prihvataju sve drugačije od sebe!

VN: Svakodnevnim smjenama novoj vlasti se očigledno

žuri da što prije ostvari svoju misiju…

BURZAN: Što se tiče namjera ove vlasti, jasno je, ali je isto tako sigurno da im neće uspjeti da Crnu Goru pretvore u pravoslavnu džamahiriju!

Nama treba Crna Gora kao zajednica slobodnih pojedinac a , društvo zaštićenih kolektivnih identiteta,

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

I PRIPRAVNICI CRNOJ GORI znanja i kreativne kulture, država razvijene ekonomije, zemlja solidarnih građana, članica EU i pouzdan partner naših NATO saveznika. Da živimo u građanskoj državi koja je otvorena i prijateljska prema svim suśedima, u državi koja ne prihvata ničije hegemonističke planove i aspiracije.

VN: Za takvu državu se navodno zalagala i GP URA. Kako vidite njihove “argumente” za podršku Srpskoj crkvi i njenim “apostolima”?

BURZAN: Prosto su bljutava tumačenja i obrazloženja poslanika URA-e kojima se pravda njihovo politički i moralno nedopustivo ponašanje. A rade sve ono što su ranije kritikovali, van parlamenta… Njihov vođa je, reklo bi se, toliko opijen mržnjom (prema šefu države, prvenstveno!) da je spreman da, ne birajući sredstva, ostvari naum svetosavaca, uz pomoć, dakle, onih koji će – njemu doći glave!

VN: Izmjenama Zakona, nova vlada se

koristi terminom da je SPC “tradicionalna crkva”. Šta se krije iza takve formulacije?

BURZAN: Svako ko želi da zna – zna da je u pitanju opasna podvala, iza koje stoji velikosrpski “garašaninovski” program, čija se aktuelna varijanta zove “srpski svet”. Želi se formalizovati podvala da je Crnu Goru stvarala Srpska crkva, te da je sada ona “tradicionalna”, a ne Crnogorska crkva, koju je “izbrisao” Aleksandar Karađorđević, nakon neustavne Podgoričke skupštine, a koja je “ozakonila” okupaciju Crne Gore i njeno prisajedinjenje Srbiji. E, sad oni procjenjuju da je došlo vrijeme da se istorija nastavi tamo, dakle nakon tadašnjega nestanka naše države. Znači, nov pokušaj stvaranja uslova za Veeeeliku…

Oduvijek je bila svetosavska crkvena praksa da se gradnjom crkava na okupiranim područjima “zapišava” prostor, koji se poslije smatra “srpskim zemljama”. Danas oni, tako, ponovo politički rade da pretvore u zbilju i učine “svojom” sve nekad osvajane balkanske teritorije đe su u srednjeme vijeku gradili crkve!

Pogibija i podvala im nikad nije dosta!

VN: Predsjednik Crne Gore vratio je

Burzan

na ponovno odlučivanje izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti zbog kršenja procedura, što je pokrenulo lavinu reakcija i u Srbiji, odakle novoj vasti u CG stižu “uputstva” kako da sklone Đukanovića, a prava koja po Ustavu ima predsjednik države prebace na predsjednika parlamenta…

BURZAN: Prvo i osnovno: predśednik Milo Đukanović je sinonim za obnovu suvereniteta i nezavisnosti Crne Gore, pod čijim vođstvom je ona ostvarila značajne rezultate.

On je političkim umijećem postao ugledni državnik, ali i glavna smetnja ostvarivanja ciljeva koji su upereni protiv nacionalnih i državnih interesa naše zemlje. To je razlog što je on godinama i decenijama na meti svih anticrnogorskih poriva svake vrste. Svi oni misle da će Crna Gora lako “pasti” ako obore Mila s vlasti. Istina, ima dosta osnova da se kritikuje i napada “stara” vlast i Đukanović, ali bi sve to što ne valja bilo (i za njih!) podnošljivije samo da “ode” Đukanović, jer misle da bi bez njega Crnogorci “drugačije pjesme pjevali”…

VN: Sve to prate kontinuirani pokušaji diskreditacije Đukanovića, kojima godinama na medijskoj sceni upravlja koncern Vijesti. Na šta je sve, iz Vašeg ugla, spremna nova većina kako bi se, u svom “oslobodilačakom” naletu oslobodila predsjednika države?

BURZAN: To što se odavno tako ponašaju velikosrpski političari i mediji ne čudi one koji su svjesni uzroka, ali je iznenađenje stiglo “iz kuće” – u ista kola, potonjih godina, upregao se i medijski koncern Vijesti, pokušavajući da to pravdaju navodnom borbom za demokratiju i reforme. Sada su nagrađeni i time što su postali (ne)zvanični vladin medijski servis.U ovom kontekstu ne mogu, a da ne spomenem desetine NVO (koje su,

AKTUELNO

7

Vrijeme će pokazati kolika je bila cijena hvatanja Abazovića u svetosavsko kolo VN: Među braniteljima novih rješenja o vjerskim slobodama najglasniji je Dritan Abazović koji poručuje da budemo “relaksirani” jer je to “liberalan, moderan evropski zakon” kojim će doći “do pomirenja u Crnoj Gori”. Imate li objašnjenje zašto se Abazović toliko zalaže za interese Srpske pravoslavne crkve?

BURZAN: Abazović je već dosegao popularnost i medijske visine koje mu se jako sviđaju. Samouvjeren je i bezobziran, izvjesno, vlast je shvatio na silnički način.

U “apostolskoj” vladi dobio je zaduženje da bude “mali bog”! Njegova učenost i verbalistika teško mogu sakriti namjere, posebno odlučnost da ne preza ni od čega

da opravda svoje učešće u crkvenoj, “svetosavskoj” vlasti. Ne može nas on relaksirati ponašanjem kakvo ima, ali je njemu dobro što je tako “relaksiran” u toj ulozi. Ali, kod Crnogoraca svih vjera neće uspjeti sa prodajom verbalnoga inadžijstva i magluštine koju nudi.

Koje on ima interese u svemu tome, ne znam, ali ih ima. Iz nekog interesa se uhvatio u to “svetosavsko kolo”. Ima, dakle, interes i da nam podvaljuje sa tim zakonom, a vrijeme će pokazati što je i kolika je bila cijena. I toga i svega drugoga što je Crnogorcima priredio on sa URA-om, Mitropolijom SPC i Vijestima. Čini mi se da je zbog opsesivne mržnje prema Đukanoviću zamrzio i Crnu Goru koji je on stvarao!

URA JE SAMO PARAVAN IZA KOJEG STOJI KLANOVSKA BORBA ZA PRIVILEGIJE VN: Jeste li možda očekivali, nadali se, da će u posljednjem trenutku neko od poslanika GP URA, Božena Jelušić recimo, ili Filip Adžić, ipak dići ruku protiv novih rješenja u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti kojim se omogućava, kako upozoravaju mnogi pravnici, uvod u najveću pljačku crnogorske istorijske, sakralne i kulturne baštine?

BURZAN: Očekivao sam, naravno… Ne samo od njih, već i drudo juče, zapravo bile – antivladine) koje su prosto “nestale” ili se ne čuju žive, otkako je došlo “oslobođenje”, a nova vlast zvanično, a bašibozuk na ulicama, vode “slobodnjačko kolo”.

Najzad, da je Đukanović “trn u oku” aktuelne većine, sasvim je očito, a to ne kriju ni njihovi lideri. Kad bi mogli i smjeli, nasilno bi ga svrgli s vlasti! Ovako, “prežaće” svaku moguću priliku (i nepriliku!) ne bi li uspjeli u tome naumu.

VN: Svjedoci smo brutalnog napada na analitičara Ljubomira Filipovića. Čeka li to svakog slobodnomislećeg građanina Crne Gore koji javno saopštava svoje stavove koji nijesu po volji “oslobodiocima”?

Kakav ambijent je za kratko vrijeme stvorila nova vlast u Crnoj Gori?

BURZAN: Fašizacija je društveni proces koji živimo u tek “oslobođenoj” zemlji. Neki to,

gih poslanika iz URA, jer ih na to upućuje partijski program i obećanja koja su dali biračima 30. avgusta, ali i ono u šta su najširu javnost uvjeravali njihovi osnivači i mentori. Sada vidimo da je i URA samo paravan iza kojega stoji klanovska borba za ekonomske privilegije i političku moć koja u tome treba da pomogne. Nije u pitanju samo taj zakon, iako je on od prvorazrednoga značaja za Crnu Goru i Crnogorce. nažalost, vide kao demokratizaciju i “osvojenu” slobodu za sebe?! Upravo je atakovanje na Filipovića jedan od indikatora i karakteristika tih “savremenih” procesa. Naši navodni “oslobodioci” su, u stvari, oslobodili mračnjački “duh iz boce” i stvorili uslove da dobiju krila i da se javno nadmeću neznaveni, ostrašćeni, zli i opasni ljudi i neljudi, pa još da bez posljedica atakuju, ne samo na neistomišljenike, nego i na crnogorsku istoriju, pa i na imovinu i ustavne temelje države.

Vjerujem da to ne može dugo da traje, jer – akcija izaziva reakciju. Koja će da uslijedi ako “đavo odnese šalu”…

VN: I za kraj…

BURZAN: Za kraj, kratko odgovaram na nepostavljeno pitanje: ne mogu da shvatim otkud toliko hipokrizije u tzv. međunarodnoj zajednici i njenim ispostavama u Podgorici.

8

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

INTERVJU: DR MARKO MIROČEVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR

UDVOSTRUČEN PRILIV STRA INVESTICIJA IZ DRŽAVA ČLA

⌦ Nemanja Lacman

I

zvršni direktor AmCham Montenegro dr Marko Miročević, u intervjuu za Vikend novine kaže da 40 odsto članstva smatra da se poslovni ambijent u Crnoj Gori poboljšao ulaskom Crne Gore u Alijansu, dok trećina članstva smatra da do poboljšanja tek treba da dođe, a da se pri tome već sada priliv stranih direktnih investicija iz država članica NATO-a udvostručio.

Miročević, koji je nedavno reizabran za člana Izvršnog odbora mreže Američkih privrednih komora u Evropi, ocjenjuje da interesovanje za ulaganje u Crnu Goru postoji, ali i dodao da se investitori i dalje suočavaju sa izazovima u vidu obimnih procedura i nedovoljne efikasnosti administracije.

VN: Koliko Američka privredna komora trenutno ima članova i da li se u narednom periodu mogu očekivati novi?

MIROČEVIĆ: Američka privredna komora trenutno broji 85 članova. Naše članstvo, pored američkih kompanija, čine i renomirane međunarodne kompanije koje posluju u Crnoj Gori, ali i lokalne kompanije koje prepoznaju značaj da budu dio naše zajednice. Raduje nas činjenica da raste interesovanje za članstvo u Komori, pa tako i sada imamo i nove zahtjeve za članstvo. To znači da kompanije prepoznaju kontinuitet rada AmCham-a kao najvećeg kolektivnog glasa međunarodne poslovne zajednice, žele da dijele vrijednosti Komore i budu dio jedne od najvećih biznis mreža na svijetu.

Posvećenost i podrška kompanija članica nam pomaže u našoj misiji da poslovni ambijent u Crnoj Gori učinimo predvidljivijim i transparentnijim, zasnovanim na vladavini prava i društveno odgovornom poslovanju, dakle boljim i privlačni-

jim za američke i druge strane i domaće investitore.

VN: Koliko je pandemija korona virusa negativno uticala na poslovni i investicioni ambijent, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori?

MIROČEVIĆ: Pandemija novog korona virusa je uticala na svaki aspekt naše svakidašnjice; zdravstveni, društveni, ekonomski, i samim tim izazvala krizu sa kakvom se do sada nijesmo susretali. Izvjesno je da su lanci snabdijevanja u mnogim industrijama dovedeni u pitanje, te da se svjetska ekonomija koja se duži period razvija u pravcu globalnog tržišta, suočila sa velikim izazovima. Imajući u vidu nepredvidljivost situacije, o konkretnim efektima u brojkama je teško govoriti u ovom trenutku. Prognoze ekonomskog oporavka su različite, ali su predviđanja kredibilnih institucija da se svjetska ekonomija dugo neće vratiti na pretpandemijski nivo.

Crna Gora, naravno, nije izuzetak kada je u pitanju uticaj krize izazvane pandemijom novog korona virusa. U našem slučaju velika zavisnost od sektora turizma i ugostiteljstva je učinila da efekti budu i znatno veći, budući da su upravo ovi sektori među onima koji su najviše pogođeni krizom. Podsjetiću vas da je Izvršna kancelarija AmCham-a krajem aprila sprovela anketu o uticaju novog korona virusa na poslovanje i tom prilikom je trećina načih članica izjavila da očekuje pad prihoda veći od 30 odsto u ovoj godini, dok 49 odsto očekuje pad prihoda od 10 do 30 odsto. Tadašnja prognoza je bila da će članice smanjenje prihoda pokriti najviše kroz: smanjenje operativnih troškova (78 odsto), akumulirane rezerve iz ranijih razdoblja (56 odsto), Vladine mjere (42 odsto), smanjenje plata (31 odsto), te otpuštanje zaposlenih (17 odsto).

Objavljivanjem AmChamovog novog Izvještaja o poslov-

AMERIČKE KOMPANIJE ČESTO POSMATRAJU PROSTOR JUGOISTOČNE EVROPE KAO JEDINSTVENO TRŽIŠTE, TE POKRIVAJU CRNOGORSKO TRŽIŠTE BAZIRANI U NEKOJ OD VEĆIH ZEMALJA TOG REGIONA. PRI TOME, INTERESOVANJE INVESTITORA ZA ULAGANJE U CRNU GORU POSTOJI, KAZAO JE MIROČEVIĆ nom ambijentu za period 20192020, početkom naredne godine na tradicionalnom događaju “Otvoreno s premijerom”, predstavićemo i inovirane podatke o poslovanju kompanija članica u toku pandemije, ali i njihove projekcije i očekivanja za naredni period u pogledu ključnih razvojnih politika za našu ekonomiju. Nalazi ovog Izvještaja su stoga izuzetno važni za donosioce odluka prilikom identifikovanja ključnih reformskih procesa koji će dovesti do unapređenja poslovnog okruženja i podstaći investicione aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta.

VN: Koliko je ulazak Crne Gore u NATO doprinio da se naša država pred investitorima pozicionira kao zemlja u koju su ulaganja sigurna?

MIROČEVIĆ: Članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi je zasigurno doprinijelo da se rejting naše zemlje kao poželjne destinacije za ulaganje, značajno unaprijedi. Budući da će, kao što sam već najavio, naš Izvještaj o poslovnom ambijentu za 2019-2020 godinu biti uskoro predstavljen, ovom prilikom mogu preliminarno najaviti stavove naših članica koje potvrđuju pozitivan impakt učlanjenja u NATO. Naime, gotovo 40 odsto članstva smatra da se poslovni ambijent u Crnoj Gori poboljšao ulaskom Crne Gore u Alijansu, dok trećina

članstva smatra da do poboljšanja tek treba da dođe, a da se pri tome već sada priliv stranih direktnih investicija iz država članica NATO-a udvostručio.

VN: Ima li najava o dolasku novih investitora iz SAD u Crnu Goru?

MIROČEVIĆ: Američke kompanije često posmatraju prostor Jugoistočne Evrope kao jedinstveno tržište, te pokrivaju crnogorsko tržište bazirani u nekoj od većih zemalja tog regiona. Pri tome, interesovanje investitora za ulaganje u Crnu Goru postoji, što je i iskazano na regionalnom događaju koji su polovinom novembra organizovali AmCham Crna Gora, Hrvatska, Rumunija, Češka, Slovačka i Bugarska. Sadašnji i potencijalni investitori razgovarali su upravo o potencijalu Centralne i Istočne Evrope da postane platforma za održivu, visokotehnološku proizvodnju, vještačku inteligenciju i visoki kulturni turizam, na konferenciji pod nazivom „Budućnost ulaganja“. Kroz panel rasprave na temu digitalne ekonomije, turističke industrije i održive proizvodnje investitori su ocijenili da naš region može ojačati svoju poziciju na globalnoj mapi ulaganja, što nam daje vjetar u leđa i podstrek da nastavimo da stvaramo mogućnosti i kreiramo poslovni ambijent koji je primamljiv investitorima iz SAD-a.

AmCham će nastaviti i u budućnosti da radi na promociji i sprovođenju aktivnosti koje imaju za cilj upravo privlačenje američkih i drugih stranih investicija u Crnu Goru.

VN: Koliko je korona virus ubrzao digitalizaciju i koji su benefiti digitalne ekonomije?

MIROČEVIĆ: Svjedoci smo da je pandemija novog korona virusa ubrzala proces digitalizacije i učinila više u jednoj godini, nego što je to bilo predviđeno svim strateškim aktima i akcionim planovima. Svi druš-

tveni akteri su shvatili da moraju da se digitalno transformišu ako žele da njihove usluge budu dostupne što većem broju ljudi, a biznisi da usluge i proizvode moraju ponuditi putem online platformi ako žele i dalje da budu operativni.

Svaka kriza stvara i mogućnosti za dalji razvoj. U ovom slučaju rekao bih razvoj baziran na digitalnoj transformaciji. Podsjetiću vas da je Američka privredna komora, u skladu sa agendom svojih prioriteteta za petogodišnji period, te planom aktivnosti našeg Komiteta za digitalnu transformaciju, sredinom 2019. godine inicirala kreiranje koordinacionog i savjetodavnog tijela za digitalnu transformaciju, u saradnji sa ostalim poslovnim asocijacijama, a koje bi uključivalo predstavnike države, privrede, istraživanja i razvoja i akademske zajednice. Smatramo da država mora biti lider procesa digitalne transformacije ekonomije i društva, pa je kreiranje ovog tijela neophodno kako bi se stvorile sveobuhvatne veze između ekonomije, javnog sektora i obrazovnih institucija, a koje bi omogućile brži prelazak na digitalnu ekonomiju. Zamisao je da ovo tijelo služi kao podrška javnoj upravi u kreiranju odgovarajućih pravnih okvira i infrastrukture, stvaranju moderne e-uprave, podizanju nivoa informacione bezbjednosti, pružanju podrške startap eko-sistemu, reformi prosvjete, zdravstva, digitalizaciji poslovnih procesa i poslovanju bez papira, itd.

Podsjetiću da je trenutno u izradi i nova Strategija digitalne transformacije Crne Gore za period od 2021-2025. godine.

AmCham Komitet za digitalnu transformaciju ima svog predstavnika u radnoj grupi za izradu Strategije, što smo i iskoristili da ukažemo da Strategiju treba kreirati na osnovama Digitalne strategije Evropske unije, te predvidjeti mjere za otklanjanje glavnih razvojnih nedosta-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

AKTUELNO

9

R AMCHAM MONTENEGRO

ANIH DIREKTNIH ANICA NATO-A taka digitalnog društva u Crnoj Gori, a naročito u pogledu razvoja digitalnih znanja i vještina. Potrebno je stvoriti ekosistem koji bi podržao i formalno i neformalno obrazovanje, u cilju kreiranja “digital friendly” okruženja i stvaranja inkluzivnog digitalnog društva. Nadalje, potrebno je raditi i na razvoju konkurentnog digitalnog preduzetništva i digitalnog privatnog sektora u cilju brže transformacije industrijske u digitalnu ekonomiju, kao i na daljem i bržem razvijanju i diverzifikaciji elektronskih usluga koje javna uprava nudi, ali i njihove upotrebe u svakodnevnom životu građana. Ovom prilikom želim da pohvalim što je u radu na ovom dokumentu uključen privatni sektor, jer samo pravovremenim i kontinuiranim privatno-javnim dijalogom možemo zajednički donijeti kvalitetna i svrsishodna rješenja, a koja će biti primjenjiva u praksi.

VN: Da li očekujete od nove vlade da ubrza administrativne procedure koje su investitori ranije označavali kao otežavajući faktor u poslovanju?

MIROČEVIĆ: Naše analize ukazuju da se investitori, između ostalog, i dalje suočavaju sa izazovima u vidu obimnih procedura i nedovoljne efikasnosti administracije. Ovo pitanje je elaborirano u već nekoliko puta pomenutom Izvještaju AmChama o poslovnom ambijentu za 2019-2020, a čija prezentacija tek slijedi, i koji će izvjesno prezentovati ključne preporu-

ke AmCham-a za unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.

Zato ono što očekujemo jeste da će Vlada Crne Gore pažljivo sagledati naš Izvještaj, te prihvatiti poziv, koji je već upućen, da posredstvom našeg programa “Partnerstvo za bolje poslovno okruženje” otpočnemo intenzivnu saradnju naših komiteta i relevantnih ministarstava, a sve u cilju podizanja nivoa međusobnog razumijevanja, te kreiranja timske sinergije u rješavanju ključnih pitanja za unapre đenje poslovnog am-

bijenta.

Još od nastanka pomenutog programa, početkom 2017. godine najvažnija poruka koju Američka privredna komora šalje, je da poslovna zajednica treba da bude blagovremeno i kontinuirano uključena u donošenje novih i/ili izmjenu postojećih propisa koji utiču na poslovni ambijent, te da je kvalitetan privatno-javni dijalog preduslov napretka.

85 ČLANOVA TRENUTNO IMA AMERIČKA PRIVREDNA KOMORA U CRNOJ GORI

Miročević

Poslovne Vijesti

10

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

Konjević o osnivanju nove avio-kompanije

Krivokapić na brzinu konsultovao propise

Poreska uprava

Za osam dana promet više od 300.000 eura

U Poreskoj upravi zadovoljni su kako se sprovodi elektronska fiskalizacija. Do sada su, kako ističu, primili više od 25.000 fiskalizovanih računa.

Za osam dana, koliko je novi sistem u produkciji, zadovoljni su njegovom funkcionalnošću.

“U potpunosti se uspješno sprovodi prenos podataka od poreskih obveznika do Poreske uprave. Preko novog sistema smo primili preko 25.000 fiskalizovanih ra-

čuna”, rekla je Televiziji Crne Gore portparolka Poreske uprave Milica Vuletić.

Ona je istakla da je više od 200 kompanija prijavljeno na novi sistem, uz očekivanja da će svakim danom biti veći broj poreskih kompanija.

“Prijavljeni promet preko ovih fiskalizovanih računa je više od 300.000 eura. Za nama su ipak prilično neradni dana zbog praznika, pa je ovo pokazatelj funkcionalnosti sistema”, rekla je Vuletić.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević je, komentarišući osnivanje nove avio-kompanije, kazao da je premijer Zdravko Krivokapić “na brzinu” konsultovao propise.

“Da li je član 6 Odluke o osnivanju u skladu sa članom 55 Zakona o privrednim društvima? Da li se nova kompanija može registrovati u CRPS? Bojim se da je Krivokapić opet na brzinu konsultovao propise...

Ako je Vlada pogriješila kod prvog akta biće to poveliko blam. U nizu - napisao je

Konjević na Tviteru, uz fotografije Odluke o osnivanju i Zakona o privrednim društvima.

U članu 6 Odluke se navodi da osnovni kapital Društva iznosi 30.000.000 eura i da će biti uplaćen u roku od jedne godine od dana registracije Društva, u jednoj ili više tranši, od čega će četiri miliona eura biti uplaćeno prilikom registracije.

“Osnivač će posebnom odlukom odlučiti o dodatnim novčanim i nenovčanim ulozima društva, preko iznosa iz stava 1 ovog

člana. Troškove osnivanja snosi Osnivač, a procijenjeni troškovi osnivanja iznose najviše 100 eura”, stoji u Odluci.

U članu 55 Zakona o privrednim društvima se navodi da akcionari, odnosno članovi društva sa ograničenom odgovornošću i komanditori moraju unijeti ulog u društvo prije nego što akcije budu upisane na akcionare, odnosno prije nego što udjeli budu registrovani na njihove vlasnike, u skladu sa ovim zakonom.

Banke dobro reagovale na vanredne okolnosti Crnogorski bankarski sistem je, potpomognut mjerama za ublažavanje negativnih posljedica pandemije korona virusa, dobro odreagovao na vanredne okolnosti i pokazao stabilnost i sigurnost, saopšteno je iz Odbora Udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore.

“Stanje u crnogorskom bankarskom sistemu je stabilno, na šta ukazuju svi rele-

Privredna komora

vantni pokazatelji Centralne banke Crne Gore. Pandemija je svakako uticala na rad banaka, odnosno usporila njihovo redovno poslovanje, što se ogleda u sporijem rastu kreditnog portfolia, kao i značajnom smanjenju nivoa depozita od početka godine”, rekli su iz Odbora agenciji Mina-biznis.

Oni su dodali da su u vanrednim okolnostima kao što je pandemija korona virusa, takve reperkusije očekivane.

Konjević

ministar finansija milojko spajić

Više od 500 predloga za novu kompaniju

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je pristiglo više od 500 predloga sa imenom, logom i dizajnom za novu aviokompaniju na mail 2montenegro@gov.me.

“Očekujem i nove prijedloge, hvala vam svima, hvala što vjerujete u novi početak, ne samo naše nove avio-kompanije”, napisao je Spajić na Tviteru.

Spajić je ranije pozvao građane da šalju predloge za ime i logo nove avio-kompanije.

Ministar je rekao da će Vlada predloge prezentovani javnosti, koja će imati završnu riječ.

Spajić

Adriatic banka uvećala kapital Adriatic banka je uvećala kapital po osnovu prava preče kupovine postojećim akcionarima.

“Emitent je obavio novu emisiju, u količini od 50 miliona akcija, ukupne vrijednosti dva miliona eura, jedinične vrijednosti četiri centa”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Montenegroberze.

Nakon ove emisije, ukupna kapitalna vrijednost društva iznosi 16,48 miliona eura, ukupan broj akcija 412,01 milion, a nominalna vrijednost po akciji je četiri centa.

12

aKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

predsjednik sindikata Uprave policije Mladen Š

Broj napada na policajce drastično porastao tokom 2020.

U prvih deset mjeseci prošle godine registrovano je 386 slučajeva napada u kojim je napadnuto 690 policijskih služebnika, što je rezultirao podnošenjem 83 krivične i 303 prekršajne prijave, saopštio je za Vikend novine predsjednik sindikata Uprave policije Mladen Šuškavčević.

On je kazao da policijska profesija ima jednu od najodgovornijih funkcija u bezbjednosnom sistemu i upravo zbog toga životi policijskih službenika su u stalnoj opasnosti.

“Sama primjena policijskih ovlašćenja se od strane manjeg broja građana ne prihvata na adekvatan način, pa za posljedicu imamo napade na policijske službenike pri obavljanju službenih zadataka. To je najčešće manifestovano kroz omalovažavanje i vrijeđanje, pozivom na otpor, sprečavanje u vršenju službenih radnji, kao i uništenje i oštećenje tuđe stvari. Naša obaveza je da se na krajnje profesionalan i odgovoran način odnosimo prema svim građanima i svim subjektima ovog društva, ali isto tako očekujemo njihov odgovoran odnos prema profesiji koju obavljamo”, kazao je Šuškavčević.

■■ POVRIJEĐENO

30 SLUŽBENIKA POLICIJE

On je istakao da je evidentno enormno uvećanje broja napada na policijske službenike u odnosu na isti period prethodne godine za više od 59 odsto.

“Ovo drastično povećanje razlog je velike aktivnosti Uprave policije na pružanju asistencija Komunalnoj inspekciji kako bi izvršili svoju službenu radnju, ali i zbog nepostupanja malog broja građana u skladu sa naredbama Ministarstva zdravlja koje su obilježile ovaj period”, navodi Šuškavčević.

O kakvim napadima se radi najbolje govori podatak da je ovom prilikom povrijeđeno 30 službenika policija i pri-

Napadi na policijske službenike u obavljanju poslova izvršeni su od strane 441 lica od kojih 27 ženskog pola, protiv kojih su u skladu sa zakonom – podnešene krivične prijave ili zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka

aKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

13

Šuškavčević za Vikend novine činjena materijalna šteta na 26 službenih vozila Uprave policije.

“Napadi na policijske službenike u obavljanju poslova izvršeni su od strane 441 lica od kojih 27 ženskog pola, protiv kojih su u skladu sa zakonom – podnešene krivične prijave ili zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka. Prilikom preduzimanja mjera i odbijanja napada, teže povrede registrovane su u dva slučaja, a lakše je povrijeđeno 28 službenika policije, dok je na štetu napadača registrovano 26 lakših i jedna teža povreda”, kaže Šuškavčević.

■■ TOKOM KONTRO-

LE SAOBRAĆAJA REGISTROVANO 76 NAPADA

Najviše napada na policijske službenike izvršeno je prilikom: kontrola i regulisanje saobraćaja kada je registrovano 76 napada, postupanja po prijavama o narušavanju javnog reda i mira - 68, legitimisanja - 48, obezbjeđenja javnih skupova i javnih priredbi - 38, prilikom pružanja asistencije - 34. Šuškavčević podsjeća da su najdrastičniji slučajevi napada na policijske službenike u prethodnom periodu napadi koji su za posljedicu imali smrtni ishod (ubistvo inspektora kriminalističke policije Slavoljuba Šćekića, ubistvo policajca Irfana Kujovića, kao i nedavno svirepo ubistvo policajca Miodraga Lekovića).

“Podaci koje posjedujemo govore da je u više od 80 odsto slučaja napada na policijske službenike, počinilac kažnjen ispod zakonskog minimuma, dok su rijetko izrečene kazne zatvora. Izražavamo nezadovoljstvo činjenicom da napadači, nakon saslušanja u tužilaštvu, često budu pušteni da se brane sa slobode čime

Ovo drastično povećanje razlog je velike aktivnosti Uprave policije na pružanju asistencija Komunalnoj inspekciji kako bi izvršili svoju službenu radnju, ali i zbog nepostupanja malog broja građana u skladu sa naredbama Ministarstva zdravlja koje su obilježile ovaj period

u odnosu na krivično-pravnu zaštitu policijskih službenika”, ističe prvi čovjek sindikata policije.

On dodaje da će Centar uspostaviti jaču saradnju sa elektronskim i štampanim medijama radi pravovremene informisanosti javnosti, inicirati veću zaštitu ličnih podataka policijskih službenika, i što bolje praćenje disciplinskih i krivičnih predmeta protiv policajaca.

■■ BOLJI USLOim se svjesno daje mogućnost da vrše uticaj na ishod daljeg sudskog postupka. Današnje društvo mora biti svjesno da je svaki napad na policajca napad na najveću vrijednost čovjeka, njegov život i neposredno ukazuje koliko je policijski posao težak, odgovoran i opasan. Sindikat će uvijek stati u zaštitu svakog policijskog službenika kome je ugrožen lični i profesionalni integritet po bilo kojem osnovu”, ističe Šuškavčević.

■■ PRAVNA ZAŠTITA policajaca

U cilju pravne i zaštite integriteta policijske službenike Sindikat je formirao Centar za zaštitu policijskih službenika.

“Planiramo da ovaj centar bude 24 časa na usluzi našim kolegama kako bi u svakom trenutku mogli dobiti potreban savjet i zaštitu. Takođe, ovaj centar će sprovoditi edukacije o pravima policijskih službenika u sudskim postupcima, voditi evidencije o broju optuženih i osuđenih učinilaca krivičnih djela na štetu policijskih službenika, iniciraće da postupci u kojima su oštećeni policijski službenici budu hitni pri čemu će se pristupiti analitičkom praćenju i metodološkoj analizi

VI ŽIVOTA I RADA POLICIJACA

Šuškavčević navodi da kada je riječ o zaštiti njihovih članova, materijalnoj i drugoj pomoći, Sindikat ulaže puno napora kako bi na najbolji način izašao u susret svim problemima sa kojima se policijski službenici susrijeću.

“Nesporno je da smo u prethodnom periodu uradili dosta po svim pitanjima kojima se sindikati bave, ali smo odlučni da naš rad još više unaprijedimo i da pojačamo naše aktivnosti po pitanjima koja ne zavise samo od nas. Smatramo da materijalni položaj zaposlenih u policiji nije na zadovoljavajućem nivou i on se u narednom periodu mora popravljati. Sindikat je početkom godine pokušao da uštedom pojedinih budžetskih rashoda UP nađe dio sredstava za povećanje zarada. Stoga smo Ministarstvu finansija uputili inicijativu sa konkretnim predlogom koji nije naišao na odobrenje zbog nastale situacije izazvane korona virusom. Bez obzira na budući razvoj finansijske situacije ovo pitanje ćemo ponovo pokrenuti jer smatramo da policija mora biti više plaćena s obzirom na djelokrug poslova koji obavljamo, a imajući u vidu da je Vlada u 2020. go-

dini usvojila predloge za povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu i prosvjeti”.

■■ ZA POZAJMICE I POMOĆ 800.000 EURA

Kada je materijalni položaj u pitanju, Sindikat i te kako brine za svoje članove, a rezultati koje Sindikat postiže su dokaz da su i u finansijskom i u organizacionom smislu, jedan od najjačih sindikata u državi.

“Tokom 2020. godine od ukupne godišnje članarine i povraćaja sredstava koji je preko 900.000 eura, za pozajmice i pomoć po raznim osnovama opredijeljeno je preko 800.000 eura, tako da je blizu 90% sredstava od godišnjeg priliva podijeljeno u te svrhe, dok je ostatak novca utrošen na ostale sindikalne aktivnosti. Ovo je dokaz da se vodi briga o načinu raspodjele i trošenju sredstva članarine poštujući važeće pravilnike”, naglašava Šuškačević.

Osim dobrih stvari koje je uradio sindikat ima i onih sa kojim nijesu zadovoljni, a to je da neka veoma važna pitanja koja se tiču policijskih službenika još nijesu riješili.

“U pitanju je prijevremeni odlazak u penziju, izrada kolektivnog ugovora i definisanje beneficiranog radnog staža. Ova pitanja ne zavise samo od naše volje već od resornog ministarstva i drugih ministarstava koji se bave ovim pitanjima. Propisivanjem posebnih uslova za penzionisanje stvorila bi se mogućnost za pomlađivanje kadra s obzirom na trenutnu starosnu dob policijskih službenika, a uvažavajući težinu posla, opasnost, konstantno izlaganje stresu i opterećenja koja policijsku profesiju izdvajaju od drugih organa u državnoj upravi”, naglašava Šuškačević. Nataša Pajović

Stambeni projekti u Baru i Herceg Novom Vođeni dobrom politikom rješavanja stambenih potreba u prethodnom periodu, Sindikat je značajnom broju zaposlenih riješio stambeno pitanje izgradnjom stambenih objekata (Budva, Podgorica, Nikšić i Žabljak) i omogućio kupovinu stana po znatno povoljnim uslovima od tržišnih. Takođe, jednom dijelu članova su obezbijedili nepovratna kreditna sredstva za rješavanje stambenih pitanja.

“Tokom 2019. godini realizovana su dva projekta stambene izgradnje i to u Budvi gdje su raspodijeljena 102 stana, dok je u Podgorici izvršena raspodjela 288 stanova. U 2020. godini realizovana su takođe dva projekta stambene izgradnje i to u Nikšiću gdje je izvršena raspodjela 105 stanova i na Žabljaku gdje je podijeljeno 12 stambenih jedinica. U toku smo izrade projektne dokumentaci-

je za stambene projekte u Baru i Herceg Novom pa se nadamo da bi gradnja mogla početi za 2-3 mjeseca, dok u Mojkovcu imamo urađen Glavni projekat i čekamo prenos građevinskog zemljišta.

Takođe, Sindikat je tokom 2019/20. godine realizovao raspodjelu kreditnih sredstava u ukupnom iznosu 1.139.000 eura kojom prilikom je 179 članova dobilo ove kredite. Mo-

ramo napomenuti da su sredstva za ovu kreditnu raspodjelu obezbijeđena putem kreditnog aranžmana kod Zapad banke.

Ovo je naš drugi projekat kreditne raspodjele i sigurni smo da je opravdao očekivanja naših članova pa ćemo sa njime nastaviti”, naveo je Šuškačević, dodajući da se sve raspodjele rade se putem javnog oglasa i po važećem Pravilniku o rješavanju stambenih potreba.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

POVODOM BOŽIĆNOG SLAVLJA CAREVIĆA

PUCANJE IZ TOPA ZA TUŽIOCA NIJE SPORNO

TUŽILAŠTVO NIJE TRAŽILO PRITVOR

Brano Mićunović i njegovi prijatelji brane se slobode Nikšićanin Branislav Brano Mićunović (68) i njegovi prijatelji Sava Vujović i Srđan Mićunović pušteni su juče na slobodu nakon što im je isteklo zadržavanje do 72 sata koje ime je odredila tužiteljka Jovanka Čizmović zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja.

Naime, tužiteljka Čizmović nije tražila pritvor za Mićunoviće i Vujovića, tako da će se oni u daljem postupku braniti sa slobode.

Juče se konačano povodom ovog događaja oglasila

policija, šturim saopštenjem kojem se navode činjenice koje su već poznate javnosti.

“Zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, 6. januara su lišeni slobode B.M., S.V. i S.M. Kontrolom vozila kojim je upravljao B.M., a u kojem su se nalazila osumnjičena lica, pronađena su dva pištolja sa municijom. Oni su privedeni nadležnom tužiocu u uz krivičnu prijavu zakonskom roku koji im je odredio zadržavanje do 72 sata.

Od strane nadležnog tužilaš-

tva saslušana su i druga lica kao svjedoci, nakon čega su po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru osumnjičeni B.M., S.V. i S.M. pušteni da se brane sa slobode”, navodi se u saopštenju.

Branilac Mićunovića, advokat Danilo Mićović, izjavio je ranije da je jedan od osumnjičenih priznao da je njegovo oružje nađeno prilikom pretresa automobila u kojem su bili, te da dvojica privedenih zajedno s Mićunovićem nijesu njegovo obezbjeđenje, već njegovi prijatelji.

N.P.

Povodom snimka koji se pojavio na društvenim mrežama, a na kojem je predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević kako puca iz topa, službenici Centra bezbjednosti Budva su preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti i obavijestili su o tome državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.

“Tužilac se izjasnio da se u radnjama lica ne stiču elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Službenici Centra bezbjednosti Budva preduzimaju dalje radnje u cilju utvrđivanja eventualne prekršajne odgovornosti bilo kog lica u vezi navedenog događaja, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena”, saopšteno je iz policije.

N.P.

PREKRŠAJNA PRIJAVA

Priveden Podgoričanin zbog pisanja grafita

INTERVENCIJA POLICIJE I KOLAŠINSKE SLUŽBE ZAŠTITE I SPASAVANJA

Spašena Ukrajinka sa djetetom

Zahvaljujući brzoj interenciji policije i kolašinske Službe zaštite i spasavanja, državljanka Ukrajine sa djetetom od 10 godina, spašena je juče nakon što se zaglavila u dijelu puta preko Trešnjevika, koji je poznat u zimskom periodu kao neprohodan.

Kako je kazao Željko Darmanović, komandir Službe zaštite i spasavanja Kolašin, ona je upravljala vozilom marke “golf 7”.

“Ona se sa desetogodiš-

njim djetetom uputila preko Trešnjevika za Andrijevicu.

Kad se zaglavila u snijegu pomoć je tražila preko OKC. Čistač koji je odmah krenuo izvukao ih je, a mi smo je susreli u Barama Kraljskim.

Trebalo bi na neki način apelovati da se na navigacijama nekako ubilježi koji su putni praci prohodni, jer je ovo ko zna koji put da navigacije usmjeravaju turiste neprohodnim putevima, pa ih moramo spašavati”, kazao je Darmanović. Z.B.

Službenici Centra bezbjednosti Podgorica su, postupajući po prijavi građana, zatekli M.K. (65) iz Podgorice u ispisivanju grafita.

“M.K. je dovedeno u Centar bezbjednosti Podgorica radi uzimanja izjave u svojstvu građanina. Protiv lica biće podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, koji je počinio ispisivanje grafita na

javnom mjestu, tačnije na betonskom zidu - ogradi od pijace, koja se nalazi na putnom pravcu Podgorica - Tuzi.

M.K. je ispisao sadržaj sljedeće sadržine: “Pr. Č.P. Abazoviću galiote fasifikatore crno na bijelo nemoj da hapsiš patriote Crne Gore”. Policija je obavijestila i Komunalnu inspekciju u cilju uklanjanja grafita”, saopšteno je iz policije. N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

AKTUELNO

15

IJZ: ZAVRŠENA ANALIZA 1.296 UZORAKA

Korona odnijela još šest života, potvrđeno 436 novih slučajeva U Crnoj Gori je tokom jučerašnjeg dana od posljedica korona virusa preminulo šest osoba, a potvrđeno je 436 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.296 uzoraka među kojima je ukupno registrovano 436 novopozitivnih.

Uzorci novopozitivnih su upućeni na testiranje iz Podgorice 168, Bara 70, Nikšića 55, Berana 32, Tivta 21, Pljevalja 18, Danilovgrada 14, Herceg Novog 11, Rožaja deset, Cetinja osam, Budve sedam, Kotora i Tuzi po šest, Ulcinja četiri, Andrijevice tri, PLava dva i Kolašina jedan. „Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Bara (3), Nikšića (2) i Tivta, od kojih je najmlađi imao 59, a najstariji 81 godi-

nu“, navodi se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 709, a od početka pandemije 718. Navodi se da je do 17 sati prijavljen oporavak kod 325 pacijenata. U Crnoj Gori aktivno je 9.436 slučajeva korona virusa. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 51.596.

U Podgorici je aktivno 4.713 slučajeva korona virusa, Baru 878, Nikšiću 596, Bijelom Polju 442, Budvi

438, Beranama 404, Cetinju 325, Kotoru 298, Pljevljima 296, Herceg Novom 164, Tuzima 147, Rožajama 145, Kolašinu 130, Tivtu 111, Danilovgradu 109, Ulcinju 92, Andrijevici 37, Mojkovcu 34. U Plužinama je aktivno 25 slučajeva korona virusa, Plavu 22, Šavniku 14, Žabljaku 12, Petnjici četiri, dok u Gusinju nema aktivnih slučajeva COVID-a 19.

U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika registrovan

u Tuzima, Podgorici i Budvi. U Tuzima je registrovano 310 oboljelih od COVIDa 19 na deset hiljada stanovnika, Podgorici 253, Budvi 228, Baru 209, Cetinju 195, Kolašinu 155, Kotoru 132, Beranama 119, Pljevljima i Bijelom Polju po 96, Nikšiću 82, Tivtu 79, Plužinama 77, Šavniku 68, Andrijevici 67, Rožajama 63, Danilovgradu 59, Herceg Novom 53. U Ulcinju je registrovano 46 aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Mojkovcu 39, Žabljaku 34, Plavu 17 i u Petnjici sedam.

M.I.

NAJVIŠE ŽALBI NA RAD U KCCG, DZ PODGORICA I OB BERANE

PACIJENTI U 2020. PODNIJELI VIŠE OD 2.000 PRIGOVORA

Klinički centar Crne Gore

U OB BERANE SEDMORO SA TEŠKOM SLIKOM

U Kliničkom centru 35 kovid pacijenata životno ugroženo

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) 35 pacijenata zaraženih korona virusom životno je ugroženo, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

U KCCG trenutno se nalaze 94 pacijenta sa COVID-19 infekcijom. “Životno je ugroženo 35 COVID pacijenata”, kaže se u saopštenju.

U Opštoj bolnici Berane sedam pacijenata zaraženih korona virusom ima tešku kliničku sliku, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

U beranskoj bolnici liječe se 33 COVID pozitivna pacijenta.

“Sedam pacijenata ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neinvanzivnoj ventilaciji”, kaže se u saopštenju. R.D.

Građani su u prošloj godini zaštitnicima prava pacijenata i Ministarstvu zdravlja podnijeli više od dvije hiljade prigovora, a najviše su se žalili na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja i kvalitet zdravstvenih usluga, kao i na postupke zdravstvenih radnika.

Iz Ministarstva zdravlja su agenciji Mina kazali da su od 1. januara do 1. decembra prošle godine podnijeta ukupno 2.002 prigovora, od čega 1.928 zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama, a 74 Ministarstvu.

Kako su naveli, prigovori upućeni zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama su se najvećim dijelom odnosili na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja na zdravstvene usluge, kvalitet zdravstvenih usluga i na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika.

„Najveći broj prigovora odnosio se na Dom zdravlja Podgorica – 1.340, Klinički centar Crne Gore (KCCG) – 539 i Opštu bolnicu Berane - 54. Te ustanove pružaju najveći broj usluga na godišnjem nivou i proporcionalno navedenom imamo i najveći broj prigovora“, precizirali su iz Ministarstva.

Tom resoru su u istom periodu podnijeta 74 prigovora na rad zdravstvenih ustanova, od čega 52 na kvalitet zdravstvene usluge, 16 na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika, tri na vrijeme čekanja, dva na nemogućnost slanja liječenja u inostranstvo i jedan na organizaciju zdravstvene službe. „U domovima zdravlja Mojkovac, Bar, Cetinje, Nikšić, Pljevlja i Ulcinj i u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Brezovik, u periodu od 1. januara do 1. decembra nije bilo pritužbi građana“, kazali su iz Ministarstva.

Prema njihovim riječima, po zahtjevima i pritužbama pacijenata, a u svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama, Ministarstvo odmah reaguje. „Zdravstvene ustanove pisano, po zahtjevu Ministarstva ili pacijenta, nakon utvrđivanja svih okolnosti za pojedinačne slučajeve, informišu Ministarstvo o ishodu i preduzetim radnjama. Nakon toga, Ministarstvo o tome obavještava pacijenta koji je podnio prigovor“, kazali su iz tog resora.

Iz Ministarstva su kazali da su u pet slučajeva uputili urgenciju zdravstvenim ustanovama jer nijesu u roku odgovorile na traženi zahtjev pacijenta, odnosno tog resora.

U dva slučaja Ministarstvo je, na osnovu pritužbi građana, pokrenulo postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada, a u osam slučajeva zatražilo je izjašnjenje Komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvenih ustanova. R.D.

16

AKTUELNO

UNICEF: VEĆA PODRŠKA RODITELJIMA

Svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku od siromaštva

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10.

Za borbu protiv siromaštva je, pored kvalitetnog obrazovanja za svako dijete, ključno zapošljavanje roditelja i pružanje veće podrške roditeljima za brigu o djeci, saopšteno je iz UNICEF-a.

Iz UNICEF-a su naveli da je svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku od siromaštva, a očekuje se da će se taj broj povećati usljed krize izazvane koronavirusom. „Iako je ova kriza značajno uticala na svu djecu, najviše su pogođena upravo ona djeca koja su i prije nje rasla u siromaštvu, što znači da im treba dati prioritet kada su u pita-

nju mjere podrške“, ističe se u saopštenju.

Navodi se da su mladi reporteri UNICEF-a, u nastavku kampanje za smanjivanje siromaštva djece u Crnoj Gori, koju su, na Svjetski dan djeteta, započeli s predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem, odgovore na pitanje „Kako smanjiti siromaštvo djece u Crnoj Gori?“ tražili od ombudsmana, akademske zajednice i civilnog sektora.

Profesor Mehmed Đečević sa Fakulteta političkih nauka kazao je da, kada je u pitanju borba protiv siromaštva djece, vidi dva moguća pravca djelovanja.

„Prvi pravac je da se osnaže roditelji djece koja su u riziku od siromaštva, da se uključe aktivno na tržište rada i da im se obezbijede što bolje plaćeni poslovi, a drugi vid borbe koji vidim protiv dječjeg siromaštva jeste da se ovoj djeci daju određene prestacije u vidu finansijskih naknada ili stipendija“, rekao je Đečević.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković smatra da taj proces treba da se vodi na dva nivoa.

“Jedan je neposredno za djecu i tu nalazim da treba obezbijediti dostupnost obrazovanja pod jednakim uslovima. M.I.

REAGOVALI IZ UNIVERZITETA CRNE GORE

NEĆEMO SE IZVINJAVATI ŠTO ULAŽEMO U NAŠE KADROVE

Da li smo toliko posrnuli kao društvo da se omalovažavanje državnog univerziteta i akademske profesije medijski propagira kao društveno poželjno ponašanje, pitanje je sa kojim se suočavaju zaposleni Univerziteta Crne Gore (UCG), navodi se u regovanju povodom natpisa u medijima da su pojedini profesori dobijali povoljne kredite za više stanova.

“Da li smo toliko licemjerni da ignorišemo kritične ekonomske i društvene probleme, ali prozivamo univerzitetske profesore, zbog najviše 600 odnosno 1.000 eura neto iznosa na godišnjem nivou, koje treba da dobiju za zadovoljenje stambenih potreba i za buduću desetogodišnju lojalnost Univerzitetu, i to ne iz budžetskih sredstava, niti studentskih školarina, kako se zlonamjerno i netačno plasira

u medijima, već iz sopstvenih sredstava Univerziteta”, poručuju iz UCG. Potom su se osvrnuli na, kako navode, neprovjerene informacije, iznešene od strane određenih medija, koji za cilj imaju unižavanje kredibiliteta njihove ustanove.

“Da li smo se toliko intelektualno zapostavili, da nam sada pojedini novinari i nevladine organizacije, neprovjerenim informacijama i nekompetentnim interpretacijama, kontaminiraju prostor javne riječi i vrijeđaju kritičku svijest građana Crne Gore, po principu, što više znaš, to si manje vrijedan za ovo društvo”, napominju sa UCG. Zatim su stali u odbranu uređivačke politike ove institucije.

“Nećemo se izvinjavati što ulažemo u naše kadrove, što nagrađujemo višedecenijski

nastavni, naučni i administrativni rad i što promovišemo ekspertske kriterijume u osiguranju materijalnog i profesionalnog dostojanstva naših profesora. Jer upravo oni cijeli radni vijek konstatno ulažu u znanje, stručnost i naučni doprinos, po uslovljenim kriterijumima izbora u akademska zvanja. Jer su upravo oni primjer profesionalne i društvene odgovornosti, koji na bazi naučnih činjenica, argumenata, dokaza i referenci, edukuju našu najbolju mladost i buduće lidere crnogorskog društva. Izvinjavamo se jedino našim zaposlenima što za sada, nismo u prilici da u ovim izazovnim vremenima izdvojimo i više sredstava, shodno statusu koji zaslužuju u jednom civilizovanom i naprednom društvu”, ističu iz Univerziteta.

Senzacionalističko komentarisanje objavljenih prelimi-

Da li smo se toliko intelektualno zapostavili, da nam sada pojedini novinari i nevladine organizacije, neprovjerenim informacijama i nekompetentnim interpretacijama, kontaminiraju prostor javne riječi i vrijeđaju kritičku svijest građana Crne Gore, po principu, što više znaš, to si manje vrijedan za ovo društvo narnih lista za dobijanje kreditnih sredstava, kažu iz ove ustanove, još jedan je pokušaj omalovažavanja konstantnih ulaganja Univerziteta u organizacione i kadrovske resurse.

Kako je pojašnjeno, strategijom rješavanja stambenih potreba zaposlenih na UCG, koja

je izrađena uz jasno iskazanu podršku Sindikata UCG, sa ciljem da se zaustavi odliv naučnih kadrova u narednih 10 godina, definisano je da se iste rješavaju kroz tri faze.

Jedna faza podrazumijeva rješavanje stambenih potreba zaposlenih na UCG dodjelom novčanih sredstava (kredita), sa maksimalnim bruto iznosima do 15.000 eura, uz obavezu povraćaja najmanje 30 odsto sredstava.

“Za ovaj konkurs su obezbijeđena sopstvena sredstva u iznosu od 1,2 milion eura, od čega 900.000 eura za akademsko osoblje (profesore), a 300.000 eura a saradnike, stručno i administrativno osoblje”, ističu u UCG. U drugoj fazi predviđeno je rješavanje stambenih potreba zaposlenih dodjelom novčanih sredstava za poboljšavanje uslova stanovanja, sa

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1.

AKTUELNO

17

ISTRAŽIVANJE NVO MULTIMEDIJAL MONTENEGRO

Pod dejstvom alkohola radi zabrinjavajući broj radnika Fotografiju potpisati sa UNICEF CG-Duško Miljanić

Univerzitet Crne Gore maksimalnim bruto iznosima do 10.000 eura, uz obavezu povraćaja najmanje 30odsto sredstava.

“Za ovaj konkurs su obezbijeđena sopstvena sredstva u iznosu od 800.000 eura od čega 480.000 eura za akademsko osoblje (profesore), a 320.000 eura za saradnike, stručno i administrativno osoblje”, kaže se u saopštenju UCG. U trećoj fazi rješavanje stambenih potreba zaposlenih predviđeno je dodjelom novih stambenih jedinica.

“Planirana je izgradnja četiri stambena objekta u okviru DUP Univerzitetski centar II, za što je dobijena saglasnost Vlade Crne Gore i predat zahtjev resornom ministarstvu da raspiše konkurs za idejno rješenje. Zaposleni koji su dobili sredstva pod 1) i 2), kao i oni koji imaju riješeno stambeno pitanje, shodno Pravilniku, neće moći da se pri-

jave za dobijanje stana pod povoljnim uslovima”, pojašnjavaju u UCG. Komisija za dodjelu novčanih sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na UCG dodjelom novčanih sredstava za poboljšanje uslova stanovanja, objavila je 3. novembra, odnosno 30. decembra, kompletne preliminarne rang liste nastale po osnovu javnih oglasa.

“Samo po osnovu ovih oglasa, u cilju zadržavanja kadra na UCG, riješit će se stambena pitanja za preko 200 od ukupno 1.100 zaposlenih na UCG. Kada se toj listi dodaju i 4 planirana stambena objekta, pokazujemo da UCG, kao centralna visokoobrazovna institucija u Crnoj Gori, odgovorno ulaže u svoje zaposlene, cijeneći njihov posvećeni rad i prestižne rezultate”, poručuju.

Sa Univerziteta ističu nezadovoljstvo, nakon što je realizacija ovog projekta, predstavljena u negativnom kontekstu kako od strane pojedinih medija, tako i od nekih političkih predstavnika.

“Pojedini mediji, namjerno ili nenamjerno podržavaju politiku širenja dezinformacija, targetiranja pojedinaca i pritisaka na nezavisne institucije. Takođe smo iznenađeni komentarima pojedinih političkih predstavnika, koji su svojevremeno dobili stan od Univerziteta i nakon svega tri godine zatražili pravo na kredit za poboljšanje uslova stanovanja, a sada bi to isto pravo da uskrate svojim kolegama. Nakon 15 godina od zadnjeg realizovanog konkursa za stambene kredite, gdje su mnogi značajno unaprijedili profesionalne reference i stekli pravo na više stambenih kvadrata ili unapređenje postojećih. Oglas za dodjelu stambenih kredita iz 2010. godine nije realizovan, jer je UCG u tom trenutku iskazao višemilionski gubitak u poslovanju”, iznose sa UCG. R.D.

Rad na gradilištu u alkoholisanom stanju prisutan je u zabrinjavajućem procentu, pokazuje istraživanje nevladine organizacije (NVO) Multimedijal Montenegro (MMNE) o uzrocima i najčešćim povredama na radu u sektoru građevine.

Iz te NVO kazali su da su istraživanjem, kroz projekat “Građevina bez povreda”, obuhvaćene građevinske firme, projektni biroi, nadzorni organi i radnici na građevini.

“Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 50 ispitanika, a cilj istraživanja je da dođemo do podataka i razvijenosti svijesti zaposlenih u sektoru građevine o značaju primjene zakonskih propisa u domenu zaštite na radu na gradilištu”, navodi se u saopštenju.

Iz MMNE su kazali da su, na bazi dobijenih podataka, zaključili da svijest zaposlenih u sektoru građevine nije na zadovoljavajućem nivou, “a jedan od pokazatelja je i to da je

najveći broj povreda i smrtnih slučajeva u Crnoj Gori upravo u sektoru građevine.”

“Kroz istraživanje smo došli do podataka da je pad sa visine u procentu od 32 odsto zastupljen kao najčešća povreda na radu, dok je 59 odsto ispitanika zbog rada na niskim temperaturama dobilo prehladu, odnosno 24 odsto ispitanika je imalo sunčani udar zbog rada na visokim temperaturama”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je istraživanje sprovedeno u Bijelom Polju, Beranama i Plavu, gdje su u zimskom periodu veoma niske temperature.

“Zabrinjavajući podatak je da je čak 54 odsto ispitanika saopštilo da imaju saznanja da je neko pod dejstvom alkohola radio na gradilištu”, kazali su iz MMNE. Oni su naveli da je, u najvećem procentu, prema podacima dobijenim kroz istraživanje, rad na visini potencijalno najrizičniji uzrok povrede

na radu.

“Nakon toga opasnost usljed rušenja, strujni udar i upotreba mašina su takođe u visokom procentu zastupljeni kao potencijalni rizik za povredu na radu”, dodali su iz MMNE. Prema njihovim riječima, nepažnja je najveći uzrok koji dovodi do povrede na radu, a nakon toga loša koordinacija između sektora i zaposlenih, nizak procenat upotrebe zaštitne opreme, rad pod dejstvom alkohola, neispravnost opreme i mašina, brzina rada i loš timski rad.

“Takođe, 34 odsto ispitanika je odgovorilo da je pod nekim oblikom stresa tokom rada, a isti procenat ispitanika je saopštio da poslodavci imaju nerealne ciljeve i rokove završetka posla. Rukovanje ručnim mašinama koje se koriste u građevini procentualno prouzrokuju najviše povreda na radu, a nakon toga ručni alati i male građevinske mašine”, kazali su iz MMNE. R.D.

FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI

BOŠKOVIĆ PRIZNANJE ZA DOPRINOS NAUČNOISTRAŽIVAČKOM RADU Profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) Vesna Bošković dobitnik je priznanja Univerziteta Crne Gore (UCG) za poseban doprinos u razvoju naučnoistraživačkog, stručnog i umjetničkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta.

Iz UCG kazali su da se rad Bošković našao na Međunarodnom bijenalu grafike 2020. na Tajvanu, jednoj od najdugotrajnijih međunarodnih izložbi grafike u svijetu.

Bošković je kazala da duga tradicija podrazumijeva iskustvo i ozbiljnost u samom pristupu organizaciji izložbe.

“Od konkursa do otvaranja izložbe pripreme su trajale deset mjeseci. Pristigli su radovi od 1,22 hiljade umjetnika iz cijelog svijeta koji su dostavili grafičke originale, dok su selektori radili tri mjeseca na izboru grafičkih djela, od kojih je

odabrano 166 finalista iz 80 država”, navela je Bošković.

Bošković je, kako se navodi, izlagala i na jednoj od najstarijih smotri u Crnoj Gori - Crnogorski salon “13. novembar”, po pozivu selektora Petra Ćukovića, autora izložbe, a pod nazivom Salona “Noć u Crnoj Gori i druge priče”.

“Tema je bila svojevrstan dijalog sa Lubardinom slikom “Noć u Crnoj Gori”, ka-

ko je autor izložbe istakao, kao i lično iskustvo i osjećanja samih umjetnika kao odgovor na temu. Na izložbi sam se predstavila instalacijom pod nazivom “Stvarno i moguće”, podsjetila je Bošković.

Rad Bošković je, kako se navodi, uvršten u selekciju IV Međunarodnog bijenala grafike u Čačku, u konkurenciji učesnika iz 33 države.

R.D.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

TIVAT: PLANOM SOCIJALNE ZAŠTITE POVEĆAVA SE BRIGA O STARIMA

Za pomoć licima u kući predviđeno 50.000 eura

Dom za stare pri samostanu

Zdanje Crvenog krsta u Tivtu

OPŠTINA BUDVA RASPISALA JAVNI POZIV ZA IZVOĐENJE RADOVA

Za Dom za stare u Petrovcu 41.000€ Opština Budva raspisala je javni poziv za ustupanje izvođenja završnih radova na izgradnji Doma za stare u Petrovcu. Procijenjena vrijednost radova je, kako stoji u javnom pozivu, 41.000 eura.

Podsjećanja radi, Opština je još prije dvije i po godine izdvojila sto hiljada eura za gradnju posebnog krila Doma starih koji je u okviru franjevačkog samo-

stana časnih sestara Sveti Vid u Petrovcu, navode primorskenovine.me. Ženski franjevački samostan u Petrovcu od 1966. godine postao je i neformalni Dom za nezbrinuta, usamljena i bolesna stara lica. Osim Opštine, za gradnju novog krila Doma starih 80.000 dolara dobijeno je od Biskupske konferencije Američke crkve.

PETNJICA: VEĆI DIO OPET BEZ STRUJE

Lokalnim akcionim planom za razvoj sistema socijalne i dječje zaštite za period 2019-2022, u sklopu opštinskog Akcionog plana, predviđena je mjera, povećan kvalitet i dostupnost socijalnih usluga za najugroženija stara lica.

Na posljednjem skupš t i n s ko m z a s i j e d a n j u usvojena je i odluka prema kojoj je za ostvarenje tog cilja potrebno razvijati usluge koje podržavaju boravak u porodici i neposrednom okruženju, a što se, kad su stara lica u pitanju, može realizovati kroz pružanje usluge Pomoć i njega u kući.

Usluge pomoći i njege u kući starim i nemoćnim osobama, koji obavljaju geronto domačice biće proširen na teritoriji cijele opštine, a za nosioca aktivnosti nominovan je OO CK Tivat. Opštinskom Odlukom o pravima i uslugama iz socijalne i dječje zaštite predviđeno je da organ uprave nadležan za poslove socijalne zaštite organizuje i sprovodi pružanje pomoći i njege u kući.

Poslovi pružanja usluge

Budžetom opštine Tivat obezbijeđena su sredstva za materijalna davanja u socijalnoj i dječjoj zaštiti propisana ovim zakonom i za usluge socijalne i dječje zaštite, kao što su pomoć u kući, dnevni boravak...

pomoći i njege u kući povjereni su OO CK Tivat iz razloga što ta organizacija već dugi niz godina sprovodi program pružanja pomoći i njege starim licima sa teritorije opštine Tivat, na izuzetno human i kvalitetan način, omogućavajući velikom broju starih lica - sugrađana zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Finansiranjem realizacije usluge pomoći i njege u kući obezbjeđuje se njega i pomoć u kući licima starijim od 67 godina, ili samohranim licima sa invaliditetom, mlađim od 67 godina života, koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, a kroz pružanje socijalne i psihološke podrške u njihovom domu i okruženju kao i pomoći u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Tu uslugu koristi više od 60 lica, uz tendenciju povećanja broja korisnika. Visina sredstava u te svrhe iznosi 50.000 eura.

Budžetom opštine Tivat obezbijeđena su sredstva za materijalna davanja u socijalnoj i dječjoj zaštiti propisana ovim zakonom i za usluge socijalne i dječje zaštite, kao što su pomoć u kući, dnevni boravak, usluge narodne kuhinje, odmor i rekreaciju djece, stanovanje uz podršku, smještaj u prihvatilište - sklonište, stanovanje za socijalno ugrožena lica, a u skladu sa zakonom i druge usluge u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima. Z.K.

Električni vod popustio pod snijegom U većem dijelu opštine Petnjica juče nije bilo struje, a snijeg koji je napadao prethodne noći napravio je probleme građanima Petnjice.

Tako je Semiru Kočanu iz Godočelja snijeg ko zna koji put ove zime prekinutu naponsku žicu donio do skoro ispred vrata.

“Elektrodistribucija nije u stanju da jednu žicu, koja se kidala više puta, popravi.

Radi se o dalekovodu ko-

ji ide prema Paljuhu! Jutros je pao snijeg, žica se opet prekinula i pala na moj ulaz. Bio sam izložen velikom riziku, pošto je žica pod naponom.

Tražim hitno od Elektrodistribucije da stavi novu žicu, jer je ova vjerovatno dotrajala”, napisao je Kočan.

I u ostalom dijelu opštine građani imaju slične probleme, a nadležna institucija za mrežu je CEDIS, a ne EPCG.

Petnjica ovih dana kuburi sa napajanjem strujom

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

AKTUELNO

21

BIJELO POLJE: ZA UREĐENJE PROSTORA PLANIRANO VIŠE OD 21 MILION EURA

U LOKALNU INFRASTRUKTURU BIĆE ULOŽENO OKO 9,5 MILIONA EURA

Bjelopoljski parlament pred kraj minule godine usvojio je odluku vezanu za Program uređenja prostora u 2021. Za tu namjenu planirano je izdvajanje u iznosu 21.581.000,00 eura.

Program uređenja prostora za 2021. godinu, kako je konstatovano, usklađen je sa Budžetom Opštine Bijelo Polje.

Aleksandra Bošković iz Sekretarijata za uređenje prostora saopštila je da je za izgradnju objekata od posebnog značaja za opštinu planirano investiranje u iznosu od 9.050.000,00 eura. Za izradu tehničke dokumentacije izdvaja se 437.500,00, dok će u lokalnu infrastrukturu biti uloženo 9.536.500,00 eura.

Kako je navela, potrebna sredstva za realizaciju Programa uređenja prostora za 2021. godinu obezbijediće se iz sredstava predviđenih budžetom Opštine, sredstvima Uprave javnih ra-

dova Crne Gore, Uprave za saobraćaj Crne Gore, Željezničke infrastrukture Crne Gore AD Podgorica, CEDISa, sredstvima kredita, donacijama i drugim izvorima navedenim Programom.

Programom uređenja prostora, između ostalog,

planiran je nastavak radova na realizaciji kapitalnih projekata Đalovića pećine i planine Bjelasice, izgradnja stambenih objekata za RAE populaciju, asfaltiranje 14 km opštinskih puteva, radovi na izgradnji šetališta na potezu od vatrogasne stani-

ce do Doma zdravlja, izgradnja trim staze na Obrovu, rekonstrukcija magistralnog puta M21, rekonstrukcija željezničkog stajališta u Lješnici, nastavak radova na izgradnji OŠ “Dušan Korać” u Pruškoj, izgradnja glavnog cjevovoda od izvorišta Bi-

strice do nove hlorne stanice u Ravnoj Rijeci (prekidna komora) zbog obezbjeđenja dovoljnih količina vode za grad i proširenje gradske vodovodne mreže planirana za naselje Zaton.

Predsjednik Opštine Petar Smolović složio se da postoje određeni infrastrukturni problemi, projekti o kojima se priča godinama unazad, ali i istakao da je vodovod u Zatonu završen, kao i da je završen projekat izgradnje šetališta uz Lim. “Priča o Đalovića pećini i planini Bjelasica traje već dvije decenije, ali mi smo u ovom mandatu uspjeli da te projekte konkretizujemo, njihova realizacija sada teče planiranom dinamikom”, kazao je Smolović, podsjećajući i da je u 36, od ukupno 39 mjesnih zajednica, planirano nasipanje puteva.

“Iz našeg budžeta samo finansiramo ono za šta donatori nijesu raspoloženi”, dodao je Smolović.

B.Č.

SNJEGOČISTAČI U AKCIJI

Održavaju put Nikšić - Šavnik - Žabljak

SKI-CENTAR KOLAŠIN 1450 DOBIO STRUJU

Skijalište otvoreno za posjetioce Ski-centar Kolašin 1450 je nakon što je otklonjen kvar dobilo struju i juče je otvoren za posjetioce.

“Obavještavamo vas da je otklonjen problem u napajanju električnom energijom skijališta Kolašin 1450, te da je otvoreno za posjetioce”, objavljeno

je na Fejsbuk stranici tog skijališta.

Inače, visina sniježnog pokrivača na Žabljaku juče je, prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iznosila 94 centimetra.

Kako je saopšteno, u Gu-

sinju je snijeg dostigao visinu 23 centimetra, Plavu, Beranama i Kolašinu deset, a u Šavniku osam centimetara.

Visina sniježnog prekrivača u Andrijevici iznosila je šest, a u Plužinama i Rožajama četiri centimetra.

R.R.

Snjegočistači Crnagoraputa juče su radili na održavanju puteva zahvaćenih snijegom na sjeveru Crne Gore.

Kako prenosi agencija Mediabiro, na relaciji Šavnik-Žabljak saobraćala su putnička i kombi vozila, dok

je kamionima sa prikolicom i šleperima bilo zabranjeno kretanje zbog snijega.

S ciljem zaštite stanovništva od korona virusa zabranjen je putnički međugradski saobraćaj od petka od 22 h do ponedjeljka u 05 h.

22

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

VRIJEDNOST DIONICA AMERIČKE KOMPANIJE SKOČILA

KAKO JE “TESLA“ POSTALA NA KOMPANIJA, A ILON MASK N

A

kcije „Tesle“ imale su nevjerovatnu 2020. godinu, a i u 2021. ne prestaju sa rastom. Vrtoglavi rast vrijednosti akcija od skoro 800 odsto omogućio je „Tesli“ da postane najvrijednija automobilska kompanija na svijetu, a njenog izvršnog direktora Ilona Maska postavila na tron najbogatijih ljudi na svijetu sa bogatstvom od 186 milijardi dolara, čime je pretekao osnivača „Amazona“ Džefa Bezosa.

Od vrijednosti od 90 dolara prije 12 mjeseci, akcije „Tesle“ dostigle su nevjerovatnih 816 dolara. Procijenjena tržišna vrijednost američkog proizvođača električnih automobila sada iznosi više od 750 milijardi dolara. „Tesla“ je time postala ubjedljivo najvrijednija automobilska kompanija, uprkos tome što proizvodi daleko manje vozila u odnosu na „Tojotu“, „Folksvagen“ i „Dženeral motors“.

Malo ko je toliko vjerovao u budućnost kompanije koliko i izvršni direktor Ilon Mask. Prije dve

godine, američki preduzetnik odrekao se fiksne plate i bonusa umjesto toga izabravši da mu primanja budu zasnovana isključivo na performansama kompanije.

Svaki put kada bi vrijednost kompanije prešla određenu ciljnu tačku, počevši od 100 milijardi dolara tržišne vrijednosti, Mask bi dobijao opciju na akcije (stock option), što mu omogućava da kupi određeni broj dionica kompanije po unaprijed određenoj cijeni.

Porast vrijednosti akcija znači za Maska dvije stvari – da njegov dotadašnji udio u kompaniji vrijedi više i da stiče mogućnost da stekne dodatne dionice.

Ukoliko kompaniji ide dobro (što je evidentno u „Teslinom“ slučaju), Maskovo bogatstvo dobija efekat kotrljajuće grudve. Svaki naredni postavljeni cilj koji kompanija dostigne, za njenog izvršnog direktora znači stotine miliona, pa i milijardi, dolara. „Kako je to čudno. Pa, nazad na posao“, ukratko je prokomentarisao Mask činje-

„Kako je to čudno. Pa, nazad na posao“, ukratko je prokomentarisao Mask činjenicu da je postao najbogatiji čovjek na svijetu.

■ TESLA ULAZI NA TR-

ŽIŠTE KOMPAKTNIH TERENACA

Kompanija je početkom 2020. lansirala model “Y”, ulazeći time u jedan od najbrže rastućih segmenata auto-industrije.

Uprkos tome što se tek postavljaju osnovi za masovnu proizvodnju, a prodaja je i dalje ograničena na tlo SAD, Mask očekuje da će kompaktni terenac u budućnosti biti najprodavaniji Teslin model i premašiti prodaju ostala tri modela zajedno. Očekuje se da će ove godine prodaja modela “Y” zabilježiti znatan porast sa početkom proizvodnje u Kini.

■ „GIGAFABRIKA“ U ŠANGAJU

nicu da je postao najbogatiji čovjek na svijetu. Iako je svakako najveći faktor rasta „Tesle“ ogromno povjerenje investitora u budućnost preduzeća,

koje se prošle godine uključilo u berzanski indeks S&P 500, postoje još neki razlozi zbog kojih je kompanija dospjela tu gdje jeste.

Tesla je započela prizvodnju vozila u postrojenju kod Šangaja krajem 2019. godine, sa godišnjim kapacitetom proizvodnje od 200.000 model 3 vozila.

Početak rada fabrike precizno je tempiran, kada je po-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

SVIJET

23

A ZA 800 ODSTO TOKOM PANDEMIJE KORONA VIRUSA

AJVRIJEDNIJA AUTOMOBILSKA NAJBOGATIJI ČOVJEK SVIJETA tražnja za vozilima ponovo porasla, jer je Kina vrlo brzo uspjela da stavi pod kontrolu epidemiju kovida-19 unutar svojih granica.

Jeftinija vozila proizvedena u domaćoj fabrici naišla su na odlične reakcije kineskih potrošača. Prihodi kompanije u Kini skočili su za 90 odsto u prvih 9 mjeseci 2020. godine.

Osim toga, brza gradnja fabrike (samo godinu dana je bilo potrebno od postavljanja temeljca do silaska prvih vozila sa traka) pokazala je investitorima da „Tesla“ u dobrim uslovima može da veoma efikasno pokrene proizvodnju, što je pozitivan znak imajući u vidu predstojeće otvaranje novih „Gigafabrika“ u Njemačkoj i Teksasu.

■ SOFTVERSKA

UNAPREĐENJA AUTO-PILOTA

„Tesla“ je jedan od pionira tehnologije sa-

movozećih automobila.

Kompanija je povećala cijenu softvera sa 7.000 na 10.000 prošle godine zbog brojnih unaprjeđenja.

U ovoj trci, kalifornijska kompanija je daleko ispred svih rivala. Sredinom prošle godine njena vozila prešla su skoro 5 milijardi kilometara u samovozećem režimu. Drugi na listi je „Gugl“ sa skromnih 30 miliona.

■ TEHNOLOŠKI NA-

PREDAK NA POLJU BATERIJA

Baterije su veliki faktor u cijeni električnih automobila. Prema nekim procjenama učestvuju sa oko 15 odsto.

Zbog toga je snižavanje proizvodne cije-

ne i unapređenje performansi od ključnog značaja za konkurentnost na tržištu. Tokom svog velikog događaja koji je organizovala u septembru, kompanija je najavila nekoliko tehnoloških napredaka na polju dizajna, proivodnje i integracije baterija u vozila, ističući da bi sve to moglo da umanji troškove za 56 odsto po kilovat-času. „Te s l a“ j e takođe najavi-

la i planove za pokretanje proizvodnje sopstvenih baterija, kao u ulazak u posao eksploatacije litijuma, glavne sirovine za njihovu proizvodnju.

■ BALON OD SAPUNICE ILI OPRAVDANA CIJENA?

Mnogi berzanski analitičari upozoravaju da su, uprkos svim ovim razlozima, akcije „Tesle“ veoma precijenjene. Stručnjaci banke „Morgan Stenli“ ističu da mnogi investitori griješe i ignorišu rizike vođenja automobilske kompanije, već tretiraju „Teslu“ kao brzorastuću teh-

nološku kompaniju.

Iako u mnogim segmentima „Tesla“ i dalje zaostaje za drugim auto džinovima, Mask kaže da se vrijednost dionica vezuje za budućnost. „‘Tesla’ je apsurdno precijenjena ukoliko gledate prošlost. Vrijednost akcija predstavlja upliv novca prilagođen rizicima u budućnosti“, rekao je Mask još prije više od dvije godine u trenutku kada je vrijednost kompanije bila procijenjena na 37 milijardi dolara. (RTS, Forbs, Biznis Insajder)

Kompanija je početkom 2020. lansirala SUV model “Y”, ulazeći time u jedan od najbrže rastućih segmenata auto-industrije.

Tesla je započela prizvodnju vozila u postrojenju kod Šangaja krajem 2019. godine, sa godišnjim kapacitetom proizvodnje od 200.000 model 3 vozila. Samo godinu dana je bilo potrebno od postavljanja temeljca do silaska prvih vozila sa proizvodnih traka.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

KULTURA

Vidojković ponire duboko u psihopatologiju neimenovanih likova koji su iz sjene u velikoj mjeri preoblikovali posttranzicijska društva na ovim prostorima. Posebna vrijednost ovog romana je lik Dragiše, pripovjedača romana, sive eminencije predsjednika Srbije, “srpskog Psiha”, u kojega je Vidojković ugradio sve negativne stereotipe o Srbima, one koje drugi gaje o njima, ali i one koje oni sami stvaraju o sebi.

Filmska preporuka A GOOD WOMAN IS HARD TO FIND Reditelj ABNER PASTOLL

MIDPOINT FEATURE LAUNCH OKUPLJA MLADE FILMSKE AUTORE

Dva crnogorska projekta odabrana za prestižnu filmsku radionicu u Pragu Dva crnogorska filmska projekta selektovana su za ovogodišnje izdanje programa MIDPOINT Feature Launch 2021 u Pragu. Program je namijenjen timovima (producent, reditelj, scenarista) iz srednje i istočne Evrope, sa prvim ili drugim dugometražnim igranim filmom reditelja koji se prijavljuje.

“Među devet selektovanih projekata našli su se projekti iz Crne Gore – “Braća”, reditelja Bojana Stijovića, scenariste Stefana Boškovića i producenta Veliše Popovića, kao i projekat “Bez rikverca”, reditelja Branislava Milatovića, scenariste Mila Masoničića i producenta Miljana Vučelića”, saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore.

Podsjećaju da su u oba izabrana projekta podržali tokom prošle godine u kategoriji razvoja projekta.

MIDPOINT Feature Launch je jedna od najznačajnijih radionica za razvoj projekata u Evropi.

“MIDPOINT Feature Launch 2021 sastoji se iz četiri modula – tri rezidencijalne radionice i predstavljanje projekata na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima, gdje će najbolji projekat biti nagrađen

Sa jedne od ranijih sesija Midpoint programa KVIFF i MIDPOINT nagradom za razvoj u vrijednosti od 10.000 eura”, navode iz Filmskog centra.

Producenti će imati priliku da učestvuju i na radionici u okviru koprodukcijskog marketa When East Meets West.

Devet selektovanih igranih filmskih projekata proći će kroz intenzivni program koji će učesnicima omogućiti blisku saradnju na razvoju scenarija i projekata, kao i mogućnost finansiranja i koprodukcije.

Takođe, u okviru MIDPOINT programa se organizuje se obuka za skript konsultante, pa su selektovana tri učesnika koji će se specijalizovati za profesionalne konsultante za rad na scenariju.

R.K.

DANIJEL KREJG PREDAJE TITULU

Rege-Žan Pejdž slovi kao novi Džejms Bond

Višestruko nagrađivani i pozitivnom kritikom ovjenčani film prati udovicu Saru i njenog nijemog sina. Žena koja je nedavno postala udovica spremna je sve da učini kako bi zaštitila svoje dijete, dok ujedno traga za istinom koja se krije iza ubistva njenog muža …

27

Glumac Rege-Žan Pejdž sve češće se spominje kao nasljednik Danijela Krejga u filmovima o Džejmsu Bondu. I ne samo to, trenutno vodi na kladionicama, a fanovi se slažu da bi bio dobar agent 007.

Jedna kladioničarska kuća objavila da je za nedjelju dana koeficijent na njega prešao sa 40/1 na 16/1.

Sad su mu na šanse da postane novi Bond veće nego glumcima Džejmiju Belu i Krisu Hemsvortu, a tu je negde s mnogo poznatijim

Majklom Fasbenderom.

“Rege-Žan Pejdž je skočio na kladionicama i sad vodi u trci za glumca koji će zameniti Danijela Krejga”, rekao je Aleks Apati.

Dosad se kao nasljednika uloge Bonda spominjalo nekoliko glumaca, a među njima su Idris Elba, Džejms Norton i Tom Hardi.

Pejdž trenutno glumi u seriji “Bridgerton”, koja je premijeru imala prije dvije nedjelje, a dosad ju je na Netflixu pogledalo 63 miliona ljudi.

R.K.

Drastičan pad posjeta Luvru u 2020. godini Čuveni Muzej Luvr u Parizu u 2020. godini posjetilo je 72 odsto posjetilaca manje nego prethodne godine, zbog krize izazvane kovidom 19.

U saopštenju muzeja kaže se da je ukupan broj posjetilaca u 2020. godini bio 2,7 miliona, prenosi Rojters.

Muzej u kome se nalazi čuvena slika Mona Lize i druga svjetska djela velike vrijednosti, već dio godine bio je zatvoren zbog restrikcija koje su uvedene radi sprečavanja širenja korona virusa.

R.K.

28

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

INTERVJU: REDITELJKA DUŠANKA BELA

Muzej Američke filmske akademije u L.A.

LIJEPE VIJESTI ZA LJUBITELJE UMJETNOSTI

Otvaraju se novi muzeji u Berlinu, Parizu, Oslu...

U godini iza nas brojni su muzejski događaji odlagani ili otkazivani pa tako i najavljena otvaranja novih muzeja ili onih koji su bili zatvoreni zbog renoviranja.

Kako sada stvari stoje, otvaranja novih muzeja i muzejskih postavki očekuju nas u predstojećoj godini, a jedan od prvih je privatni muzej savremene umjetnosti čuvenog kolekcionara Fransoa Pinoa koji će biti dostupan javnosti već od 23. januara.

Muzej je smješten u zgradi nekadašnje berze, na povoljnoj lokaciji između Luvra i Centra Pompidu. Za muzejske potrebe zgradu je prilagodio i redizajnirao poznati japanski arhitekt Tadao Ando. Pinoova kolekcija sadrži više od 5 hiljada umjetničkih djela nastalih u 20. i 21. vijeku. Detalji ove muzejske postavke skrivaju se do otvaranja.

Vrata će otvoriti i Humboldt Forum u Berlinu, u obnovljenoj Berlinskoj palati, i to u proljeće 2021. godine.

Muzej je nedavno imao i digitalno otvaranje, putem live streama.

Nova muzejska zgrada Munchmuseet u Oslu, u kojoj će biti smještena zbirka najpoznatijeg norveškog slikara Edvarda Munka biće otvorena na proljeće. Riječ je o muzeju visokom trinaest spratova, nedaleko

Muzej Franosa Pinoa

zgrade Opere, sa 11 galerija i više od 26.000 kvadratnih metara namijenjenih za muzejske i druge kulturne sadržaje.

Uskoro se otvara i Veliki egipatski muzej u Gizi. Njegov najveći muzejski predmet, 11 metara visoka i 83 tone teška skulptura Ramzesa II. od crvenog granita, nalazi se u atrijumu čija je gradnja mogla početi tek nakon postavljanja skulpture. Otvoranje muzeja je planirano prošle godine ali odloženo je do ljeta 2021.

Otvoriće se i muzej Američke akademije filmskih umjetnosti i nauka u Los Anđelesu. Muzej se otvara 30. jula 2021. godine. Zbirku čine predmeti povezani s filmom i filmskom tehnologijom, kao i građa na papiru, filmske fotografije i zapisi, a sagrađen je prema nacrtu arhitekta Renca Piana.

Muzej obuhvata šest spratova na kojima će se nalaziti izložbeni prostori, prostori za edukaciju i posebne događaje, kao i konzervatorski studio te kafić i muzejska trgovina. Muzej će imati i dvije dvorane, od 1000 i 288 mjesta, u kojima bi se tokom godine održavali filmski programi, paneli i kongresi. Uz to su iz muzeja najavili kako će prva izložba biti posvećena japanskom animatoru Hajaou Mijazakiju.

R.K.

PRIČA O MO KOJA VRAĆA U MOĆ UMJ

Svaka scena je ispovijest likova koji se sa različitih mjesta i iz različitih epoha pojavljuju na pozornici, svako sa svojim doživljajem, ne samo ovog umjetničkog djela, već života i svijeta uopšte ⌦⌦ Marija Roganović Komad “Đokonda” u režiji Dušanke Belade premijerno će biti izveden na Sceni Studio u februaru.

Predstava rađena po drami Viktora Lodata “Žena koja se igra” ujedno je prvi komad mlade crnogorske rediteljke u Crnogorskom narodnom pozorištu.

“Proces traženja adekvatnog teksta trajao je dugo, uzimajući u obzir odgovornost koju nosi činjenica da po prvi put imam priliku da režiram u nacionalnom teatru. Željela sam da obaberem temu u kojoj se u potpunosti pronalazim da bih na pravi način mogla da je prenesem na saradnike, a kasnije i na publiku. Sasvim slučajno sam naišla na ovu dramu i tokom prvog čitanja sam osjetila da je to predstava koju ću raditi. Priča je jednostavna i topla, tiče se jednog čovjeka, a u isto vrijeme i svih nas”, pojašnjava u razgovoru za Vikend novine Belada.

Drama “Đokonda (Žena koja se igra)”, opisuje istiniti događaj – krađu da Vinčijeve “Mona Lize”, 21. avgusta 1911. godine, od strane italijanskog doseljenika, bivšeg radnika u Luvru – Vićenca Peruđe, koji je želio da je vrati Italiji. Kroz različite uglove sagledavanja, fragmentarno, putem monoloških scena, drama istražuje razloge posebno-

sti ovog umjetničkog djela, bavi se odnosom običnog čovjeka i umjetnosti, suprotstavlja principe zakona i ličnog ubjeđenja, prati unutrašnja kolebanja specifičnih karaktera i preispituje pojam i porijeklo patriotizma.

■■ DRUGAČIJA FORMA I POETIČNOST

“Ono što je specifično kod ovog komada jeste fragmentarna dramaturgija koja se ogleda u monološkim formama scena. Svaka scena je ispovijest, ne samo glavnog lika Vićenca Peruđe koji se vezuje za krađu Leonardove ‘Mona Lize’ iz Luvra 1911. godine, već i ispovijest osam likova koji se

sa različitih mjesta i iz različitih epoha pojavljuju na pozorišnoj sceni, svako sa svojim doživljajem, ne samo ovog umjetničkog djela, već života i svijeta uopšte. ‘Đokonda’ nudi drugačiju formu i poetičnost koja me je najviše privukla, a biće mi izazov da je predstavim našoj publici”, pojašnjava rediteljka.

Osim režije, Belada je zadužena i za adaptaciju. Nakon što se odabere tekst, ističe naša sagovornica, ono što je rediteljev zadatak jeste da mu bude dosljedan, što ne isključuje već usmjerava mogućnost kreacije, u okvirima piščevih, odnosno – zajedničkih ideja reditelja i pisca.

Savremenoj teatarskoj sceni nedostaje radosti A šta, po mišljenju mlade rediteljke, nedostaje savremenoj teatarskoj sceni u Crnoj Gori?

“Smatram da našoj teatarskoj sceni nedostaje radosti.

Pritom, ne mislim da teme i sadržaj predstava, već na radost igre, radost stvaranja, onu radost kojom zrače studenti prve godine dramskih akademija, radost koju smatram osnovom za svu dalju na-

dogradnju. Mladi glumci i reditelji se vrlo rano krenu pripremati za put koji je težak, trnovit, nepredvidiv, surov… i u svemu tome se često kasnije zna izgubiti inicijalni polet, a usput se nerijetko dodaju osobine koje diktiraju ego i očekivanja. Iste te koje staju na put radosti, grade i barijeru između scene i gledališta”, ističe rediteljka.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

KULTURA

29

ADA O KOMADU “ĐOKONDA”

ONA LIZI A VJERU JETNOSTI

Osim pozorišnih komada, Belada režira i svoje muzičke spotove potezima četke”, otkriva mlada rediteljka.

Smatra da su unutar ovog teksta utkane univerzalne teme koje bi u svakom trenutku trebale da nas se tiču.

■ “LJUDE NIJE BRIGA ZA UMJETNOST”

Detalj sa probe “Đokonde” u nacionalnom teatru

■ KONTAKT GLUMACA I PUBLIKE JE IZAZOV

“Bavila sam se prevodom i adaptacijom teksta u prirodi našeg jezika, o čemu sam kroz prethodni proces, kao asistent reditelju Aleksandru Morfovu na predstavi “Posjeta’, mnogo naučila. Sama forma ovog teksta ostavlja prostor za igru. Ono što će mi biti najveći izazov jeste da ostvarim neposredan kontakt glumaca sa publikom, da na temeljan način uklonim četvrti zid i da publici pružim mogućnost, ne samo da gleda, već da učestvuje u pričama i prostoru koji gradimo”, kaže ona.

Ono što je sasvim sigurno jedan od razloga zbog kojeg je Mona Liza jedno od najprepo-

U EKSPRESIJI NJENOG LICA SVAKO PREPOZNAJE NEKU SVOJU OSOBINU, OSJEĆA SLOBODU DA JOJ SE ‘POVJERI’, U ISTO VRIJEME PITAJUĆI SE ŠTO JE TO ŠTO SE ODVIJA U NJENIM MISLIMA. BAŠ KAO I VIĆENCO - UKOLIKO DUŽE VRIJEME PROVEDEMO U NJENOM DRUŠTVU, OSJEĆAMO NJENO POVJERENJE, A U ISTO VRIJEME I OSUDU. UPRAVO TA ŽIVOST I MISTERIOZNOST SU ONO ŠTO JE MENI ČINI POSEBNOM. PRKOS I DOSTOJANSTVO KOJE JE LEONARDO VJERNO OŽIVIO SVOJIM POTEZIMA ČETKE

znatljivijih umjetničkih djela u istoriji umjetnosti je i sam događaj – njena krađa, koji je u centru ove predstave. Međutim, nije bez razloga postojala opsjednutost glavnog lika Vićenca Peruđe baš ovim Leonardovim portretom.

“U ekspresiji njenog lica svako prepoznaje neku svoju osobinu, osjeća slobodu da joj se ‘povjeri’, u isto vrijeme pitajući se što je to što se odvija u njenim mislima. Baš kao i Vićenco - ukoliko duže vrijeme provedemo u njenom društvu, osjećamo njeno povjerenje, a u isto vrijeme i osudu. Upravo ta živost i misterioznost su ono što je meni čini posebnom. Prkos i dostojanstvo koje je Leonardo vjerno oživio svojim

“’Ljude nije briga za umjetnost’, jedna je od rečenica koju Sofija Peruđa u svom očajanju upućuje svom sinu, nemajući razumijevanja za njegova osjećanja. To je situacija sa kojom se često srijećemo, koju donekle možemo da razumijemo, ali nikako i da prihvatimo. Izgubljena je vjera u to da umjetnost može da mijenja kvalitet života i to je ono što u ovom trenutku želim da aktuelizujem”, objašnjava Belada.

Kao i uvijek, pri odabiru glumačke ekipe vodila se instinktom, a nakon završene prve faze procesa – čitaćih proba, uvjerila se da sarađuje sa pravim ljudima.

Podjela je mala, a i forma teksta je vrlo zahvalna za odvijanje proba sa po jednim glumcem/glumicom, što je potpunosti u skladu sa epidemiološkom situacijom.

“Jednom nedjeljno se sastajemo i pravimo zajedničku analizu, a u međuvremenu se odvijaju pojedinačne probe.

Neizmjerno sam zahvalna Zoranu Vujoviću, Branki Otašević i Slavku Kaleziću na posvećenosti, entuzijazmu i nesebičnom dijeljenju svog dara.

Čast mi je što će Slobo Marunović, kao ‘glas od spolja’, biti učesnik ove predstave. Biće još nekoliko učesnika, među kojima su i talentovani polaznici škole glume ‘Arlekin’, što mi pričinjava posebno zadovoljstvo.

Moram pomenuti i to da imam veliku sreću što imam sjajne saradnice na ovom projektu.

Ivanka Vana Prelević potpisuje scenografiju, Gordana Bulatović dizajnira kostime, Marija Mitrović je kompozitorka na ovoj predstavi, a za cjelokupnu organizaciju je zadužena Jelena Milošević. Svi djelujemo kao porodica i to je ono zbog čega sam posebno srećna”, naglašava rediteljka i kompozitorka.

■ DUŽNOST TEATRA DA OPLEMENJUJE

Evidentno je, umjetnost oslikava život - ali koliko pozorište može i mora da utiče na promjene u društvu?

“Sam nastanak pozorišta vezuje se za neposredan trenutak komunikacije izvođača i gledalaca u auditorijumu, u kojem su riječi, gest i pokreti dolazili sa scene sa ciljem da poduče, pročiste i mijenjaju.

Smatram da je dužnost pozorišta da utiče na promjene u društvu, ali počev od jednog čovjeka – gledaoca, koji će po završenoj predstavi iz pozorišta iznijeti neku novu, ljepšu misao, osjećanje, ideju. Ništa više od toga. Dužnost pozorišta je da zapita i da oplemenjuje”, zaključuje razgovor Belada.

30

AKTUELNO STAV

PIŠE:

MIROSLAV ĆOSOVIĆ publicista

P

olitičar DF-a Slaven Radunović se prošlog mjeseca oglasio na svom Fejsbuk profilu povodom toga što je ministar Leposavić nosio masku sa crnogorskim grbom. CdM je prenio negove riječi: Zadužuju li se ove maske kad se preuzme Vlada? Izgleda da je za autfit članova Vlade zaduženo “patriotsko” krilo URE ili neki spoljni saradnik iz PEN centra”.

Očigledan je prezir gospodina Radunovića prema svemu crnogorskom, pa čak i prema grbu. Zaista, ne može se drugačije protumačiti ova kritika upućena ministru Leposaviću. Mali osvrt na istorijat grbova u Crnoj Gori.

■■ GRB CRNOJEVIĆA NASTAO PO UZORU NA GRB PALEOLOGA

“Balšića grb sa vučjom glavom razjapljenih česljusti na štitu, i isto takvom figurom na kruni, ponavlja se na novcu Balšića - sve do posljednjeg gospodara iz kuće Balšića - Balše II (14031421). Uočene su samo manje likovne varijacije, što je vjerovatno rezultat doštampavanja novca. Na pojedinim apoenima Balše III, preko plašta se vidi pet kraka zvijezde, dok su kraci plema plaštu otvoreni - što upućuje na to da je u pitanju višekraka zvijezda.” (prof. dr Božidar Šekularac i Aleksandar Samardžić, Grbovnik crnogorski, Cetinje, 2006, str 42).

O grbu Crnojevića dr Božidar Šekularac i Aleksandar Samardžić navode:

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

GRB CRNE GORE

ZAŠTO SLAVENU RADUNOVIĆU IZ DEMOKR

“Srednjovjekovnoj balkanskoj vlasteli uzor je bio vizantijski dvor, pa otuda i tako česta upotreba dvoglavog orla kao simbola u njihovim grbovima. Ovaj amblem istočnjačkih kultura preko Vizantije uzimali su Nemanjići, naročito od vremena Stefana Dečanskog, kao simbol svoje moći.

Rado ga upotrebljavaju i despoti Lazarevići i Brankovići.

Dvoglavog orla su imali i albanski velikaši XV stoljeća - Kastrioti, Musaki, Dukađini... Rodbinske veze Crnojevića i albanskih plemića uticale su moguće i na njih da definitivno prihvate dvoglavog orla za svoj amblem.

Naročito zbog pretenzija na teritorije Skenderbega Kastriota, nakon njegove smrti 1468. godine, i prava na nasljeđe Mare Crnojević, rodom od Kastriota.

Isto tako, i prva Ivanova žena Gojsava, rodom od Arijanita Komnina, imala je takođe grb sa dvoglavim orlom.

Grb Crnojevića je uzet i kao ukras na ikunabulama iz njihove štamparije (Oktoihu i Psaltiru), koji ima dvoglavog orla identičnog onom sa parapetne ploče i pečata Osnivačke povelje. Srcoliki štit je gore zašiljen, a na štitu je dvoglavi orao raširenih krila sa krunom na glavi i monogramom Crnojevića na grudima. Oko glava orla su skraćenice imena i ranga Đurđa Crnojevića osnivača štamparije. Ispod krila i nogu orla nalaze se četiri zvijezde šestokrake. Štit je čvrsto uvezen trakama i lovorovim vijencem sa anđelima kao čuvarima sa strana. Orao je označen tačkicama što predstavlja zlatnu boju. Opisani grb je sa zastavica Oktoiha prvoglasnika i Psaltira, dok se onaj iz ilustracija Oktoiha petoglasnika razlikuje od ovoga samo u detaljima. . . Zlatni orao B(lagovjernog)

G(ospodina) Đ(urđa) C(rnojevića) se nalazi na crvenom štitu. . . Dvoglavi zlatni orao Crnojevića dominira na njihovom štitu crvene boje, koja je u crnogorskoj heraldici upotrebljavana i prije i poslije Crnojevića.” (prof. dr Božidar Šekularac i Aleksandar Samardžić, Grbovnik crnogorski, Cetinje, 2006, str 48 i 49) Grb Crnojevića je nastao po uzoru na grb vizantijske dinastije Paleolog, kada se porede ti grbovi, to se jasno vidi.

■■ GRB U VRIJEME PETROVIĆA

Što se tiče grba Petrovića, dolazi do promjene, od vremena vladika Save i Vasilija orao na grbu je uzdignutih krila uglavnom srebrne boje.

Ispod orla je lav u hodu, i sa raznim varijacama takav grb je ostao do danas, a na grudima orla - đe su nekad bili vladarski inicijali, danas je lav.

Dr Radoslav Rotković je u knjizi “Crna Gora i Dušanovo carstvo” (Grafos, Cetinje, 1997), naveo: “Osnovne elemente grba Crne Gore dao je vladika Vasilije oko 1750. godine, dodajući lava ispod dvoglavog orla.” (str 197) Gligor Stanojević u knjizi “Crna Gora pred stvaranje države” (Beograd, 1966), opisuje pohod Mahmud paše Bušatlije na Crnu Goru 1785. godine, i navodi o Cetinjskom manastiru: “U ovo vrijeme na Cetinju je bilo 25 bunara.

Vrlo je interesantan opis Cetinjskog manastira jednog učesnika Albanca.

On kaže ‘da je crkva dosta dobra i lijepa građevina i bio je moskovski (ruski) grb na vratima manastira’. Mahmud je opljačkao i zapalio manastir i objesio jednog monaha koji se zatekao u njemu.” (strana 100) Dakle, očevidac je grb na manastiru procijenio

kao ruski grb, zbog sličnosti crnogorskog i ruskog grba. Kada sadašnji ruski grb, a i onaj iz 18. vijeka, poredimo sa crnogorskim grbovima, jasno je da su Petrovići crnogorski grb uradili po uzoru na ruski grb, riječ je o glavnom dijelu grba - dvoglavom orlu sa uzdignutim krilima, sa skiptrom u desnoj i šarom u lijevoj kandži.

■■ CRNOGORSKI

GRB IMA ELEMENTE RUSKOG I MLETAČKOG GRBA

Srpski nacionalni radnici u Crnoj Gori i šire, govore kako su naši državni crnogorski simboli tokom istorije nastali po uzoru na srpske, što je izmišljotina i besmislica, jer srpska istorija nije ni postojala nekoliko vjekova - od 1459. pa najkraće - do 19. vijeka, a neki krajevi Srbije bili su pod Osman-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

AKTUELNO

31

E JE NJEGOŠEV GRB

RATSKOG FRONTA SMETAJU DRŽAVNI SIMBOLI?

lijama do prije 110 godina.

Prema tome, Crnojevići, a naročito Petrovići, nijesu se mogli ugledati na nešto čega nije ni bilo.

Crveno-zlatna boja na crnogorskoj zastavi ima tradiciju dugu najmanje 570 godina. Postoje nepobitni istorijski izvori da su se preci Crnogoraca pod crveno-zlatnom zastavom Mletačke republike borili i prije skoro 600 godina kada je Stefanica Crnojević oružjem išćerao vojsku srp-

skog despota Đurđa Brankovića iz Zete.

Sadašnji crnogorski grb je uglavnom nastao po uzoru na ruski grb, a lav na štitu koji je na grudima orla, preuzet je sa zastave Mletačke republike. Lav se u crnogorskoj heraldici pojavljuje u vrijeme vladike Save i Vasilija. Vladika Sava Petrović Njegoš je bio najveći privrženik Venecije među Petro-

vićima i ne može biti slučajno što se lav na crnogorskom grbu pojavljuje u vrijeme njegovog stolovanja u Cetinjskom manastiru.

■■ SRPSKI SIMBOLI Tri glavna nacionalna simbola svake nacije su zastava, himna i grb. Srbima koji sebe smatraju drevnim narodom, nijedan od ova tri nacionalna simbola nije Srbin uredio.

Poznati srpski istoričar dr Radoš Ljušić je u Beogradu 1986. objavio knjigu ”Kneževina Srbija (1830-1839)” i na strani 293 napisao da je osmanski sultan Mahmud II fermanom iz decembra 1835. odredio sadašnji izgled zastave Srbije čije boje na trobojci imaju i 1835. i danas isti redoslijed - crvena, plava i bijela boja. Dakle, autor srpske trobojke je van svake sumnje turski sultan Mahmud II. Drugi glavni nacionalni simbol je himna. Sadašnja himna Srbije je pjesma “Bože pravde”, nastala 1872. godine. Autor teksta himne bio je Jovan Đorđević, a autor melodije za himnu je Slovenac Davorin Jenko. Ni zvanična srpska himna nije integralno djelo osobe srpske narodnosti, a zastava i grb još i manje.

Beogradski nedjeljnik Vreme je 17. III 2011. u članku “Enigmatika grbnog čerupanja” objavio opštepoznate činjenice: “Oblik današnjeg grba Republike Srbije nastao je 1882. godine, kad ga je nacrtao mladi austrijski heraldičar Ernest Kral po ideji kraljevskog ministra prosvete Stojana Novakovića.”

■■ ŠTO JE CRNOGORSKI GRB SKRIVIO SLAVENU RADUNOVIĆU

Možemo da se zapitamo zašto gospodin Slaven Radunović prezire crnogorski grb, tj. Njegošev grb, grb koji je kao zvanični crnogorski grb uvela dinastija Petrović?

Radunović je davno se-

be proglasio Srbinom, ima tridesetak godina, najvjerovatnije, jer je kao i skoro svi drugi crnogorski Srbi čitajući Gorski vijenac zaključio da je Srbin. U septembru 2017. sam objavio tekst, lako ga je naći na internetu “Dio Crnogoraca se smatra Srbima samo zbog Njegoša i Petrovića” u kome sam pokazao da i mitropolit Amfilohije i brojni prominentni crnogorski Srbi svoje nacionalno deklarisanje Njegošem opravdavaju i nema više primjera u svijetu da jedan narod svoju narodnost izvlači iz poezije, dakle iz fantazija jednog pjesnika, kao što to rade crnogorski Srbi.

Pošto je Radunović profesionalni političar koji mora da homogenizuje i jača svoju bazu, u ovom slučaju srpsku glasačku bazu, njegova je sveta dužnost da svoje srpstvo širi i da ispravlja “zablude” Crnogorcima da su Crnogorci. On razumije da mora prema svemu crnogorskom ispoljavati prezir. pa i prema grbu Petrovića, dok u isto vrijeme dokazuje je Srbin pozivajući se na Petroviće, jer nema na što drugo. Sve crnogorsko zaslužuje prezir, smatra Radunović, samo da bi istakao srpsku narodnost, narodnost koju je u Crnoj Gori izmislio Njegošev učitelj Simo Sarajlija.

■■ RADUNOVIĆE-

VI PRECI NIŠTA SRPSKO NIJESU PROŠLI

Svi treba da znaju, pa i Slaven Radunović, da Radunovićevi preci ništa srpsko tokom istorije nijesu prošli. Preci Slavena Radunović su iz albanskog primorskog grada Lješa i u vrijeme Ivana Crnojevića su došli u sadašnju Lješansku nahiju, tako izričito tvrdi predanje samih Lješnjana.

Domentijan, biograf i posljednji učenik Sv. Save je polovinom 13. vijeka naše more imenovao kao - Dukljansko more, a ka-

TRI GLAVNA NACIONALNA SIMBOLA SVAKE NACIJE SU ZASTAVA, HIMNA I GRB. SRBIMA - KOJI SEBE SMATRAJU DREVNIM NARODOM, NIJEDAN OD OVA TRI NACIONALNA SIMBOLA NIJE SRBIN UREDIO, OCJENJUJE ĆOSOVIĆ

snije u dokumentima nalazimo da se naše najveće jezero naziva Dioklitijsko jezero.

Crkva u koju su hodili Radunovićevi preci nikada se nije zvala Srpska crkva prije 1920. godine i ne postoji nijedan jedini zvanični dokument ili pečat prije 1920. u kom je crkva na Cetinju označena kao srpska.

U Ustavu knjaževine Crne Gore iz 1905. crkva naših predaka se zove Crnogorska crkva i naglašeno je da je autokefalna.

Kao autokefalnu su je priznavale sve druge autokefalne crkve, računajući tu i pravoslavnu crkvu Kraljevine Srbije.

Naša vojska se zvala Crnogorska vojska.

Naša nošnja se zove crnogorska nošnja.

Naša kapa se zove - crnogorska kapa.

Naša igra, oro, zove se crnogorski oro.

Sva identitetska obilježja Srba iz Crne Gore su - crnogorska. Slaven Radunović je Srbin i niko mu ne može uskratiti pravo da se izjašnava kao Srbin, prosto, želi da pripada srpskoj naciji i to je sve. Bilo koji Crnogorac ili Srbin na predstojećem popisu može da se izjasni recimo kao Rus ili Englez, ko to može zabraniti? Savremeni ljevičarsko-liberalni poredak u svijetu omogućava da ne moraš imati bilo kakvog korijena u nekoj naciji da bi se izjašnjavao kao pripadnik te nacije.

32

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

VIDO DABANOVIĆ, SEKRETAR BARSKOG SEKRETARIJATA ZA IMOVINU, ZASTUPANJE I

RAVNOMJERNO RAZVIJAMO SVE DJELOVE OPŠTINE

⌦ Sonja Jovanović

U

toku protekle godine, na teritoriji barske opštine realizovani su značajni infrastrukturni projekti. Početak radova na novom šetalištu u Sutomoru, nadvožnjak u Bjelišima, nacionalna Kuća maslina u Starom Baru, samo su neki od njih. O svemu što je urađeno u prethodnoj godini na teritoriji najveće primorske opštine razgovarali smo sa sekretarom Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije Vidom Dabanovićem.

Kada je riječ o izgradnji i rekonstrukciji objekata, naš sagovornik podsjeća da su završeni izgradnja nadvožnjaka u naselju Topolica – Bjeliši, izgradnja Nacionalne kuće masline u Starom Baru, izgradnja vodovodne mreže za naselje Sveti Ivan i Zaljevo, vodovodnog i kanalizacionog kraka na Velikom pijesku sa izgradnjom javne rasvjete i pješačkih staza i rekonstrukcijom saobraćajnica pored sportske dvorane, izgradnja kanalizacionog kraka u Polju, proširenje mosta prema Zupcima, kao i ostala opremanja i uređenja prostora.

“Svi nabrojani projekti su realizovani na ukupni iznos od oko četiri miliona eura”, ističe sagovornik.

■ PUTEVI KAO VAŽAN FAKTOR RAZVOJA

Opština Bar ove godine je značajna sredstva uložila i

za obnovu puteva.

“Na prostorima 12 mjesnih zajednica izvršena je rekonstrukcija i asfaltiranje lokalnih puteva u dužini od oko 17 km, po osnovu čega je utrošeno oko 600.000 eura, a izgrađene su i rekonstruisane javne rasvjete po osnovu čega je uloženo oko 100.000 eura”, sumira Dabanović i dodaje da su trenutno u fazi izvođenja radovi na još nekoliko lokacija.

“U fazi izvođenja su radovi na izgradnji saobraćajnice od kružnog toga na Že-

Vido Dabanović

ljeznici prema naselju Ilino, iznosa 285.000 eura i uređenje prostora na šetalištu u Sutomoru, na iznos od 970.000 eura te saobraćajnice u Topolici IV na iznos od 80.000 eura”, navodi naš sagovornik.

Takođe, zaključeni su ugovori sa izvođačima radova za projekte na još nekoliko saobraćajnica.

“Zaključeni su ugovori sa izvođačem radova na izgradnji saobraćajnice u mjesto Ckla – granica Albanije, na iznos od 690.000

eura, ugovori na izgradnji dvije saobraćajnice na prostoru Žukotrlice na iznos od 290.000 eura, ugovor za saobraćajnicu u Ilino na 460.000 eura, ugovor za izgradnju zidova i slično”, kaže sekretar barskog Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije.

Dabanović dodaje da je teško izdvojiti najznačajnije projekte, jer je cilj gradske uprave da ravnomjerno razvija sve djelove barske opštine.

“Odvojiti neki projekat

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

AKTUELNO

33

INVESTICIJE ZA VIKEND NOVINE O PROJEKTIMA REALIZOVANIM PROTEKLE GODINE

KORONA JE UTICALA NA DINAMIKU ZAVRŠETKA UGOVORENIH RADOVA

uređujemo grad i razvijamo sela sa potrebnom infrastrukturom, jer je i prostor opštine duž Skadarskog jezera izuzetno važan za dalji razvoj i unaprijeđenje turizma”, smatra Dabanović.

■ NADVOŽNJAK JE-

DAN OD NAJVAŽNIJIH PROJEKATA

Po vrijednosti investicije i činjenici da je riječ o projektu od regionalnog značaja izdvaja se izgradnja nadvožnjaka, investicija vrijedna skoro 1,6 miliona eura.

“Izgradnja nadvožnjaka će u pravom smislu dobiti funkciju nakon izgradnje ugovorenog kružnog toka kod objekta Osnovnog su-

Igralište kod škole Jugoslavija kao najvažniji možemo samo po iznosu sredstava. Svi projekti su jednako važni sa aspekta prostora na kome se izgrađuju. Sigurno da je za centar grada najvažnije uređenje centra ili za Sutomore šetalište pored mora, ali za neku mjesnu zajednicu na seoskom području, veoma je važno izgraditi pristupni put do nekog poljoprivrednog proizvođača osvjetliti prilaz kući. Naše opredeljenje je da ravnomjerno razvijamo sve prostore Opštine Bar, tako da

da u Baru i pristupne saobraćajnice prema nadvožnjaku, čija je vrijednost 730.000 eura. Nadvožnjak gravitira prvenstveno ka naseljima Bjeliši, Zupci, Sutorman, i predstavlja jedini alternativni pravac, u slučaju zastoja na bulevaru JNA, odnosno regionalnom putu Petrovac – Bar – Ulcinj, tačnije granici prema Albaniji. Stoga je nadvožnjak, ne samo objekat namijenjen lokalnom stanovištvu, već je i od regionalnog značaja. Izgrađeni nadvožnjak je i sigurnosni objekat, jer u skladu sa zakonom, na bezbjedan način reguliše odvijanje saobraćaja iznad pruge, tako da je objekat od važnosti i za Že-

On se osvrnuo i na uticaj pandemije Covid-19 na dinamiku radova izvođenih tokom ove godine u Baru.

“Pandemija Covid-19 je ugrozila sve procese rada, a najviše živote naših građana i sigurno je uticala na dinamiku završetka svih ugovorenih radova na izgradnji objekata. Više su bili prisutni zastoji, u administrativnom procesu, nego na samom izvođenju radova”, kaže Dabanović i dodaje da se nije odustajalo od planiranih projekata.

“Nije se odustalo od realizacije izgradnje planiranih objekata, ali je bilo i dalje imamo sporo rješavanje pribavljanja zemljišta, da bi se na tom zemljištu izgradila infrastruktura. Tu su prisutni problemi višestruke ljezničku infrastrukturu Crne Gore, gdje smo na pruzi imali nezgode, a samim tim i zastoje u odvijanju željezničkog prevoza. Prisutne gužve u saobraćaju, posebno u Ulici Borskoj, kroz Makedonsko naselje, biće riješene na zadovoljstvo i tog dijela grada, tako da je izgradnja nadvožnjaka višestruko značajna”, kaže Dabanović.

Na kraju, naš sagovornik podsjeća da je Opština Bar među prvima na državnom nivou donijela Program uređenja prostora za 2021.

prirode, tako da je prvo potrebno uraditi elaborate preparcelacije, ovjeriti taj elaborat, voditi postupke eksproprijacije, utvrditi procjenu vrijednosti nepokretnosti sa pripadnostima, uplatiti sredstva vlasnicima i tome slično. Preparcelaciju rade u skladu sa propisima licencirane geodetske kuće i evidentno da ukoliko ista nije urađena, a dešavalo se sa donešenim planskim dokumentom, tj. utvrđenim javnim interesom, nastaje pravni problem, gdje mi malo ili veoma malo možemo uticati jer postupak vodi nadležni državni organ, tako da smo mi prinuđeni da trpimo u procesu realizacije sa stanovništva, da kažem pravno održive ažurnosti”, ističe naš sagovornik. godinu, kojim su utvrđene aktivnosti na izradi projektno tehničke dokumentacije i izgradnju objekata komunalne infrastrukture.

“Dat je akcenat ponovo na saobraćajnu infrastrukturu, uređenje javnih površina i hidrotehničke instalacije. Opština je usvojila i Budžet za 2021. godinu, gdje je vrijednost kapitalnog budžeta sedam miliona eura, tako da su stvoreni svi preduslovi za dalje aktivnosti na izgradnju komunalne infrastrukture”, zaključio je Dabanović.

34

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

SINGL ZADARSKE KANTAUTORKE DIENNE

SLOBODU TREBA TRAŽITI U SEBI

Dienne, ime iza kog se krije kantautorka Ines Piknjač, predstavila je singl “Tiho pada mrak”. To je peti singl autorke iza koje stoji bogato muzičko obrazovanje, a prvi pod Dancing Bear etiketom.

“Tiho pada mrak” predstavlja osvrt na probleme s kojima se svi svakodnevno susrećemo, kao i svojevrsni muzički putokaz za pronalaženje snage u sebi kada nam problemi prepriječe put.

“Pjesma govori o prolasku kroz napeta vremena i objašnjava da će nas spasiti samo naša volja za boljom sjutrašnjicom. Spot je iste tematike, prikazu-

je mene izgubljenu u šumi kako tražim izlaz i na kraju ga pronalazim u sebi, u svom biću. Ipak je sloboda u nama, u našim mislima, a restrikcije namećemo sami sebi. Takođe, prevelika vezanost uz prošlost sprečava nas da idemo naprijed. Ponekad nas život odvede u teške okolnosti koje nismo očekivali, ali naš je izbor hoćemo li da budemo srećni ili nesrećni”, poručuje Dienne.

Dok čovječanstvo mašta o univerzalnom i instant receptu za sreću, “Tiho pada mrak” može biti vjetar u leđa, koji je svima potreban nakon teške 2020. godine.

Fi.J.

BEND MORTAL KOMBAT KROZ “ZATVOR” DO NOVE GODINE UZ OČEKIVANJA:

NADAMO SE POVRATKU U NORMALU, IAKO NI ONA NIJE IDEALNA

⌦ Filip Jovović Mortal Kombat je hevi metal/pank bend iz Beograda, oformljen 2009. godine, baziran na tvrdom zvuku i provokativnim tekstovima, u kojima uglavnom na satiričan način prikazuju viđenje modernog društva i okruženja. Tako je i spot za numeru “Zatvor”, objavljen pred sam kraj godine za nama, prva novina nakon albuma “Decenija” iz 2019, a simbolično zaokruživanje godine koja je po mnogo čemu najbolje opisana samim naslovom numere. A još jedan razlog da prethodna godina dobije baš ovakvu posvetu jesu i iznevjerna očekivanja, umjesto oborenog rekorda po broju

koncerata, Kombatov posljednji susret sa publikom bio je sredinom godine na tradicionalnom Antievrovizijskom koncertu. Frontmen benda Miloš Kričković otklanja sve sumnje kada je nova numera u pitanju i kaže da je glavna inspiracija upravo ono i što se naslućuje iz naslova i termina kada je predstavljena.

■ METAFORA ZA IZOLACIJU “‘Zatvor’ je, naravno, samo metafora za izolaciju i otuđenost koju smo kolektivno počeli da proživljavamo početkom 2020. godine”, počinje razgovor vokal u bendu i priznaje da im nije bila namjera da ovom numerom čestitaju publici

Novu godinu, ali da se prosto pogodilo.

“To se slučajno dogodilo. Pišemo o tome kako se trenutno osjećamo, nije postojao neki dugoročni plan za objavljivanje ovakve pjesme. Nismo čak ni htjeli da bilo šta objavljujemo u skorije vrijeme jer nam je posljednji album izašao relativno nedavno. Neko me je pitao, šale radi, gdje ću za Novu godinu, petnaest dana prije dočeka iste i inspirisan tim pitanjem, napisao sam tekst, ušli smo u studio, snimili pesmu i spot i objavili ga u rekordnom roku”, otkrio je Kričković i dodao da su trenutno u fazi “hvatanja skica” za nove pjesme: “Bilježimo neke ideje za pjesme koje ćemo u budućnosti snimati i čekamo neko bolje vri-

jeme da ih zasviramo uživo”.

Ipak, svirki trenutno nema, a kada će ih biti kod nas i u regionu, neizvjesno je. Ipak, Kričković se nada da ova godina neće ni naličiti na prethodnu.

“Već smo na početku prošle godine imali puno ugovorenih nastupa koji je trebalo da se održe na ljeto. Na profesionalnom planu nam ništa dobro nije donijela, osim inspiracije za pjesmu o kojoj smo pričali”, opisuje muzičar godinu za zaborav.

■ EKSPERIMENTI

NAJBOLJE PROŠLI

Bend je tokom desetogodišnje karijere objavio pet zapaženih studijskih

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

ZABAVA

35

NASLJEDNIK IZDANJA “GHOSTEEN”

Kejv najavio osamnaesti album Nick Cave and the Bad Seeds najavili su novi album pod nazivom “Carange”, a kada će biti u prodaji još nije poznato. Pošto je zbog pandemije otkazao turneju po Velikoj Britaniji i Evropi za 2021, Kejv je izjavio da osjeća da je to sada “prilika za uvid” i “vrijeme za novi rekord”. On je na svojoj stranici “The Red Hand Files”, odgovarao na pitanja fanova kada je potvrdio da je bio u studiju sa redovnim saradnikom i kolegom iz benda The Bad Seeds, Vorenom Elisom sa kojim radi na novom materijalu.

“U mnogim aspektima lockdown mi

se činio kao nešto poznato, kao da sam kroz to već prošao. Pretpostavljam da ovo ne treba da čudi jer sam niz godina bio zavisnik od heroina, a samoizolacija i fizička distanca idu uz to. Takođe sam jako dobro upoznat sa tugom i njenim mehanizmima, kolektivna tuga deluje sablasno slično kao i lična, sa svojom tamom koja zbunjuje, duboko uznemirava i odaje osjećaj gubitka kontrole”, napisao je poznati muzičar u odgovoru jednom obožavoacu.

Novi, 18. po redu album naslijediće izdanje “Ghosteen” objavljeno 2019. godine.

Foto: Marko Ristić Detalj iz spota za numeru “Zatvor”

albuma, a sagovornik otkriva zašto je baš “Decenija” njihov favorit.

“Najponosniji smo na naš posljednji album, zato što je i muzički i lirički najzreliji i zato što smo oduvijek željeli da zvučimo tako kako zvučimo na njemu, samo što prije deset godina nismo umjeli da sviramo dovoljno dobro kako bi to izveli. Publika ga je istog trenutka prihvatila, a to nam je dovoljan dokaz da se ni poslije deset godina nismo udaljili od nje. Najveći eksperimenti sa tog albuma, ‘Rijaliti’ i ‘Slobodan’”, zapravo su nam i najslušanije pjesme”, objašnjava frontmen beogradskih pankera.

Posljednjih godina regionalna alternativna scena zaista ima šta da ponudi, a Kričković kao pripadnik iste ipak nije htio posebno da izdvoji nekog od kolega: “Ako krenem da pominjem sve kolege sa kojima se družimo i koje cijenim kao autore i izvođače, malo će vam biti papira za novine, a ako onda slučajno nekog zaboravim da pomenem, možda se naljute na mene”.

Na kraju razgovora, poručio je šta želi i očekuje od godine pred nama za bend i sebe.

“Volio bih da se vratimo u normalu, iako ni ta normala nije bila baš idealna. Planovi benda su da sviramo gdje god nas pozovu”, zaključio je pjevač.

Sa Anitevrovizijskog koncerta u junu, posljednjeg nastupa u prošloj godini

36

ZDRAVLJE

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

Otkrijte koliko je

Test

Profesor neurologije na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji dr Vinsent Fortanask osmislio je test koji može ukazati na starost mozga.

Osim što je korisno jer može da otkrije rizik od demencije, u svakom slučaju je i zabavno. Uradite test i saznajte koliko godina ima vaš mozak.

Kako rješavati test: Na svako pitanje odgovorite sa “da” ili “ne”, na kraju saberite potvrdne odgovore i pogledajte rezultate.

1. Noću spavam sedam i više sati.

2. Svakodnevno pojedem pet ili više komada voća i povrća s visokim udjelom antioksidansa (citrusi, zelene paprike, spanać, brokuli, jabuke, paradajz, kelj).

3. Dnevno jedem najmanje jedan obrok borovnica, malina ili kupina.

4. Najmanje tri puta nedjeljno jedem ribu bogatu omega-3 mastima (kao što su losos i skuša).

5. Najmanje pet puta dnevno konzumiram zamjene za riblja ulja bogata omega-3 masnim kiselinama ili ulje lana.

6. S dnevnim unosom vitamina uzimam i folnu kiselinu.

7. Svakodnevno uzimam malu dozu aspirina, za koji su istraživanja pokazala da može usporiti odumiranje moždanih ćelija.

8. Pijem crno vino ili sok grejpa najmanje pet puta nedjeljno.

9. Vježbam gotovo svaki dan najmanje 30 minuta.

10. Najmanje pet puta nedjeljno čitam knjige, rješavam ukrštene riječi ili sudoku ili se uključujem u aktivnosti za koje je potrebno

učenje, pamćenje, analiza ili rješavanje problema.

11. Moja vrijednost ukupnog holesterola je ispod 5 mmol/l.

12. Vrijednost lošeg holesterola (tzv. LDL) manja mi je od 3 mmol/l.

13. Pojedini članovi moje porodice živjeli su 80 i više godina bez gubitka pamćenja. Imam gene za dugovječnost.

14. Ne patim od gojaznosti.

15. Hranim se mediteranski (puno voća, povrća, žitarica, mahunarki, oraha, lešnika, semenki, maslinovog ulja, malo crvenog mesa).

16. Umjesto maslaca i margarina koristim maslinovo ulje.

17. Nikada nisam pušio/la cigarete.

18. Imam normalan krvni pritisak.

19. Nemam dijabetes.

20. Nemam metabolički sindrom (skupina metaboličkih poremećaja kao što je insulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području stomaka, visok holesterol i povišen krvni pritisak).

21. Nemam poremećaj spavanja kao što je hrkanje, neliječenu nesanicu ili opstruktivnu apneju.

22. Nekontrolisane dnevne stresne situacije nisu mi problem.

23. Uživam u mnogim aktivnostima sa svojim prijateljima, kolegama i porodicom. Njegujem dobre i zdrave međuljudske odnose s porodicom i prijateljima.

24. Nemam problema s kratkoročnom i dugoročnom memorijom.

25. Učiniću sve što trebam da spriječim Alchajmerovu bolest.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

ZDRAVLJE

37

20-22 potvrdna odgovora: Oduzmite 10 godina od broja svojih godina i dobic´ete starost svog mozga. Obratite pažnju na pitanja na koja ste odgovorili s “ne” i pokušajte da promijenite ta ponašanja.

e star vaš mozak REZULTATI 23-25 potvrdnih odgovora: Oduzmite 15 godina od broja svojih godina i dobili ste broj godina koje ima vaš mozak.

Ako se nešto drastično ne promijeni, imate izrazito mali rizik da ćete oboljeti od Alchajmerove bolesti.

20-22 potvrdna odgovora: Oduzmite 10 godina od broja svojih godina i dobićete starost svog mozga. Obratite pažnju na pitanja na koja ste odgovorili s “ne” i pokušajte da promijenite ta ponašanja.

15-19 potvrdnih odgovora: Dob vašeg mozga jednaka je broju vaših godi-

na. Možda ste u rizičnoj grupi i možete da obolite od demencije. Promijenite loše životne navike.

12-14 potvrdnih odgovora: Dodajte pet godina broju svojih godina i toliko je star vaš mozak. Spadate u rizičnu grupu i ako ne promijenite loše navike, postoji vjerovatnoća da ćete oboljeti od Alchajmera. Posjetite doktora i razgovarajte s njim o ovom problemu.

0-11 potvrdnih odgovora: Dodajte 10 godina broju svojih godina - toliko je star vaš mozak. S doktorom razgovarajte o mogućim načinima podnošenja stresa.

23-25 potvrdnih odgovora: Oduzmite 15 godina od broja svojih godina i dobili ste broj godina koje ima vaš mozak. Ako se nešto drastično ne promijeni, imate izrazito mali rizik da c´ete oboljeti od Alchajmerove bolesti.

38 LAKŠA

ENIGMATIKA

BIVŠI HRVATSKI KOŠARKAŠ VRANKOVIĆ

UDRUŽENJE KNJIŽEVNIKA (SKR.)

SASTAV OD TRI OSOBE

VRSTA SMOLE

HLADNOĆA (PJESN.)

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

ONO ŠTO TEBANSKI VOJKOVO- DRŽATI U JE OSTA- INDIJSKA VLJENO ĐA IZ 4.

REŽIPAMETI NA ČUVAVIJEKA SERKA NJE (MN.) P.N.E.

ISPOČETKA

SELO KOD BENKOVCA

9. I 5.

SLOVO

FOTO UBOD

ZATRAŽITI

Kada živite u Norveškoj i zaboravite da zatvorite prozor

TRADIC. JANUAR. TAKMIČ.

U SEN GALENU BIV. LIBIJSKI VOĐA GADAFI HEWLETT PACKARD

OLIMPIJSKE IGRE (SKR.)

ISTOK UNIQUE IDENTIFIER NUMBER

AUSTRIJSKI KOMPOZITOR SA SLIKE SUPARNIK, RIVAL ORGANI ČULA SLUHA

OZNAKA ZA KRALJA U ŠAHU

SLIKA DA VINČIJA PRISTALICA UNITARIZMA

ČETVRTI I PETI VOKAL

DN

OZNAKA ZA TONU SIMBOL UGLJENIKA

OBRASLI ŠUMOM ŽENSKI POTOMAK ITALIJA PJESKOVITA GLINA

VRSTA FRANCUSKOG VINA

ŽITELJI IRSKE

FUDBALER PARTIZANA, SAŠA SRAMOTAN

OZNAKA ZA POLUPREČNIK DIO NAMJEŠTAJA, STO

LIJEK PROTIV MALARIJE ODBOJKAŠKI KLUB GRAD U PERUU

BOJNI POKLIČ

ĆUD, PRIRODA (MN.)

MIO, UMILJAT

Play sudoku online at:

KONJ KOJI DOBRO KASA (MN.)

www.sudokukingdom.com

FRANCUSKI HEMIČAR LAVOAZJE

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Kućica za ptice

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: RT DOBRE NADE, UREDNICE, OV, DOJL, TERETI, ATAIR, ROVIT, RON VUD, NECA, ADITIV, NAM, MRA, ASAMATI, O, MB, PUŠKIN, RIJEKA, STANAR, KANALI, ILOVIT, LIVIJE, UNIJAT, KAĆANI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2284

9

7

Play sudoku online at:

2013-01-13

Medium level

3

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

www.sudokukingdom.com 9 6 1 8 3 4 7 2

8

4

7

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

9

6

4

Daily Sudoku puzzle No. 2284

5

3

8

7

5

6

2

9

4

1

5

2

4

1

7

9

3

6

8

7

5

3

4

1

8

6

9

2

4

1

8

2

9

6

5

3

7

2

9

6

7

5

3

1

8

4

9

2013-01-13

Medium level

8

4 7

7

3

6

2

9

6

4

6 7 2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5 3

6

2

9

3

4

5

8

6

9

2 7

9 1 9

9

8 4

5

6 1

3 2

3

5

6

2

7

4

1

9

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17 9

6

2

7

4

3

5

8

1

5

1

7

2

8

6

3

4

9

3

8

4

5

1

9

7

6

2

1

9

8

4

2

5

6

7

3

7

2

5

3

6

8

9

1

4

6

4

3

9

7

1

2

5

8

8

5

1

6

9

2

4

3

7

4

3

9

1

5

7

8

2

6

2

7

6

8

3

4

1

9

5

9

3

4

5

6

9

2 7

9 1 9

9

8 4

5

6 1

3 2

FOTO UBOD

MJESTO U ČEŠKI BIH, U KOMPOTUZLANZITOR SKOM ŠIN KANTONU

TEŽA

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

ONO ŠTO JE SAĐENO RUKOM

ISLANDIME AUSTRIJITALIUKRAS SKO SKI KOM- AJNŠTAJJANSKI OSTRVLJE MUŠKOG NOVE POZITOR FUDBALLICA UZ SA SLIKE SUPRUGE SKI KLUB ALJASKU

ARGENTINSKI PISAC I HUMANIST, ARIJEL

SIMBOL BERILIJUMA

SITNI KOLAČI

SERVING IN MISSION (SKR.) OBIM

OTISNUTI SE

STALAK SLIČNO (SKR.) ČETINARSKO DRVO

VRSTA MORSKE RIBE (MN.) RIJEKA U RUSIJI ČEŠKI FILOZOF, MIROSLAV

IRSKI POLITIČAR, DANIJEL PUN RAZVOJ BILJKE, PROCVAT

HLADNO ORUŽJE

ŽITELJI ORAŠCA

MJESTO KOD GUČE SUSJEDNA SLOVA DOM UČENIKA UMAZANO, ZAMRLJANO

RIMSKI BROJ 5

Tepih od novčića

RADIJUS

MALI TRN RADIOTELEVIZIJA KOJI SU OD BRAŠNA PREMAZAN LAKOM

INTERNET DOMEN ZA OBALU SLONOVAČE

STARA MJERA ZA DUŽINU (MN.)

KRAĆI ODLAZAK U PRIRODU STOKA

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

OBUZET TUGOM REOMIR DIO OPREME VITEZOVA

MUZIČKA MJERA ISTA SLOVA ILIJA OD MILJA

VRSTA PIŠTOLJA

JAKO ZAGRIJEVATI

VRLO FINI GIPS

Play sudoku online at:

KOMPOZICIJE ZA DEVET GLASOVA (MUZ.)

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Potpećko jezero, Priboj

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2284

9

Medium level

8

7

3

6

2

4 9

6

4 9

3

4

5

6

9

2 7

9 1 9

9

8 4

5

6 1

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-01-13

7

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: STUD, PAMEN, TRKA PRASIĆA, OI, MOAMER, I, JOHAN ŠTRAUS, K, PROTIVNIK, OU, SVETA ANA, ŠUMOVITI, T, PINO, I, IRCI, R, ILIĆ, ASTAL, URA, OK, NARAVI, UMILAN, KASAČI, ANTOAN.

3 2

Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13 1

9Play 5 sudoku 8 6 2online 3 4at:7

4

2

8

3

7

5

9

1

6

Daily Sudoku puzzle No. 2946

2

8

2

5

9

3

4

7

1

3

5

7

1

4

8

2

6

9

9

1

4

7

2

6

8

3

5

2

7

6Puzzle 9 3 solution: 4 1 5

8

8

4

1

3

2

5

7

6

9

9

5

8

6

2

3

4

7

4

2

8

3

7

5

9

1

6

7

6

3

4

1

9

5

8

2

6

8

2

5

9

3

4

7

1

3

5

7

1

4

8

2

6

9

9

1

4

7

2

6

8

3

5

2

7

6

9

3

4

1

5

8

8

4

1

2

5

7

6

9

3

5

3

9

6

8

1

7

2

4

5 5

2

8

1

3

6

3

1

9

5 3 9 6 8 1 7 2 4 Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13 1

Medium level

7

7 6 3 4 1 9 5 8 2 www.sudokukingdom.com 6

2014-11-06

8 1

4 4

3

7

7

3

5 8

1 2

9

3

4 6 9

3

40

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 9 I 10.1.2021.GOD.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem polovne knjige, kucne biblioteke.

Filozofija,istorija, umjetnost,sabrana djela itd. Dolazak na adresu,isplata odmah.

Kontakt 067/681-918

AKCIJA DO KRAJA JANUARA 15 PLATIŠ 15 GRATIS!

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust- 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 9 I 10.1.2021.GOD

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

S

42

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

DOGAĐAJ DANA subota VATERPOLO CRNA GORA ITALIJA

16.30h Bez TV prenosa

OD ZEMLJOTRESA SPASIO GLAVU I NATPIS SA “ENFILDA”, A ONDA JE KRENULA NAVIJAČKA LUDNICA

ZANIMLJIVOST FA kup, najstarije fudbalsko takmičenje na svijetu, ove godine slavi 150. rođendan. Kup koji je krenuo daleke 1871, ove sezone piše svoju 140. priču, a od ovog vikenda i treće runde tradicionalno sa takmičenjem kreću i najbolji klubovi Engleske.

Najviše puta (14) FA kup je osvajao Arsenal.

DOGAĐAJ DANA nedjelja FUDBAL ROMA INTER

12.30h

Gledaj, prijatelju, to je Liverpul Liverpul je velikan, ne samo zbog trofeja i istorije, već i zbog svojih nevjerovatnih navijača. I to ne samo zbog onih koji sa “Enfilda” zagrme “You’ll Never Walk Alone”. Mnogo je njih u svakom kutku naše planete koji su zaljubljeni u ovaj klub, a jedan od onih koji je, nažalost, u teškom trenutku za Hrvatsku pokazao kolika je ta ljubav je i mladi navijač “redsa” iz Petrinje Bruno Lončarević.

Dok se nakon zemljotresa njegov grad i dalje rušio, Bruno je iz svog stana izvukao živu glavu, nešto garderobe i ploču sa grbom Liverpula i čuvenim natpisom “This is Anfield”, kakav stoji i na izlazu iz tunela koji vodi na teren kultnog stadiona.

“Samo mi je na pameti bilo kako ću uletjeti u stan, uzeti nešto robe pod ruku i ovaj znak koji mi je bio na posebnom mjestu u stanu. Značio mi je puno, kao i svim navijačima Liverpula

Bruno je baš dobar dečko, rekao bih preskroman. Nije htio da ovo ode tako daleko, ali gledaj, prijatelju, to je Liverpul.

u cijelom svijetu”, objasnio je Bruno uživo u uključenju na RTL televiziji.

■ JEDAN OD HEROJA KORONA ERE

Odmah nakon tog uključenja mnogi su se zapitali ko je Bruno Lončarević...

Radi se o inženjeru radiologije, koji skoro godinu radi u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti i koji se bori protiv novog korona virusa.

Inače, tokom zemljotresa koji nekoliko dana nije dozvoljavao građnima Petrinje da mirno spavaju, najprije je Brunova porodica izgubila kuću, a onda je stradao i njegov stan za koji je nedavno podigao kredit i upravo pred zemljotres renovirao.

Zahvaljujući dobrim ljudima, Bruno i njegova porodica pronašli su smještaj u Zagrebu do kraja sedmice,

U zemljotresu koji je pogodio Petrinju Bruno Lončarević je ostao bez stana, a njegova porodica bez kuće.

a kako je napisao portal “Index” njihovo stambeno pitanje u međuvremenu je riješeno na godinu.

Ipak, sve to nije bilo dovoljno navijačima Liverpula iz Hrvatske, Balkana, cijelog svijeta...

■ HUMANI REDSI Najprije je zvanično Udruženje navijača Liverpula iz Hrvatske obavijestilo sve da kreće prikuplja-

nje novca kako bi se renovirao Brunov stan, ubrzo su redom reagovali i ostali sa Balkana, a sve je stiglo i do Velike Britanije gdje je priču o Lončareviću prenio “Daily Mail”.

Navijači Liverpula iz Hrvatske već su kontaktirali i klub sa “Enfilda”, a za pomoć su se obratili i fudbalerima iz ove zemlje koji su nastupali za “redse” Igoru Bišćanu i Dejanu Lovrenu.

Nema sumnje da će se novac za Brunov dom brzo skupiti, iako kako kažu njegovi drugovi i navijači Liverpula, on nije želio sve ovo.

“On je baš dobar dečko, rekao bih preskroman. Nije htio da ovo ode tako daleko, ali gledaj, prijatelju, to je Liverpul”, objasnio je hrvatskim medijima Antonio Krizmanić, jedan od članova Udruženje navijača Liverpula iz Hrvatske. K.B.

43

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

NASTAVLJA SE ELITA: RUKOMETAŠICE BUDUĆNOSTI NA TRENERSKOM DEBIJU U LŠ BOJANE POPOVIĆ DOČEKUJU BORUSIJU

POBJEDA ZA BOJANIN POSEBAN DAN Bojana Popović i Liga šampiona - uvijek posebna veza. Na terenu naša legendarna rukometašica dala je poseban šmek ovom takmičenju, čak šest puta je “zagrlila” njegov pehar, a sada će kroz elitu pisati neku novu priču...

Rukometašice Budućnosti, nakon pauze zbog Evropskog prvenstva, Ligu šampiona nastavljaju protiv Borusije Dortmund - danas (subota) od 18 sati na zvaničnom Bojaninom debiju u eliti na klupi velikana iz Podgorice.

“I za 20 godina ću znati kada sam kao trener imala prvi meč u Ligi šampiona, zbog toga ću uvijek da pamtim ovaj datum”, poručila je Bojana, koja je krajem novembra na mjestu trenera Budućnosti naslijedila Dragana Adžića.

Da će svakog rivala studiozno pripremiti Popovićeva je pokazala već na slučaju današnjeg protivnika.

“Borusija je ekipa koja trči najviše od svih timova u Ligi šampiona - ima u prosjeku 27-28 tranzicija, od toga 50 odsto realizacije u napadu. To znači 14-15 lakih golova i cilj je da to zaustavimo”, objasnila je Bojana.

Budućnost nije baš blistala tokom ove sezone, upisala je dvije pobjede (uz remi i četiri poraza), a jedna od njih

BOJANA POPOVIĆ I za 20 godina ću znati kada sam kao trener imala prvi meč u Ligi šampiona, zbog toga ću uvijek da pamtim ovaj datum.

GRUPA B Subota 16.00h CSKA M - Brest 16.00h Odenze - Podravka 18.00h Budućnost - Borusija Nedjelja 18.00h R. Vlčea - Đer TABELA: Đer (8 utakmica) 14, Brest (9) 14, CSKA (7) 11, Odenze (9) 10, Budućnost (7) 5, Borusija (7) 2, Podravka (6) 2, R. Vlčea (5) 0.

će igrati do kraja sezone, da je upitno kada će se vratiti Maslova, neće moći da pomogne ni Tatjana, ali nema povratka nazad i djevojke koje su bile tu, kao i one koje su priključene timu, znaju da moramo da slažemo kockice i da pravimo novu rotaciju”, jasna je Bojana.

Prva dva mjesta koja direktno vode u četvrtfinale praktično su izgubljena, a cilj Budućnosti na startu sezone bio je da se izbori neka od naredne četiri pozicije koje obezbjeđuju osminu finala. Ipak...

“Ne možemo da govorimo o istim ciljevima sada i na početku sezone. Razmišljanje ne može da ide u istom pravcu, imajući u vidu to da zbog povreda nemamo nekoliko igračica”, nema dilemu Popović.

“Ukoliko bude moguće, uradićemo sve da budemo i prve u grupi. Čuda su moguća, ali treba biti realan. Najvažnije je da damo maksimum u datom trenutku. Želimo da se plasiramo u osminu finala, težimo tome, ali nije realno i ne smijemo da postavljamo ciljeve.”

Meč sa Borusijom igra se u “Bemax areni”, bez prisustva publike.

K.B.

Kreće nova priča u životu legendarne rukometašice: Bojana Popović bila je upravo protiv tima iz Dortmunda.

“One su iste brojke imale i protiv nas u prvom međusobnom duelu u Njemačkoj, tako da ćemo probati da se kroz disciplinovan napad brzo vraćamo u odbranu. Kroz dobru igru u odbrani treba da ih svedemo na što manji broj golova”, dodala je Bojana.

Koliko težak trenerski posao može da bude Popovićeva je brzo osjetila na svo-

FOTO ŽALGIRIS NIJE SAM PRIČA

Nakon što su oduševili Evropu sa krcatim tribinama tokom pandemije korona virusa, navijači Žalgirisa ponovo imaju zabranu odlaska u dvoranu. Međutim, klub iz Kaunasa je odlučio da tribine „Žalgirio arene“ ponovo krase kartoni sa likovima najvjernijih navijača na Starom kontinentu.

BUDUĆNOST BORUSIJA PODGORICA - Bemax arena (bez prisustva publike). Sudije: Tatjana Praštalo i Vesna Balvan (BiH). Početak: Subota, 18h (RTCG 2) joj koži - ranije povrijeđenoj Tatjani Brnović nakon Evropskog prvenstva pridru-

žile su Andrea Lekić i Valerija Maslova.

“Znale smo da Andrea ne-

VIKEND TIKET SUBOTA

AL TAVON AL RID ŠALKE HOFENHAJM

NEDJELJA

1 GG3+

BRISTOL R. ŠEFILD J. MILAN TORINO UKUPNA KVOTA: 24,29

1 2

1 1

HATAJSPOR BEŠIKTAŠ ROMA INTER UDINEZE NAPOLI AJAKS PSV UKUPNA KVOTA: 35,30

2 2 1 1

44

Sport

STIGLA POTVRDA NA SAJTU EVROLIGE

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

Nikola Ivanović tokom prvog međusobnog duela ove sezone

Dubljević pozitivan

Spekulisalo se već danima, Valensija je potvrdila da je jedan igrač pozitivan na korona virus, ali je zvanična potvrda stigla iz Evrolige – Bojan Dubljević pozitivan je na COVID-19. Na sajtu najjačeg evropskog takmičenja objavljen je spisak igrača i razlozi zbog kojih nijesu mogli da nastupe u 18. kolu (Valensija izgubila od Barselone 89:72). „Dubljević je u samoizolaciji u svom domu i zbog toga nije bio u stroju za meč sa

Barselonom“, stoji u izvještaju Evrolige.

Da podsjetimo, kapiten „narandžastih“ propustio je tri posljednja meča u svim takmičenjima, a španski mediji su spekulisali od prošlog vikenda da je zaražen.

Poslije 18 runda Evrolige ove sezone Valensija je u zoni plej-ofa sa skorom od deset pobjeda i osam poraza. Crnogorski reprezentativac ima prosječan učinak od 10,8 poena i 5,4 skokova po utakmici.

TENIS – EGZIBICIJA UOČI AUSTRALIJAN OPENA

Karantin? Nema problema

POVRATAK NA PARKET - OSLABLJENA BUDUĆNOST NA GR

Bez Mijovića na

Bez prvog trenera Petra Mijovića, Petra Popovića koji se još oporavlja od povrede, te jednog igrača pozitivnog na korona virus Budućnost Voli će ponovo na parket. Prvi put nakon 25. decembra i duela sa Krkom u “Morači”. Crnogorski šampion će u okviru 14. runde ABA lige večeras (subota, 19h) gostovati Splitu.

od teniserki. Australijski mediji javljaju da će naknadno spisak proširiti Serena Vilijams i Nik Kirjos. Još nije poznato kako će sve izgledati, ko će igrati protiv koga, ali će i ovo takmičenje poslužiti najboljima da se pripreme za početak nove sezone.

Nakon revije u Adelejdu, igrači se sele u Melburn.

Muškarci će igrati ATP kup od 1. do 5. februara, a dame u istom periodu igraju turnir iz kategorije 500.

17.00h 19.00h

Subota Borac – Partizan Split – Budućnost

12.00h

Nedjelja Mega – Igokea

■■ Konačno na

Mornar – Zadar Krka – C. Olimpija C. zvezda – Cibona Primorska – FMP

Na svu sreću, nakon četiri pozitivna rezultata na COVID-19, te odloženih mečeva protiv Igokee, Cedevita Olimpije i Zadra, „plavi“ će ponovo na parket. I to je ono što je najbitnije u ovom trenutku. Mijovića će na klupi mijenjati njegov prvi asistent Vladimir Todorović, koji zna šta čeka njega i njegove momke na prvom gostovanju na Gripama nakon devet godina. „Dobra stvar u ovoj situaciji što se konačno vraćamo na teren. Ispred nas je teško gostovanje u Hrvatskoj, utakmica će se igrati u čudnim okolnostima jer smo bili spriječeni

1. Mornar 13 11 2 24 2. C. zvezda 12 10 2 22 3. Mega 13 9 4 22 4. Igokea 12 9 3 21 5. Partizan 13 7 6 20 6. Budućnost 10 9 1 19 7. C. Olimpija 10 7 3 17 8. Krka 12 5 7 17 9. Split 13 4 9 17 10. FMP 12 3 9 15 11. Borac 11 3 8 14 12. Cibona 11 3 8 14 13. Zadar 9 2 7 11 14. Primorska 13 0 13 0* *Primorska je diskvalifikovana iz ABA lige

terenu

Adelejd će biti domaćin teniserima i teniserkama koji će u ovom gradu provesti dvonedjeljni karantin uoči Australijan opena u Melburnu. Ali, najvećim zvijezdama neće biti dosadno, jer je dogovoreno da se osim treninga odigra i egzibicija. Direktor AO je otkrio da će 29. i 30. januara sigurno igrati Novak Đoković, Rafael Nadal i Dominik Tim od tenisera, kao i Simona Halep, Ešli Barti i Naomi Osaka

ABA LIGA, 14. KOLO odloženo odloženo odloženo 0:20

da imamo normalan trenažni proces“, rekao je Todorović u najavi meča.

Interesantno, Podgoričani u dosadašnjih sedam mečeva u Dalmaciji imaju nega-

7

puta gostovala je Budućnost u Splitu do sada, a ima negativan skor – četiri poraza i tri pobjede. Večerašnji duel će biti prvi na Gripama nakon 1. decembra 2012. godine tivan skor – četiri poraza i tri pobjede. Prvi međusobni duel ove sezone Budućnost je „Morači“ riješila u svoju korist – 84:59. „Rival je respektabilan, sa dobrim domaćim terenom.

Mislim da su igrači svjesni da je ispred nas zahtjevna utakmica i da će biti fokusirani. Vjerujem da ćemo pružiti svoj maksimum u datom trenutku i da smo spremni da

Foto: ABA liga

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

RIPAMA GOSTUJE SPLITU (SUBOTA, 19h)

astaviti niz Ivica Skelin (trener Splita) Stiže nam vodeća ekipa ABA lige, koja ima samo jedan poraz.

Budućnost igra odličnu odbranu, ima najviše postignutih poena iz osvojenih lopti u odbrani.

Karakteriše ih i sjajna podjela uloga u napadu, u svakom trenutku se sve zna u njihovoj igri, sa svake pozicije prijeti opasnost. Biće izuzetno teško, moramo podići igru na viši nivo i pratiti njihov ritam. U odbrani moramo manje griješiti i igrati u što većem intenzitetu

dobro odigramo u Splitu“, poentirao je Todorović.

■■ Važan je fokus U situaciji kada početak Top 16 faze kuca na vrata ekipi Budućnosti potrebni su mečevi. Međutim, tim je u specifičnoj situaciji, pa će se u kultnoj dvorani očekivati prije svega karakter, ali i

energija. Splićani su jedni od rijetkih ekipa koje su kompletirale svih 13 utakmica u regionalnom takmičenju do sada – imaju četiri pobjede i devet poraza. „Zadesili su nas opet problemi sa korona virusom, pa smo propustili i određeni broj treninga. Moramo u ovom trenutku da zbijemo redove, da budemo prava ekipa i da izvučemo maksimum iz ove situacije“, rekao je Dragan Apić.

U posljednjih sedam utakmica Split je upisao samo jednu pobjedu, a kako bi izborili opstanak u elitnom društvu nedavno se vratio iskusni organizator igre - Roko Leni Ukić. „Važno je da izađemo fokusirani, da prebrodimo probleme i nadam se da možemo da odigramo dobro i da se vratimo u Podgoricu sa pobjedom“, zaključio je Dragan Apić.

Već mnogo puta ove sezone Budućnost se suočavala sa ozbiljnim problemima, ali je uvijek pronalazila način da odgovori. Isto se očekuje i večeras u kultnoj dalmatinskoj dvorani...

A.K.

Sport

45

PROŠIRENJE JE SVE BLIŽE – SIJETL ĆE IMATI TIM U NBA LIGI

Magija se vraća u Kišni grad

Sijetl „supersoniksi“ – tim koji je 1979. bio šampion NBA lige i koje je mnoge ostavljao budne do kasno u noć. U istoriju je otišao 2008. godine kada se franšuza preselila u Oklahomu. Međutim, sve su prilike da će se najjača liga na svijetu ponovo igrati sjeverozapadu SAD. Gradonačelnica Sijetla Dženi Durkan izrazila je priličan optimizam poslije razgovora sa komesarom NBA Adamom Silverom o mogućnosti da grad u državi Vašington opet postane dom jedne od ekipa.

“Za Sijetl su vrlo dobre vijesti da NBA razmišlja o proširenju lige. Bila sam iskrena u razgovoru sa Silverom. Zna da naš grad želi da bude na čelu reda. Bili bismo tamo gdje je trebalo da budemo (odavno), ali ćemo poštovati sve njihove odluke, jer vlasnici (Lige) su vlasnici (Lige)” rekla je Durkan za TV stanicu KING 5 iz Sijetla.

Iako su se do sada mogle čuti izjave da novog pro-

41

2,5 Dženi Durkan (gradonačelnica Sijetla) Za Sijetl su vrlo dobre vijesti da NBA razmišlja o proširenju lige. Bila sam iskrena u razgovoru sa Silverom. Zna da naš grad želi da bude na čelu reda. Bili bismo tamo gdje je trebalo da budemo (odavno), ali ćemo poštovati sve njihove odluke, jer vlasnici (Lige) su vlasnici (Lige)

širenja neće biti tako brzo, sve bi mogla da ubrza kriza koja je uzrokova-

godinu Sijetl je bio dom „supersoniksa“ nakon čega su vlasnici odlučili da presele franšizu u Oklahoma Siti i promijene ime

milijardi dolara iznosi suma koju će NBA liga zahtijevati od novih vlasnika franšize kako bi se najjača liga na svijetu vratila u Sijetl la pandemija korona virusa. Tokom proteklih devet mjeseca NBA je uvećala kredit sa 650.000.000 na 1.200.000.000 dolara, da bi onda pozajmila još 900.000.000 i svakom timu dala po 30 miliona kako bi sanirali gubitke iz prethodne sezone.

Samo tri godine kasnije sa iste te mape nestali su Superoniksi, jer su novi vlasnici odlučili da izmjeste NBA šampiona iz 1979. u Oklahomu Siti i promijene mu ime poslije 41 godine bitisanja u Kišnom gradu, što do danas stanovnici Sijetla nijesu preboljeli.

Sve bi mogla da zaliječi grupa investitora koja je spremna da se upusti u trku u kojoj je svojevremeno igrao Predrag Drobnjak, kao i članovi Kuće slavnih – Leni Vilkins, Denis Džonson, Džek Skim...

Trenutno, NBA trenutno broji maksimalnih 30 klubova, što je za 13 više nego 1949. godine kada je takmičenje dobilo sadašnje ime ujedinjavanjem tri lige.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

47

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2021.

SPORTSKI EKRAN SUBOTA RTCG 2 17.50h

02.00h 04.00h

Budućnost – Borusija D, rukomet (ž)

SPORTKLUB HD Bajern II – Minhen 1860, fudbal KPR – Fulam, fudbal 18.30h Granada – Barselona, fudbal 21.00h Osasuna – Real Madrid, fudbal

Grenobl – Okser, fudbal Split – Budućnost, košarka PSŽ – Brest, fudbal Resife – Palmeiras, fudbal

EUROSPORT 2 12.55h 15.20h

Svjetski kup, skijaško trčanje Bajer L. – Verder, fudbal

18.20h

RB Lajpcig – Borusija D, fudbal

ARENASPORT 4

ARENASPORT 1 15.00h 17.00h 19.00h 21.00h 01.00h

ARENASPORT 3 15.00h 19.00h 21.00h 23.00h

14.00h 16.00h

Tigres – Leon, fudbal K. Amerika – Atl. San Luis, fudbal

13.15h 17.45h 20.45h

Benevento – Atalanta, fudbal Borac – Partizan, košarka Francuska – Srbija, rukomet Filadelfija – Denver, košarka Vašington – Majami, košarka

Parma – Uniks, košarka Budućnost – Borusija D, rukomet (ž) Ren – Lion, fudbal

ARENASPORT 5 18.30h

S. Briž – Eupen, fudbal

EUROSPORT 1

ARENASPORT 2

11.30h 11.30h 13.25h 14.30h 15.50h

12.00h 16.00h 18.00h

Betis – Levante, futsal CSKA – Brest, rukomet (ž) Đenova – Bolonja, fudbal 20.45h Milan – Torino, fudbal

Svjetski kup, alpsko skijanje Svjetski kup, alpsko skijanje Svjetski kup, alpsko skijanje Svjetski kup, bijatlon Svjetski kup, ski skokovi

NE PROPUSTITE Veliki okršaj u Bundesligi RB Lajpcig - Borusija Dortmund

Eurosport 2 (18.20h)

NEDJELJA SPORTKLUB HD

ARENASPORT 4

07.00h

WTA Abu Dabi, tenis Efes – Galatasaraj, košarka Marin – Totenhem, fudbal 20.45h Njuport – Brajton, fudbal

12.00h 16.00h 18.00h 20.00h

15.30h 18.00h

ARENASPORT 1 08.00h 12.30h 15.00h

19.00h 22.00h

01.00h

ARENASPORT 5

Brizbejn – Melburn V, fudbal Roma – Inter, fudbal Parma – Lacio, fudbal Panatinaikos – AEK, košarka LA Klipers – Čikago, košarka Hjuston – LA Lejkers, košarka

14.00h 16.00h 18.15h 20.45h

15.00h

Udineze – Napoli, fudbal 18.30h Unikaha – Baskonija, košarka 20.45h Juventus – Sasuolo, fudbal

NE PROPUSTITE

ARENASPORT 3

Derbi koji će obilježiti noć u NBA ligi Hjuston - LA Lejkers

Moreirense – Vitoria, fudbal Mladost – Dunav, košarka Verona – Krotone, fudbal

Arenasport 1, 01.00h

NE PROPUSTITE

11.25h 13.30h 14.30h 16.20h

Svjetski kup, bijatlon Svjetski kup, alpsko skijanje Svjetski kup, bijatlon Svjetski kup, ski skokovi

EUROSPORT 2 15.30h 17.30h

Augzburg – Štutgart, fudbal Arminija B. – Herta, fudbal

PRIREDIO: A.K. Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

+382 20 252 900

Bitighajm – Krim, rukomet (ž) Mec – Rostov, rukomet (ž) Leuven – Anderleht, fudbal Sent Truden – Klub Briž, fudbal

EUROSPORT 1

ARENASPORT 2

09.00h 13.00h 15.00h

Mega – Igokea, košarka Aberdin – Rendžers, fudbal Fiorentina – Kaljari, fudbal Sao Paulo – Santos, fudbal

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

Stavio taÄ?ku na trijumf ajkula: Kapiten DraĹĄko Brguljan

SPORT

SVJETSKA LIGA ÄŒETVRTFINALE Francuska - GrÄ?ka 3:12 Crna Gora - Hrvatska 15:14 Italija - MaÄ‘arska 9:8 Ĺ panija - Srbija (ranije 13:11) POLUFINALE (subota) 16.30h Crna Gora - Italija 20.00h Ĺ panija - GrÄ?ka NEDJELJA 18.15h MeÄ? za 3. mjesto 20.00h Finale

VRAĆA SE RUKOMET

CRNA GORA NAKON PETERACA BOLJA OD HRVATSKE, U POLUFINALU SL SA ITALIJOM

AJKULE JOĹ JEDNOM OKRENULE BARAKUDE

Dugih sedam godina “ajkuleâ€? su Ä?ekala da sruĹĄe Hrvatsku, “barakudeâ€? su redovno bile poput “zidaâ€? za naĹĄe momke, a onda je crna tradicija najprije prekinuta prije godinu u meÄ?u za treće mjesto na Evropskom prvenstvu, da bi juÄ?e DraĹĄko Brguljan i druĹĄtvo ponovo pokazali zube velikom rivalu.

Iako 11 mjeseci nisu imali zvaniÄ?nih utakmica vaterpolisti Crne Gore nastavili su sa super igrama sa pomenutog ĹĄampionata Starog kontinenta. “Ajkuleâ€? su u Ä?etvrtfinalu evropskog dijela Svjetske lige nakon petereca “sruĹĄile “Hrvatsku i sada su stigle na korak od plasmana u Superfinale ovog

takmiÄ?enja - sinoć u Debrecinu 15:14. NaĹĄi momci u polufinalu će igrati protiv Italije, danas (subota) od 16.30 sati. “Pobijedili smo velikog rivala, ekipu sa ogromnim kvalitetomâ€?, istakao je naĹĄ selektor Vladimir Gojković. “Nisam imao procjenu, nakon duge pauze, kakvo je naĹĄe trenutno stanje, ali moram da budem zadovoljan.â€?

I baĹĄ sliÄ?no utakmici za treće mjesto prije godinu u BudimpeĹĄti, ponovo su “ajkuleâ€? pokazale karakter i “okrenuleâ€? rivala koji je uglavnom tokom meÄ?a bio u voÄ‘stvu nekoliko puta imao i dva gola prednosti. Na 10:8 za Hrvatsku najprije je Alekandar Ivović smanjio, a

POBJEDU AJKULA NIKO U CRNOJ GORI NIJE GLEDAO MoĹžda Svjetska liga nije jedno od najvaĹžnijih takmiÄ?enja, ali svi u naĹĄoj zemlji - nakon duge korona ere - uĹželjeli su utakmica “ajkulaâ€? i sigurno bi uĹživali u predstavi Crne Gore.

Ipak, na crnogorskim televizijama nije bilo slike iz Debrecina. Ĺ teta i veliki propust, posebno Javnog servisa, koji bi morao da obezbijedi prenose svih naĹĄih reprezentacija.

15

CRNA GORA

14

HRVATSKA

Lazović (devet odbrana), Brguljan 3 (jedan peterac), Radović 2 (jedan peterac), Petković 1, V. Popadić, Perković, Vidović 1 (peterac), Ukropina 2, Ivović 4 (jedan peterac), Spaić, Matković 2 (jedan peterac), Banićević, Kandić (odbranio peterac).

BijaÄ? (18 odbrana), Macan, Fatović 6 (jedan peterac), Dobud 1, Joković 2 (jedan peterac), Bukić 2 (jedan peterac), Burić, BuĹĄlje 2, MiloĹĄ, Vrlić 1 (peterac), Benić, Garsija, T. Popadić.

PlivaÄ?ki kompleks DEBRECIN

Bez prisustva publike

Bojanina nova priÄ?a u Ligi ĹĄampiona

â– 43

ABA

Jesu li plavi jaÄ?i od korone i Splita â– 44 45

Voevodin (Rusija), Ome (NjemaÄ?ka)

REZULTAT PO ÄŒETVRTINAMA: 1:2, 1:1, 3:4, 5:4.

IGRAÄŒ VIĹ E: CRNA GORA 11 3 , HRVATSKA 8 3

meÄ? je u penal-rulet odveo Aleksa Ukropina. Peterce je rijeĹĄio ĹĄmekerski potez Gojkovića, koji je u petoj seriji na gol umjesto Dejana Lazovića poslao Slavena Kandića.

Golman Pa d’Ekse joĹĄ jednom je pokazao da je majstor za penale - skinuo je ĹĄut Ćavija Garsije, nakon Ä?ega je kapiten Brguljan stavio taÄ?ku na pobjedu. “Bila je to utakmica sa dosta obrta, vraćali smo se iz minusa, trebalo je imati i malo sreće da u

posljednja dva minuta stignemo dva gola zaostatka. U penal-lutriji momci su bili koncentrisani, dobro su ĹĄutirali. ÄŒestitam im na borbenosti, Ĺželji i vjeri da mogu da se vrateâ€?, dodao je Gojković.

Ukoliko Crna Gora izbori plasman u finale turnira u Debrecinu, obezbijediće i odlazak na Superfinale Svjetske lige. U sluÄ?aju poraza, kartu za zavrĹĄni turnir u Tbilisiju traĹžiće trijumfom u meÄ?u za 3. mjesto.

K.B.

OD ZEMLJOTRESA

Spasio glavu i natpis sa ENFILDA â– 42