Dnevne novine 9-10. maj 2020.

â– 2 3

SONDAŽA JAVNOG MNJENJA ■5

Rejting DPS mnogo veći nego DF i Demokrata zajedno Ä?ukanović i MiĹĄel

Ä?UKANOVIĆ UPUTIO ÄŒESTITKU POVODOM 9. MAJA DANA EVROPE

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020. BROJ 2676 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR â– 3

Kad ja tamo, a ono međutim

Crna Gora ostaje posvećena miru i prosperitetu Evrope

NKT: NAJAVLJENE NOVE MJERE KOJE VAŽE OD PONEDJELJKA

Ponovo mogući specijalistiÄ?ki pregledi i saobraćaj po regijama â– 5 ZA VN GOVORE

INTERVJU: MIRKO SEBIĆ, FILOZOF, OSNIVAČ ČASOPISA NOVA MISAO

STEVAN KOPRIVICA direktor Gradskog pozoriĹĄta Podgorica

â– 8 9

BORISLAV VUKČEVIĆ profesor u penziji

NOVI PODACI IRF â– 17

marketing@dnovine.me

trener KK Budućnosti

+382 20 252 900

muziÄ?arka

â– 46

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Odobrena 243 kredita u iznosu PETAR od 44,9 miliona MIJOVIĆ

JELENA ZVICER

â– 34

Zorica KovaÄ?ević i Dragan Bokan juÄ?e obiĹĄli gradiliĹĄte

â– 12

Posao u Voliju će dobiti 120 Danilovgrađana

direktor Monteputa

â– 32

OD JULA NOVI MARKET U DANILOVGRADU â– 16

â– 14

Kvazivjerski politiÄ?ki marketing Srpske crkve

JONUZ MUJEVIĆ

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

ČESTITKA PREDSJEDNIKA ĐUKANOVIĆA

POŠTOVANJE ZA VOLONTERE I OSOBLJE CRVENOG KRSTA Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je juče zahvalnost i poštovanje osoblju i volonterima Crvenog krsta povodom 8. maja - Međunarodnog dana Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

Taj datum ove godine, kazao je Đukanović na Twitteru obilježava se u kompleksnim uslovima pandemije.

“Njihova solidarnost, posvećenost i odlučnost da pomažu onda kada

je najteže zaslužuju naše divljenje, a ljubaznost, hrabrost i visok nivo samoodricanja inspiracija su i pokazatelj odgovornog društvenog ponašanja”, poručio je Đukanović. J.V.Đ.

MAGAZIN “HELLO” SAVJETUJE BRITANCE GDJE BI MOGLI DA LJETUJU

CRNA GORA JE ČAROBNA

Nakon što su Njemci sipali hvalospjeve na račun malene balkanske ljepotice kao destinacije za ljetovanje uprkos koroni, sada su to uradili Britanci - najpoznatiji svjetski magazin o poznatima “HELLO!”, u svom majskom izdanju za Veliku Britaniju, objavio je afirmativni članak o našoj zemlji kao idealnoj destinaciji za putovanje iz snova.

Ostvljani su dobili jaku preporuku gdje bi mogli da ljetuju...

“Ono što Crnoj Gori nedostaje po veličini, ona nadoknadi vjekovima starom arhitekturom, kristalno čistom vodom i prelijepim pejzažem”, piše “HELLO!” u uvodu teksta.

Očigledno dobro obaviješteni Britanci su svojim čitaonica preporučili par kvalitetnih destinacija - za istražiti, za hranu, za uživanje...

“Poluostrvo na Jadranskom moru, Aman Sveti Stefan je čarobno i kul. Prolazi, koji se nalaze u sjenci bora, vijugaju kroz poluostrovo povezujući terakota krovove kuća i apartmana. Uzduž velikih kamenih terasa se nalaze tri bazena, privatni dio sa plažom od ružičastog kamena sa ležaljkama i besprekornom uslugom”, piše u članku.

A tu su i preporuke za hedoniste...

“Zavučen u jednom od brojnih kotorskih uličica, O’Clock Coffee je mjesto za ledenu kafu i svježe ispečene kolačiće. U Budvi, u neposrednoj blizini zidina gradske tvrđave nalazi se restoran Demižana u kom, tokom ručka, možete uživati u hladu vinove loze”, piše tiražni magazin i savje-

ĐUKANOVIĆ UPUTIO ČESTIT

CRNA GORA MIRU I PROS

P

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović je u pismu upućenom predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu kazao da Crna Gora ostaje trajno posvećena miru, stabilnosti i prosperitetu Starog kontinenta i odlučna da kroz završetak reformskih procesa, punu demokratsku konsolidaciju i prihvatanje evropskog sistema vrijednosti postane punopravan član evropske porodice i njen dodatni kvalitet. Đukanović je, povodom 9. maja, Dana Evrope, kazao da ovogodišnji praznik obilježavamo u uslovima najozbiljnije globalne zdravstvene krize u novijoj istoriji i da je uvjeren da ćemo u borbi protiv aktuelne pandemije zajedno ostvariti još jednu pobjedu na dobrobit svih naših građana.

“Solidarnost na djelu i saradnja kao temelj evropskog jedinstva nikada nijesu imale snažniju vrijednost i bile potrebnije nego danas, 75 godina od velike savezničke pobjede nad fašizmom i 70 godina nakon usvajanja Šumanove deklaracije, koja je označila prvi korak ka realizaciji ideje evropskog ujedinjenja. Evropa, čija je najveća snaga njeno jedinstvo, koja njeguje i slavi zajedničko nasljeđe, raznolikosti, solidarnost i zajedništvo, Evropa koja je ponosna na svoju slobodu i demokratiju,

Poprskana slatkim srednjovjekovnim gradovima, crnogorska Jadranska obala, takođe nudi mnoštvo prirodnih čuda, Stari grad Kotor koji je pod zaštitom Uneska je magičan, a popločane uličice u Budvi su takođe vrijedne šetnje - stoji u tekstu magazina “HELLO”

tuje da se najbolja crnogorska tradicionalna jela mogu naći u restoranu “Arva” na Svetom Stefanu.

Ljubiteljima putovanja časopis preporučuje neke od destinacija koje treba da istraže.

“Poprskana slatkim srednjovjekovnim gradovima, crnogorska Jadranska obala, takođe nudi mnoštvo prirodnih čuda, Stari grad Kotor koji je pod zaštitom Uneska je magičan, a popločane uličice u Budvi su takođe vrijedne šetnje.

Uskočite na slatki mali brodić kod poluostrva Aman Sveti Stefan kako biste vidjeli svu tu ljepotu iz drugačijeg ugla”, zaključuje se u tekstu.

B.T.

koja zastupa i štiti evropske interese i interese svih njenih naroda, i koja je globalni lider, naš su zajednički cilj i jedina garancija sigurne budućnosti sadašnjih i budućih generacija”, rekao je Đukanović.

Prema Đukanovićevim riječima, proširenje kao najuspješnija politika EU doprinosilo je i doprinosi snaženju bezbjednosti, mira i napretka, a Zagrebački samit, održan uprkos komplek-

Vojska Crne Gore izvršila je počasnu artiljerijsku paljbu, povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom, prema naredbi predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Artiljerci VCG ispalili au deset plotuna iz šest haubica u 18 sati s platoa brda Gorica.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

TKU POVODOM 9. MAJA DANA EVROPE

A JE POSVEĆENA SPERITETU EVROPE

Đukanović i Mišel snim okolnostima, potvrdio je evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević je povodom Dana Evrope i Dana pobjede nad fašizmom, kazao da je EU u fazi kada se suočava sa jednim od najvećih izazova nakon Drugog svjetskog rata, pandemijom korona virusa, pokazala da računa na Zapadni Balkan.

“EU nije dala samo finansijska sredstva, već pružila solidarnost i dala znak da samo zajedno možemo da završimo ovaj projekat, da učvrstimo EU integracijom ne samo Crne Gore, već cjelokupnog Zapadnog Balkana u zajednicu evropskih država”, rekao je Drljević.

Iz Generalnog sekretarijata Vlade su istakli da su u Podgorici, Bijelom Polju i Baru oslikani murali koji svjedoče o čvrstim vezama Crne Gore i EU i predstavljaju podsjećanje da je Crna Gora vjekovima dio evropske porodice.

Drljević je kazao da su murali potvrda da je mjesto Zapadnog Balkana u EU, da građani Crne Gore razmišljaju evropski i žele da vide Crnu Goru kao punopravnu članicu EU. Ministar kulture Aleksandar

Bogdanović rekao je da tri murala, koja krase tri crnogorska grada, jezikom umjetnosti poručuju da je crnogorski evropski put nešto što je zadato tradicijom i istorijskim razvojem, ali i savremenim geopolitičkim i socio - kulturološkim kontekstom.

“Murali, na različite načine, nose sličnu poruku da smo jedinstveni, kako u prostorno geografskom smislu, tako i u onome što čine tradicija i zajedničko istorijsko iskustvo”,

kazao je Bogdanović. Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da zbog pandemije korona virusa, ove godine obilježavaju Dan Evrope na društvenim mrežama.

Orav je kazao da umjetnost povezuje Evropljane vjekovima na brojnim nivoima.

“Murali simbolizuju Crnu Goru, ali i jasno pokazuju da je Crna Gora već dio evropske porodice, bilo kroz muziku, umjetnost, kulturu ili kroz iskazivanje solidarnosti u kriznim vremenima”, rekao je Orav.

Orav je podsjetio da su se Evropa, ali i čitav svijet suočili sa zdravstvenom krizom, tokom koje su Crna Gora i EU bile jedna uz drugu.

“EU je pružila finansijsku podršku, opremu i hitnu pomoć, a Crna Gora je pomogla da se državljani EU vrate u svoje zemlje. To je evropska solidarnost, biti jedni uz druge tokom dobrih i loših vremena”, istakao je Orav.

Iz Generalnog sekretarijata Vlade su kazali da je murale “Ja za Evropu, Evropa za mene”, u Podgorici osmislila i oslikala Mia Pejović, dok su murali u Bijelom Polju i Baru djela Pavla Cvijovića i grupe Kunstler, koju čine Danijela Darmanović-Mahmutović, Anđela Mršulja i Marija Raketić.

M.D.

Brajović: Ujedinjena Evropa najbolji model zajedništva Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović uputio je čestitku predsjedniku Evropskog parlamenta Davidu Sasoliju povodom Dana Evrope.

“Skupština Crne Gore će i dalje biti kredibilan i pouzdan partner Evropskom parlamentu i ostalim institucijama Unije. Vjerujemo da je ujedinjena Evropa najbolji model zajedništva i partnerske saradnje radi demokratskog, ekonomskog i socijalnog napretka naših država”, istakao je Brajović.

Brajović je kazao da je ovo

vrijeme kada se svijet suočava sa najvećom krizom u novijoj istoriji.

“Ovo je vrijeme kada radom moramo pokazati da su solidarnost, saradnja i povjerenje najbolji odgovor za rješavanje ovog izazova”, rekao je Brajović.

On je kazao da je Crna Gora pravovremenim djelovanjem pokazala kompetentno i uspješno reagovanje na izazove, nastavljajući posvećeno da sprovodi reforme u cilju ispunjavanja neophodnih kriterijuma za članstvo u EU.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

KAD JA TAMO, A ONO MEĐUTIM Sa jedne respektabilne međunarodne adrese stiglo nam je ovih dana obavještenje da mi u Crnoj Gori živimo u „hibridnom režimu, u kojem je vlast zasnovana na autoritarizmu“, te da nam država, prvi put poslije 2003. godine, više “nije u kategoriji demokratija među zemljama u tranzitu”, a da je za to uglavnom kriv naš predsjednik Milo Đukanović.

U prvi mah svi smo bili vidno potrešeni zbog godišnjeg izvještaja Fridom hausa, ali tek površan uvid u sadržaj ovog izvještaja, a posebno u popis autora, poštedio nas je daljih frustracija. Jer očigledno je riječ o nespretnom političkom pamfletu, koji tako uglednu adresu, nakon mnogo godina, svrstava u red u hibridnih organizacija, čiji je rad zasnovan na istraživačkim improvizacijama i somnabulnim impresijama pripadnika parapolitičkih nevladinih organizacija.

No, krenimo redom. Prije svega, u pomenutom izvještaju Crna Gora je bila demokratskija destinacija 2003. godine, kada još i nije bila međunarodno priznata država, nego danas, 14 godina nakon obnove državnosti?! Neki zli jezici bi mogli reći kako Fridom haus time implicira povratak Crne Gore u status 27. izborne jedinice Srbije.

Drugo, da se podsjetimo kako je to Milo Đukanović “zarobljavanjem države, zloupotrebom vlasti i taktikom strahovlade” Crnu Goru i njene građane “nagrđivao” sve ove godine. Prvo smo imali najdemokratskiji referendum na planeti sa propisanom većinom od 55 odsto za obnovu nezavisnosti 2006. godine. Pa smo krenuli u evropske integracije i danas smo najozbiljniji kandidat za člana EU. Pa smo postali i 29. članica NATO saveza. Pa smo imali ekonomski rast koji nas je od najnerazvijenije zemlje u regionu doveo u poziciju da nam BDP raste na najvišoj stopi, da nam je prosječna plata najveća, da smo pokrenuli istorijske infrastrukturne investicije, da smo pouzdana destinacija za strana ulaganja, da nam turizam obara istorisjke rekorde, da naši građani u bankama imaju depozite od 1,3 milijarde eura… Za sve to je, bez sumnje, kriv Đukanović.

Treće, imali smo u međuvremenu i desetine izbora, koji su uvijek od svih međunarodnih posmatrača ocijenjeni kao regularni. Podsjetimo se samo situacije uoči parlamentarnih iz 2016. godine, kada je Đukanović u svoju vladu pustio opozicionare i dao im sve najznačajnije resore – od MUPa i Ministarstva finansija, do poljoprivrede, zapošljavanja…

Vrlo diktatorski i nedemokratski! Pa je opet dobio izbore i formirao široku kolaliciju sa socijaldemokratama, liberalima i nacionalnim strankama Bošnjaka, Albanaca, Hrvata.

Opet, diktatorski i nedemokratski!

Ali kad na kraju, u dnu izvještaja Fridom hausa vidite imena autora za “slučaj Crne Gore”, saznate da tu leži objašnjenje za sav taj haos u izvještaju Fridom hausa. Autori su, naime, Vuk Maraš i Ana Nenezić, pitomci Vanje Ćalović i Daliborke Uljarević, dokazanih boraca za građanske slobode, demokratiju i – grantove za rad protiv “crnogorskog režima”. Šta poslije svega reći osim: Kad ja tamo, a ono međutim!

P.S. Fridom haus bi ubuduće, umjesto izvještaja, mogao samo da nas uputi da čitamo “nezavisne” medije i slušamo replike opozicionara. Isto je to. Ako u međuvremenu ne smijenimo diktatora, pa na vlast dođe “demokratska alternativa” koja će na nekoj novoj Podgoričkoj skupštini opet ugasiti državu Crnu Goru, iščlaniti nas iz NATO i uvesti obavezne litije svakog dana… Čisto demokratski!

Ostanite sigurni u svom domu Digitalne usluge Podgoričke banke Aktivirajte elektronsko/ mobilno bankarstvo i plaćajte obaveze od kuće, bez provizije

Ugovorite trajni nalog kako bi ukućani mogli podizati penziju umjesto vas

Digitalna ekspozitura (Viber poziv) 067/074-511 067/074-512 067/073-943

Koristite kartice Podgoričke banke i obavljajte kupovinu preko interneta

www.podgorickabanka.me • Call centar: 19 900

Besplatno podižite novac našim karticama na bankomatima širom Crne Gore

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

aktuelno

5

NA KONFERENCIJI NKT-A NAJAVLJENE NOVE MJERE KOJE VAŽE OD PONEDJELJKA

Ponovo mogući specijalistički pregledi i saobraćaj po regijama

Nacionalno koordinaciono tijelo odlučilo je da od 11. maja dozvoli saobraćaj ličnim vozilima i javni prevoz putnika, ali unutar regiona u državi. Primorski region čine Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar, Ulcinj i Cetinje, centralni Podgorica, Danilovgrad, Tuzi, Cetinje, Nikšić, Šavnik, Plužine, a sjeverni Pljevlja, Žabljak, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Kolašin, Plav, Rožaje, Andrijevica, Petnjica i Gusinje.

Od ponedjeljka se otvara u potpunosti i unutrašnji pomorski saobraćaj, a u opštim i specijalnim bolnicama počinje proces u kojem će postepeno biti ponovo dostupni svi specijalistički pregledi svim pacijentima.

■■ U vjerske objek-

te pod posebnim uslovima

■■ NORMALIZA-

Call centar 1616 skraćuje radno vrijeme vikendom

CIJA RADA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

“Uvažavajući povoljnu epidemiološku situaciju krećemo od 11. maja sa normalizacijom rada u zdravstvenim ustanovama, odnosno postepena dostupnost specijalističkih pregleda”, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović na konferenciji Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

Ovim do sada, kako je rekao, “dokazali smo da je zdravstveni sistem spreman za izazove”.

“Povratak redovnim aktivnostima uz poštovanje svih preporuka mora biti u vrhu našeg prioriteta.

Osnovni princip povratku rada treba da bude postepen

Zbog smanjenog broja poziva i poboljšanja epidemiološke sitacije, Institut za javno zdravlje će u narednom periodu subotom i nedjeljom skratiti vrijeme rada nacionalnog

i lagan, takav da se smanje gužve i čekanje pacijenata”, pojasnio je Hrapović.

Građani koji su imali zakazan termin pregleda, kako je istakao, obavljaće se prioritetno u smjenskom radu, a od ponedjeljka počeće zakazivanje novih pregleda.

“S obzirom da je u proteklom periodu, iz objektivnih razloga, došlo do odgađanja određenih specijalističkih pregleda, ustanove su dužne da organizuju rad

I juče bez novih slučajeva, dvije osobe se oporavile Laboratorije Instituta za javno zdravlje analizirale su juče 294 uzorka među kojima nisu potvrđeni novi slučajevi korona virusa. Dvije osobe su se oporavile, pa

žvi u zdravstvenim ustanovama”, rekla je Miranović i naglasila da i dalje moramo biti oprezni bez obzira na to što su brojevi o zaraženim, odnosno oporavljenim ljudima ohrabrujući.

NKT predlože Vladi da medicinari, zaposleni u staračkim domovima i Zavodu “Komanski most” budu nagrađeni sa po 15 odsto povišice na zaradu.

je trenutni broj oboljelih 49 i to u Podgorici 27, Ulcinju 10, Baru četiri, Gusinju tri, Plavu dva i po jedan u Nikšiću, Herceg Novom i Bijelom Polju.

na način što će pacijente koji su imali zakazan termin tokom protekla dva mjeseca pregledati po prioritetu u smjenskom radu na način što će ih pozvati i zakazati im pregled u drugoj smjeni, dok će prijepodnevni termini biti na raspolaganju izabranim ljekarima od ponedjeljka za nova zakazivanja”, precizirao je ministar.

On je dodao da je opravdanost uvođenja elektronskih servisa u zdravstvu danas više nego ikada jasna.

“Samo tokom protekla dva mjeseca korišćenjem e-servisa na primarnom nivou zdravstvene zaštite obavljeno je oko 100.000 usluga, odnosno, izbjegnuto je isto toliko kontakata što nam je u vremenu epidemije jedna od osnovnih preporuka”, kazao je Hrapović istakavši da je ovakav način pružanja usluga, kad god je to moguće, preporuka je i za

call centra 1616 za novi korona virus koji će biti dostupan građanima u periodu od 10 do 20 časova, dok radnim danima neće mijenjati radno vrijeme. naredni period.

Jučerašnjom odlukom, dodaje, biće ukinute privremene bolnice i objekti određeni za tu namjenu koji će biti vraćeni prvobitnoj funkciji na sistematski način koji omogućava da kompletan mobilijar, materijali i oprema budu popisani, “konzervirani” i odloženi tako da omogućavaju laku i brzu dostupnost za slučaj pogoršanja epidemiološke situacije. Šefica Operativnog štaba za zarazne bolesti dr Vesna Miranović istakla je da nijedan korisnik domova za stare, njih 700, nije zaražen korona virusom.

Govoreći o revitalizaciji zdravstvenog sistema Miranović smatra da je normalizacija rada u specijalističkim ambulantama nov izazov.

“Centralno zakazivanje omogućilo je da nema gu-

Vjernici će od 11. maja pod određenim uslovima moći da idu i u vjerske objekte, saopšteno je iz NKT-a.

“U vjerskom objektu moći će da boravi jedna osoba na 10m², a izvan objekta maksimalno 20 osoba. Obavezna je distanca od minimum dva metra.

Na ulazu u vjerski objekat mora biti istaknuta informacija o maksimalnom broju osoba. Svi osim sveštenika u obredu moraće da nose maske unutar vjerskog objekta. Na ulazi i izlazu iz objekta obavezna je dezinfekcija ruku”, saopštili su iz NKT-a i istakli da je zabrana okupljanja i dalje na snazi.

Zamjenik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić kazao je da je epidemiološka situacija takva da je situacija pod kontrolom, ali, upozorava, u pogledu otvaranja ugostiteljskih objekata treba pažljivo pristupiti, jer sve što se uradi suviše brzo može da se vrati kao bumerang.

“Kafićima i restoranima danas neće biti omogućeno da rade, ali u skorijem periodu da”, kazao je Begić, komentarišući glasine da će danas biti povučena mjera zabrane rada ugostiteljskih objekata.

Za formalan kraj epidemije, kako je precizirao Begić, uzima se vrijeme duplo vremenu inkubacije, što znači da je to 28 dana bez novih slučajeva.

NKT će, kako je saopšteno, predloži Vladi da zaposleni u staračkim domovima i Zavodu “Komanski most” budu nagrađeni sa po 15 odsto povišice na zaradu, kao i zaposleni u zdravstvu. J.V.Đ.

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

BAR: PREDLOŽEN SET MJERA PODRŠKE

Privredi kroz subvencije i mjere skoro milion eura

Opština Bar kreirala je set mjera podrške privredi za prevazilaženje teškoća u poslovanju nastalih uslijed pandemije novog korona virusa, koje će imati pozitivne efekte na sve privredne subjekte i podstaći ekonomsku aktivnost u opštini u periodu ponovnog pokretanja rada svih djelatnosti.

Ovim mjerama i subvencijama Opština pokazuje spremnost da podnese dio tereta i pruži podršku privrednim subjektima, te je na osnovu toga SO Bar predložila niz zaključaka i mjera. Okvirno definisani efekti predloženih mjera i subvencija procijenjen je na blizu 1.000.000 eura.

Kreirane mjere podrazumijevaju oslobađanje plaćanja dijela jednog broja naknada, odlaganje izmirivanja obaveza na određeni period, dok se usvajanjem Odluke o lokalnim komunalnim taksama i Odluke o lokalnim administrativnim taksama, predlaže ukidanje određenih taksi, čime će privredni subjekti ostvariti značajne finansijske olakšice, te stvoriti pretpostavke da uredno servisiraju zarade zaposlenih i time sačuvaju radna mjesta.

Pored toga, Opština Bar će u cilju pružanja podrške privredi, preduzetnicima, poljoprivrednim proizvođačima, malim i srednjim preduzećima, novim biznis idejama koje za cilj imaju otvaranje novih radnih mjesta, u prvoj polovini 2020. dodatno podržati te oblasti putem direktnih finansijskih podsticaja. Za

podršku razvoju poljoprivrede i ruralnog razvoja biće plasirano 150.000 eura, kao podrška preduzetništvu biće opredjeljena bespovratna finansijska sredstva od 150.000, a za najbolje biznis ideje u oblasti ženskog preduzetništva 35.000 eura.

Među mjerama koje predstavljaju smanjenje budžetske potrošnje i solidarnost u nastaloj situaciji ostvarivanja manjih prihoda, a time i slabijeg punjenja budžeta, predviđeno je smanjenje zarada zaposlenima u javnom sektoru u kategorijama A i B zaposlenih za maj i jun 2020. godine.

Mjere koje je Opština Bar predložila Skupštini opštine Bar su umanjenje za dodatnih 10 odsto naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta na osnovu ugovora zaključenog u 2020. godini, koja je saglasno Odluci o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, u slučaju jednokratnog plaćanja, već umanjena za 20 odsto.

Umanjenje za 50 odsto zakupa zemljišta na kojem Opština Bar ima pravo svojine ili raspolaganja, a koje je određeno za postavljanje privremenog objekta namijenjenog za turizam ili ugostiteljstvo, i to na način što će ugovor o zakupu za privremeni ugostiteljski objekat umjesto na dosadašnjih 12, biti zaključen na šest mjeseci, dok će za ugostiteljsku terasu, ugovor umjesto na šest biti zaključen na tri mjeseca. Uslov je da su izmirene sve obaveze po ovom osnovu iz prethodnih godina.

Takodje i umanjenje za 50 odsto lokalne komunalne takse za korišćenje prostora na javnim površinama za 2020. godinu za postavljanje privremenog ugostiteljskog objekta i ugostiteljske terase, uz određene uslove.

Pored ostalog, nove mjere predviđaju oslobađanje taksenih obveznika plaćanja lokalne komunalne takse za korišćenje auto-taksi stajališta po auto-taksi vozilu za koje posjeduju izvod iz licence za 2020. godinu Takođe je predviđeno i oslobađanje plaćanja prireza porezu na dohodak fizičkih lica na period od godinu dana poslodavaca koji evidentiraju nove zaposlene, koji su bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kao nezaposleni na dan 1. aprila 2020. godine.

Predložene mjere se odnose i na odlaganje plaćanja prireza porezu na dohodak fizičkih lica na teritoriji opštine Bar, za obaveze nastale po ovom osnovu od 1. marta 2020. godine, dok traju mjere NKT-a, kao i oslobađanje taksenih obveznika plaćanja lokalne komunalne takse za korišćenje prostora na javnim površinama za postavljanje privremenih objekata namijenjenih za reklamiranje i oglašavanje. Planirano je oslobađanje plaćanja članskog doprinosa Turističkoj organizaciji Opštine Bar i plaćanja godišnje naknade za korišćenje komercijalnih objekata obveznika kojima je mjerama Vlade Crne Gore zabranjen rad, za period trajanja mjera Vlade.

Lekić

OD DANAS NA “UČI DOMA”

PRIPREMNI ČASOVI ZA MATURANTE I POLUMATURANTE

Danas počinje emitovanje pripremnih časova za polumaturske, maturske i stručne ispite na tri kanala: TVCG2, Uči doma 1 i Uči Doma 2, a emitovaće se tri predmeta: Engleski jezik, Matematika, Crnogorskisrpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost, kazala je juče portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić.

“Snimljeno je preko 20 pripremnih predavanja.

Emitovanja će biti organizovana u toku ovog i narednog vikenda. Svi video-materijali od danas će biti dostupni na #UciDoma YouTube kanalu, te na #UciDoma sajtu i aplikaciji”, saopšteno je iz resora na čijem je čelu Damir Šehović.

Dodatno, kako je saopšteno, pripremni testovi objavljuju se uz sva četiri dnevna lista. Na taj način obezbijeđena je široka dostupnost ovih materijala učenicima. Pripremni testovi mogu se naći i na svim #UciDoma platformama.

Dnevne novine “Dan” objavile su testove za maturante 4. 5. i 6. maja; “Dnevne novine” dodatne testove za maturante 7. i 8. maja; “Pobjeda” testove za polumaturante objavljuje 7, 8. i 9. maja, a “Vijesti” testove za stručne škole 11, 12. i 13. maja.

“Svi portali ustupili su besplatno prostor za banere #UciDoma sadržaja. Osim toga, sve dnevne novine su, bez razmišljanja, stavile obrazovanju svoje kapacitete na raspolaganje, i tu trenutno mislim na besplatnu štampu pripremnih testova za polumaturante i maturante.

Generalno, dugujemo zaista veliku zahvalnost medijima zato što su prepoznali trenutak kada je njihova podrška ključna”, rekla Lekić.

Direktorica marketinga “Pobjede” Željka Radulović rekla je da su smatrali svojom obavezom da djeci omoguće da dobiju besplatno pripremne testove i na taj način podrže napore Ministarstva prosvjete, u dijelu projekta #UciDoma. ‘’Vrijeme epidemije virusom korona izazov je za sve, kako za učenike koji završavaju osnovnu školu, tako i za njihove roditelje, i sigurno da im nije bilo lako učenje u potpuno promijenjenim okolnostima. Ipak, nadamo se da smo im bar malo pomogli u pripremi završnih, eksternih ispita, pa za nas nije bilo ni u jednom momentu dileme da li podržati ovu akciju i da li podijeliti testove uz našu novinu”, kazala je Radulović.

J.V.Đ.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

AKTUELNO

7

PRIBILOVIĆ

POŠTUJMO MJERE, NIJE NAM CILJ KAŽNJAVANJE

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović, nadležna za nadzor rada Uprave za inspekcijske poslove, pozvala je juče građane, poslodavce i prodavce da poštuju sve mjere za suzbijanje širenja korona virusa, kao što su i do sada, i poručila da kažnjavanje nikome nije cilj.

Ona je juče sa direktorom Uprave za inspekcijske poslove Alijom Košutom obiš-

la nekoliko tržnica i trgovačkih marketa kako bi se uvjerila da se poštuju mjere sprečavanja širenja korona virusa.

Pribilović je posebno zahvalila zaposlenima u marketima i tržnicama na njihovoj posvećenosti i anagažovanosti u prethodnom periodu.

U ovom trenutku još postoji opasnost od virusa, kazala je ona i istakla važnost poštovanja mjera, prvenstveno noše-

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

nja maski i držanja distance u zatvorenim prostorima, jer će “jedino takav naš odnos i takvo naše ponašanje omogućiti da se i u narednom periodu, na isti način kao i do sada, borimo sa ovom epidemijom, da ostanemo zdravi kako mi, tako i članovi naše porodice i naši prijatelji”.

“Uprava za inspekcijske poslove je do sada dala veliki doprinos i njen rad je bio značajan u prehodnom periodu.

Upravo iz tog razloga sam i sama danas sa njima na terenu, kako bih dala dodatni podsticaj kako poslodavcima, tako zaposlenima, a i samim građanima da istrajemo u poštovanju mjera”, ocijenila je Pribilović.

Ona je kazala da cilj obilaska nije kažnjavanje, već preventivno djelovanje kako bi, u slučaju zapaženog nepostupanja po mjerama, upozorili da se iste poštuju.

“Ukoliko ubuduće dođe do nekog drastičnijeg kršenja

Subvencioniraćemo dio zarade i doprinosa za OSI

Sistematski pregledi za buduće prvake u junu

Korisnicima Programa pružanja podrške privredi i zaposlenima, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog korona virusa koji su ujedno i korisnici subvencija zarada za zapošljavanje osoba sa invaliditetom biće subvencioniran dio troškova isplate zarade i uplate doprinosa koji nije obuhvaćen Vladinim programom, saopštili su juče iz Zavoda za zapošljavanje.

Zavod će, pojašnjavaju, obračunavati subvencije zarade za zaposlena lica sa invaliditetom tako što će subvencionirati samo onaj dio zarade i doprinosa koje je poslodavac isplatio iz sopstvenih izvora.

“Poslodavci koji su korisnici

Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić očekuje da će krajem maja i početkom juna, svi objekti Doma zdravlja biti vraćeni u normalnu funkciju. Sistematski pregledi za buduće školarce obavljaće se tokom juna, najavio je on.

“Da bi mogli da stignu na vrijeme da se ljekarski izvještaji predaju, jer je upis u škole produžen i do jula”, naveo je Kavarić.

Tokom pandemije korona virusa, vakcinacija djece i sistematski pregledi obavljani su u Domu zdravlja na Pobrežju.

“U tom objektu je vakcinisano i pregledano 277 djece, zaključno sa 18. majem zakazanih je pregleda 1.983.

Ukupno je u drugim objektima u sklopu uobičajnih pregleda je dato 492 vakcina”, rekao je Kavarić.

R.D.

Vladinog programa i subvencija zarada za zaposlena lica sa invaliditetom, prilikom podnošenja dokaza o isplati zarade i uplati doprinosa za zaposlena lica sa invaliditetom, Zavodu dostavljaju sledeću dokumentaciju: Izvode iz banke kojima se dokazuje uplata dijela zarade i doprinosa od strane poslodavca; Obračunsku listu (rekapitulaciju) zarade zaposlenog lica sa invaliditetom na kojoj je obračunat samo onaj dio zarade koji je poslodavac isplatio iz sopstvenih izvora”, kazali su iz Zavoda.

“Za sve dodatne informacije poslodavci se mogu obratiti Zavodu putem mail-a vanredno. fondzapr@zzzcg.me”, kazali su iz Zavoda.

J.V.Đ.

mjera, Uprava za inspekcijske poslove će to sankcionisati, iako to nije cilj ni nama, ni Vladi, niti bilo kome u ovoj državi”, zaključila je Pribilović.

J.V.Đ.

CENTAR KOMPETENCIJA

Izradili i poklonili više od 1.500 vizira Glavni grad Podgorica i Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), u saradnji sa prijateljima grada, volonterima, pridružili su se inicijativi obezbjeđivanja nedostajuće opreme za zdravstvene radnike Kliničkog centra i drugih zdravstvenih ustanova sa teritorije Podgorice. Tim povodom, u Centru kompetencija do sada je izrađeno i poklonjeno preko 1.500 vizira koji su dio zaštitne opreme prevstveno zdrav-

stvenih radnika, ali svih onih koji zbog prirode posla svakodnevno dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi, a koji su odobreni i od nadležnog Instituta za javno zdravlje.

“Viziri se proizvode na pet 3D štampača koji predstavljaju dio vrijedne opreme koju je UPCG obezbijedila u okviru prekograničnog EU projekta “competenceNET” čiji je implementator u Crnoj Gori”, saopšteno je iz Glavnog grada.

R.D.

8

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

INTERVJU: MIRKO SEBIĆ, VOJVOĐANSKI NOVINAR, U

Kvazivjerski politi ⌦⌦ Vesna Šofrannac

U

vijek kad neko pokuša da manipuliše vjerskim osjećanjima – a osjećanja bi po definiciji morala biti nešto najiskrenije, odnosno najčistije – u bilo koju svrhu, to je već grijeh. I to grijeh ozbiljan, hrišćanski“, kaže u razgovoru za Vikend novine Mirko Sebić, novinar, urednik, osnivač nekolilko publikacija u Vojvodini, među kojima i časopisa Nova misao, čiji je urednik danas.

Na pitanja Vikend novina o najjaktuelnijim temama, od pandemije novog korona virusa, do medijske scene i djelovanja SPC, Sebić je u odgovorima prokomentarisao i situaciju u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti te litija, posebno njihovog nastavka što podgrijava vrh Srpske pravoslavne crkve. „Koliko mi je poznato, litije su svečane molitve i zbog toga sam u početku imao problem da shvatim zašto se protesti u Crnoj Gori koje predvode sveštena lica automatski moraju zvati litije“, kaže Sebić, koji djelovanje SPC u vrijeme pandemije naziva „banalnim, ali u novcu prebrojano ne i jeftinim kvazivjerrskim političkim marketingom“.

VN: Poznato Vam je da je Srpska pravoslavna crkva organizovala „litije“ protiv Zakona o slobodi vjerpispovijesti.

Okupljanja se ponovo najavljuju nakon prestanka pandemije. Šta to pokazuje, odnosno šta možemo da očekujemo kada je SPC u pitanju?

SEBIĆ: Pa kao što rekoste, može se očekivati nastavak. Ali sad dolazimo do ključnog momenta, nastavak čega? Koliko mi je poznato, litije su svečane molitve i zbog toga sam u početku imao problem da shvatim zašto se protesti koje predvode sveštena lica automatski moraju zvati litije. Iz moje perspektive, a možda su za to krive neprecizne vijesti i informacije, nikako nisam mogao da shvatim da li su to zaista litije ili samo građanski protest vjerujućih ljudi koji se ne slažu sa Zakonom o vjerskim zajednicama. Opet se vraćamo na evanđelje, caru treba dati carevo a bogu božje. Kad je svojevreme-

no Oskar Romero, u Salvadoru, grmio protiv korumpiranog režima sa crkvene propovjedaonice i za to platio životom, nije se to zvalo molitvom nego pravednim protestom. A kad se molilo uvijek se molilo iskreno u duhu evanđelja, jer kao što je rečeno: „Tamo gde se dvoje mole tamo sam i ja.“

VN: Crnogorska vlast prozivaju SPC i dio opozicije, ali i razni krugovi u Srbiji, ne samo crkveni, da je donijela „satanistički zakon“. Poslanici Demokratskog fronta su, recimo, javno saopštili da je “satanizam vladajuća ideologija u CG“, a kao razlog navode nagradu Marini Abramović, “perjanici globalnih satanista...“ Šta kažete na ovo?

SEBIĆ: Kao što rekoh maloprije, to bih nazvao banalnim ali vjerujem, prebrojano u novcu ne i jeftinim, kvazivjersko-političkim marketingom. Da se razumijemo, uvijek kad neko pokuša da manipuliše vjerskim osjećanjima – a osjećanja bi po

Koliko mi je poznato, litije su svečane molitve i zbog toga sam u početku imao problem da shvatim zašto se protesti u Crnoj Gori koje predvode sveštena lica automatski moraju zvati litije

Ekipa u srpskim tabloidima radila je i radiće za svakoga, ako se isplati

VN: Bili ste novinar, urednik, bavite se filozofijom medija… Crna Gora, posebno njen predsjednik, konstantno su na udaru srpskih tabloida, čak i u vremenu korone...

SEBIĆ: Ono što vidim i što su primijetili mnogi pametniji prije mene, poput Serža Alimija aktuelnog urednika časopisa Le Monde diplomatique, jeste to da novinari umjesto da budu čuvari

javnog dobra postaju psi čuvari dobara svojih vlasnika. A kao što znate, pasa ima raznih. To je pozicija u kojoj vlasnike srpskih tabloida i frekventnih medijskih kanala vidim kao neke mašine za prodaju zadovoljstva, ali ne publici već isključivo onima koji su moćni. Jer ta ekipa radila je za svakog i radiće za svakoga – naravno ako se to isplati. Pitanje svih pitanja je kako se dogodilo

da poslije toliko borbe za slobodu medija, poslije nevladinih institucija sa višedecenijskim borbenim stažom, koje su se bavile slobodom medija, a koje su štedro podržavale iste takve međunarodne organizacije, mi danas u Srbiji, ali i u regionu, imamo ovo što imamo. Da li su za to krive samo autoritarne ambicije vlastodržaca ili je nešto drugo u pitanju?

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

aktuelno

9

UREDNIK, FILOZOF, OSNIVAČ ČASOPISA NOVA MISAO

ički marketing SPC definiciji morala biti nešto najiskrenije, odnosno najčistije – u bilo koju svrhu, to je već grijeh.

I to grijeh ozbiljan, hrišćanski.

Jer rečeno je u kojem god to prevodu čitali: „Dom će se moj zvati dom molitve a vi od njega činite pećinu razbojničku“. Naravno, to je čuvena slika izgona trgovaca iz hrama. Ali zapitajmo se šta bi nam danas ona mogla reći.

VN: Kako gledate na djelovanje SPC i u Srbiji i u regionu?

SEBIĆ: Na to bi možda bolje odgovorio dragi ali nažalost pokojni Mirko Đorđević koga sam se upravo sada sjetio kada ste me ovo zapitali. Naime, negdje 2001. godine na promociji koju smo u Novom Sadu organizovali povodom knjige Milorada Tomanića, „Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj“ na kojoj je Mirko bio uz autora jedan od glavnih govornika digla se velika galama pravoideoloških vjernika. Vika i galama iz publike prijetila je da pređe u nešto još i gore. Tada je Mirko izgovorio par sasvim suvislih i sasvim hrišćanski tačnih rečenica koje se mogu svesti na to da postoji Crkva na nebu i crkva na zemlji i da one nužno nisu uvijek u vezi. Zanimljivo, ekstremni elementi iz publike su se smirili.

I danas bih preporučio čitanje te Tomanićeve knjige, ali i čitanje tekstova Mirka Đorđevića o pravoslavnoj vjeri.

VN: Kako komentarišete pokušaj revizije istorije u regionu, posebno u Srbiji i kakve posljedice može da izazove?

SEBIĆ: U ovom, kako kažete, regionu sve je zapravo i počelo relativiziranjem istoriografskih činjenica. Manipulativnim podmetanjima koja su imala za svrhu da zbune i uplaše. I uspjelo je u prvom pokušaju. Ne vidim zašto se ne bi nastavilo u tom pravcu ako to nekom koristi. Devedesetih godina je koristilo jednima; danas možda koristi nekim drugima. Ali ako ovaj prostor i ljudi koji žive na njemu misle da opstanu kao razumna bića čiji jezik i kulturu vrijedi znati, moraće ozbiljno da se zapitaju da li je relativizacija ili želja za istinom ono što će nas održati.

VN: Prisustvujemo pravoj poplavi dezinformacija, poluistina, što dodatno stvara konfuziju i nesigurnost pogo-

Nama treba znanje o neznanju

VN: Kao neko ko se bavi socijalnom kritikom, kulturom, kako vidite dešavanja tokom pandemije?

SEBIĆ: Negdje početkom aprila, možda najpoznatiji, ako ne i najznačajniji, njemački savremeni filozof Jirgen Habermas dao je intervju listu Frankfurter Rundesschau i izrekao jednu za mene tada začuđujuću rečenicu: „Toliko znanja o neznanju nikad nije bilo.“ Na prvi pogled paradoksalno zvučanje ove rečenice ipak pogađa pravi smjer. Jer šta bi bilo znanje o neznanju osim tovu danas u situaciji kada se čitav svijet bori protiv pandemije novog korona virusa. Vas to ne iznenađuje, kažete da je „biološki virus postao medijski virus“. Zašto?

SEBIĆ: Kada je ovo pandemijsko vrijeme započelo učinilo mi se da je zapravo pokazalo krizu, ili možda i definitivni kraj novinarstva. Naravno, to se

Lična karta Mirko Sebić, je novinar, urednik, kritički pisac i esejista. Bavi se filozofijom medija, studijama kulture i socijalnom kritikom. Godine 2007. godine pokrenuo je naučno-stručni časopis iz oblasti medija MIOKO, 2009. godine pokreće i uređuje magazin za savremenu kulturu Vojvodine „NOVA MISAO“ Objavio je više naučnih radova iz oblasti filozofije medija u časopisu Medijski dijalozi. U 2015. godini predsjedava žirijem regionalne nagrade za doprinos medijskoj kulturi „Dijalogos“.

Osmislio, rukovodio i učestvovao kao predavač u projektima: Ka novoj medijskoj kulturi, Evropski identitet i medijska kultura, Mediji kao faktor prevencije nasilja, Uloga medijske pismenosti u izgradnji kritičkog javnog mnenja, Medijska kultura i evropske vrednosti.

puke volje za znanjem. Odnosno, volje za moći. Dakle, ne radi se o tome da li je COVID-19 opasan soj virusa, već o tome da mi naše neznanje o tome možemo iskoristiti za nešto drugo. Ne treba nama znanje, niti ozbiljna analiza situacije i internacionalno umrežavanje naučne zajednice, potvrđenih eksperata i iskusnih istraživača i kliničara, nama treba znanje o neznanju. To znači da nam treba vjera u nešto što nije istinito da bismo se navodno ponašali kao racionalna bića.

Naravno, Habermasu kao pismoglo naslutiti još od devedestih godina prošlog vijeka kad je porušen mit o novinaru kao „lučonoši istine“. Ali ono što se razotkrilo to je krajnje odsustvo sposobnosti da vam novinarstvo bilo šta razotkrije osim puke volje za profitom vlasnika medija. Kako je biološki virus postao medijski virus? Mediji su sijali strah umjesto da siju informacije. A šta je strah? Parazitska emocija koja isto kao i biološki virus mora da nađe pogodno tlo da se razvija. Virusna zaraza i stanje u novinarstvu danas su u savršenoj simbiozi i jedni i drugi napreduju zahvaljujući principu parazitiranja.

VN: Crna Gora je pokazala da širenje novog korona virusa drži pod kontrolom, što pokazuju rezultati o broju oboljelih i umrlih. Međutim, dio crnogorske opozicije, na čelu sa Demokratskim frontom pokušava da minimizira napore države i rezultate, odnosno da privremene mjere proglasi atakom na pravoslavni narod.

Kako Vi to vidite?

SEBIĆ: Nije mi poznata situacija u detaljima, ali mislim da čitava stvar može da se poredi sa situacijom zabrane kretanja u Srbiji za vrijeme Vaskršnjeg praznika. Naime, neka vrsta opravdanja za tako drastičnu mjeru je bila pretpostavka da bi se na taj dan u crkvama okupilo mnogo ljudi i da bi se zbog liturgijskih običaja opasnost od prenosa zaraze povećala. Meni to deluje sasvim logično. Ali onda je to protumačeno od nekih ekstremista kao udar na vjerska osje-

cu, filozofu i istraživaču javnog diskursa suviše je dobro poznat i Fukoov koncept disciplinarnog društva koje nadziranje pretvara u samonadziranje i gdje više nije potrebno upotrijebiti neku eksternu tehniku da bi stado hodalo tamo gdje treba da hoda.

Sa druge strane, medijska sfera je već odavno postala samo sfera, odnosno mjehur, dakle kružni kanal kodova koji ni na koji način ne omogućavaju mišljenje jer ne omogućavaju da se stvari rasprave i razbistre već samo da se zamute, ućutkaju i pokriju.

U ovom, kako kažete, regionu sve je zapravo i počelo relativiziranjem istoriografskih činjenica. Manipulativnim podmetanjima koja su imala za svrhu da zbune i uplaše. I uspjelo je u prvom pokušaju. Ne vidim zašto se ne bi nastavilo u tom pravcu ako to nekom koristi

ćanja ljudi pravoslavne vjeroispovijesti. Iako ista hrišćanska osjećanja imaju i hrišćani drugih konfesija, koji eto nisu pravoslavne vjere pa su tu istu mjeru poštovali nešto ranije, baš je ovo shvaćeno kao gušenje vjerskih osjećanja. Kao što znate, uprkos zvaničnoj zabrani okupljanja za Vaskrs, u Srbiji je bilo ljudi u crkvama, a državni organi nisu reagovali. Dakle, jedna veoma ozbiljna i teška mjera, koju je većina stanovništva poštovala, iskoristila se za banalni kvazivjerski politički marketing. Ko god pokušava da na ovome što se danas događa politički profitira može lako da se oklizne.

VN: Često imamo priliku da čujemo kako političarima treba za primjer da posluže kulturni djelatnici koji ne prekidaju, nego promovišu veze u regionu. Šta Vi kažete?

SEBIĆ: Moramo shvatiti da se ljudi koji se stvarno bave kulturom bave kreacijom i stvaranjem novog, a kreativni procesi podrazumijevaju otvorenost i komunikaciju. Zaista, kreativni ljudi sa ovih prostora nikad nisu ni prestajali da sarađuju i komuniciraju bez obzira na politke država u kojima su se našli i u kojima plaćaju porez. Jer kada prestanete da komunicirate sa drugim, vi više kao kreativna ličnost i ne postojite. Politika je pak, barem na ovim prostorima, proces proizvodnje neprijatelja – što više neprijatelja stvorite, to ćete više mobilisati ljudi da vas od tih neprijatelja brani. To je suštinska razlika i ujedno odgovor zašto političarima kreativni ljudi teško mogu da budu uzor.

VN: Kako procjenjujete dešavanja na globalnoj sceni nakon pandemije COVID-19? Kako će izgledati svijet?

SEBIĆ: Najlakše je na ovo pitanje odgovoriti ponavljajući otrcanu frazu današnjih medija da poslije ovoga svijet više neće biti isti. Ali mislim da će nažalost svijet ostati isti, ali će sve biti ogoljenije, pa će se samo nama činiti da svijet nije isti. Kad se skinu higijenske rukavice i maske, skinuće se i druge maske i rukavice: autoritarizam više neće morati da traži opravdanja za diktiranje i vladanje dekretima; vlasnici sredstava za rad, ili ako hoćete kapitalisti, više neće morati da traže opravdanje za otpuštanje radnika, smanjenje zarada, prekarijatski rad i ukidanje kojih god prava; radnici više neće misliti na svoja prava nego na svoj hljeb, a hljeb će biti sve tanji i tanji.

VN: Ali, i sami kažete da se dešavaju prestrukturiranja...

SEBIĆ: Tako je. Ozbiljna se prestruktuiranja već sada događaju, ali to ne znači da se mijenja svijet već da se mijenjaju načini opstanka jednog sistema.

A taj sistem ni juče nije bio dobar, pa neće biti ni sjutra samo što će ga većina ljudi možda prihvatiti kao nužnost samo da bi preživjela.

Možda, ipak, ima i neke nade jer kako kaže za mene jedan od značajnijih balkanskih pjesnika druge polovine dvadestog vijeka: „Tamo gdje se vali lome ostavljaju prostor otvoren.“

10

POLITIKA

LIBERALNA PARTIJA

Nastavlja se rast rejtinga partija vladajuće koalicije

Rast rejtinga partija vladajuće koalicije uglavnom se nastavlja, pokazali su podaci beogradske agencija House of Win, saopšteno je iz Liberalne partije (LP).

Kako navode u LP, to je najbolja potvrda jačanja povjerenja građana Crne Gore u rad parlamentarne većine i sve snažnija podrška daljem djelovanju ovog političkog saveza, čiji je dio i ta partija.

“Istraživanje, koje je beogradska agencija House of Win uradila od 29. aprila do 6. maja ove godine na reprezentativnom uzorku od 1.196 ispitanika, kombinacijom telefonskog (CATI) i online ispitivanja, pokazalo je rast vladajuće većine koja je ranije imala podršku oko 55 procenata birača”, navode u LP-u.

Prema istraživanju beogradske agencije, DPS bi na parlamentarnim izborima podržalo 41,2 odsto birača, DF 12,9 odsto, Demokrate

12,1 odsto, SD podržava 6,5 odsto ispitanika, SNP 5,5 odsto.

SDP bi podržalo 4,4 odsto, BS 4,1 odsto, albanske partije 3,2 odsto birača, Demos 3,1 odsto, GP URA 2,8 odsto, Pravu Crnu Goru 1,4 odsto, LP 1,3 odsto, UCG 0,6 odsto, HGI 0,5 odsto i Crnogorsku 0,4 odsto.

Kako je saopšteno, trend povjerenja rastao je, pa je sada rejting koalicije i podrška građana na oko 57 odsto, pri procijenjenoj izlaznosti od 70 odsto na parlamentarnim izborima, dok je i većina vladajućih partija pojedinačno zabilježila rast.

Iz Liberalne partije su kazali da su zadovoljni što građani prepoznaju ogromne uložene napore u prevazilaženju krize od strane partija parlamentarne većine, ali i efikasne pripreme za saniranje posljedica epidemije i krize koje je Crna Gora najmanje osjetila usljed efikasnog i pravovremenog odgovora nadležnih.

M.D.

AGENCIJA ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

Partijama u prošloj godini isplaćeno 9,4 miliona eura Političkim subjektima u Crnoj Gori u prošloj godini je, iz državnog i budžeta lokalnih samouprava, isplaćeno oko 9,38 miliona eura, saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije.

Kako se navodi, za finansiranje redovnog rada političkih subjekata isplaćeno oko 6,76 miliona eura, od čega 4,57 miliona iz državnog budžeta i oko 2,2 miliona iz budžeta lokalnih samouprava; “Za finansiranje lokalnih izbora u Opštini Tuzi isplaćeno je 2.992 eura, a 360.000 za fi-

nansiranje zaposlenih u poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore“, kazali su iz ASK-a.

Iz ASK-a su naveli da je 740.464 eura isplaćeno je za obezbjeđenje poslovnih prostorija za potrebe rada poslaničkih i odborničkih klubova, a više od milion i po eura za naknade poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Agencija je, kako se dodaje, na dan 31. decembar evidentirala dug opština prema političkim subjektima u iznosu od 514.035 eura.

A.N.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

USKORO U BUDVANSKOM PARLAMENTU DV

Demokrate Carevića pustile niz vodu i šalju ga u nemoguću misiju

P

redsjednik Opštine Budva Marko Carević najavio je podnošenje lokalnom parlamentu inicijative za skraćenje mandata SO Budva i zahtjev za raspisivanje vanrednih lokalnih izbora u Budvi, ali je neizvjesno da li će za to imati dovoljan broj potpisa odbornika.

Demokrate Budve su Careviću poručile da će ga podržati, ako obezbijedi većinu koja će izglasati odluku o vanrednim izborima, što je, u ovom trenutku, za aktuelnog predsjednika Opštine nemoguća misija, jer je stanje na terenu upravo suprotno. Većina u budvanskoj skupštini je za smjenu sadašnjeg predsjednika Opštine.

Predsjednik Kluba odbornika budvanskih Demokrata Mijomir Pejović kazao je za por-

tal RTV Budva, da bi se donijela odluka o skraćenju mandata, potrebna je većina.

“Ukoliko Marko Carević ima devet potpisa, mogu da kažem da će odbornici Demokratske Crne Gore, bez ikakvih problema, i sami dati potpise. Pretpostavljam da, kada pokrećete neku inicijativu, prvo obezbijedite ono što je potrebno da bi ona bila usvojena”, istakao je Pejović.

Inače, pred budvanskim parlamentom uskoro će se naći dvi-

je inicijative. Inicijativu Crnogorske od 30. aprila, o razrješenju predsjednika Opštine Budva Marka Carevića potpisalo potpisalo 16 odbornika, 11 iz DPS-a, tri iz Crnogorske, jedan iz Socijaldemokrata i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Inicijativu DPS-a od 4. maja, za smjenu predsjednika SO Budva Krsta Radovića potpisalo je 17 odbornika, 12 iz DPS-a, tri odbornika Crnogorske, jedan odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Povodom toga juče je održana sjednica Kolegijuma predsjednika Skupštine opštine Budva kojim je predsjedavao Krsto Radović, a na kome su razmatrani Predlozi za razrješenje pred-

KAKO ZASIJEDA SKUPŠTINA CRNE GORE? Kako je Vikend novinama saopšteno u Skupštini Crne Gore ova institucija je uputila zahtjev Institut za javno zdravlje i NKT-u da naprave procjenu da li je moguće održavati sjednice

parlamenta u vremenu pandemije korona virusa. Predstavnici Instituta su u nekoliko navrata obišli Skupštinu i zaključili da je moguće.

Određeno je da svi poslanici

treba da nose maske i da moraju držati distancu. U Budvi smatraju da je tako moguće organizovati i sjednice lokalnog parlamenta jer postoje uslovi i u salu u zgradi SO, ali i u Akademiji znanja.

POSLANIK UJEDINJENE CRNE GORE KAŽE DA N

DANILOVIĆ POČINJE SA PRO Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović obavijestio je javnost i pripadnike policije da će u nedjelju od 20 sati početi sa “protestnim šetnjama tišine”.

“Ne plašim se

da budem jedini šetač, a ako nas bude dvoje držaćemo distance, dvadeset dvoje, dvjesta dvoje. Ići ćemo trotoarima, ćutati i upozoriti tišinom vlast da se ne igra sa Ustavom i ustavnim pravima”, kazao je Danilović, ističući da ne poziva na oku-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

VIJE INICIJATIVE, MOŽDA I TRI

a u

nja inicijative, međutim, ako imamo vanredno stanje ili ga nemamo jer ja ne znam, ovdje je očigledno da vanredno stanje imamo samo kada to odgovara DPS-u. Sjednice će biti održane, pitanje je samo da li će se to prolongirati u 10 do 15 dana”, poručio je Radović.

Politička kriza u Budvi kulminirala je 16. marta kada je Crnogorska poslala zahtjev svim političkim partijama da potpišu inicijativu da se smijeni Carević, koji je zatim smijenio sve kadrove Crnogorske, a otkaz je uručio i potpredsjedniku Opštine Vladimiru Bulatoviću, navodeći da 16 mjeseci nezakonito sjedi u fotelji drugog čovjeka grada. Bulatović je sa druge strane odgovorio da ga je postavio parlament.

U Crnogorskoj i Demokratskoj partiji socijalista juče niko nije želio da komentariše dešavanja u budvanskoj opštini. Oni, jednostavno, čekaju rasplet situacije i zakazivanje sjednica SO Budva, na kojima će, očigledno, biti promijenjena vlast u ovoj opštini.

M.P.

11

MINISTAR VANJSKIH POSLOVA SRĐAN DARMANOVIĆ

Crna Gora ostaje posvećena multilateralnim principima

Kao odgovorna država, Crna Gora će, kroz zajednički sistem vrijednosti, nastaviti da bude posvećena multilateralnim principima, evropskoj integraciji i regionalnoj saradnji. Ne samo zbog činjenice da je EU jedan od najvećih mirovnih projekata, već i garant stabilnosti, komplementaran Ujedinjenim nacijama, rekao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Darmanović je juče učestvovao na sastanku Savjeta bezbjednosti pod nazivom „75 godina od kraja II Svjetskog rata na evropskom tlu – naučene lekcije za prevenciju budućih stradanja, odgovornost Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija“, koji je održan putem video konferencije.

U kontekstu aktuelne situacije, pohvalio je odgovor Ujedinjenih nacija na pandemiju novog korona virusa, ukazujući na važnost solidarnosti i očuvanja multilateralizma, kao jedinog pristupa za rješavanje globalnih izazova.

Nakon uvodnih obraćanja ministra vanjskih poslova Estonije Urmasa Reinsalua, predsjednice Evropske komisije Ursule Von Der Lejen i podsekretarke Ujedinjenih nacija za politička pitanja i aktivnosti izgradnje mira Rozmari di Karlo, uslijedila su izla-

ganja učesnika, ministara vanjskih poslova i stalnih predstavnika država pri Ujedinjenim nacijama.

Darmanović je istakao važnost skupa koji podsjeća na istorijski značaj antifašizma, kao vrijednosti koja je duboko ukorijenjena u crnogorskoj kulturi i ustavnom sistemu.

“Moramo biti svjesni da su temelji multilateralizma zasnovani na univerzalnim vrijednostima i principima koje njeguju Ujedinjene nacije”, rekao je šef crnogorske diplomatije.

Darmanović je posebno ukazao na nezamjenjivu ulogu Savjeta bezbjednosti u očuvanju mira i sigurnosti u međunarodnoj zajednici.

“Jačanje UN mehanizama za rano prepoznavanje i od-

Moramo biti svjesni da su temelji multilateralizma zasnovani na univerzalnim vrijednostima i principima koje njeguju Ujedinjene nacije, rekao je šef crnogorske diplomatije

govor na krize, kao i zajednički odgovor na transnacionalne prijetnje, predstavljaju ključne elemente za izgradnju zajedničke budućnosti u miru i prosperitetu. U tom pogledu, Crna Gora podržava reformu Ujedinjenih nacija, jačanje uloge Savjeta bezbjednosti kao i Generalne skupštine”, kazao je Darmanović.

Sastanku, koji je organizovala Estonija u svojstvu države predsjedavajuće Savjetom bezbjednosti, prisustvovalo je više od 50 ministara vanjskih poslova i njihovih zamjenika, kao i veliki broj stalnih predstavnika država članica Ujedinjenih nacija.

Učesnici su razmijenili mišljenja na temu sprečavanja konflikata u budućnosti, sa osvrtom na aktuelnu bezbjednosnu situaciju u svijetu, ocijenivši da istorijska iskustva iz Drugog svjetskog rata upućuju na neophodnost međunarodne saradnje u cilju sprečavanja konflikata, posebno kroz postojeće multilateralne okvire.

“Učesnici su istakli obavezu poštovanja načela međunarodnog prava koji nalažu mirno rješavanje sporova i saradnju među državama, ovjekovječenih u Povelji Ujedinjenih nacija”, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova. A.N. Foto: Anadolu Agency

sjednika Opštine i predsjednika Skupštine opštine Budva.

“Predstavnici odborničkih klubova su zaključili da je neophodno da se obrate nadležnim institucijama, kako bi vidjeli koje su mogućnosti i da li se može održati sjednica SO Budva”, kazao je juče predsjendik SO Budva Krsto Radović.

On je rekao da će poslati dopis i zahtjeve Ministarstvu javne uprave i Direktoratu za lokalnu samoupravu, na koje odgovor očekuje tokom sljedeće nedjelje.

“Prije svega, da vidimo da li postoji mogućnost, da li naša sala tehnički može da primi toliki broj ljudi, odnosno 33 odbornika i izvršnu vlast. Moja partija i ja ne bježimo ni od kakve sjednice, ni od rasprave”, istakao je Radović.

Kako je naglasio, njemu će biti zadoovljstvo da raspravlja o svim ovim temama i optužbama na njegov račun, koje se pominju u inicijativi za njegovu smjenu.

“Odluka se po Statutu treba podnijeti 30 dana od podnoše-

Carević

POLITIKA

NE POZIVA NA OKUPLJANJE

OTESTNIM ŠETNJAMA TIŠINE pljanje, već samo najavljuje da će on šetati protestnu šetnju tišine.

On je apelovao da se ukinu, kako je naveo, sramne presude mladima koji su žrtvovali dio svoje mladosti.

To je, kako je kazao Danilović, “sramota” za Crnu Goru.

“Dužni smo da objašnjavamo, ne da hapsimo. Crnu Goru od danas na ubuduće neće krojiti po vlastitoj mjeri, moraćemo da se dogovaramo šta su pravila, da ih poštujemo ako su u Ustavu, a ako nijesu da ih dopišemo”, rekao je Danilović.

R.P.

Darmanović

12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

STAV: CRNA GORA SNAGOM SISTEMA ZAUSTAVILA RUŠILA

DRŽAVNI VRH POKAZA I SPREMNOST DA PODR

⌦ Borislav – Boro Vukčević

Bude to tako, da se u intervalima od stotinjak godina, kako to navode hroničari velikih pandemijskih katastrofa na ljudski rod, neočekivano, surovo, nadmoćno i preteći okomi pošast, čija je rušilačka snaga, neobjašnjivim zakonima evolucije, smještena u proteinskoj partikuli ne većoj od desetog dijela mikrona.

I da paradoks bude veći, pred tom moćnom silom prirode, njenim zagonetnim svojstvima i razarajućem dejstvu, savremena nauka i njeni najveći umovi ostali su nemoćni.

Jedino što naučna zajednica, koja pokriva ovu oblast danas zna, je to, da se novi nepoznati virus rađa u procesu koji epidemiologija poznaje kao „autogeni šift“, procesu u kome se ostvaruje ukrštanje životinjskog virusa kao nosioca novih gena, sa genima ranijih, i nauci već poznatih i ukroćenih virusa.

Njegov ubilački pohod uzburkao je duhove, posijao strah, beznađe i neizvjesnost širom planete, dramatizujući predstavu kao da se nalazimo već pred kapijom devetog kruga pakla, na čijim vratima stoji zlokobno upozorenje (voi qui entrate lachate ogni speranza - Dante):“Vi koji ovdje ulazite napustite svaku nadu“.

■ DOSTOJANSTVO PROFESIJE

Navikli na stereotipe svakodnevice, nijesmo očekivali, niti se nadali, da će ova pojava poslati poruke i uputiti ozbiljne opomene sa nedokučivim dometima i posljedicama u gotovo svim sferama društvene zbilje.

I po prirodi stvari i prioritetnom redu, prva poruka je upućena sferi zdravstva. Jedan podsistem u maloj državi i malobrojnom narodu, o

kome smo ponekad neopravdano imali pogrešne predstave i koji smo često prekorijevali, munjevito je mobilisao sve svoje snage, pokazao svoje mogućnosti i hrabro se uhvatio u koštac sa ovom pandemijskom nemani.

Rizikujući svoje i živote svojih najbližih, ovi Hipokratovi prvosveštenici pokazali su urbi et orbi posvećenost, privrženost i duboku vjeru u poruke stare 2.400 godina, koje im je ostavio kao baštinu otac medicine. Kad sam u ljekarskoj sobi jednog od ovih Hipokratovih vjernika, u uramljenom tekstu njegove zakletve, primijetio brižljivo okačenu grančicu sa masline (još žive) ispod koje je ovaj znameniti Helen liječio svoj narod, shvatio sam svu snagu simbolike koja inspiriše i motiviše djelatnike ove humane profesije.

Iz dana u dan, preko malih ekrana, pažljivo smo posmatrali iskreno zabrinuta, ozbiljna i dostojanstvena lica, koja krajnje profesionalno, sa provjerenim i uhodanim pravilima struke, saopštavaju rezultate preduzetih mjera, broj i stanje oboljelih, strategiju i plan drugih aktivnosti i mjera na suzbijanju i savladavanju ove opake epidemije. Odmjerenim obraćanjem, otmenih manira prirodne elegancije i besprekorne urednosti, ova odgovorna elita je na neobičan, jednostavan, ali uvjerljiv način pokazala kako se čuva dostojanstvo profesije i kako se polaže ispit pred svojim narodom i svojom državom.

Nošen snagom bijelih mantila, ovom bijesu prirode odgovorio je na najbolji način sistem u cjelini.

■ SNAGA ZNANJA I SOLIDARNOST

Drugu poruku od nemjerljivog značaja, koju je pandemija otkrila, čini saznanje da

u ovom društvu postoje i žive, stvaraju i djeluju u punoj biološkoj snazi pametni, civilizovani, visoko obučeni, hrabri ljudi i pregaoci, kojima je na prvom mjestu opšti interes, altruističko nadahnuće, privrženost svom narodu i svojoj Crnoj Gori. Oni su na nenametljiv, prirodan, neposredan, a iznad svega ljekovit način održali na javnoj sceni moralni diskurs društvu (benedictio etica). Ukazali su na snagu znanja, mjeru požrtvovanosti, širinu i dubinu solidarnosti i brigu za ljude i njihove živote. I taj resurs treba njegovati.

Uvjerljivo su demonstrirali (zvaničnim ideologijama) potisnutu istinu da je čovjek, prije svega društveno biće koje može da opstane i da sačuva fizički i mentalni integritet jedino u međusobnoj interakciji i uzajamnoj saradnji. Zato je, čini se, duboko u pravu prof.

Isak Adižes, kada je ustvrdio da se sreća čovjekova ne mjeri standardom (bogatstvom) već kvalitetom života (emisija „Načisto“).

I konačno, i više od ovoga, ovaj podsistem je povratio poljuljano povjerenje u državu i njene institucije. Bez ove vjere nijedan poredak, posebno ne državni, nije u stanju da stabilno i dugoročno funkcioniše. Ništa, naime, nije teže i zahtjevnije nego pokrenuti složeni mehanizam svijesti da formira novo ili povrati napušteno ubjeđenje.

■ BALKAN, EVROPA I PANDEMIJA

Neobično upozoravajuća i neočekivana poruka izronila iz pandemijskog horora, koju je sa zaprepašćenjem primijetio čitav svijet, zahvatila je osjetljivo pitanje životnosti i održivosti evropskih načela i vrijednosti koje se zanosno glorifikuju i na čijoj se primje-

ni energično i bespogovorno insistira, kao na svetim biblijskim vrlinama bez čijeg postojanja nema prilaza zajednici prosvećenih naroda. Na samom početku razornog djelovanja, ova biološka nepogoda otkrila je nespremnost i nesposobnost Unije da odgovori snažno i organizovano, udahnjujući životnost proklamovanih načela. Evropa je zatajila i zaćutala, sebično se zatvarajući u samobitnost, zaboravljajući na obaveze solidarnosti, pomoći, saradnje, zajedništva i ravnomjerne raspodjele tereta. Ovakvo ponašanje se doživjelo kao odjek egocentričnih premisa na kojima se gradila i na kojima počiva liberalna filozofija kao dogma čiji je Sveti Gral individua, pojedinac sa njegovim nezajažljivim egoističkim zahtjevima koje bez mjere podstiče i hrani neobuzdani opijumski princip zadovoljstva. Nesnalaženje u početnom stadijumu djelovanja priznala je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, izvinjavajući se Italiji što joj EU, na početku pandemije virusa korona, nije pružila blagovremenu pomoć, koja joj je bila životno potrebna.

Na sreću, tu zbunjenost Evrope i pokazanu egocentričnost zamijenila je, nakon početnog nesnalaženja, probuđenost i posvećenost osnovnoj ideji, zbog koje je Evropa, po mišljenju šefice EK postala srce svjetske solidarnosti.

Prepuštajući se za trenutak mašti i iracionalnim predstavama, pitam se da li bi možda omnipotentni gromovnik sa Olimpa ovoj i ovakvoj Evropi dao ime prelijepe feničanske princeze Europe, ili bi je u svom osvetničkom bijesu prije nazvao imenom jedne od Gorgona?

Ali, napustimo iracionalne predstave, makar one imale samo simbolično dejstvo i otkrijmo još jednu veliku istinu

koju je pandemija bjelodano pokazala svijetu, da se ove vrijednosti i načela iskrenije, jednostavnije i bolje ostvaruju u jednom malom narodu, ne po nečijoj želji ili nalogu, već po neumitnoj prisili vjekovne tradicije i mnogo ranije nego što su ove vrijednosti postale načela Unije. Pa neka se čuvari tih načela vrate malo u prošlost, koja će ih podsjetiti da su civilizacijske tekovine sa Balkana preuzimane i nalazile svoje plodno utočište upravo u toj Evropi, koja ih danas obilato koristi i prkosno ističe.

■ CRNA GORA

POLOŽILA ISPIT ZRELOSTI

Krupna poruka, izronila iz dubine krize, pokazala je da je Crna Gora na vrijeme, a možda i prije svih drugih, shvatila veličinu opasnosti koja joj prijeti i blagovremeno i energično stavila u pogon svoje mehanizme, pokrenula poluge izvršne vlasti, mobilisala nadležne institucije i pribavila potrebna sredstva i opremu. U tom teškom i složenom vremenu, kada država i njeni organi polažu ispit zrelosti i ozbiljnosti, državni vrh je pokazao mudrost i spremnost da podrži struku i pruži joj svu neophodnu logistiku, djelujući iz drugog plana, kao oslonac i snaga koja dodatno motiviše.

■ PORAŽAVAJUĆI

REZULTATI NEOLIBERALIZMA

I pored nesumnjivo odlučnog i hvale vrijednog reagovanja države na izazove krize, dobar dio javnosti i dijela struke je sa negodovanjem ispratio namjeru Vlade da za izlaz iz ekonomskih teškoća angažuje promotore liberalnog koncepta u ekonomiji, politike koja je opustošila crnogorsku privredu ostavljajući joj za us-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

AO MUDROST RŽI STRUKU pomenu i sjećanje ranjeni Aluminijum, prepolovljenu Željezaru, nekoliko ojađenih objekata prehrambene industrije, Elektroprivredu i Plantaže.

Tvorci liberalnog pravca u ekonomiji, Fridrih fon Hajek, fon Mizes, fon Baverk, i ostali pripadnici austrijske škole svojim teorijskim stavovima omogućili su da, u posljednjoj trećini prošlog vijeka, kapitalizam uđe u svoju najekstremniju razvojnu fazu - neoliberalizam, koji je ostavio poražavajuće rezultate u ekonomiji na planetarnom nivou. Stvorio je nepravedno društvo u kome samo 1% bogatog svijeta ima dohodak 10 puta veći od svjetskog prosjeka i ukupni dug gotovo tri i po puta veći od godišnjeg bruto prozvoda na globalnom novou (ukupni dug 255 biliona dolara, a bruto proizvod 79 biliona (hiljada milijardi) dolara ili procentualno izraženo dug je 322% veći od ukupnog GDP na globalnom nivu - izvor: Institut za Međunarodne finansije - Vašington). Da li neko može da predvidi kakva će biti sudbina sistema koji je ovo stvorio, kada prenaduvani balon jednom pukne?

■ ODGOVORNOST, PRAVEDNOST, OPSTANAK

Prolazom krize, koju naivni maštari doživljavaju kao odgovor prirode na sve grijehe koje joj je ljudski rod napravio, sa nadom očekuju da ništa više neće biti kao što je bilo.

I prve nagovještaje tog nadanja nalazimo u izuzetnoj Hronici – poslanici napisanoj povodom pandemije od poznatog evropskog ekonomiste Toma Piketija, hronici prevedenoj na 40 jezika i upućenoj javnosti širom planete. Piketi je autor be-

stelera „Kapitalizam u 21. vijeku“. U Hronici – poslanici od 24. aprila ove godine on nagovještava „ubrzani pad globalizma i liberalizacije tržišta“, očekuje pojavu novog „modela razvoja pravednijeg i održivijeg u socijalnoj državi“ i bučno najavljuje da „veliki ideološki i politički procesi tek počinju“. (izdavač Akademska knjiga, Novi Sad).

Nadamo se da će odgovorni i misaoni dio upravljačke strukture ove zemlje shvatiti neminovnost promjena i imati dovoljno razvijen osjećaj da sagleda sve preteće protivrječnosti društva i nađe pravednije i najbolje moguće puteve i rješenja za opstanak i dugoročni razvoj jedne male, ali žilave države i njenog postojanog, ali prkosnog naroda. Tu joj mogu mnogo više pomoći mladi, sposobni i stručni ljudi drugačijih ekonomskih, socijalnih i etičkih opredjeljenja.

(Autor je profesor Ekonomskog fakulteta u penziji)

13 Foto: Iva Mandic

AČKI POHOD CORONA PANDEMIJE

AKTUELNO

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

DIREKTOR MONTEPUTA JONUZ MUJEVIĆ ZA VIKEND N

RADOVI NA AUTO-PUTU UL FINIŠ, ZAVRŠENO 90 ODSTO

⌦ Nemanja Lacman

K

ompanija CRBC priprema neophodnu dokumentaciju vezanu za povratak radnika na gradilište prioritetne dionice i ovih dana očekujemo odgovore i tačne datume povratka radnika, kazao je u intervjuu Vikend novinama direktor Monteputa Jonuz Mujević.

Prema riječima Mujevića, radovi na auto-putu su u samom finišu izvođenja sa procentom završenosti blizu 90 odsto od ugovorenih radova.

VN: Premijer je nedavno potvrdio da će doći do kašnjenja na prioritetnoj dionici auto-puta jer kineski radnici nijesu mogli da se vrate u Crnu Goru zbog epidemije korona virusa. Kada se očekuje dolazak kineskih radnika i da li postoji mogućnost angažovanja domaće radne snage?

MUJEVIĆ: U ovom trenutku izvjesno je da će izgradnja prioritetne dionice Bar - Boljare kasniti iz razloga što glavni izvođač radova CRBC nije u mogućnosti da vrati radnike iz Kine na gradilišta na auto-putu, pravdajući se “višom silom” zbog pandemije korona virusa. U tom smislu, Kinezi su uputili zahtjev upravljaču projekta Poslovnoj jedinici za implementaciju projekta auto-puta Bra - Boljare za produženje roka izgradnje auto-puta.

Ovakva klauzula je definisana Ugovorom o izvođenju radova. U toku je postupak ocjene osnovanosti zahtjeva.

Kineski izvođač priprema neophodnu dokumentaciju vezanu za povratak radnika na gradilište, tako da ovih dana očekujemo odgovore i tačne datume povratka radnika.

Važno je istaći da su radovi na auto-putu u samom finišu izvođenja sa procentom završenosti blizu 90 odsto od ugovorenih radova.

VN: Da li ste zadovoljni poslom, koji je do sada urađen na prioritetnoj dionici

auto-puta?

MUJEVIĆ: Osim primjedbi na rok o kojima je rečeno u prethodnom pitanju, kvalitet izvedenih radova je u skladu sa projektom i standardima za odnosnu vrstu radova.

VN: Vi ste zaduženi i za projekat trajnog napajanja auto-puta električnom energijom. Dokle se stiglo sa tim?

MUJEVIĆ: U 2019. godini, Vlada je ovom preduzeću dodijelila projekat izgradnje trajnog napajanja električnom energijom prve dionice auto-puta Smokovac-Mateševo. U tenderskoj proceduri, ovo preduzeće je izvršilo izbor Izvođača, potpisalo ugovore sa istim i uvelo u posao sve izvođače radova 30.09.2019. godine. U cilju praćenja realizacije ove investicije, ovo preduzeće se kod nadležnih

Mujević

ministarstava registrovalo za poslove revizije i nadzora za složene inženjerske objekte. Angažovanjem sopstvenih resursa sa kojim ovo preduzeće raspolaže, samo taj nadzor na realizaciji ove investicije ovom preduzeću i državi u cjelini ušteđećemo značajna sredstva i troškove po ovom pitanju.

Za realizaciju ove investicije trajnog napajanja električnom energijom auto-puta, ovo preduzeće se kreditno zadužilo kod IRF-a u iznosu od 38.232.451 eura. Rok za realizaciju ove investicije je 12 mjeseci, odnosno do 30.09.2020. godine. Nakon izgradnje tih objekata i tehničkog prijema istih, ovo preduzeće će u ovoj godini iste predati u skladu sa propisanim ugovorima nadležnim firmama, odnosno CEDIS-u i CGESu sa svim pravima i obavezama ugovora. Značajan dio rashoda, odnosno troškova preduzeća, odnosi se na troškove direktnog ulaganja u izgradnju prve dionice auto-puta, a koji se odnose na finansiranje svih troškova Poslovne jedinice za implementaciju projekta auto-puta Bar-Bolja-

re, zatim troškove laboratorije za ispitivanje kvaliteta ugrađenih materijala, troškova za projekte, geodetskih i hidrogeoloških istraživanja za potrebe realizacije projekta prve dionice auto-puta. Takođe, kroz javne nabavke ugovoreno je Idejno rješenje trase auto-puta Andrijevica-Boljare.

VN: Naplate putarine za prolazak kroz tunel Sozina više od mjesec gotovo i da nema. Da li će ovaj, ne mali gubitak ostaviti negativnog traga na poslovanje Monteputa?

MUJEVIĆ: Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, u skladu sa novonastalom epidemijom korona virusa, donijelo je odgovarajuće mjere. Dosljedna primjena ovih mjera koje se odnose na zabranu putovanja direktno utiče na finansijske prihode, odnosno na realizaciju Finansijskog plana d.o.o. Monteputa za 2020. godinu, a naročito za prvi kvartal tekuće godine. U ovom periodu bilježimo značajan pad prolaska motomih vozila kroz Tunel Sozina, a samim tim i značajan pad priliva finansijskih sredstava.

Pad prihoda se bilježi početkom uvođenja mjera, tako da u martu imamo manji priliv za 34,20 odsto, a za april 72,83 odsto. Dakle, od pojave korona virusa i uvođenjem mjera NKT- a bilježimo pad u ovom periodu od 53,84 odsto.

VN: Da li se redovno servisiraju obaveze za kredit uzet za izgradnju tunela Sozina? Koliko je otplaćeno kredita do sada?

MUJEVIĆ: Monteput d.o.o. redovno servisira obaveze po osnovu kredita za tunel Sozinu. Naime, danom osnivanja Monteput je preuzeo obavezu za i vraćanje kredita Evropske investicione banke korišćenog za finansiranje izgradnje prilaznih saobraćajnica tunela Sozina i Raš. Ukupno preuzeto kreditno zaduženje iznosilo je 47.287.776 eura i to za glavnicu 24.000.000 eura i za kamatu 17.287.776 eura. Do osnivanja Monteputa obaveze po kreditu EIB, plaćala je Direkcija za izgradnju auto-puteva. U periodu 15.04.2005 - 15.04.2006. godine, rashod po tom osnovu iznosio je 1.239.033 eura, a odnosio se na kamatu po kreditu. Ostatak obaveza u iznosu 40.048.743 eura, preuzeo je Monteput i u periodu 15.10.2006-14.04.2020. godine izmirio obaveze u iznosu 25.569.761 eura, i to za glavnicu 11.186.650 eura, a za kamatu 14.383.111 eura. Ostatak obaveze 15.718.015 eura, odnosi se na glavnicu 12.813.350 eura i na kamatu 2.904.665 eura. Obaveza se plaća dva puta godišnje 15.04. i 15.10. u godini.

Posljednja rata kredita dospijeva 15.04.2030.godine.

VN: Koliko je od otvaranja tunela, zaključno sa posljednjim podacima koje imate, prošlo vozila kroz Sozinu?

MUJEVIĆ: Od uvođenja naplate putarine 15.07.2005. godine do 12.04.2020. godine

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

AKTUELNO

15

NOVINE

LAZE U O POSLA Pad prihoda Monteputa se bilježi početkom uvođenja mjera, tako da u martu imamo manji priliv za 34,20 odsto, a za april 72,83 odsto. Dakle, od pojave korona virusa i uvođenjem mjera NKT- a bilježimo pad u ovom periodu od 53,84 odsto, kaže Mujević

38

MILIONA EURA IZNOSI KREDIZNO ZADUŽENJE MONTEPUTA ZA IZGRADNJU PROJEKTA TRAJNOG NAPAJANJA PRIORITETNE DIONICE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

kroz tunel Sozinu je prošlo ukupno 33.941.586 vozila.

U ovom periodu ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 113.164.079 eura.

VN: Koliko je neto profit ostvaren prošle godine?

MUJEVIĆ: U poslovnoj 2019. godini, ostvareni su neto prihodi 8.535.173 eura i neto rashodi 6.849.350 eura. Imamo pozitivan finansijski rezultat prije oporezivanja u izno-

su 1.685.823 eura. U poslovnoj 2018. godini ostvareni su prihodi 8.844.781 eura i rashodi 7.246.926 eura tj. pozitivan finansijski rezultat prije oporezivanja u iznosu 1.597.541 eura. U odnosu na 2018. godinu, ostvaren je veći finansijski rezultat 5,5 odsto. Ovdje treba istaći da su Vam dati prihodi i rashodi umanjeni za iznos PDV-a.

Dakle, bruto prihodi i rashodi su veći za 21 odsto.

Kao rezultat boljeg poslovnog rezultata u 2019. godini je i Obaveza za porez na iskazanu dobit 2019. godine iznosi 128.952 eura. Porez se plaća po stopi od 9 odsto koja je plaćena 31.03.2020. godine. Kao uporedno dajemo Vam podatak da je obaveza za porez na dobit 2018. godine, iznosila 101.400 eura.

U 2019. godini, nakon plaćenog poreza na dobit ostvaren je pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 1.567.793 eura.

Ovo preduzeće po osnovu plaćanja svih poreskih obaveza je na prvom mjestu Bijele liste kod nadležne Poreske uprave u 2019. godini.

Company Will business iz Londona je izdala bonitetnu ocjenu za 2019. godinu ovom preduzeću sa ocjenom AAA čiji sertifikat potvrđuje da je ovo preduzeće kao poslovni subjekt u grupi preduzeća sa najboljom bonitetnom ocjenom u Crnoj Gori. Ovakvi finansijski rezultati ostvareni su, prije svega, predanim radom menadžmenta i svih zaposlenih u preduzeću. Uvedena je i racionalizacija troškova. Izvršena je osposobljenost u tehničkom i kadrovskom smislu preduzeća za obavljanje značajnog dijela poslova na održavanju tunela Sozina i prilaznih saobraćajnica koji su u ranijem periodu putem javnih nabavki dodjeljivani eksternim preduzećima.

16

aktuelno

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO”Vodovod I kanalizacija Kotor” ,Škaljari bb , Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Vodovodne cijevi i spojnice,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30000,00 €. Tenderska dokumentacija broj A2/61548/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 08.08.2020.godine. Lice za davanje informacija Kašćelan Slavica, telefon 0038232325214, e-mail vodovodnabavka@t-com.me..

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluge transporta oklopnih vozila, CPV (60200000-0; 606000004) ukupne procijenjene vrijednosti 230.000,00 € sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 0705-426/20-3101-6 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www.ujn.gov.me, dana 08.05.2020. godine. Kontakt – Jasna Jovanović, telefon +382 20 483 445, e-mail: jasna.jovanovic@mod.gov. me; nabavkemod@gmail.com.

Preduzeće DOO MANI PLAST, Ulcinj, objavljuje

POZIV Za dostavljanje ponuda za nabavku : nabavka čeličnih kalupa (molds) za livenje (brizganje) plastičnih masa Rok za podnošenje ponuda je: 22.05.2020. do 15:00 časova Ponude se dostavljaju lično ili preporučenom pošiljkom na adresu: Meraja b.b. 85360 Ulcinj ili na e-mail mani.nazmi@gmail.com Svi zainteresovani ponuđači mogu preuzeti konkursnu dokumentaciju na navedenoj adresi, svakim radnim danom 09:00-15:00 časova, ili zatražiti dostavljanje dokumentacije e-mailom mani.nazmi@gmail.com, broj telefona 0038269639258

Na osnovu Naredbe za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa (Službeni list 14/2020 od 13.03.2020.god.) a na osnovu odluke Odbora direktora Sekretar Skupštine akcionara daje:

OBAVJEŠTENJE O ODLAGANJU XVII SKUPŠTINE AKCIONARA Obavještavamo akcionare „JADRAN“AD – PERAST da se XVIII Skupština akcionara, zakazana za 18.05.2020.god. odlaže do isteka trajanja privremenih mjera utvrđenih Naredbom za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zamlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa (Službeni list 14/2020 od 13.03.2020.god.)

Novi termin održavanja redovne Skupštine akcionara biće zakazan nakon isteka perioda propisanog Naredbom za preduzimanje privremenih mjera izazvanih pandemijom virusa COVID – 19.

O novom terminu održavanja redovne Skupštine akcionara akcionari će biti blagovremeno i na zakonom propisan način obavješteni.

SEKRETAR „JADRAN“ AD

Shodno članu 14 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (,,Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta ,,INTERPRODUCT“ d.o.o. Cetinje, donijeto Rješenje br.

05-322/20-UPI-17/4 od 08.05.2020. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za ,,Funkcionisanje proizvodnog pogona za preradu mesa i mesnih prerađevina“ na katastarskim parcelama br. na katastarskim parcelama broj 4426/3, 4426/9, 4406/1, 4406/2, 4407, 4408/1, 4428/1, 4429, 4430, 4431, 4432, 4433, 4404/3, 4412/2, 4425/2, 4425/3, 4425/4, 4425/5, 4426/4, 4426/5, 4426/8, 4426/11, 4426/12, 4426/13, 4427/3 i 4684/4 K.O. Cetinje I, zahvat DUP-a ,,Gruda - Donje polje (Zona D)” Cetinje.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati programa praćenja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju akcidenta. ,,INTERPRODUCT“ d.o.o. Cetinje, može shodno odredbama člana 15 Zakona, podnijeti Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje zahtjev za određivanje obima i sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. ,,INTERPRODUCT“ d.o.o. Cetinje, je dužan, shodno odredbama člana 17 Zakona, podnijeti Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Prijestonice Cetinje u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Prijestonice Cetinje, a preko ovog organa.

SEKRETARKA Snežana Kujović

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

voli hipermarket: kovačević i bokan obišli radove

U julu otvaranje, posao dobija 120 Danilovgrađana

Hipermarket će predstavljati spoj inovativnih tehnoloških rješenja, tradicionalno bogate ponude uz najpovoljnije cijene na tržištu Kompanija Voli priprema se za otvaranje Voli hipermarketa u Danilovgradu koji se prostire na parceli površine 21.063 metara kvadratnih. U prvoj fazi, planirana je gradnja hipermarketa, koji će se prostirati na površini od 3.550 kvadrata.

Hipermarket će predstavljati spoj inovativnih tehnoloških rješenja, tradicionalno bogate ponude uz najpovoljnije cijene na tržištu”, najavljuju iz kompanije Voli.

■■ Novi Take&go concept

Kako navode Danilovgrad će, uz ostala četiri marketa koje otvaraju ove godine, “na najljepši način obilježiti ovu godinu u kojoj slavimo četvrt vijeka od osnivanja kompanije Voli”.

Osim Volijeve standardne ponude prehrambenih i neprehrambenih artikala, u objektu biti implementiran novi Take&go concept.

“Imajući u vidu ponudu i uslugu, kao i sve druge visokoprofilisane standarde koje naša kompanja prati u svim segmentima, kao i frekventnost i poziciju lokacije, sigurni smo da će dati značajan doprinos unapređenju kvaliteta po-

nude danilovgradske opštine. Smatramo posebno važnim to što će u našem novom objektu svoje zaposlenje naći oko 120 stanovnika Danilovgrada i okoline, 80 u hipermarketu i 40 u pratećim sadržajima”, kažu kompaniji Voli.

U prethodne tri godine, kako ističu u Voliju, uvećali su broj radnika za 29 odsto.

“Ono što nas čini posebno ponosnim je činjenica da je bez obzira na situaciju, nastavljamo kontinuitet rasta broja zaposlenih, što je od velikog značaja u ovom izazovnom momentu suočavanja sa posljedicama pandemije korona virusa Voli centar u Danilovgradu na najljepši način predstavlja korak dalje u našoj razvojnoj strategiji, koja osim proširivanja poslovnih aktivnosti podrazumijeva odgovornost i unapređenje kvaliteta život lokalne zajednice, naših zaposlenih, svih ljudi koji čine kompaniju Voli”, rekli su u Voliju.

■■ OTVARANJE U JULU

Radovi su realizovani u planiranom roku, tako da će hipermarket će biti otvoren u julu ove godine.

“Ovom prilikom, posebno zahvaljujemo predsjednici Opštine Danilovgrad Zorici Kovačević i njenom timu na pokazanoj profesionalnosti. Svojom efikasnošću su doprinjeli uspješnoj realizaciji naših planova”, izjavio je predsjednik kompanije Voli Dragan Bokan.

Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević kazala je da su imali priliku da se uvjere da radovi na izgradnji objekata Hipermarketa Voli u Danilovgradu, čija je površina 3.550 kvadrata, idu planiranom dinamikom.

“Radujemo se što je otvaranje objekta planirano za jul. Ono na šta smo posebno ponosni jeste da će biti otvoreno 80 novih radnih mjesta. Sigurni smo, na osnovu interesovanja naših sugrađana, da će najveći broj zaposlenih biti sa teritorije Opštine Danilovgrad”, rekla je Kovačević.

Ona je istakla da ih posebno čini ponosnim što se radi o modernom objektu koji, kako je pojasnila, predstavlja spoj inovativnih tehnoloških rješenja, tradicionalno bogate ponude i najpovoljnijih cijena na tržištu.

Radovi na hipermarketu idu planiranom dinamikom

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

Uplaćeni doprinosi poljoprivrednicima doprinosi za 528 poljoprivrednih osiguranika koji redovno uplaćuju doprinose, u ukupnom iznosu od 163,1 hiljadu eura.

“Na ovaj način svaki osiguranik dobija 308,9 eura, i to 185,34 eura na ime doprinosa koje bi lično trebalo da uplati, kao i 123,56 eura koji se u skladu sa Vladinom Uredbom uplaćuje iz budžeta Ministarstva”, navodi se u saopštenju.

Odobreno 243 kredita u iznosu od 44,9 miliona

Do sada je, kako ističu iz IRF-a, odobreno 810 moratorijuma na finansijske plasmane u iznosu od 158 miliona eura Investiciono-razvojni fond je u periodu od 25. marta do 8. maja primio 920 zahtjeva, od čega je odobrio 243 kredita u ukupnom iznosu od 44,9 miliona eura, dok je 188 zahtjeva trenutno u proceduri obrade. Do sada je odobreno 810 moratorijuma na finansijske plasmane u iznosu od 158 miliona eura.

■■ KREDITI

Subvencije tražilo 10.000 kompanija Zahtjev za subvencije je za sedam dana podnijelo 10.000 preduzeća i preduzetnika, saopšteno je na Twitter nalogu Ministarstva ekonomije.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je 1. maja na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax. gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Omogućena je i prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata.

Putem aplikacije za prijavu za subvencije jutros je do devet sati bilo podnešeno 9.330 zahtjeva, od kojih je odobreno 8.250 za isplatu zarada, u bruto iznosu od 7,8 miliona eura. Odobreni zahtjevi se odnose na zarade 29.750 zaposlenih u Crnoj Gori.

PORESKA UPRAVA CRNE GORE

Objavljena nova “crna lista” poreskih dužnika Poreska uprava objavila je novu Crnu listu 200 poreskih dužnika, koji ukupno duguju 70,78 miliona eura, od čega je 24,59 miliona eura obuhvaćeno reprogramom poreskog duga.

Rješenje o reprogramu je ukinuto za 26 obveznika i oni ukupno duguju 20,53

17

NOVI PODACI INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA

VLADA CRNE GORE

Vlada je uplatila sve doprinose za 528 poljoprivrednih osiguranika u iznosu od 163.000 eura, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Vlada je, u cilju ublažavanja posljedica epidemije korona virusa, na sjednici 24. aprila donijela odluku da se, kroz Posebni program podrške poljoprivredi i ribarstvu, uplate svi

aktuelno

miliona eura.

Listu predvodi kompanija Vektra Jakić, sa dugom od 9,73 miliona eura, kojoj je ukinuto rješenje o reprogramu. Listu od 10 najvećih dužnika zaključio je Rudnik uglja koji se nalazi u reprogramu sa dugom od 1,1 milion eura.

Iz IRF-a ističu da su i dalje prioritet preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena.

To su, kako su pojasnili, ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte i koji ih sada otvaraju ili koji će ih ubrzo otvoriti.

Za njih odobravaju kredite namijenjene, prije svega, za isplatu plata zaposlenima i za zakupnine, dok ne počnu intenzivnije da rade.

“Ukoliko je preduzeće korisnik subvencija za plate od strane Vlade, IRF isplaćuje razliku od iznosa subvencije do iznosa isplaćene neto zarade od strane poslodavca. Za subvencije od 70 i 50 odsto od minimalne zarade, razliku od 30, odnosno 50 odsto u bruto iznosu IRF može pokriti preko kredita”, navodi se u saopštenju IRF-a.

Kombinacijom mjera subvencija na minimalne zarade i kreditinom linijom, kako su kazali, obuhvatiće se što više malih preduzetnika i njihovih zaposlenih, s obzirom na ograničene finansijske resurse u ovom trenutku i ograničenom kreditnom aktivnošću banaka.

“Srednja i velika preduzeća, koriste tekuće kreditne linije za svoje potrebe

Analizira se svaka firma

U IRF-u ističu da analiziraju svako preduzeće pojedinačno i na osnovu toga procjenjuje prioritet i donosi odgovarajuće odluke.

“Ne postoji pravo na kredit i nije moguće po automatizmu dobiti kredit, već IRF na osnovu svakog pojedinačnog zahtjeva i analize, u skladu sa realnom situacijom i potrebama, donosi pojedinačnu odluku. Ulažemo veliki napor da obezbijedimo sredstva od međunarodnih finansijskih institucija kao i da izađemo u susret što većem broju preduzetnika i preduzeća”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da je tokom 2019. godine odobreno 516 kredita a od 25. marta do 8. maja ove godine odobreno je 243 kredita.

“Ovaj podatak dovoljno govori koliko je truda uloženo”, zaključuje se u saopštenju. jer je nužno sačuvati sva zdrava preduzeća i moramo voditi računa o projektima i investicijama koja su od presudnog značaja da se održi osnovna ekonom-

ska aktivnost”, navodi se u saopštenju.

■■ UTICAJ Iz IRF-a ističu da svi moraju biti svjesni da intenzitet uticaja ukupne situacije na preduzeća nije isti.

“Nijesu sva preduzeća u istoj poziciji u odnosu na akumulirani kapital, ukupne finansijske resurse, postojeće zalihe, ostvarene dobiti u prethodnom periodu itd, tj. nemaju svi istu mogućnost da amortizuju negativan uticaj ukupne situacije”, kazali su. Naglašavaju da ovo nije vrijeme za preduzeća koja žele iskoristiti povoljne uslove kreditne linije u cilju rješavanja problema poslovanja iz prošlosti.

“Niti mogu biti dio ove kreditne linije oni preduzetnici i preduzeća koja vide šansu da kroz date povoljnosti ostvaruju ekstra profit i da imaju bilo koje druge nezaslužene benefite, kao na primjer refinansiranje bankarskih kredita. Nije realno da srednja i velika preduzeća, koja imaju realni potencijal, koriste kreditnu liniju od 1,5% za obrtna sredstva, a ta kreditna linija je prije svega namijenjena za plate i zakupnine i to onima kojima je u ovom periodu najpotrebnije”, objašnjavaju iz IRF-a.

18

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

organizovali đurđevdansku LITIJu

Krivične prijave protiv sveštenika SPC iz Berana

Dan nakon hapšenja osumnjičenih za krivolov

Izgorjela kućica ribočuvara, Carp Security će se ipak boriti

U požaru koji je izbio tokom noći između četvrtka i petka, u potpunosti je izgorjela ribarska kućica Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp security. Iz te nevladine organizacije sumnjaju da je nepoznata osoba ili više njih zapalila kućicu, koja je bila sagrađena od privremenog materijala na Morači pri Skadarskom jezeru. Tvrde da nije prvi put da im prijete krivolovci.

NVO Carp Security Group se već više od šest godina bori da zaštiti biodiverzitet, a kako su kazali, ovo je samo jedna od šteta u nizu koju im nanose krivolovci sa Skadarskog jezera.

“Dosad su to bile štete na privatnim automobilima i plovilima, verbalne prijetnje, praćenje naših članova i još mnogo toga. S obzirom da naša ribočuvarska služba u saradnji sa službom zaštite NP Skadarsko jezero i Upravom policije daje značajne rezultate u suzbijanju krivolova, privođenjem i procesuiranjem lica koja na štetan način djeluju na biodiverzitet Skadarskog jezera, vjerovatno iz osvete se odlučuju na ovakve besramne i nezakonite radnje”, kazali iz ove NVO. Ipak, jasno poručuju da se ne plaše prijetnji.

“Kako smo svjesno ušli u borbu protiv tog vida kriminala, mi ćemo i dalje štititi jezero jer nas ne mogu zaplašiti. Na policiji je sad odgovornost da pronađu počinioce jer šta da očekujemo nadalje sem ubistvo nekog od na-

ših članova”, navode oni.

Da kućica gori Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada obaviještena je u 23.20 sati, a požar su ugasili oko ponoći.

“Na lice mjesta upućena je posada koja je dolaskom zatekla objekat zahvaćen plamenom. Požar je lokalizovan oko ponoći. U požaru je potpuno uništen drveni objekat”, ističu podgorički vatrogasci.

■■ Najoštrije osude

Direktor Nacionalnih parkova Elvir Klica rekao je da je čin paljenja ribočuvarske kućice još jedna potvrda u nizu sa kojim se sve problemima suočava to preduzeće u cilju sprečavanja nezakonitog djelovanja na prostorima zaštićenih područja.

“Najviše problema, što je sada i te kako očigledno, imamo sa pojedincima koji nelegalno djeluju u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, gdje se trudimo da krivolov suzbijemo i očuvamo riblji fond. I Pajović je na istom zadatku, što znači da su počinioci ovog nedjela poslali poruku svima nama da još više istrajemo u namjeri da iskorijenimo kriminalne aktivnosti na Skadarskom jezeru”, kazao je Klica.

■■ KOR nadležni-

ma: Objavite rat krivolovu

Koalicija za održivi razvoj KOR zatražila je od

nadležnih organa da u najkraćem mogućem roku identifikuju i procesuiraju odgovorne za paljenje objekta, jer će, kako kažu, svaki drugi scenario biti poruka ohrabrenja organizovanom kriminalu koji je decenijama prisutan na Skadarskom jezeru.

U KOR-u ističu da je godinama dozvoljeno krivolovcima da ubijaju život u Skadarskom jezeru strujom i ostalim nedozvoljenim sredstvima.

“Volonteri NVO Carp Security group se godinama bore da se jezero sačuva i krivolov spriječi. NVO “Ozon, KOR i brojne druge nevladine organizacije i građanske inicijative dali su im podršku i zajedno su u proteklom periodu objavili brojne videosnimke krivolova”, ukazuju iz Koalicije.

Nažalost, dodaju, reakcija ODT nije bila adekvatna i nadzornici kao ni krivolovci nijesu procesuirani.

“Umjesto toga procesuiran je NVO “Ozon” kao pravno lice i direktor Aleksandar Perović kojem 15. maja slijedi suđenje zbog performansa održanog ispred upravne zgrade JP Nacionalni parkovi Crne Gore, gdje je akcenat bio upravo na ekokriminalu na Skadarskom jezeru, a KOR je ponovio zahtjeve upućene Vladi, gdje se između ostalog traži i ostavka Elvira Klice, direktora NPCG”, navode u KOR-u.

E.H.K.

Protiv sveštenika D.R., S.M., M.C. i P.D. Manastira Đurđevi stupovi u Beranama i V.V. iz tog grada podnijeta je krivična prijava jer se sumnja da su tokom Đurđevdanske litije počinili krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Iako su u Crnoj Gori na snazi mjere zabrane javnih okupljanja koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo kako bi se spriječilo širenje korono virusa Srpska pravoslavna crkva i njihove pristalice su se oglušile na nju pa su prije dva dana održale Đurđevdansku litiju u Beranama.

“Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva iz Berana, zbog održane Đurđevdanske litije i okupljanja građana u Beranama dana 6. maja, Uprava policije Centra bezbjednosti Berane podnijela je krivičnu prijavu protiv osumnjičenih D.R., S.M., M.C. i P.D. sveštenika Mana-

stira Đurđevi Stupovi u Beranama, kao i protiv V.V. iz Berana, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolest”, saopšteno je iz ODT Berane.

U narednom periodu biće saslušani osumnjičeni, a obaviće se i druge mjere i radnje neophodne za donošenje odluke Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama.

“Ovom prilikom Osnovno državno tužilaštvo u Beranama ponovo apeluje na sve građane da se u potpunosti pridržavaju preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, kao i Naredbi Ministarstva zdravlja o preduzimanju mjera na zaštiti građana od širenja korona virusa, te da u suprotnom nepostupanje po ovim naredbama podliježe krivičnoj odgovornosti”, zaključuju u ODT Berane. E.H.K.

Određeno mu zadržavanje

Mojkovčanin osumnjičen da je silovao sestru Državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju Hasan Lukač odredio je 25- godišnjem Mojkovčaninu iz sela u blizini Mojkovca, zadržavanje u trajanju do 72 sata zbog sumnje da je izvršio krivično djelo silovanje.

Protiv njega je podnijeta krivična prijava od strane CB Bijelo Polje gdje je navedeno da je polovinom juna prošle

godine na jednom katunu na planini Bjelasici silovao maloljetnu sestru. U prijavi je navedeno i da se djevojka, nakon nekoliko dana od događaja, povjerila sestri, nakon čega je pozvana policija.

Osumnjičeni će biti predat sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju koji će odlučiti on pokretanju istrage i odre] ivanju pritvora.

B.Č.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

AKTUELNO

19

UHAPŠENI TURUSKOVIĆ I DACIĆ

Rasvijetljeno bacanje eksploziva na Welder pub i Štrudlu bar Policija je rasvijetlila podmetanje eksplozivnih naprava na ugostiteljske objekte Welder pub i Štrudla i uhapsila Ćazima Turuskovića (24) i Aleksandra Dacića (19) iz Podgorice, kazao je Miloš Vučinić, načelnik Odjeljenja bezbjednosti kriminalističke policije u Centru bezbjednosti Podgorica.

“Sprovodeći proaktivne istražne aktivnosti u cilju rasvjetljavanju teških krivičnih djela iz oblasti požara i eksplozija izvršenih u prethodnom periodu na teritoriji Opštine Podgorica, službenici Centra bezbjednosti Podgorica uspjeli su da obezbijede materijalne dokaze nakon čega su lišili slobode dva lica

zbog krivičnih djela izazivanja opšte opasnosti koja su izvršena u decembru 2019. godine i januaru 2020. godine u Podgorici”, naveo je Vučinić.

Podsjetimo, podmetanje bombe na Welder pub dogodilo se 16. decembra 2019. godine u 4.25 časova, a ispred Štrudle 27. januara ove godine u 4.24 časova.

“Uhapšeni su Ćazim Turusković (24) i Aleksandar Dacić (19) oba iz Podgorice, zbog osnova sumnje da su izvršili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, naveo je Vučinić.

Ističe da su službenici CB Podgorica zajedno sa nadlež-

nim tužilaštvom u 2019. godine rasvijetlili 89 odsto krivičnih djela koja se dovode u vezi sa podmetanjem požara i eksplozija, od kojih je još devet krivičnih djela iz prethodnog perioda (2015, 2017. i 2018. godina).

SAVJET PROVJERAVA SLUČAJ

“U prvom kvartalu 2020. godine iz oblasti požara, eksplozija i havarija i krivičnih djela koja se dovode u vezi sa njima rasvijetljeno 95 odsto, od kojih je iz prethodnog perioda bilo 36 krivičnih djela: 16 djela iz 2011. godine, dva kri-

vična djela iz 2014. godine, sedam krivičnih djela iz 2015. godine, jedno djelo iz 2016. godine, četiri krivična djela iz 2018. godine i šest krivičnih djela iz 2019. godine”, naveo je Vučinić.

Prema njegovim riječina, visok procenat rasvijetljenosti krivičnih djela iz ove oblasti rezultat je intenzivnih proaktivno istražnih aktivnosti i kvalitetnog operativnog rada službenika policije i tužilaštva, usmjerenih na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca.

“Službenici CB Podgorica i u narednom periodu nastaviće sa proaktivnim aktivnostima na rješavanju teških krivičnih djela i njihovom sprečavanju”, poručuje Vučinić.

E.H.K.

UHAPŠEN DALIBOR LAZOVIĆ

MJEŠTANI SELJANA TVRDE Na portalu pisao DA POLICIJA ŠTITI PIROMANA prijeteće komentare

Savjetu za građansku kontrolu rada policije obratili su su mještani sela Seljani, opština Plužine, zato što su nezadovoljni radom i rezultatima policijskih službenika povodom prijave piromana i mole za pomoć.

Prije mjesec u tom selu izazvan je požar velikih razmjera. Prema navodima i dostavljenim video-snimcima i fotografijama u požaru je izgorjela državna i privatna šuma i imanja.

Mještani su prijavili piromana policiji istog dana kad je požar nastao, ali kako tvrde, on do danas nije privođen u službene prostorije policije niti je od njega prikupljeno odgovarajuće obavještenje.

“Mještani tvrde da je prijavljena osoba u bliskim rodbinskim vezama sa više službenika policije pa ga oni i štite”, kazali su u Savjetu.

Mještani sela kažu da su zabrinuti i uplašeni takvim postupkom, posebno što nečinjenje policije može pod-

staći piromane za nastavak paljenja.

“Kažu da je ista osoba i ranije nanosila štetu selu paleći šumu”, navode u Savjetu.

U doba epidemije i mjera koje je prate seljani su tri dana pomagali vatrogascima pri čemu je, kako kažu, bilo nemoguće držati potrebnu socijalnu distancu.

“Nekim seljanima, među kojima ima starih i hronič-

no oboljelih, vatrena stihija je stigla do kućnog praga”, navode u Savjetu.

Savjet je od direktora Uprave policije zatražio punu profesionalnu posvećenost i hitnost u provjerama, kao i da povratno informiše o preduzetim mjerama i radnjama.

“Savjet je ponudio dostupnu foto i video-dokumentaciju”, navode u Savjetu.

E.H.K.

Policija je utvrdila da je Dalibor Lazović (40), 28. aprila ove godine objavio uvredljivi i prijeteći komentar na portalu borba. me ispod teksta pod naslovom “Lavrov udario po Đukanoviću: Milo je pod teretom šverca cigareta, okrenuo se protiv Rusije, sa njim se lako manipuliše!”. Policijski službenici su obavili pretres stana i drugih prostorija, kao i elektronskih uređaja koje koristi D.L., saopšteno je iz Uprave policije.

“Naime, 28. aprila 2020. godine na online portalu www.borba.me objavljen je tekst pod nazivom “Lavrov udario po Đukanoviću: Milo je pod teretom šverca cigareta, okrenuo se protiv Rusije, sa njim se lako manipuliše!”, ispod kojeg je korisnik Lang obavio komentar uvredljive prirode – na vjerskoj osnovi, koji je bio i prije-

teće prirode. Preduzimajući mjere i radnje tokom policijsko – tužilačkih aktivnosti pristupilo se identifikaciji lica koje je objavilo sporni komentar. Tokom kriminalističke obrade utvrđeno je da je D.L. obajavio taj komentar 28. aprila 2020. godine”, kazali su u Upravi policije.

O svim preduzetim radnjama je obavješten nadležni državni tužilac kojem su dostavljeni spisi predmeta.

“U odnosu na sve preduzete mjere i radnje, u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije formiran je predmet čiji su spisi sa prikupljenim dokazima dostavljeni državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilšatvu u Podgorici na izjašnjenje, nakon čega slijedi procesuiranje”, zaključili su u Upravi policije.

E.H.K.

20

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

Kolašin: Dom za učenike bi moga

Pogodan za zdra turizam ili spor Konjević

Potpredsjednik Opštine Herceg Novi tvrdi

Epidemija neće uticati na prioritetne projekte Epidemija korona virusa zasigurno će uticati na predstojeću sezonu i ekonomske pokazatelje, ali ona neće omesti prioritetne projekte Opštine Herceg Novi koji su usmjereni na uređenje prostora i unapređenje kvaliteta života građana, istakao je potpredsjednik Opštine Miloš Konjević.

Prema njegovim riječima, sa smanjenjem opasnosti od širenja virusa COVID-19, grad i stanovništvo se polako vraćaju u standardne tokove.

Govoreći o najznačajnijim projektima, Konjević ističe da su ispred zgrade Opštine u toku radovi na izgradnji podzemne garaže, a raspisan je javni konkurs za izbor strateškog partnera za izgradnju nove autobuske stanice u Igalu. Takođe, počinju pripremni radovi za asfalitranje i sanaciju puta u Zelenici, odnosno spajanje Donjih i Gornjih Sasovića, i to u saradnji sa građanima. Uskoro će početi i radovi na izgradnji javne ravjete uz magistralni put Meljine-Petijevići (od kružnog toka u Meljinama do posljednjih kuća u naselju Podi – do odvajanja za zaseok Rusmani).

“Uskoro kreće i druga faza radova na proširenju puta prema Vrbanju, a do kraja ove godine biće završeno i spajanje sela Obalice sa Rujevom, za šta će biti betonirano oko kilometar puta. Zeleniku očekuju i radovi na izgradnji sekundarne kanalizacione mreže, za šta je Opština Herceg Novi izdvojila 125.000 eura”, kazao je Konjević.

Radovi na izgradnji vrlo važne dionice biće izvedeni i na Toploj 3. Radi se o novom

putu T5, koji će spajati trasu od marketa “Voli” do “Ramarexa”, a tender za ovaj posao biće raspisan u najskorijem roku. Takođe, očekuje se završetak radova na asfaltiranju puta pored nekadašnjeg kineskog restorana, kao i asfalterski radovi u dijelu Ulice Spasića i Mašere.

Radovi na sanaciji i asfaltiranju uskoro će početi i u naselju Savina, odnosno u Ulici Bokeljskih mornara, od maloprodajnog objekta “Škorpion” do restorana “Galija”.

Priroda posla i života grada je takva da, uprkos epidemiji i zasigurno slabijoj sezoni, Herceg Novi, kako kaže, mora biti spreman da dočeka turiste.

S tim u vezi, Koordinaciono tijelo za praćenje turističke sezone je zasijedalo, a ovih dana počinju i pripreme za sezonu, uređenje Šetališta Pet Danica, ali i mnogih drugih dionica i mjesta o kojima će javnost biti blagovremeno obaviještena.

Opština Herceg Novi će u narednom periodu uložiti i značajna sredstva za uređenje stepeništa Marka Vojnovića u Starom gradu, a potom i stepeništa u Ulici Elize Duković Lombardić (bivša Risanska).

Tu su i radovi koji se izvode na adaptaciji Kuće Iva Andrića, kao i na rekonstrukciji zgrade Gradske muzike Herceg Novi. Do kraja ove godine očekuje se postavljanje spomenika humanisti i načelniku grada Mirku Komnenoviću.

Napominje da će se prijem građana svake druge subote nastaviti po završetku epidemije, u skladu sa mjerama NKT i Instituta za javno zdravlje, a do tada svi građani se mogu obratiti mejlom na kabinet@hercegnovi.me.

Dom učenika ili “Sivi dom” kako ga najčešće Kolašinci nazivaju, gdje živi sedam socijalno ugroženih stanovnika, bez struje i veoma loših uslova za život, mogao bi da u narednom periodu bude stavljen u funkciju zdravstvenog turizma.

U aktuelnoj situaciji koju je donijela korona virus, kako kažu iz kolašinske opštine, teško je pronaći i sredstva i partnere kako bi se riješio problem Doma učenika. Ono što su trenutno mogli sa pozicije lokalne uprave, jeste da u koordninaciji sa Crvenim krstom, obezbijede pakete pomoći stanarima pomenutog objekta.

■■PROBLEM STAR DECENIJAMA

Problem objekta Doma učenika ili nekadašnje „stare bolnice“ traje decenijama. Od kada je prestao da bude zdravstvena ustanova, traži se svrha i model kako organizovati taj prostor. Osamdesetih godina prošlog vijeka je bio adresa i mjesto da se smjeste učenici koji su sa strane, najviše sa udaljenijih sela, dolazili da uče u Kolašin. Kasnije je Dom učenika svoje kapacitete stavio u funkciju zbrinjavanja izbjeglih i raseljenih lica.To su devedesete godine prošlog vijeka, kada su počeli ratovi na području bivše Jugoslavije i kada su u Domu učesnika „krov nad glavom“ nalazili nevoljnici sa ratom ugroženih područja iz Hrvatske BIH-a, Kosova.

“Tako se zbog ovih, da kaže-

mo, privremenih funkcija, nije na pravi način usmjerila i realizovala potrebna upotrebljivost i namjena ovog objekta. Sa druge strane, višegodišnje korišćenje i eksploatacija ovoga prostora, nije praćena sa potrebnim održavanjem tako da je objekat iz godine u godinu propadao.Nije bilo potrebnog održavanja i neophodnih građevinskih i eneterijerskih i instalacionih intervencija. Prije nekoliko godina, podsjetimo angažmanom Zorice Kovačević, tadašnje ministarke rada i socijalnog staranja, uređeni su

toaleti u objektu. Objekat Doma učenika je trenutno u funkciji smještaja lica koja su u stanju socijalne potrebe. Prema našim informacijama u njemu je smješteno sedam lica koja su iz kategorije lica sa socijalnim potrebama. Zbog višegodišnjeg duga i neplaćanja, objektu je isključena električna energija. Dug je oko 40.000 eura i sigurno je nastao u poslednjih deset i više godina. Nijesu ga napravili samo stanari Doma učenika, već i prethodni korisnici. Svi ovi problemi su predmet naše pažnje i smatra-

Promjena rukovods

Rajko Golu Rajko Golubović izabran je za novog direktora Nacionalnog parka Biogradska gora, nakon što je dosadašnji direktor Marko Vlahović prešao na novu dužnost.

Golubović je decenijama bio angažovan na rukovodećim pozicijama u državnim institucijama, a posljednjih godina je bio rukovodilac u Upravi za šume. Ističe da je rukovođenje

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

aktuelno

21

ao dobiti prenamjenu

avstveni rtski kamp

mo obavezom prema građanima Kolašina da nađemo pravi model stavljanja u funkciju objekta Doma učenika. Pri tome ćemo voditi računa i o sadašnjim stanarima Doma”, kazao je za Vikend novine je prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović.

■■PRENAMJENA OBJEKTA

Objekat Doma učenika sa svojom lokacijom omogućava različite oblike valorizacije. Naime, Dom učenika

se nalazi pored puta ka Skicentru Kolašin 1450 i Skicentru Kolašin 1600, nalazi se u blizini puta ka planini Bjelasici, odnosno budućeg puta Kolašin – Berane preko ove planine. Takođe je u blizini Željezničke stanice.

“U nekim našim razvojnim projekcijama postoje mogućnosti da se objekat usmjeri u funkciju zdravstvenog turizma. Taj segment naše turističke ponude treba da bude posebno uobličen, jer ne možemo samo pominjati da je Kolašin vazdušna banja, a da tu titulu koja traje duže od vijeka, ne pretvorimo u originalnu turističku ponudu.

Znači, jedna od šansi Doma učenika je u razvoju kapaciteta zdravstvenog turizma.

Druga šansa može i treba da bude u sportskom turizmu pogotovo kada je u pitanju organizacija sportskih kampova. Obaveza lokalne uprave je da u svim komunikacijama sa investitorima koji se interesuju za ulaganje u Kolašin, predstavimo i promovišemo mogućnosti Doma učenika. U svim eventualnim i budućim angažmanima ovoga prostora vodićemo računa o stanarima ovoga objekta koje su tu dovele životne nevolje. Naša obaveza je da u skladu sa svojim mogućnostima razumijemo nevolje svojih sugrađana i na tome ćemo istrajati”, kazao je Bulatović.

Z.B.

stva u NP Biogradska gora

ubović novi direktor tako značajnim sistemom, kao što je NP Biogradska gora, novi profesionalni izazov.

“Biogradska prašuma je turistička i ekološka prepoznatljivost Crne Gore, ali i regiona.

U svim prirodnim i ekološkim promjenama, Biogradska gora je sačuvala moć i magnet jednog od najstarijih zaštićenih prostora na planeti. Čekaju nas brojni projekti na polju zaštite

ovoga prirodnog dragulja, kao i nastavka turističke i naučne valorizacije. U aktuelnoj situaciji ćemo uz poštovanje svih mjera, ‘vraćati’ uobičajeni turistički i ekološki ambijent. Planiramo i brojne aktivnosti koje će unaprijediti našu ponudu kao i saradnju sa lokalnim zajednicama, turističkom privredom, naučnim institucijama”, kazao je Golubović.

Sa sastanka direktora RV i predsjednika Opštine Tivat

Uredno vodosnabdijevanje u Tivtu

Uskoro sve opštine biće spojene na RV

Opština Tivat je preduzela sve neophodne aktivnosti u dijelu pripreme predstojeće turističke sezone, zajedno sa JP Vodovod i kanalizacije Tivat, kako bi svi djelovi grada imali adekvatno vodosnabdijevanje, bez sezonskih poteškoća, kazao je predsjednik Opštine Siniša Kusovac, na redovnom godišnjem sastanku sa predstavnicima javnih preduzeća Regionalni vodovod Crne Gore i Vodovod i kanalizacija DOO Tivat.

Jedna od tema sastanka je bila izgradnja i rekonstrukcija sistema vodosnabdijevanja opštine Tivat za šta je Regionalni vodovod pripremio značajan sistem u tehničko–tehnološkom smislu kako bi predstojeća turistič-

ka sezona u Tivtu protekla uz dovoljne količine vode visokog kvaliteta.

Razgovarano je i na temu tekućih projekata koji su u fazi realizacije na teritoriji opštine Tivat, za šta je Vlada Crne Gore obezbijedila nastavak radova na izgradnji dva rezervoara u Gradišnici.

I nv e s t i c i j a v r i j e d n a 380.000 eura obezbijediće značajno poboljšano vodosnabdijevanja ovog dijela opštine. U cilju puštanja sistema u funkciju, Regionalni vodovod je spreman da isporuči i dodatne količine vode opštini.

Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić kazao je da tokom narednih dana očekuje i početak građevin-

skih radova na spajanju Opštine Herceg Novi na sistem snabdijevanja RV, postavljanjem novog vodovodnog cjevovoda u dužini od 3,2 kilometar, koji će biti finansiran iz kredita ERBD, a za koji je Regionalni vodovod dobio podršku Vlade kroz državne garancije i odobrenja realizacije ovog razvojnog projekta.

Finalizacijom i ovog razvojnog projekta završava se spajanje svih opština primorja na sistem vodosnabdijevanja RV. “Na ovaj način će se i opština Tivat uvezati sa opštinom Herceg Novi u dijelu radova koji se trenutno izvode na loakciji Seljanovo u dužini od još preostalih 110 metara”, kazao je Kusovac. Z.K.

Nastavljeni radovi nakon lošeg vremena

Plav početkom juna dobija novi gradski trg Izgradnja trga u Plavu, u koju Vlada Crne Gore ulaže skoro pola miliona eura, poslije pauze zbog nepovoljnih vremenskih uslova, nastavljena je prekjuče, a očekuje se da kompletan posao bude završen početkom juna.

Izvođač, nikšićko preduzeće “LD Gradnja” postavio je 3.000 od predviđenih 3.500 metara kvadratnih granitnih ploča, rasvjetu, završeno je i formiranje drvoreda. Na ovom projektu

do sada je realizovano oko 400.000 eura investicije.

Trg u Ulici Racina-čaršija, ispred osnovne i srednje škole, obuhvata površinu od blizu 4.000 metara kvadratnih. Njegovom izgradnjom djeca i svi građani Plava dobijaju reprezentativnu lokaciju za igru, druženje i organizaciju raznih priredbi i događaja.

Projektno rješenje je zasnovano na modernom uređenju gradskih javnih povr-

šina, istovremeno čuvajući elemente tradicionalnog.

Zadržane su zdrave i visokodekorativne biljke, dok je zelenilo koje je uklonjeno tokom gradnje zamijenjeno novim sadnicama.

Trg sadrži plato za manifestacije u obliku amfiteatra, štandove, pješačku zonu kao i dječije igralište. Za popločavanje je korišćen prirodni kamen, otporan na habanje, udar i niske temperature.

22

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

UBISTVO CRNOG MLADIĆA U DŽORDŽIJI TRESE SJEDINJENE DRŽAVE

Lebron Džejms: “Ne možemo da odemo ni na prokleto trčanje” Svijet je obišao snimak na kojem se vidi kako mladog Afroamerikanca progone i ubijaju dva naoružana bijelca, otac i sin, a roditelji žrtve ispričali su za medije da je njihov sin izašao da džogira. Ubistvo se dogodilo 23. februara, a na snimku objavljenom prije nekoliko dana vidi se kako je Ahmad Arberi (25) trčao ulicama predgrađa u Bransviku u Džordžiji kada se susreo sa dvojicom naoružanih bijelaca – Gregorijem i Trevisom Mekmajklom, ocem i sinom, koji su uhapšeni dva mjeseca poslije ubistva. Detalji ubistva, kao i činjenica da su bili potrebni mjeseci da se ubice mladića pronađu i uhapse, pokrenula je talas negodovanja i bijesnih reakcija u javnosti, a oglasili su se i bivši američki potrpredsjednik Džo Bajden i košarkaš Lebron Džejms, piše Njujork tajms. U međuvremenu su organizovani i protesti u Džordžiji, a ovaj slučaj dodatno je intenzivirao rasno pitanje u saveznoj američkoj državi. Na društvenim mrežama pokrenut je hešteg #IRunWithMaud.

Snimak mobilnim telefonom u trajanju od 36 sekundi, koji je zabilježila neidentifikovana osoba iz automobila, uhvatio je posljednje trenutke njegovog života.

Kako prenosi Gardijan, Ahmad se kretao ka bijelom pikapu parkiranom na putu, gdje su stajala dva muškarca – jedan u zadnjem dijelu vozila, a drugi pored njega.

■■“CRNI MOMAK TRČI ULICOM”

Gregori Mekmajkl (64) i njegov sin Trevis (34) ispriječili su se Ahmadu i ustrelili ga dva puta iz sačmarice nakon čega se mladić srušio i preminuo na licu mjesta. Jedan metak se čuje dok Ahmad obilazeći pikap nestaje iz vidika kamere, a potom se čuju povici. Još nekoliko metaka je ispaljeno dok Ahmad nije pao na tlo. Dok je policija došla, mladić je već bio mrtav.

Prema policijskom izveštaju, Gregori Mekmajkl (64) i njegov sin Trevis (34), zgrabili su svoja oružja – revol-

ver “Magnum” kalibra 357 i sačmaricu – skočili u pikap i počeli da prate Ahmada kad je on protrčao pored

njih. Gregori Mekmajkl je kasnije ispričao, prema navodima iz policijskog izvještaja koje prenosi Njujork tajms, da je Arberi njegovom sinu Trevisu djelovao kao mogući počinilac provala koje su se dogodile prethodnih dana u ovom kraju. Na suđenju je istaknuto da su Mekmajklovi nosili oružje legalno, pošto zakon Džordžije to dozvoljava, a odbrana se pozvala na statute o građanskom hapšenju i samoodbrani uz obrazloženje da je Arburi inicirao sukob sa Trevisom Mekmajklom i da je ovaj imao puno pravo da “primjeni smrtonosnu silu kako bi se odbranio”. Arburi je bio nenaoružan. Gardijan piše da su neposredno prije ubistva policiji upućena dva poziva u kojima je dispečeru rečeno da “crni momak trči ulicom”, bez ikakvih navoda o tome da li je učinio nešto nedozvoljeno i koja je svrha poziva zapravo. Transkript razgovora pokazuje i da je za vrijeme trajanja drugog poziva muškarac koji je razgo-

varao sa dispečerom povikao: “Stani. Stani, dođavola.

Stani.” Ubrzo potom začuo se uzvik: “Trevise!” Razgovor je prekinut, policija nije zvanično objavila identitet pozivaoca, a Gardijan piše i da je stariji Mekmajkl bivši policijski detektiv.

■■“UBILI SU GA

KAO ŽIVOTINJU“

Ahmadova majkar, Vonder Kuper, rekla je za SiBi-Es njuz da snimak dokazuje da njen sin nije počinio nikakav zločin. “Izašao je da džogira, a gonili su ga i ubili kao životinju”, rekla je Vonder. Bajden je istakao da je Arberi praktično “linčovan na naše oči”, i da “ovakva svirepa djela evociraju najmračnija poglavlja američke istorije”.

“Nas doslovno love. Svaki dan, svaki put kada napustimo sigurnost svojih domova. Ne možemo da odemo ni na prokleto trčanje.

Mislim, koji ku**c čovječe!

Da li me za***avate?”, napisao je na Tviteru Lebron Džejms.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

SVIJET

23

NAJVEĆE PRIJETNJE AMERIČKOJ NACIONALNOJ BEZBJEDNOSTI

Osim pandemija, Americi prijeti još ovih devet pošasti Dok su mnogi u svijetu bili iznenađeni pandemijom koronavirusa, manje ili više je poznato da su na takvu opasnost decenijama upozoravali zvaničnici vlada. Ali upozoravali su i naučnici i autori popularnih filmova i drugih djela zasnovanih na fikciji. Nasto-

jeći da označi opasnosti sa kojima bi, osim novih pandemija, u narednih pet do pedeset godina mogle biti suočene Sjedinjene Američke Države, američko izdanje internet-sajta “Politiko” navodi još devet vidova pretnji od kojih strahuju naučnici i zaduženi za

nacionalnu bezbjednost u SAD. Prva je globalizacija ekstremističkog principa “bjelačke nadmoći”, koja, kako se ističe, ima viševjekovnu tradiciju u SAD i nekim drugim zemljama svijeta. Iako su nekada postojali kao lokalne, izolovane grupe, sljedbenici ovog principa danas su povezani u globalnu mrežu, a američki Stejt department nedavno je jednu takvu organizaciju prvi put označio kao terorističku. Riječ je o Ruskom imperijalnom pokretu, koji, kako se navodi, za terorističke akcije obučava pristalice širom svijeta, a među njima su bila i dvojica Šveđana koji su izvršili niz bombaških napada u Geteborgu 2016. i 2017. godine.

Drugi vid opasnosti su napadi na povjerenje i istinu putem širenja lažnih informacija, uticanja na izborne rezultate i drugih napada zasnovanih na manipulaciji podacima. Povjerenje i istina su temelji slobodnih i otvorenih društava, a izazivanje haosa u otvorenim društvima ostavlja

prostor autoritarnim tendencijama, kaže Sju Gordon, koja se donedavno nalazila na čelu obavještajne zajednice SAD. Treća opasnost leži u sferi takozvane biološke bezbjednosti, u kojoj, kako se navodi, u budućnosti može doći do prirodnih događaja poput sadašnje pandemije, ali i nesrećnih slučajeva u laboratorijama, bioterorizma ili čak biološkog rata. Četvrta opasnost su tehnološki udari velikih razmjera, kao što su namjerna obaranja elektroenergetske mreže i GPS sistema, ili neočekivane solarne oluje, koje mogu imati isti ili sličan efekat.

Kako ističe autor analize, remećenju modernog načina života, u velikoj mjeri zasnovanog na tehnologijama, sklone su Rusija i Sjeverna Koreja, koje u tu svrhu koriste sajbernapade. Peta prijetnja je danas pomalo zaboravljena opasnost od izbijanja nuklearnog rata, iako su, kako se navodi u analizi, vlasti SAD tokom proteklih decenija mnogo učinile na smanjenju nuklearne prijetnje, sprječavajući da atomsko naoružanje dospije u ruke terorista. Šesti problem su klimatske promjene - prije nego što je kovid 19 preuzeo primat u svjetskim medijima, najvažnija tema bilo je globalno zagrijevanje,

koje će u budućnosti sve više uticati na ljudske živote, kroz prirodne nepogode kao što su šumski požari i uragani, kao i pojave kao što su porast nivoa mora i poteškoće u snabdjevanju vodom i hranom u nekim djelovima svijeta.

Sedmu prijetnju, ne računajući smrtni bilans i ekonomske poteškoće, predstavljaju dugoročne posljedice pandemije - imajući u vidu do sada ispoljavanu nespretnost u borbi protiv korona virusa, pitanje je da li će SAD biti spremne za ono što će poslije pandemije uslijediti zbog preraspodjele moći u svijetu, koja se već deceniju odvija na štetu Vašingtona, upozorava “Politiko”. Osmu opasnost po SAD predstavljaju katastrofalni zemljotresi, a najozbiljnija prijetnja u tom smislu su veliki geološki rasjedi u Kaliforniji i na još tri lokacije u zemlji.

Deveta prijetnja su nepoznanice o svijetu oko nas, kojih je i dalje mnogo, iako čovječanstvo neprestano saznaje nove stvari zahvaljujući napretku nauke i tehnologije. Primjer može biti jedan od pomenutih geoloških rasjeda, koji se prostire u saveznim državama Oregon i Vašington, a za čije postojanje do prije pola vijeka niko nije ni znao, navodi sajt.

(Politiko)

Kompanija M:tel opet pozitivno iznenadila postpejd korisnike

Uživanje uz duplo više interneta Kompanija M:tel je na zahtjev korisnika za mnogo većom upotrebom interneta duplirala vrijednost internet dodataka za po stpejd korisnike.

Bilo da ste ljubitelj društvenih mreža, noćnih GB ili internet koristite za različite opcije po vašem izboru, najbolje ponude za sebe možete pronaći na M:tel meniju *105#.

Za postpejd korisnike duplirali smo količinu interneta u dodacima: NET S1, NET M1 i NET L1. Za samo 4,45 eura korisnik dobija tri GB interneta koji koristi mjesec dana u NET S1 dodatku, a za 6,45 eura čak deset GB interneta za korišćenje tokom mjesec dana u NET M1 dodatku.

Ukoliko tokom mjesec dana korisnik želi dodatnih 20

GB interneta, onda ih u dodatku NET L1 kupuje za deset eura.

Dodatak za one koji uglavnom koriste internet za društvene mreže u ponudi je čak 200 GB interneta za samo 2,5 eura.

Za korisnike koji internet koriste uglavnom noću, u ponudi je dodatak za noćnu opciju za upotrebu od 20 do

8 časova i to sa čak 200 GB interneta za samo pet eura.

Više informacija o cjelokupnoj ponudi M:tela korisnici mogu naći na Fejsbuk stranici Mtel imate prijatelje, vebsajtu www.mtel.me kao i pozivom korisničkog servisa na broj 1600.

28

DRUGI PIŠU

D.O.O.’’BERK’’ - u stečaju – Rožaje , Karavanski put bb, St.br 570/19, Stečajni upravnik: tel:067 270 555: mat.br: 02817993: reg.br:5-0595440 Prijem službene pošte :Privredni sud CG, IV Proleterske br. 2 Rožaje, 8.05.2020.god.

Stečajni upravnik u stečajnom dužniku D.O.O.’’BERK’’ - u stečaju – Rožaje , na osnovu Rješenja stečajnog sudije Privrednog suda CG u Podgorici, poslovne oznake St.br.570/19 od 2.07.2019. godine, a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016) O G L A Š A V A I javni poziv za prodaju cjelokupne imovine stečajnog dužnika D.O.O.’’BERK’’ - u stečaju – Rožaje JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA , i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika, stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.

Predmet prodaje je cjelokupna imovina stečajnog dužnika D.O.O.’’BERK’’ - u stečaju – Rožaje koja se nalazi u Rožaju, a koju imovinu čini : 1. - Mašina – premotač za papir ............................................... početna cijena – 4.800,00 € 2. - Mašina – premotač iz rolne u tabak .......................................... početna cijena – 9.350,00 € 3. - Mašina – premotač iz rolne u rolnu .......................................... početna cijena – 6.050,00 € 4. - Mašina za siječenje papira ................................................. početna cijena – 4.015,00 € 5. - Vaga ...................................................................................... početna cijena – 605,00 € Ukupna cijena …. : 24.820,00 € Uslovi i postupak prodaje: Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011), koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom D.O.O.’’BERK’’ - u stečaju – Rožaje - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ, St.br. 570/19. Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca, odnosno koje se lično dostave do 9.06.2020.god. do 10,30 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 9.06.2020.god. sa početkom u 12,30 časova u kancelariji broj 21 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude otvara stečajni upravnik.

Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra,ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje(sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),naziv pravnog lica i sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu u iznosu od 5 % od ukupne cijene.

Za fizička lica:Potpisanu ponudu(sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),ime i prezime,adresa stanovanja,JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu u iznosu od 5% od ukupne cijene.

Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje tj.ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za kompletnu imovinu sa cijenom u eurima.Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati.

Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu odstupale od procijenjene vrijednosti tj. ako budu niže od oglašene početne cijene. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda.

Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod NLB Montenegro banke AD Podgorica, broj 530 – 28792 - 64.

Predmetna imovina se prodaje u cjelini u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.

Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom.

Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 14,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim listovima do dana otvaranja ponuda, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku.

Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu.

Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača,sa tim što je najpovoljiji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu (umanjenu za depozit), u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i imovinu dodijeliti drugorangiranom ponuđaču. Odustajanje odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili neodabere ponuđača po ovom oglasu, u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8 (osam) dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda.

Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.

Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnaest) dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac,dok troškove bankarskih provizija na vraćene depozite snose ponuđači.

Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na tel. broj 067 270 555.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

75. GODIŠNJICA OD KAPITULACIJE N

KRAJ DRUGOG S RATA: POUKE IZ P

N

acistička Njemačka kapitulirala je 8. maja 1945. godine. Ova 75. godišnjica okončanja Drugog svjetskog rata u Evropi, pada u vrijeme kada je kultura sjećanja potrebnija nego ikad.

Tog popodneva 30. aprila 1945, dok je Crvena armija jurišala na centar Berlina, Adolf Hitler je za sebe video samo jedan mogući izlaz. Nije želio da im živ padne u ruke i tako podnese račun za svoju zločinačku megalomaniju. Nacistički diktator i Eva Braun, s kojom tek što se vjenčao, počinili su samoubistvo u „firerovom bunkeru”, 12 metara ispod zemlje. Posljednji sljedbenici spalili su njihova tijela i sahranili ostatke kod ulaza iz bunker.

■ BRUTALNE PROMJENE U SVIJETU

Ali kraj Hitlerove „HIljadugodišnje imperije” zapečaćen je tek 8. maja. Tog dana generali Vermahta potpisali su bezuslovnu kapitulaciju Nemačke. Time je okončan Drugi svjetski rat u Evropi, koji je započeo invazijom Njemačke na Poljsku 1. septembra 1939. Rat je u Aziji trajao još nekoliko mjeseci, do kapitulacije Japana 2. septembra 1945. Procjenjuje se da je tokom rata stradalo više od 60 miliona ljudi. Lice svijeta deformisalo se na najbrutalniji mogući način. Mnogi gradovi bili su u ruševinama – i u Njemačkoj, zemlji odgovornoj ne samo za početak rata, već i za genocid u koncentracionim logorima motivisan rasnim ludilom.

A njemačko stanovništvo? Da li se osjećalo poraženo ili oslobođeno od nacističke vladavine? „Neposredno nakon 8. maja uopšte nisam razmišljao da li smo poraženi ili oslobođeni”, opisao je po-

kojni visokopozicionirani političar Socijaldemokratske partije Njemaèke (SPD) Egon Bar. Snimak te njegove izjave kao svjedoka vremena nalazi se na internet-portalu bonskog muzeja Kuća istorije. „Naravno da smo poraženi, šta drugo. Ali smo i oslobođeni. I jedno i drugo nam se dogodilo. Ali to nam i nije bilo važno, već to što smo preživjeli. To je bilo najvažnije!”

■ NAKON RATA – BORBA ZA OPSTANAK

Većina preživjelih možda i jeste razmišljala kao Egon Bar, ali bezbroj njih ostalo je traumatizovano: muškarci zbog učešća u ratnim operacijama, 800.000 do dva miliona žena zbog silovanja koje su izvršili prije svega sovjetski vojnici. Tačne brojke danas se više ne mogu utvrditi.

Skoro četrnaest miliona ljudi je izbjeglo ili je raseljeno s njemačkog istoka i srednjeg istoka.

Poražena i uništena Njemačka morala je da ih integriše. To je iskustvo koje je svjedoke tog vremena učinilo senzibilnim za situaciju u kojoj se danas nalaze izbjeglice.

Njemcima je zazvonio takozvani „nulti čas” – bio je to početak borbe za opstanak neposredno nakon rata. Preostalu energiju usmjerili su u napornu obnovu. Raščišćavanje ruševina bilo bi gotovo nemoguć poduhvat bez žena – „žena iz ruševina” (Trümmerfrauen), kako su ih zvali. Pod tim imenom su ušle i u legendu. Ali Njemci uklanjaju još nešto: ruševine prošlosti. To je vrijeme zaborava i potiskivanja sopstvene krivice za rat.

Računalo se samo ono što je sada i samo ono ovdje. Za suočavanje sa prošlošću još uvek nije bilo proteklo dovoljno vremena, za to je nedostajalo i volje i snage.

■ KAMEN-TEMELJAC HLADNOG RATA

Nad Njemcima je visilo zastrašujuće pitanje: kako će se Savezničke sile odnositi prema njima? Na konferencijama u Teheranu i na Jalti, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Sovjetski Savez raz-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

DRUGI PIŠU

29

NACISTIČKE NJEMAČKE

SVJETSKOG PROŠLOSTI govarali su o sudbini poražene Njemačke. Na posljednjoj konferenciji u julu 1945. u Potsdamu kod Berlina, sporazum je konačno postignut. Takozvana „velika trojka” svom bivšem smrtnom neprijatelju pružila je šansu da ponovo postane dio međunarodne zajednice – uprkos svim rezervama.

ne zone. Iz tih zona, na zapadu je nastala federativno uređena Savezna Republika Njemačka, a na istoku socijalistička Njemačka Demokratska Republika, zavisna od Sovjetskog Saveza. Istovremeno, Potsdamska ko n f e r e n c i ja označila je i početak pokera moći između zapadnih sila i Sovjetskog Saveza. Za nekoliko godina počeće i Hladni rat. S obzirom na taj nadolazeći sukob, 3. aprila 1948.

Sjedinjene Države pokrenule su tzv.

Maršalov plan, četvorogodišnji, gigantski program ekonomskog podsticaja za zapadnu Evropu. U taj plan uključena je i Zapadna Njemačka.

■OD DIKTATURE, DO DEMOKRATIJE Odbačeni su neki raniji predlozi po kojima je trebalo da se Njemci pretvore u narod koji se isključivo bavi poljoprivredom. Ali to je imalo i svoju cijenu. Njemačka je morala da plati reparacije i podijeljena je na okupacio-

„Između 1945. i 1949. dvije su stvari bile posebno važne za Njemačku. Prvo, Njemci su morali da prihvate poraz, što je mnogima bilo veoma teško. Drugo, morali su da se pripreme za novi način života – i kao nacija i kao politička cjelina”, kaže za Dojče vele publicista i istoričar Florijan Huber. On

podsjeća na dugogodišnje ispiranje mozga nacističkom propagandom, ali je istovremeno uvjeren da su „iskustva iz vremena Hladnog rata, prije svega zapadnonjemačkom društvu, olakšala da prihvati da pripada zapadnom svijetu”. Tome je, dodaje, doprinijelo i „usvajanje novog demokratskog ustava, koji imamo i danas”. Spoljna politika Savezne Republike Njemačke rukovodila se principima dobre volje i saradnje.

Kada je riječ o vojsci, dogodila se radikalna promjena: Bundesver je građen kao odbrambena vojska. Njegovo angažovanje u inostranstvu politika je omogućila tek nakon 1990, a i to je moguće tek nakon duge rasprave i pod strogim uslovima. Ujedno, većina tih angažmana je logističke prirode.

Savezna Republika, kao i kasnije ujedinjena Njemačka, posvećene su evropskom ujedinjenju. Istorijska odgovornost za Holokaust i bezbjednost Izraela djelovi su državne doktrine.

Njemačka se zalaže za osnovne vrijednosti, kao što su sloboda, demokratija i ljudska prava.

■ TAMNA STRANA NOVOG NACIONALNOG PONOSA

Politički i društveno, Njemačka je veoma sporo izlazila iz sijenke svoje nacističke istorije.

Suočavanje s proš-

lošću na Zapadu je počelo tek 1960-ih. Decenijama nakon završetka rata, za većinu Njemaca se teško moglo reći da su ponosni na svoju zemlju. To se promijenilo tek nakon mirnog ujedinjenja 1990. godine: postepeno su se poistovećivali sa svojom nacijom, a od Svjetskog prvenstva u fudbalu 2006. i Njemci u svojoj zemlji mašu nacionalnom zastavom i sa samopouzdanjem pjevaju svoju himnu.

Međutim, kako pokazuju ankete, opšte znanje o Drugom svjetskom ratu i nacističkoj eri postepeno opada, posebno među mlađima. Istovremeno, duhovi prošlosti nikada nisu u potpunosti nestali. Naprotiv – o tome svjedoči i povećan broj napada i različitih aktivnosti desnih ekstremista. Mnogi političari optužuju desničarsko-populističku stranku Alternativa za Njemačku (AfD) da je „duhovni pokretač” svega toga.

Političari AfD-a oštro odbacuju takve tvrdnje, ali ujedno redovno izazivaju ogorčenje svojim provokativnim izjavama. Oni već dugo vode borbu za kulturu sjećanja, poput njihovog bivšeg lidera, a danas počasnog predsjednika stranke Aleksandera Gaulanda, koji je 2018. izrekao onu mnogo puta citiranu rečenicu: „Hitler i nacisti su samo jedan brabonjak u više od hiljadu godina uspješne njemačke istorije”.

■ BORBA ZA KULTURU SJEĆANJA

Ili recimo predsjednik pokrajinskog ogranka AfD-a u Tiringiji Bjern Heke.

On je berlinski spomen-kompleks posvećen Holokaustu u januaru 2017. nazvao „spomenik sramote”. Govori o „glupoj politici suočavanja”. To očigledno nije nanijelo štetu njegovoj partiji. Ona već godinama osvaja glasove na izborima, uprkos tome – ili možda upravo zbog toga što testira granice onoga što se može izgovoriti. „Moramo biti sasvim svjesni da AfD danas predstavlja značajan dio njemačkog društva”, kaže istoričar Florijan Huber.

AfD je tu da ostane. „Sigurno je da ćemo biti svjedoci duge i teške borbe između onih koji insistiraju da se sa podsećanjem na nauk iz prošlosti i dalje nastavi, i onih koji žele da to poglavlje njemačke istorije jednom zauvjek zatvore.”

Kancelarka Angela Merkel i više je nego svjesna svega toga. Šestog decembra 2019. iznijela je svoj stav o kulturi sećanja – i to na mjestu koje prikazuje zločine nacista kao nijedno drugo: u Aušvicu, nekadašnjem njemačkom koncentracionom logoru u Poljskoj. Tokom svoje prve i veoma zapažene posjete, izjavila je: „Nikada ne smijemo zaboraviti.

Nikada se ne može podvući crta i ne može biti relativizacije”.

Po tom pitanju iza kancelarke stoji ogromna većina građana Njemačke. Prema istraživanjima, oni i dalje osjećaju moralnu odgovornost za istoriju svoje zemlje.

(Dojče vele)

30

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

PRIČA IZ ŽENEVE: KAKO SE ŠVAJCARSKA IZBORILA SA P

DISCIPLINA, BLAGE MJERE I SLOBODA KRETANJA

Nevidljivi neprijatelj korona virus, koji je pogodio praktično sve zemlje na planeti, nije zaobišao ni one najbogatije i najspremnije, pa je život i u Švajcarskoj morao da se potpuno promijeni u prethodna dva mjeseca.

Crnogorska državljanka Sanja Šćepanović-Stojanović sa suprugom Ozrenom Stojanovićem nalazi se u Švajcar-

U JEKU PANDEMIJE, ŠVAJCARSKA JE BILA MEĐU ZEMLJAMA SA NAJSTRMIJIM PRIRASTOM NOVIH SLUČAJEVA. DOSTA SE KASNILO SA ZATVARANJEM GRANICA, NAROČITO PREMA ITALIJI, U KANTONU TIĆINO, GDJE JE BILO I NAJVIŠE ZARAŽENIH I PREMINULIH

skoj, koja je u jednom trenutku bila u deset zemalja sa najgorom situacijom.

Ističe da je u prethodnom periodu aktivnost na ulicama Ženeve bila znatno manja nego što je uobičajeno za ovo doba godine, ali da je život bio prilično normalan.

■ BLAŽE MJERE Podsjeća da je i Švajcarska imala mjere samoizolacije, tokom kojih osim prehrambenih prodavnica i apoteka, ništa drugo od uslužnih objekata nije radilo.

“I pored toga, ljudi su se mogu kretati slobodno, recimo radi bavljenja sportom ili rekreacije, iako je preporuka da se to svede na najmanju moguću mjeru. Zahvaljujući toj slobodi, čak i u vrijeme vrhunca pandemije, koja je sada znatno bolja, nije se osjećala panika niti strah među ljudima. Mi (muž i ja) radimo oboje od kuće, jer za svoje poslove imamo tu mogućnost, tako da provodimo većinu vremena u stanu. Ipak, bar nekoliko puta nedjeljno pođemo predveče na neki sport vani, kao što su trčanje ili vožnja bicikom”, priča Sanja. Švajcarska je početkom aprila, na vrhuncu pandemije, imala i do 1.000 novih slučajeva dnevno, ali ni tada, kako kaže, nije bilo panike ili pretjeranog straha među ljudima.

“Ovakva situacija je sigurno

1.000 SLUČAJEVA OBOLJELIH DNEVNO IMALA JE ŠVAJCARSKA POČETKOM APRILA, NA VRHUNCU EPIDEMIJE

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

AKTUELNO

31

PANDEMIJOM

OVAKVA SITUACIJA JE SIGURNO IZNENADILA I ŠVAJCARSKO ZDRAVSTVO, JER JE LJEKARSKI ETIČKI KOMITET JAVNO OBJAVIO PROTOKOL KOJI BI SE PRIMJENJIVAO U SLUČAJU DA PONESTANE RESPIRATORA I MJESTA ZA INTENZIVNU NJEGU, ŠTO ĆE REĆI DA SE OČEKIVALO DA BOLNIČKI KAPACITETI MOGU BITI PREMAŠENI mjerama koje razne države donose i ekonomskim posljedicama. Dominira diskusija o ekonomskih aspektima i mogućim datumima za otvaranje privrede. Recimo, čuli smo ideje da ovo treba biti pokazatelj da je potrebno biološke nauke i istraživanja više finansirati kako bi se ili spriječile ovakve pandemije ubuduće ili kako bi se ranije pronašle vakcine i lijekovi”, kaže Šćepanović-Stojanović.

■ UGOSTITELJI NA UDARU

iznenadila i švajcarsko zdravstvo, jer je ljekarski etički komitet javno objavio protokol koji bi se primjenjivao u slučaju da ponestane respiratora i mjesta za intenzivnu njegu, što će reći da se očekivalo da bolnički kapaciteti mogu biti premašeni.

Kako je ubrzo nakon toga broj novih slučajeva dnevno pao ispod 300, takva opasnost više ne postoji. Ljudi uglavnom pričaju o virusu sa naučne tačke ili o

Kao i svugdje, i u Švajcarskoj je najviše na udaru ugostiteljski sektor.

U prvim mjerama, Savezno vijeće (vlada) je odobrilo 40 milijardi franaka pomoći ekonomiji. Od 27. aprila je počelo postepeno ublažavanje mjera i otvaranja nekih usluga (frizera, nekih trgovina), dok je otvaranje škola planirano za ponedjeljak, 11. maj, kada će biti otvorene i sve trgovine i sportski centri.

Najstrože mjere koje su donešene upravo su uključivale zatvaranje škola, fakulteta, i svih uslužnih objekata i prodavnica, osim prehrambenih. Ograničen je ulazak u zemlju samo za državljane ili rezidente. Takođe, prilaz je bio zabranjen i nekim sportskim terenima.

“S druge strane, ljudi su sve ovo vrijeme bili u mogućnosti da pristupaju i provode vrijeme u parkovima. Kako je sada u Švajcarskoj period prelijepog proljeća, sa puno sunčanih dana, zelenila i behara na sve strane, ljudi su maksimalno iskoristili to da zaista provedu vrijeme u parkovima, šetajući, družeći se, trčeći, ili da se voze biciklom po prelijepim ruralnim mjestima oko grada, u ovom slučaju oko Ženeve”, pričaju Sanja i Ozren.

■ KASNILE ODREĐENE MJERE

Mnogi su mišljenja da je Švajcarska zakasnila sa mjerama, a prema njihovim riječima mišljenja su i među stanovnicima podijeljena.

“U jeku pandemije, Švajcarska je bila među zemljama sa najstrmijim prirastom novih slučajeva. Dosta se kasnilo sa zatvaranjem granica, naročito prema Italiji, u kantonu Tićino, gdje je bilo i najviše zaraženih i preminulih. Bilo je poziva za nekom vrstom policijskog sata,

Švajcarcima nezamisliv policijski čas i strože mjere Sanja i Ozren navode da prate situacije u Crnoj Gori i Hrvatskoj (njihove zemlje), te da su i očigledne razlike u pristupu. “Čini nam se da je u Švajcarskoj sloboda ljudi ostala kao osnovni prioritet čak i u vrijeme maksimalne pandemije. U Crnoj Gori, Vlada je preduzela mnogo strože mjere, koje nam često izgledaju kao i da ugrožavaju te slonaročito s obzirom na iskustvo Italije, i veliki broj stranaca u zemlji, ali generalno postoji dosta visoka podrška postojećem nivou mjera (6070%), mada je na težem pogođenom zapadu zemlje (Ženeva i Lozana) bilo nešto više javne podrške i za jače mjere. Ipak, sada kada se situacija prilično smiruje i ‘kriva je ispravljena i pada’, ispostavlja se ipak da je Vlada pravilno postupila i da nije bilo potrebe za znatno strožijim mjerama”, kažu oni.

Ističu da je švajcarski zdravstveni sistem uspješno reagovao, ali da su morali da maksimalno angažuju kapacitet kako javnih, tako i privatnih bolnica.

“Bilo je u početku i problema sa manjkom zaštitne

bode. Mjere u Hrvatskoj su slične kao u Crnoj Gori, sa znatnim ograničenjima kretanja, ali nema policijskog časa. Dobra stvar je što u obje naše zemlje možemo reći da je situacija dosad dobro kontrolisana, te da nema velikog broja žrtava i oboljelih. Hrvatska je uspjela održati prilično nisku smrtnost i dobru kontrolu epidemije”, kažu Sanja i Ozren. opreme. Na vrhuncu epidemije, bili su na granici zasićenja, ali koliko je nama poznato, to se srećom nije dogodilo (kao scene iz Italije i Španije)”, pričaju Sanja i Ozren.

Ipak, i pored svega, kako kažu, život u Švajcarskoj se već gotovo potpuno vratio u normalu, pa građani ni ne koriste zaštitnu opremu. Švajcarska je imala više od 30.000 zaraženih i 1.800 preminulih, najviše u Tićinu, Lozani i Ženevi, većinom stariji preko 70 i naročito 80 godina.

“Bilo je dosta ozbiljno, postojala je bojazan da će doći do zasićenja sistema. Ipak, što je najvažnije, situacija je u svakom trenutku bila pod kontrolom”, pričaju oni.

M. Medenica

32

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

MANJA RESTAURACIJA ŽIVKOVIĆEVOG DJELA

Skulptura “Crnogorsko oro” INTERVJU: STEVAN KOPRIVICA, direktor seli se na novu lokaciju

Crnogorsko oro, skulptorsko djelo Mitra Živkovića, koja je već nekoliko godina krasila Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, dio zelene površine između bivše zgrade Vlade i Mosta Blaža Jovanovića, uskoro dobija novo mjesto u glavnom gradu.

Crnogorsko oro simbolizuje ples orlova sa crnogorskih planina. Živkovićev spomenik predstavlja figure Crnogoraca u kolu, u dva reda, ukupnih dimen-

zija 2,90 x 5,20 metara i sastoji se od osam skulptura.

Otkriven je 2016. godine u sklopu proslave desete godišnjice obnavljanja nezavisnosti Crne Gore i za kratko vrijeme postao je jedan od simbola Podgorice. Nakon manje restauracije, ova skulptura će, kao jedno od obilježja grada, veoma zanimljivog svim njenim posjetiocima, dobiti novu atraktivnu lokaciju, u skladu sa simbolikom koju i sama predstavlja.

R.K.

pozorište od ličila na mas Jasno je da je Covid-19 poremetio planove svima, ponajviše kulturi i kulturnim stvaraocima

⌦⌦ Marija Roganović

“IZVINITE, MISLIM DA UMIREM”

Knjiga poezije Lene Ruth Stefanović u izdanju OKF

Knjiga poezije pod naslovom “Izvinite, mislim da umirem”, crnogorske spisateljice Lene Ruth Stefanović, objavljena je u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja i Crnogorskog društva nezavisnih književnika.

Izdavač knjige je Milorad Popović, a urednica Dragana Tripković. Lena Ruth Stefanović piše poeziju i prozu. Do sada je objavila zbirku eseja „Arhetip čuda“ (2006), pjesme u prozi „Io triumpe“ (2008), zbirke pjesama „Đavo, jedna neautorizovana biografija“ (2011) i „Boja promene“ (2013) te romane „Šćer onoga bez đece“ (2017) i „Aimée“ (2019). Uključena je u brojne antologije: „Antologija savremene crnogorske kratke priče na engleskom jeziku“, edicija Kate­drala (2010); „Koret na asfaltu“ – prva antologija crnogorske savremene ženske poezije, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Skener Studio, Zagreb (2013); Američki izbor najbolje evropske proze – “Best European Fiction”, Dal-

key Archive Press (2014); Antologija „Pjesnikinje Crne Gore 1970–2015“‚ J. Vukanović, JU Ratkovićevih večeri poezije, (2017). Prevođena su njena djela na albanski, engleski, poljski i ukra­jinski jezik.

R.K.

Dok željno iščekujemo povratak scenskih umjetnosti, prema prvim prognozama, otvaranje pozorišta biće moguće tek na jesen, u smiraju epidemije Covida-19. Kako u razgovoru za Vikend novine ističe direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica, pozorišta su prva zatvorena i sva je prilika da će posljednja biti i otvorena.

To je razumljivo, pojašnjava dramski pisac, jer je veliki broj ljudi na malom razmaku, u zatvorenom prostoru, a glumci u neposrednom i bliskom kontaktu.

“Pozorište postoji da bi se ukidale socijalne distance, a korona nam nameće upravo suprotno. Vidjeli smo da “teškaška” svjetska pozorišta nemaju namjeru da rade sve do januara, Brodvej i Vest end. Naravno, meni je nezamisliva tolika pauza i na jesen je već predaleko.

Jasno je da ove sezone ne može da bude, jasno je da su upitni ljetni festivali koji bi trebalo da budu kruna sezone. Ukoliko budu otvoreni disko klubovi na otvorenom, ljetnje bašte, onda postoji i realna nada da bi moglo i da se dogodi pozorište na otvorenom, uz primjenu neophodnih mjera zaštite. Pa makar i publika ličila na maskiranu braću Dalton. Ako toga ne bude, onda nadanje da će 1. septembra, recimo, moći da se promišlja o igranju”, ističe prvi čovjek Gradskog pozorišta.

Kako će odlazak u teatar izgledati i funkcionisati, nakon korone, još je neizvjesno, ali će svakako biti u skladu sa propisima Instituta za javno zdravlje.

Pozorište je starije od korone. Starije od država u današnjem obliku, starije od crkve, berzi, biznisa, interesnih sfera, koječega. Preteklo je zabrane, ratove, kuge, totalitarne sisteme, stigmatizacije raznih vrsta, nemaštine.

■■ NIJE SAMO KORONA PROTIVNIK

“Institut za javno zdravlje je jedini mjerodavni i kompetentni arbitar. Sve što su uradili do sada je u domenu istinskog podviga. Nije samo korona bila protivnik. Sretali su se, a i mi sa njima, sa budalastim opstrukcijama, dezinformacijama, politizacijama, mentalitetskim atavizmima. I izborili se. E sad, teatar ima svoje regule, rituale, pravila funkcionisanja. Naizgled, teško spojiva sa pretpostavljenim propisima. Ali, korona je promijenila profil svega što poznajemo, pa vjerovatno i pozorišta. Najbolje bi bilo kada bi taj odvratni virus izumro, pa bi odlazak u pozorište bio ono što je bio više hiljada godina, plemenita svečanost”, navodi Koprivica.

Jasno je da je Covid-19 poremetio planove svima, ponajviše kulturi i kulturnim stvaraocima. Konkretno, ka-

da je o Gradskom pozorištu riječ, 2020. godina je započela kao jedna od najplodonosnijih i najuspješnijih. Do pojave epidemije uspješno su realizovani komadi “Pukovnik ptica” Marka Manojlovića i “Slavuj” Varje Đukić na Večernjoj sceni, kao i lutkarska predstava “Maca papučarica” u režiji Davora Dragojevića.

Takođe, Gradsko je početkom marta bilo domaćin prvog izdanja prestižnog festivala Regionalna unija teatara – RUTA. Trenutno, “na čekanju” je

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

kultura

33

direktor gradskog pozorišta podgorica

jeseni makar publika skiranu braću Dalton Pozorište postoji da bi se ukidale socijalne distance, a korona nam nameće upravo suprotno

Predstave Milivojevića i Mladenovića čekaju Na Večernjoj sceni obustavljene su pripreme ‘Zelene čoje Montenegra’ Moma Kapora u režiji Nikite Milivojevića, koji se radi u koprodukciji sa Budva grad teatrom i Beogradskim dramskim pozorištem. Ambiciozan poduhvat

Kada je o Gradskom pozorištu riječ, 2020. godina je započela kao jedna od najplodonosnijih i najuspješnijih

za koji postoji nada da može biti realizovan ukoliko ‘proradi’ ljetna pozorišna sezona. Sada su neizvjesni i termini početka rada na predstavi ‘Konje ubijaju zar ne’ u režiji Kokana Mladenovića”, podsjeća on.

“Ostani doma”, bila je od presudnog značaja za održavanje našeg duha u životu. Po umješnosti izdvojilo se upravo i Gradsko pozorište, organizovanjem jednog od najznačajnijih poduhvata ove vrste, prvog internet regionalnog festivala teatra za djecu, PIR festa, koji je privukao više od 40.000 posjetilaca.

■■ NIJE SVAKO ■■ NIJE POZORIŠTE BOLESNIK

puno projekata, a finansijski gubitak je očigledan i neminovan za par mjeseci neigranja.

S druge strane, kaže Koprivica, gubitak publike je prividan i za očekivati je da se prevaziđe kada scena oživi, jer o publici suštinski odlučuje kvalitet repertoara.

■■ KORONA ZAUSTAVILA SNJEŽNU KRALJICU

“Gradsko pozorište bilo je u uzlaznoj liniji kada je za-

carevala korona. Prekinula nas je u pripremama i realizaciji ‘Snježne kraljice’ u režiji Jagoša Markovića, na dječijoj sceni. Projekat koji pripada A produkciji sada je na čekanju, jer treba utvrditi nove raspoloživa termine.

U međuvremenu, pokušavaju da produkciono pripreme spektakl za djecu, “Velike istorijske slikovnice”, predviđen za septembar.

“Imamo snage i znanja za sve predviđeno, a imaćemo i mišiće, da u koordinaciji

sa gradom kao osnivačem, prevaziđemo ovo gubitničko razdoblje. Ovo je vrijeme kada su ljudi skloni prenemaganju i kukanju, a korona im je alibi za odustajanja i optuživaja drugih. Nema toga. Ako ne umijemo da prevaziđemo problem, onda ne treba da radimo ovaj posao”, cijeni naš istaknuti dramaturg.

Oporavak pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori nijednog trenutka se ne dovodi u pitanje.

“Pozorište je starije od korone. Starije od država u današnjem obliku, starije od crkve, berzi, biznisa, interesnih sfera, koječega. Preteklo je zabrane, ratove, kuge, totalitarne sisteme, stigmatizacije raznih vrsta, nemaštine. Nije pozorište bolesnik koji treba da se oporavlja.

Onog momenta kada se steknu uslovi za normalan rad, ono će biti tu, dobro ili loše, zavisi od onih koji ga prave, od onih koji ga gledaju, ali će postojati, kao da ničeg nije bilo. Možda će se korona pojaviti kao dramska okolnost, dobar način da se katarzira ta muka”, smatra direktor Gradskog pozorišta.

Brza reakcija Ministarstva kulture u okviru kampanje

ZLO ZA ZLO

“Pokazao se nevjerovatan vitalitet, nakana da se ne predaje, da se održi kultura, neka je to i kroz surogate interneta, da se brine o kulturnom životu i kulturnom odrastanju, kao što se brine o hrani i lijekovima. Poništi kulturni život, poništio si narod, državu. Činilo se ono što se može i mora, ponekad i više od toga. Rezultati će tek biti vidljivi, mnoge stvari su tek začete u doba korone i treba da niknu kad to doba prođe. Ispostaviće se da ‘nije svako zlo za zlo’. A umjetnost ili cijenite ili ne cijenite, nećete imati više ili manje sluha, osjećaja za lijepo i važno, poslije korone nego što ste imali prije.

Umjetnost je konstanta, pandemije su incidenti”, zaključuje Koprivica.

34

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

Foto: Milica Radovanović

INTERVJU: NIKŠIĆANKA JELENA ZVICER, ADU

GLAS I EMOCIJA M

⌦ Danilo Brajković

P

2012.

GODINE JELENA ZVICER PREDSTAVILA JE UMIJEĆE U TAKMIČENJU “JA IMAM TALENAT”

O PRVIJENCU:

Veoma mi je bitno što već sada znam da tekst, muzika, aranžman apsolutno odgovaraju parametrima kvaliteta i što ću kroz nju pokazati ono najbitnije, a to su glas i emocija. Smatram da jedna pjesma ne može toliko pomjeriti granice u kojima je trenutno moja karijera, ali se nadam da ću poslije nje dobiti želju da nastavim, nakon čega tek očekujem neke veće pomake

andemija k o ro na virusa muziku je sa bina i iz koncertnih dvorana premjestila na internet i društvene mreže, na dobro poznat teren za Nikšićanku Jelenu Zvicer.

Smislena muzička “žrvljanja” svršene specijalistkinje Fakulteta dramskih umjetnosti (odsjek Filmska produkcija) na Instagramu hobi su pretvorile u posao, hrabrost i želja za ozbiljnijim potezima doveli su je do svirki, potom i do srbijanskog kompozitora Baneta Opačića, a kroz prvu prolaznu etapu na putu do konačnog cilja želje da ljudi zavole njenu muziku, uskoro će proći pjevajući “Sidro od perja”.

Završetak pripravničkog staža u Crnogorskoj kinoteci Jeleni Zvicer (25) svojevremeno je sugerisao da je vrijeme za nove stranice i detaljniju posvećenost muzici, dotada shvaćenoj kao vrsti hobija. Ipak, da je riječ o nečemu što prevazilazi slobodnu aktivnost Zvicer je potvrdila 2012, hrabro se uhvativši ukoštac sa učešćem u takmičenju “Ja imam talenat”, što je djelimično približilo i domaćoj i regionalnoj publici. Imajući u vidu da svira klavir (iz doba Osnovne muzičke škole ‘Dara Čoko-

rilo’), gitaru (samouka) i osnovnu ritam sekciju (još jedan adut sa nastupa) stekla je sasvim dovoljno samopouzdanja da na Instagram profilu, sa simpatičnim umjetničkim potpisom - Žvrljotina, obrađujući nadaleko poznate domaće i inostrane hitove opipa puls publike. Pratioci su joj umjesto aplauza podarili “lajkove” i poruke podrške, sve to nije promaklo ni organizatorima mnogih svirki, ponajviše klupskih, tako da se dobar dio Crne Gore već upoznao sa njenim samostalnim radom i vještinom kombinovanja različitih instrumenata, mada je u prv o m planu uvijek pjevanje.

O prvoj pravoj pjesmi, saradnji sa Opačićem (čiji potpis, recimo, krasi hitove Marije Šerifović, Željka Vasića, Goce Tržan, Dženana Lončarevića), stečenim iskustvima sa dvije strane ekrana, jurenju snova i “žrvljanju” koje je dobilo smisao, Zvicer je govorila u intervjuu za Vikend novine.

VN: Krajem februara na Instagram profilu najavila si da plod saradnje sa Opačićem kuca na vrata. Kako je došlo do prilike da ostvariš tu vrstu saradnje sa njim, imajući u vidu da je svakodnevno “zatrpan” projektima sa potpisom nadaleko poznatih izvođača i da li je situacija u vezi sa pandemijom korona virusa uticala na to da ćemo morati još da se strpimo prije nego što singl bude u etru?

ZVICER: Početak ove godine mi je donio nešto što mi je već dugo trebalo, a to je hrabrost koja je proistekla iz želje da konačno uradim nešto ozbiljnije - i za sebe i za ljude koji vole i poštuju to što sam dosada uradila. Saradnja Opačića i mene je započela poslije moje

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

ZABAVA

35

UT NOVOG TALASA DOMAĆE MUZIKE, ZA VN O PRVIJENCU I KARIJERI

MOJE SU “SIDRO OD PERJA” kratke poruke, ne nadajući se da ću na nju uopšte dobiti odgovor, a stigao je čak istog časa.

Saradnju smo držali u tajnosti dva mjeseca, sve do momenta dok nismo odlučili da mali dio predstavimo ljudima. Već u tom periodu je aranžman počeo da se priprema, ali baš u trenutku kada je trebalo da uđem u studio desila se situacija sa pandemijom, tako da sam bila spriječena da otputujem u Srbiju. Uporedo sam radila i na pripremi spota, dok je plan bio da se singl nađe u etru prije ljeta, ali sasvim je jasno da se to, nažalost, neće desiti.

VN: Objavljivanje singla važan je trenutak u životu svih koji se na bilo koji način bave muzikom, a priča u tvom slučaju naročito dobija na značaju jer je riječ o prvijencu. Kakvu numeru ti je Opačić prepustio i vjeruješ li da je to pravi izbor za, kako si napisala, priliku koja te vodi ka ostvarenju onog što si sanjala?

ZVICER: Uvijek mi je bilo bitno šta to pjevam, kakav tekst prenosim ljudima i baš zbog toga mislim da je ovo pravi izbor za mene. Smatram da je kod svih nas izvođača ta prva pjesma važna kao kruna svega što je dosada urađeno, kao i početak svega što će tek doći. Za aranžman je zadužen Marijo Pajić, koji je sarađivao, takođe, sa velikim imenima muzičke scene, čiji stil mi se veoma dopada i podudara sa onim o čemu sam sanjala. Nevjerovatno mi je zadovoljstvo što sarađujem sa tako velikim profesionalcima koji su mi posvećenošću i odnosom prema meni skinuli teret neiskustva sa leđa, jer im aspolutno vjeru-

Jelena Zvicer

jem - najviše iz razloga što sam se uvjerila da je njihova slika o meni i o mojoj muzici apsolutno onakva kakvu zapravo i vidim i zamišljam.

VN: Konačne obrise na osnovu kojih možemo komentarisati pjesma će dobiti kada bude u etru, ali je i na osnovu tizera jasno da možeš očekivati podršku i pohvale onih koji prate tvoj rad. U tom smislu, šta očekuješ da će numera konkretno donijeti tvojoj karijeri i životu? Hoće li biti dovoljno snažna da ti otvori vrata neke još ozbiljnije priče u odnosu na ovu koju vidimo na Instagramu?

ZVICER: Iskreno, za mene je ovaj korak veoma bitan u profesionalnom smislu, a naročito u emotivnom, jer sam dugo čekala i tražila “onu moju prvu pravu pjesmu”. U protekle dvije godine sam nastupala veoma često po Crnoj Gori i upoznala ljude sa onim što radim, donekle se pomjerila iz zone komfora kada je u pitanju repertoar. Jedino što očekujem je da nakon završetka projekta budem ta koja će biti oduševljena i ponosna na nju.

Veoma mi je bitno što već sada znam da tekst, muzika, aranžman apsolutno odgovaraju parametrima kvaliteta i što ću kroz nju pokazati ono najbitnije, a to su glas i emocija. Smatram da jedna pjesma ne može toliko pomjeriti granice u kojima je trenutno moja karijera, ali se nadam da ću poslije nje dobiti želju da nastavim, nakon čega tek očekujem neke veće pomake. Jedina želja koju imam jeste da ljudi vole moju muziku.

VN: Jedna si od pripadnica domaće muzičke scene koja je iskoristila blagodeti društvenih mreža i vremenom se pozicionirala u osobu na čijem profilu uvijek možemo čuti zanimljive i šarolike obrade. Šta te je najviše motivisalo da se posvetiš tom aspektu građenja karijere, zašto baš s potpisom Žvrljotina i jesi li očekivala da

ćeš dostići prilično zavidan broj ljudi koji to podržavaju, imajući u vidu naše prilike?

ZVICER: Ubrzo nakon moje odluke da se ozbiljnije posvetim nastupima i publici došlo je ono što zaista nisam očekivala, a to je ogroman broj ljudi koji dolaze na moje nastupe i sa oduševljenjem odlaze sa njih. Već u tom trenutku sam bila primorana da se pojavim i na društvenim mrežama. Činjenica koja potkrepljuje to da se nisam nadala ovolikom opsegu ljudi koji to podržavaju je upravo i taj potpis. Ne znam zašto sam to napisala, za to objašnjenje nemam odgovor. Mislim da se upravo na kraju desilo da je sve to što sam dosada u životu “naškrabala” i “nažvrljala” dobilo, ipak, na kraju neki obris i smisao. Kada sam htjela da promijenim, već je bilo kasno (smijeh).

VN: Lijepo je vidjeti silne komentare i preglede, ali bi iskusniji muzičari rekli - ipak to nije suština muzike. Baš kao i sve u vezi sa takmičenjem “Ja imam talenat” u kom si svojevremeno okušala sreću. Jesi li saglasna s tim da pravi test tvoj talenat, ipak, očekuje kada se nađeš sa druge strane ekrana?

ZVICER: Smatram da je atmosfera koja se prenosi sa druge strane ekrana i ona koja se prenosi uživo ljudima apsolutno različita i neuporediva. Sa druge strane ekrana je, po mom mišljenju, najbitnije iskustvo i oblikovanje svega što osoba nudi u paketu, čime i kontaktirate sa mnogo više ljudi koji su upravo ti koji ocjenjuju vaš talenat i umijeće. Ipak, kada nastupate uživo vi ste neko ko mora da pristupi ljudima iskreno, jer je to jedini način na koji možete zaista direktno da im pokažete emocije, prenesete energiju i na licu mjesta vidite njihove reakcije, koje su ključne u sticanju iskustva i znanja u ovom poslu.

VN: Jedna od “zamki” ovakvog načina predstavljanja javnosti je što u nekom trenutku kvalitet uvijek ispli-

va i učini da od hobija čitava priča polako preraste u posao, nastupe i van mreže. Da li se to desilo i u tvom slučaju i jesi li uspjela da se prilagodiš funkcionisanju na tom drugačijem terenu?

Konkretno - “leže” li ti klupske svirke?

ZVICER: Nakon završetka obrazovanja i svih obaveza koje dolaze uz to, a kojima sam bila veoma posvećena, shvatila sam da konačno imam vremena da se posvetim najvećoj ljubavi, muzici. Sve što sam u tom trenutku željela jeste da sviram i pjevam. Nisam očekivala tako brze i toliko brojne povratne reakcije ljudi koji su zapravo i zaslužni za to što nisam odustala, već što pravim polako, ali sigurno, korak po korak dalje. Ipak, mogu da uporedim početak sa ovim trenutkom u kom se sad nalazim. Ljubav prema muzici je ostala ista, a sve ostalo se povećalo: želja za aktivnijim bavljenjem, odgovornost prema ljudima i zahvalnost na svemu što sa te druge strane dobijam.

VN: Ne računajući saradnju sa Opačićem, stičem utisak da si do sada u karijeri bila sam svoj gazda, što je na duže staze malo kome pošlo za rukom. Hoćeš li uspjeti da istraješ u toj namjeri i vidiš li sebe isključivo u solo priči?

ZVICER: Kada mi je ovo postao posao, shvatila sam koliko fizičko i emotivno trošenje je u pitanju, iako mislim da je meni sve to još teže, jer nastupam sama svirajući gitaru, prateći sebe osnovnim ritmom uz pomoć ritam pedala i uz sve to pjevam. Kada sam počela da primjećujem da su ljudi to krenuli da cijene - dobila sam neku neobjašnjivu želju da baš tako i nastavim. Putujući u svemu ovome sama, zaključila sam da sve ima svoje prednosti i mane. Već sada se situacija mijenja pa imam ljude koji vjeruju u mene i kroz zajedničku saradnju stoje uz mene kao podrška i sasvim je nebitno jesu li na sceni ili iza nje.

Fale nam i prilike i prostor VN: Nažalost, u Crnoj Gori mladi i neafirmisani izvođači teško uspijevaju da se izbore za značajnije mjesto na sceni, iako većina iskusnijih stagnira, ali i dalje su favorizovani zbog starih zasluga. Misliš li da je vrijeme da se situacija promijeni i da konačno dobijemo novi talas izvođača koji će pokušati da donese toliko potrebno osvježenje?

ZVICER: Sigurna sam da je Crna Gora već dobila taj novi talas izvođača koji donose potrebno osvježenje, ali na područjima i mjestima gdje nam je to omogućeno. Ipak smo mi izvođači koji nismo uspjeli da zahvatimo prilike kao što su festivali u Crnoj Gori, evo sad čak ni Monteviziju. Nemamo dovoljno prilika i prostora da se medijski predstavimo publici, dok je jedini prostor koji bezuslovno imamo na raspolaganju onaj na društvenim mrežama, koje su, ipak, ograničene kada je publika u pitanju.

Taj prostor je veoma varljiv i rizičan kad je oblikovanje i predstavljanje u pitanju. Svi se ponasob borimo za to neko lično i zajedničko mjesto, a glavna suština je da što više radimo na sebi - uživamo u svom poslu, upoznavajući ljude, šireći krug publike koju samo vrijeme može oblikovati.

36

ASTROLOGIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

SATURN U VODOLIJI OD 22. MARTA 2020. DO 7. MARTA 2023.

NA KOJI NAČIN MOŽEMO POSTATI BOLJI

⌦Jovanka Blagojević, astrolog Saturn predstavlja princip učenja i u individualnom horoskopu njegov uticaj povezuje se sa procesom sazrijevanja. Najčešće ćete čitati da ga nazivaju mučiteljem i učiteljem, ali njegovo značenje je odgovornost prema onome što činimo i onome što ne činimo. Saturn nas “tjera” da preispitamo sopstveno ponašanje, da shvatimo da pomoći nema sa strane, da je naš životni put samo naš, da smo odgovorni za svoje postupke i da zaboravimo na onu dobro poznatu parolu za odbranu - “nepravedno sam kažnjen/a”, “život nije pravedan prema meni”. Saturn nas budi kreirajući teškoće, prepreke, ograničenja, okreće nas sebi i uči nas da shvatimo da je naša odgovornost za ono što nam se dešava velika.

Saturn je i ambicija, organizacija, karijera, status, odgovornost, ali i kašnjenje, čekanje, strpljenje, tuga. Njegovo djelovanje je sporo ali trajno.

■ (NE)HARMONIČNO DJELOVANJE

U harmoničnom djelovanju Saturn stvara snažnu volju i moral, pravednost, osjećaj dužnosti, samostalnost, oprez i racionalne izbore. U neharmoničnom djelovanju često je uzrok nepovjerljivosti, škrtosti, hladnoće, pesimizma, restrikcija, depresija, sukoba sa autoritetima.

Tamo gdje se on nalazi u natalnom horoskopu tu su naše najveće nesigurnosti, ali će dati sliku onoga gdje smo najodgovorniji, gdje imamo naročito ozbiljan pristup i kako se nosimo sa ograničenjima.

Polje u kojem nam se u horoskopu nalazi Saturn predstavlja oblast u kojoj ćemo, u ovom životu, morati više da se potrudimo i u okviru koje ćemo doživjeti najveća ograničenja. Od nas se traži ula-

ganje u oblastima na koje se odnosi kuća u kojoj se on nalazi i kada se usvoji samodisiplina, upornost i istrajnost, postaje se potpuno slobodan.

Saturn cio Zodijački krug obiđe za nepunih 30 godina. Prosječna osoba u toku života doživi dva Saturnova povratka, neka i tri. U jednom znaku boravi oko dvije i po godine.

U znak Vodolije ušao je 22. marta 2020, 11. maja krenuće u retrogradni hod sa 1° VodoBlagojević

lije. Potom, 2. jula će se vratiti još jednom u Jarca, 29. septembra će krenuti direktno sa 25° Jarca, da bi 17. decembra konačno prešao u Vodoliju sve do 7. marta 2023. Poslije 26 godina, Saturn je ušao u znak Vodolije. Posljednji put u ovom znaku je bio 1991, 1992. i 1993. (od februara 1991. do januara 1994.) pa navedenim generacijama slijedi prvi Saturnov povratak. Rođeni u navedenim generacijama su, vjerovatno, u prvoj polovini života imali malo prijatelja i zbog toga su se osjećali usamljeno. Vizija o tome da su svi ljudi jednaki, da svi ljudi međusobno treba da žive u ljubavi i slozi, u mladosti im donosi mnoga razočarenja.

To je umnogome dovelo do zatvaranja prema drugima, pri čemu ovdje Saturn ne ruši privrženost prema ljudima i humanost, već uči racionalnosti i razumnosti u odnosu sa drugim ljudima. Savjet rođenima u navedenim godinama je da razviju odgovornost na planu ličnih želja, jer Saturn ovdje donosi restrikcije i tjera vas da prepoznate ono što je za vas od suštinske važnosti i da se tome posvetite.

To će biti teže jer će vas uvijek ometati druge stvari. U naredne dvije i po godine razvijaćete samodisciplinu, izdržljivost, strpljenje i suočiti se sa onom ozbiljnom stranom života. Te 1992. sa svojom porodicom napustila sam porodično ognjište i izbjegla iz Bosne, gdje smo živjeli prije rata (Saturn je tada bio u konjunk-

ciji sa mojim natalnim Marsom u Vodoliji, vladarom moje 4. kuće). U navedenom periodu Jugoslavija se raspadala. Saturn u Vodoliji dovešće do originalnih naučnih otkrića, novih primjena naučnih zakona, novih promjena i zakona o elektronskim komunikacijama, elektronskim medijima, istjerivanje pravde i korjenite promjene. Spajaju se staro i novo, prošlost i budućnost, tradicija i moderno.

Na globalnom, a i individualnom planu, doći će do odbacivanja starih uvjerenja i promjena iz temelja i što se više budemo istim odupirali, težili da zadržimo trenutne obrasce, to će po nas biti teže.

■ OZBILJNE

TRANSFORMACIJE

Saturn u Vodoliji je, odmah po ulasku u znak, donio obrazovanje putem inerneta, pa su se mnogi prilagođavali novim uslovima rada. Došlo je i do prekida putovanja, zastoja avio- saobraćaja, zatvaranja granica. Na globalnom planu donijeće mogućnost elementarnih nepogoda, posebno oluja i tornada, pa čak i zemljotresa, društvenih promjena, promjena sistema i novog poretka, promjena novca (elektronsko plaćanje) padove sa visina (krovova, stijena, litica, merdevina), moždanih udara i bolesti nervnog sistema, podložnost kvarovima električnih instalacija, promjene sredstava internet komunikacije, kao i ve-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

Saturn u Vodoliji najviše će nas naučiti da se udružimo i zajedno radimo kako bismo svijet učinili boljim mjestom za život. Zato nije slučajno što je uticao na kolektivnu krizu koju prolazimo, strahove i izolaciju, sa ciljem da spoznamo nove mogućnosti i da poslije naša sloboda služi čovječanstvu. Spremite se i na tehnološke inovacije kao i na dominaciju informacionih kompanija. Vodolija je princip humanosti, želja za promjenom i poboljšanjem, nekad destruktivna i radikalna u težnji za jednakosti i ljubavi prema svijetu u kome živimo. Saturn u Vodoliji donosi ozbiljne transformacije kroz krize i podizanje kolektivne ljudske svijesti. Na individualnom planu od nas će se tražiti promjene načina života ali kroz samosvijest, podsjetiće nas da se okrenemo sebi, da radimo na svojoj individualnosti, da sistematizujemo svoje znanje i iskustva iz prošlosti i spoznamo šta je ono što je suštinski važno u našem životu. ću odgovornost prema prijateljima i grupama. Kroz bolna iskustva u međuljudskim odnosima učiće nas da štitimo interese drugih kao svoje,

da razumijemo potrebe drugih, budemo lojalni, pa će mnoga prijateljstva biti na testu, neki će se osjećati izdano i razočarano.

■ UVOD U 2021.

Dalje, 2. jula Satrun će se vratiti još jednom u znak Jarca, a 29. septembra će krenuti

ASTROLOGIJA Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com

direktno sa 25° Jarca. Saturn se vraća zbog nečega što moramo da ponovimo i da završimo ono što nijesmo završili, odgovornost koju nijesmo prihvatili, dug koji nijesmo platili ili da se povežemo sa nečim što nijesmo završili u cilju izgradnje nečega novog.

Retrogradni Saturn je uvijek podsjećanje na ono što smo radili u prethodnom periodu a što nije zaokruženo. Ako ste imali neku situaciju koja je završena sa osjećajem da nešto nije u redu, ako ste ostali nedorečeni, sada će doći na red i na to. Sve zavisi od toga kojim natalnim poljem u va-

37

šem ličnom horoskopu valada Satrun i kroz koje natalno polje će prolaziti. U zavisnosti od toga, pozvaće vas opet na odgovornost u određenoj oblasti života. Retrogradni Saturn u Jarcu će vas podsjetiti na čemu stojite, kakvi su vam temelji i da li ste dovoljno posvećeni onome čemu stremite u određenoj životnoj oblasti. Sada ste, zapravo, pozvani da preispitate ambicije. Takođe, 17. decembra Saturn ponovo prelazi u znak Vodolije sve do 7. marta 2023, 19. decembra pridružuje mu se i Jupiter, pa će ova konjunkcija biti samo najava novog i drugačijeg perioda.

Ova godina je samo uvertira u ono što nas tek čeka 2021.

Insistiraće se na tome da se ne prave klasne, rasne i religijske razlike, da društvene i moralne vrijednosti budu u svakom pogledu univezalne. Doći će do promjene društvenog poretka, dakle, širenje svega što imamo priliku da vidimo već sada u periodu od 22. marta do 2. jula. Ovaj period je samo test i nagovještaj velikih globalnih promjena. (SLJEDEĆEG VIKENDA ČEKA VAS TEKST O UTICAJU TRANZITNOG SATURNA U VODOLIJI NA PODZNAKE)

38 LAKŠA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

FRANFRANZAGOCUSKI SLOŽENO VORNICI CUSKI BASNO- FUDBALER SLOVO ELITIZMA PISAC NIKOLAS

UČESNICI ZATRPAŽITELJ OSOBLJE U NEKOM VANJE ALBANIJE DOGA(LAT.) ORANJEM ĐAJU

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

FOTO UBOD

ŠUPLJA MJERA ZA SIMBOL TEŽINU BARIJUMA (MN.)

VELIKA RIJEKA U SIBIRU SKITNICA

UOČAVANJE PRISTANIŠTE SKANDINAVSKA AVIO KOMPANIJA

FRANCUSKI FILMSKI SNIMATELJ, ANRI VRSTA SILE U MEHANICI (MN.)

NEPRIJATAN MIRIS IZ USTA OZNAKA ZA ZAPAD NIJEDNA OSOBA

SKINUTI SEDLO SA KONJA KOJA BOLUJE OD ANOREKSIJE MUSLIM. MUŠKO IME STARIJI (SKR.)

MIRISNA TROPSKA BILJKA GUŽVA, METEŽ PJESMA Đ. BALAŠEVIĆA

OZNAKA ZA ALT MALA AVLIJA

PJEVAČ LUKAS

20. SLOVO

HVALOSPJEV SVITAK TKANINE, TRUBA (MN.)

POSTOLJE TOPOVSKE CIJEVI (MN.) POČETI PITI SKR. ZA VOLUMEN LOPATICA ZA ČIŠĆENJE PLUGA

Oregon - prizor koji ostavlja bez daha

JEDAN UZVIK

GRAD U BOKI KOTORSKOJ POSUDA ZA PRANJE VEŠA OMAMLJEN PIĆEM

RIJEKA U ITALIJI OZNAKA ZA RADIJUS POČETAK NJIVE

JEDAN RODITELJ OGLAŠAVANJE RIKOM (MN.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: NATAŠA ŠOLAK, ANOLIS, AINU, UDVARAČ, TAR, ŠRAM, BERETA, TEROR, TAROT, RAI, ORIJALI, BA, ITERATIV, KOSA LINIJA, SOBARI, AVRI, G, BITLSI, IĆ, OLO, R, KVIZ, CARINA, IMUĆAN.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2626

8 3

4

2

4

1

7

9

3

6

8

7

5

3

4

1

8

6

9

2

4

1

8

2

9

6

5

3

7

2

9

6

7

5

3

1

8

4

6

7

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5

3

8

3

5

9

5

1

6

7 6

7

7 9 6

5 1

8

6

2

7

4

1

4

1

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

9 4

9

2

5

7

2013-12-22

Medium level

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16 5

8

4

Daily Sudoku puzzle No. 2627

9 6 1 8 3 4 7 2 9 www.sudokukingdom.com 4 3 8 7 5 6 2 9 4

8

7

9

Play sudoku online at:

Medium level

6

5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-12-21

5

www.sudokukingdom.com Jaguar - sinonim za moć

9

6

2

7

4

3

5

8

1

5

1

7

2

8

6

3

4

9

3

8

4

5

1

9

7

6

2

1

9

8

4

2

5

6

7

3

7

2

5

3

6

8

9

1

4

6

4

3

9

7

1

2

5

8

8

5

1

6

9

2

4

3

7

4

3

9

1

5

7

8

2

6

2

7

6

8

3

4

1

9

5

1

9

8 9

3

2

3

3

1

4 8

4 8

3

1

6

2

3

4

9

2

4

6

7

5 7

1

9

6

FOTO UBOD

HRVATSKI MJESTO KOMPOKOD ZITOR MAKARLISINSKI SKE

TEŽA

Novosadski kej dan nakon ukidanja policijskog časa

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

SKUPINE KOJE SE AMERIČKI ZAOBAVE KOŠARKAŠ DŽON KUPLJEN KRIMIHARIS NALOM

STIL U DŽEZU

RAZDOBLJE U JUPITEROV ENO, ETO RAZVOJU MJESEC ZEMLJE

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

SJAJAN, BIJELI METAL

CELZIJUS

FRANCUSKI PISAC

SIT

STRUČNJACI ZA AGROBIOLOGIJU POLET NASTAVNA JEDINICA

VAZALNI POREZ

ISLANDS. KRUNA ST. GRČKI BASNOPISAC

MUSLIMANSKI MJESEC POSTA POSTATI NIJEM

UZVIK RADOSTI ZAPAD

GORNJI DOM PARLAMENTA (MN.)

HOĆU (KR.) OZNAKA KIKINDE

OZNAKA RUME POSREDNIK NA BERZI PJEVAČ REDING

KEC U KARTAMA JEDNO ČULO

OZNAKA LUKSEMBURGA

OSTACI STAROG BRODA ZBIRKA VINA

AKTIVNA VOJNA LICA (SKR.) ROMAN KARLA MAJA AMERIČKA GLUMICA RIČARDS ČUKOTSKOKAMČATSKI NAROD ENGLESKI KOMPOZITOR, DŽON PRED (DALM.)

NAŠA OZNAKA ZA ČELIK

LUKA U ITALIJI BELGIJA BIVŠI INDIJSKI DRŽAVNIK ŠASTRI

UPREGNUT ZLOBNICA IZ ''101.

DALMATINCA''

Play sudoku online at: PROIZVOĐAČ ČIPKI

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Biće sve u redu

4

2015-07-13

6

Medium level

2

7 7

Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

www.sudokukingdom.com 8 2 6 7 5 3 9 1

3

5

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ZAPAŽANJE, OB, ALEKAN, LUKA, OBRTNE SILE, RASEDLATI, Z, ANOREKSIČNA, VANILA, SAID, ACA, A, STRKA, NJ, LAFETI, OH, EP, VOL, ROLNE, KORITO, OPIJEN, TIĆINO, OTAC, R, RIKANJA.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3195

Play sudoku online at:

UZORI

3

1

4

3

7

4

6

1

9

2

5

8

1

5

9

2

8

4

6

7

3

4

3

7

1

9

5

8

6

2

6

8

2

4

3

7

1

9

5

5

9

1

8

6

2

4

3

7

7

4

3

9

2

6

5

8

1

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2959

2014-11-19

1

2 9

1

2

Medium level

7 6

5 8

3

9

9 1 5Puzzle 3 4 solution: 8 7 2 6

8

7

3

7 1

4 2

4

2 4 3

8

3

8 6

7

5

8

2 6 8 5 7 1 3 4 9 Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22

4

5

9

5

7

3

4

1

8

9

6

2

6

1

4

8

2

9

6

5

3

7

9

2

6

7

5

3

1

8

4

4

6

3

7

1

4

9

8

2

5

4

9

2

8

3

5

6

7

1

8

5

1

6

7

2

3

4

9

7

1

5

3

8

4

2

9

6

3

6

9

5

2

7

4

1

8

2

8

4

9

6

1

7

5

3

3 3

5 9

8

6

1 1

1

1

5

7

5

6 7

9

6

40

Mali oglasi

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem: • veliki izbor umjetničkih slika-veoma povoljno •srebrne perpere,original novac stare Crne Gore ******* Kupujem filateliju okupaciju Crne Gore.

Kontakt telefon 069 / 051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Povoljno!

Tel: 067/898-614 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767

Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući.

Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke.

Tel: 069/678-618 Prodajem imanje 17 ha u Studenca, 30km od Žabljaka. Tel: 069/678-618 Profesor francuskog daje časove osnovcima I srednjoškolcima,kao I latinskog jezika za srednjoškolce. Sve vrste prevoda. Tel: 068/391-168

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Majski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

BEZ PUBLIKE, ALI KONAČNO FUDBAL NA STARTU KOR

?

DA LI STE ZNALI

Korona virus je napravio revoluciju u fudbalu - ako i kada se sezona nastavi, svaka fudbalska ekipa će moći da izvrši pet umjesto dosadašnje tri izmjene. To je potvrdila Međunarodna fudbalska federacija (FIFA), nakon što je tu izmjenu usvojila IFAB, bord zadužen za promjenu pravila u fudbalu.

BOSKE ILI MUGI, FUDBAL

Uspavana planeta polako se budi, čovječanstvo je (bar za sada) uspjelo da uspori pandemiju virusa “Kovid-19”, život se stidljivo vraća u normalu... A sa njim ponovo se rađa i fudbal, koji je osim u par slabijih liga, tokom posljednja dva mjeseca bio potpuno zaustavljan.

Prva stranica nove fudbalske ere okrenuće se na Dalekom istoku, u Koreji. Zemlja koja je i prije “Kovida-19” znala kako se dobijaju bitke sa opakim virusima od ovog vikenda uživaće u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu.

“K liga 1” krenula je juče bez gledalaca, na startu šampion Jeonbuk bio je bolji od Suvona, ali prave stvari za nas u Crnoj Gori desiće se danas rano ujutro (subota, 09.30h) po našem vremenu.

Dva Crnogorca, dva momka koje navijači u našoj zemlji posebno obožavaju, naći će se oči u oči u prvom kolu - Dejan Damjanović sa Daeguom u gostima napada Stefana Mugošu i Inčeon.

Jedan je već veteran ove lige, živa legenda, drugi polako osvaja Koreju.

■ ŽIVOT NORMALAN, NEOBIČNO BEZ NAVIJAČA

Dva sjajna napadača početak nove sezone i današnji međusobni okršaj najavila su za Dnevne novine, a na početku su se dotakli i situacije u Koreji, jednoj od rijetkih zemalja koja od starta bila potpuno spremna za borbu protiv novog korona virusa.

“Situacija u zemlji je po kontrolom, ‘naleti’ poneki novi slučaj, ali brzo se suzbija - u suštini situaci-

SPORTSKI EKRAN Subota ARENA SPORT 1 09.30______ Inčon - Daegu, fudbal

SPORT KLUB 1 13.55___Slavija - Torpedo, fudbal 15.55_______Neman - Ruh, fudbal

Nedjelja

ARENA SPORT 1 09.30_____Gangvon - Seul, fudbal

Najveći uspjeh Daegu je napravio 2018. osvajanjem Kupa Koreje (samo dvije godine nakon ulaska iz Druge lige), dok je Inčeon 2005. bio vicešampion države

11 GOLOVA NEDOSTAJE DEJANU DAMJANOVIĆU DO BROJKE OD 200 POGODAKA U KOREJSKOJ LIGI, ČIME BI POSTAO PRVI STRANAC KOJI JE PREBACIO TAJ BROJ

ja je OK i ne brinemo ni o čemu”, poručio je Damjanović.

“Ovdje je stanje potpuno normalno”, dodao je Mugoša. “Sve je otvoreno, uopšte se više ne osjeća strah od virusa, iako se, naravno, svi paze, nose maske i dalje su oprezni. Sve se vratilo u normalu kao što je i prije bilo - život funkcioniše”.

Sve je kao prije, osim na fudbalskim stadionima, pošto će početak lige obilježiti i prazne tribine.

“Ne znamo uopšte kako će sve da izgleda, ali je jasno da će biti specifična situacija”, smatra Damjanović. “Mislim da ćemo morati da nosimo maske do samog početka utakmice, mjeriće nam temperaturu i po nekoliko puta dnevno, nema rukovanja, publike, ali moramo da se naviknemo na to. Nemam osjećaj da počinje, ali najvažnije je da sve konačno kreće. Imali smo stvarno velika četiri mjeseca da se spremimo”.

Ipak, čini se da će fudbal bez navijača u Koreji brzo biti prošlost. “Šta je tu je - moramo da se prilagodimo, iako mislim da neće sve to još

DAMJANOVIĆ I REKORDI Stefan Mugoša je nova zvijezda “K lige 1”, a Dejan Damjanović legenda, čovjek pored čijeg imena stoje mnogi rekordi. Boske je sa 189 golova drugi najbolji strijelac u istoriji lige, a ispred njega je samo Li Dong-Gok sa 224. Našeg fudbalera, dakle, dijeli samo 11 pogodaka da posta-

ne prvi stranac u istoriji koji je prebacio brojku 200. Uz sve to blizu je i u klubu 5050 (preko 50 golova i asistencija), od kojeg ga dijeli samo nekoliko asistencija.

“Iskreno, ne razmišljam o rekordima niti ih jurim, iako bi zaista bilo lijepo da sve to ostvarim”, istakao je Damjanović.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

43

REJSKE “K LIGE 1” DUEL NAŠIH DAMJANOVIĆA I MUGOŠE SUBOTA, 09.30H

L SE PONOVO RAĐA NA ISTOKU DIREKTNO NA TV ARENA SPORT

Mečeve korejske “K lige 1” ove sezone prenosiće kablovska televizija Arena sport, pa će tako i gledaoci u Crnoj Gori moći danas od 09.30h da gledaju međusobni meč Dejana Damjanovića i Stefana Mugoše.

dugo potrajati, već da će se publika na stadione vratiti možda i za mjesec”, optimista je Mugoša. “Mi smo imali generalnu probu protiv Seul Elanda, ekipe iz Druge lige, na našem stadionu, ali sigurno da će biti neobično pred praznim tribinama u šampionatu”.

■ KO DOBIJE,

PLAĆA VEČERU

Današnji međusobni duel u blizini granice sa Sjevernom Korejom biće prilika i da se dvije crnogorske zvijezde “K lige 1” pozdrave poslije duže vremena.

“Mugi i ja se čujemo svakodnevno, a gledamo se kad nam obaveze to dozvole. Sada ćemo igrati jedan protiv drugog, ali nema nekog posebnog ‘peckanja’ između nas, vjerovatno će biti da ko dobije taj plati večeru”, našalio se

Damjanović. “Čujemo se redovno i gledamo - sad dolaze u Inčon i sigurno da ćemo se vidjeti, popiti kafu i malo ispričati”, dodao je Mugoša.

Golgeter Inčeona, s druge strane, zna da njegov tim već na startu očekuje žestok protivnik.

“Svi nestrpljivo čekamo da konačno počnu utakmice, a već na staru nas očekuje interesantan duel protiv Bosketa i ekipe koja ima dobar sastav”, smatra nekadašnji napadač Budućnosti. “Zadržali su tim od prošle godine, a još su jači za par igrača koje su doveli uključujući i njega. Prošle godine su bili blizu velike trojke u Koreji - Jeonbuka, Ulsana Seula. Međutim, tek je početak, nismo dugo imali utakmica i sigurno će biti interesantno”.

■ BOSKE ZA VRH, MUGOŠA ZA OPSTANAK

Kada su u pitanju ambicije u novoj sezoni, one će biti različite kod naša dva fudbalera - Daegu mnogi vide kao tim koji će se boriti za vrh, dok Inčeon kao i prošle sezone očekuje borba za opstanak.

“Zadovoljan sam kako moj tim izgleda, mislim da imamo ozbiljnu ekipu”, potencirao je Damjanović. “Prošle sezone nam je u posljednjem trenutku izmakao plasman u Ligu šampiona, ali mislim da ove godine imamo tim za mjesto među četiri najbolja što bi značio i plasman u azijsku elitu.”

Liga šampiona će biti cilj, ali...

“Mnogi mediji nas vide i kao potencijalnu minu i tim koji bi mogao da se bori za titulu”, objasnio je Boske. “Imamo odlične strane igrače, možda je rano za to, ali čini mi se najbolje sa kojima sam igrao”.

Inčeon i Mugoša žele opstanak, ali da ga obezbijede mnogo ranije nego što je to bio slučaj u prošloj sezoni.

“Da, cilj je da budemo bolji nego prošle godine, tačnije da se ne borimo do posljednjeg kola za opstanak. Vidjećemo kako će stvari ići, promijenili smo mnogo igrača, došao je novi trener, a promijenili smo i sistem igre”, istakao je Mugoša.

A na ličnom planu?

“Da pomognem ekipi, postignem što više golova i da tako što ranije obezbijedimo opstanak u K ligi 1”, jasna je “devetka” Inčona.

Fudbal se ponovo rađa na istoku, a nakon njega u Njemačkoj...

A potom i u cijelom svijetu - slijede dani za uživanje.

K.B.-B.T.

8

PUTA JE ŠAMPION KOREJE BIO POHANG - NAJVIŠE OD SVIH. KADA JE U PITANJU PROFESIONALNA ERA (OD 1983) NEPRIKOSNOVENI SU SEONGNAM I AKTUELNI PRVAK JEONBUK SA PO SEDAM TITULA

Boske o Mugoši: Biće bolji od mene u Koreji i Crnoj Gori Osim što su sjajni napadači Damjanovića i Mugošu veže i to što su u reprezentaciji prešli put od momaka iz sjenke do onih koji pogađaju kada je najteže, onih koje navijači najviše obožavaju. Ono što je ranije među “sokolovima” bio Boske, sada je Mugi.

“Ako sve bude kako treba Mugi će da bude mnogo bolji od mene i što se tiče Koreje, ali i reprezentacije. ‘Legla’ mu je Koreja, ta ze-

mlja ga je zavoljela, kao i on nju.

Liga je izuzetno zahtjevna, ali kada je ‘provališ’ možeš da se igraš”, biranim riječima je o mlađem kolegi govorio Damjanović. “Mislim da je napravio pravu stvar - radi mnogo, postiže golove, a to mu podiže samopouzdanje što se vidi i kroz reprezentaciju. Biće još bolji, vjerujte mi - on je svijetla budućnost Koreje i Crne Gore”.

Mugoši, s druge strane, prija ta

nova uloga...

“Ponosan sam. Naravno da je lijepo čuti kako sam jedan od omiljenih igrača - pogotovo kad se radi o tvojoj zemlji. Trudim se i dajem sve od sebe pogotovo u dresu reprezentacije, a ljudi su to prepoznali i nadam se da ću i u budućnosti opravdati tu laskavu titulu, kao i da ćemo se svi zajedno radovati mojim golovima i uspjesima naše reprezentacije”.

44

sport

Son među pet najboljih od 157 vojnika

Imao je uslov da osvoji prvenstvo Azije kako ne bi morao da služi vojsku. Osvojio je, ali je ipak morao da odradi ubrzanu obuku - Son Hong Min je kompletirao osnovnu vojnu obuku u Južnoj Koreji i to sa počastima.

Superstar Totenhema je otišao u vojnike prije otprilike mjesec dana i tako spojio (ne)ugodno sa korisnim za vrijeme karantine, a tamo ga je sačeka popriličan režim - izloženost suzavcu bez gas maske, marš od 30 kilometara sa puškom u ruci (teškom 10 kilograma) i torbom na leđima (teškom 25 kilograma), vježbe pucanja, lekcije iz discipline, lekcije iz upravljanja oružjem i malo valjanja i puzanja po vojnim poligonima.

Son je sve to fantastično odradio i primio nagradu za jednog od pet najboljih vojnika u klasi od ukupno 157 mladića. Njegova promocija pratila je protokol fizičkog distanciranja, ali to nije spriječilo nekoliko fanova od okupljanja pred vojnim kampom. Navodi se i da je Son postigao perfektan skor u pucanju.

Pored toga što je imao odradio ubrzanu obuku, moraće da odradi 544 sata dobrotvornog rada do početka 2023. godine.

Uskoro se vraća u London, nada se nastavku Premijer lige, a u Englesku će doći čvršći, spremniji, odlučniji i - ubojitiji…

Odbrane na Ostrvu će morati dobro da ga se paze!

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

Privilegija i obaveza: Petar Grbić će dati sve od sebe da Budućnost bude bolja

Nema izdvajanja djece, da roditeljima vratimo v

petar GRBIĆ DIREKTOR OMLADINSKE ŠKOLE, uz to PRODUŽIO UGOVOR NA DVI

⌦⌦ Bojan Topalović Često smo u Engleskoj imali situaciju da neko od lidera tima bude postavljen na funkciju igrač - trener (Alan Širer, Rud Gulit, Đanfranko Zola, Đanluka Viali...), a sada ćemo u Crnoj Gori imati situaciju da jedan fudbaler bude igrač - direktor.

I to u Budućnosti!

Miljenik navijača “plavih” Petar Grbić je postavljen za direktora omladinske škole, a usput je produžio ugovor na dvije godine sa volje-

nim timom.

“Sigurno će da bude teško, ali čim sam prihvatio novu funkciju, znam da mogu da dam maksimum na oba fronta. Naravno, planirao sam neku drugu ulogu od igračke malo kasnije, ali predsjednik Veselin Mijač, gradonačelnik Ivan Vuković i cijeli upravni odbor su mi ukazali ogromno povjerenje. Imam svoje ideje i daću maksimum.

Sve je ovo velika obaveza, ali sam počastvovan”, rekao je za Dnevne novine 31-godišnji ofanzivac.

■ Nove ideje O ulozi direktor igrač? Sigurno će da bude teško, ali čim sam prihvatio novu funkciju, znam da mogu da dam maksimum na oba fronta. Imam svoje ideje i daću maksimum. Sve je ovo velika obaveza, ali sam počastvovan

Za reorganizaciju omladinske škole je potrebno vrijeme, rođeni Podgoričanin je dobio povjerenje i vjerovatno će ga imati, a osnovne ideje postoje...

“Plan je da vratimo vjeru roditeljima, da vjeruju da je Budućnost pravo mjesto za njihovu djecu. Kad roditelji već imaju mogućnost da biraju, želim da to bude Budućnost.

Nećemo izdvajati djecu, svako će imati identičan tretman, jer neko svoj talenat može kasnije da iskaže”, govori Grbić,

Ubuduće u Budućnosti neće biti glavni cilj titula u mlađim kategorijama, nego pravljenje igrača. To je velika razlika, a tako i treneri moraju da se postave

će sezone na terenu moraju da budu dva igrača ispod 21 godine u startnih 11 obavezuje da “plavi vrtić” mora da bude kvalitetniji.

“To je poruka svim mladim igračima da moraju da vjeruju i naporno rade. Niko ne bi bio srećniji od kluba da svake godine u timu ima pet - šest igrača u rasponu od 17 do 20 godina”.

■ Uvijek me koji je na svojoj koži osjetio tu situacija kada je okarakterisan kao netalentovan, a napravio je veću karijeru od nekih drugih...

“Omladinska škola mora da bude ponos Budućnosti, a nadam se da će vremenom postati jedna od respektabilnijih u regionu. Ne treba da idemo dalje od Partizana i Dinama. Mislim da imamo mnogo talentovane djece, ali čekati jednoga Stefana Milića toliko dugo je nelogično. Ne želim nikoga da potcijenim, ali mislim da imamo talenata i da svake druge godine možemo da prodamo jednog Milića”.

Odluka FSCG da od sljede-

interesovao rad sa mladima

Grbić je kroz karijeru radio sa mnogo trenera (Vukićević, Valverde, Nikolić, Lalatović...), već kao mlad je pisao treninge i uzimao neke stvari koje su mu bile zanimljive, tako da ima “predznanje”...

“Upisao sam B licencu, spremao se za trenerski posao, imao sam tu sreću što sam igrao u inostranstvu... A ni omladinska škola mi nije bila daleko, jer sam se uvijek zanimao za to, gdje god sam igrao. Posebno je to bilo izraženo u Partizanu kada sam često sa Sašom Ilićem gledao kako funkcioniše ta organizacija, jer je postojala ideja da Sa-

45

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

NOSTALGIJA SJEĆANJE NA CRNOGORSKE EKIPE OMLADINCI SUTJESKE 1976. I 1983. GODINE

Legendarni Mika Zirojević je stvarao istinske ĹĄampione âŒŚ MiloĹĄ Antić

, cilj je vjeru

IJE GODINE KAO IGRAČ

ĹĄa bude direktor omladinske ĹĄkole Partizanaâ€?, govori nam Petar, koji zna kako funckioniĹĄe jedna od najboljih omladinskih ĹĄkola u Evropi koja svake godine izbacuje talente od kojih “crno-bijeli zaraÄ‘uju ogroman novac... “Glavna je disciplina na treninzima koja proizvodi igraÄ?e. Ubuduće u Budućnosti neće biti glavni cilj titula u mlaÄ‘im kategorijama, nego pravljenje igraÄ?a. To je velika razlika, a tako i treneri moraju da se postave - da cilj bude pravljenje igraÄ?a, a ne titula i liÄ?na promocija. Naravno, niko ne brani da se uzimaju titule, ali glavni cilj su igraÄ?iâ€?.

NekadaĹĄnjem reprezentativcu će pomagati kondicioni trener Nikola VukÄ?ević, koji će biti koordinator mlaÄ‘ih selekcija unutar kluba.

Tako će Grbić i VukÄ?ević zajedno raditi na dva fronta, a sada je u fokusu da se privede kraju Telekom 1. CFL koja bi trebalo da krene 1. juna - “plaviâ€? 13 kola prije kraja imaju 11 bodova viĹĄe od Sutjeske. “PoÄ?eli smo da radimo u grupama, jedva Ä?ekamo da krenemo normalno da treniramo. Naravno, cilj je da osvojimo titulu i da postavimo temelje za naredne sezone. Drago mi je ĹĄto sam produĹžio ugovor, jer mislim da mogu joĹĄ mnogo toga da pruĹžim. To je i sportski sektor osjetioâ€?, podvukao je Petar Grbić.

Nakon storije o omladincima Sutjeske (sezona 1980/81), u danaťnjoj epizodi rubrike Dnevnih novina pod nazivom Nostalgija u kojoj se prisjećamo crnogorskih timova, vraćamo se u 1976. i 1983. godinu, kada je Nikťić imao razloga za ponos.

Omladinci Sutjeske, koje je izvanredno vodio i selektirao legendarni Milan Mika Zirojević igrali su sjajan fudbal, dominirali i to ih je dovelo do velikog trofeja ĹĄampiona Jugoslavije nakon epskog dvomeÄ?a sa Dinamom (u Zagrebu je bilo 2:0 za Sutjesku, a u NikĹĄiću 1:1). Najveći uspjeh crnogorskog omladinskog fudbala do tada i jedan od najupeÄ?atljivjih momenata u sto godina dugoj istoriji kluba.

Istoriju je ispisala ekipa sa slike: Zoran Nikitović, Zoran Vorotović, Miodrag BakraÄ?, Milan Delić, Dragan BoĹĄković, Slobodan Rojević, trener Zirojević (gornji red); Milun Petković, Momir BakraÄ?, Vukosav Zeković, Stanko Dumnić i Nikola Rakojević (donji red).

Interesantno da je Nikola Peco Rakojević, kasnije igraÄ?ka i trenerska legenda niĹĄkićkog giganta, sa sedam golova bio najbolji strijelac tog, XX Omladinskog ĹĄampionata

Omladinci Sutjeske iz 1976. godine Jugoslavije.

Sedam godina kasnije, a dvije nakon ĹĄto je osvojen Kup Jugoslavije (generacija koje smo se prisjetili u nekom od ranijih izdanja Nostalgije), stigao je i poraz u velikom finalu.

Nakon ĹĄto je u finalu Kupa Crne Gore pao tadaĹĄnji OFK Titograd predvoÄ‘en Dejanom Savićevićem i Refikom Ĺ abanadĹžovićem (1:0), savladan je i Maribor u Sloveniji (2:0), a onda istim rezultatom i Vardar predvoÄ‘en Darkom PanÄ?evom u polufinalu kraj Bistrice.

Sve je bilo spremno za finalni spektakl u Beogradu.

A u uvertiri seniorskog finala Kupa Marťala Tita između Sarajeva i Dinama (2:3 - Musemić i Kapetanović za Sarajlije, a Kranj-

Omladinci Sutjeske iz 1983. godine

Legendarni trener Sutjeske Milan Mika Zirojević (1936-2014) tri puta je svoje generacije vodio do finala jugoslovenskih omladinskih takmiÄ?enja - dva puta je trijumfovao (1976. u ĹĄampionatu i 1981. u Kupu), dok je jednom poraĹžen (1983. u Kupu) Ä?ar dva puta i Cerin za ZagrepÄ?ane), pred 30.000 gledalaca na Marakani NikĹĄi-

ćani ovog puta nisu imali sreće - Partizan sa Goranom Stevanovićem, Slobodanom KrÄ?marevićem, Milonjom Ä?ukićem i ostalima slavio je minimalcem (1:0).

Za Sutjesku je te sezone igrala ekipa sa slike: Mitar Vukosavljević, Zoran Radulović, Andrija Vujović, Ratko Pejović, NebojĹĄa Bandović, Miodrag Milović, Veljko Ä?urÄ‘evac, NebojĹĄa Mirković, Safet Kalezić, pomoćni trener Branko Janjić (gornji red); Slobodan Stevović, SaĹĄa Bulatović, Ĺ˝arko DraĹĄković, Ĺ˝arko Simićević, Dragan GaÄ?ević, Ĺ˝eljko Vorotović, Zoran Radović i Sreten Radović (donji red).

sport

Foto:KK Mornar

46

Ako se nast svi će biti u istom probl

PETAR MIJOVIĆ ZA DN O POVRATKU TRENIN

Detalj sa treninga košarkaša Mornara

UOČI NASTAVKA TAKMIČENJA 1. JUNA

Sportisti neće morati da vrše test na koronu Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti dalo je zeleno svijetlo za povratak treninzima, a sezone će se u domaćim takmičenjima nastaviti 1. juna. Igrači iz crnogorskih klubova nemaju obavezu da se testiraju na korona virus, rekao je Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

“Zdravstveni radnici su veća rizična kategorija, a ne postoje razlozi i zahtjevi da se oni testitraju, tako da nema potrebe ni da se sportisti

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

testiraju. Oni nisu ugroženiji po sopstveno zdravlje, niti infekciju mogu lakše prenijeti nekom drugom”, rekao je Begić.

Međutim, o sportistima će se sigurno voditi računa...

“U sklopu širokog testiranja koje namjeravamo da sprovedemo, vodićemo računa da se slučajnim uzrokom testiraju i pripadnici sportskih ekipa”, kazao je Begić. Za sada je poznato da se fudbalsko prvenstvo nastavlja 1. juna, dok se čekaju odluke ostalih saveza. A.K.

⌦⌦ Alen Kasmić

Srijeda, 6. maj, dvorana u Kokotima (“Morača” pretvorena u privremenu bolnicu) nakon skoro dva mjeseca neplanirane pauze zbog pandemije korona virusa košarkaši Budućnost Volija vratili su se treninzima. Petar Mijović sa svojim izabranicima radi u odvojenim grupama od po šest igrača, međutim, u ovom trenutku niko od njih ne zna za šta se priprema. Sve je u magli, a odluku o nastavku sezone u ABA ligi ćemo svi sačekati do kraja mjeseca. Na Skupštini je donijet jedan jedini zaključak odlučiti nakon što Evroliga donese zaključak. U međuvremenu “plavi” će razmišljati u pravcu da će se sve nastaviti i da će se boriti za novu titulu prvaka regionalnog takmičenja.

■ Moramo

sačekati 24. maj

TENIS SE VRAĆA NA ŠPANSKE TERENE

Novak i Rafa u pogonu

Sport se polako, ali sigurno vraća u normalu. Teniseri u Španiji dobili su odobrenje da u ponedjeljak počnu sa punim treninzima koji su prekinuti zbog pandemije korona virusa. To znači da će se na teren vratiti Novak Đoković i Rafael Nadal - srpski teniser se nalazi u Marbelji, a Rafa na Majorki.

Ponovo će biti otvoreni

svi teniski klubovi i sportski centri, a omogućeni će biti samo treninzi na otvorenom. Da podsjetimo, Đoković je nedavno objavio video sa treninga, iako su oni bili zabranjeni, da bi ubrzo nakon toga stiglo saopštenje uprave teniskog kluba koja je na sebe preuzela odgovornost zbog ovog propusta.

A.K.

Mladi stručnjak je na prvom treningu u Donjoj Gorici imao crnogorske košarkaše i Martinša Mejersa koji je ostao u Podgorici. Košarkaši su trenirali u kućnim uslovima koliko su mogli, ali je ovo sada sve potpuno drugačije.

“Jako je teško i specifično, jer smo ušli u treninge nakon duge, neplanirane pauze. Nismo kompletni, a do 24. maja nemamo jasno precizirani datum nastavka takmičenja. Međutim, ovaj period ćemo iskoristiti da nam bude priprema za pravi pripremni period ukoliko se nastavi sezone. Obazrivi smo,

plan nam je da do tada treninzi budu u laganijem ritmu i da se napravi baza za eventualne pripreme”, rekao nam je Mijović na početku razgovora.

ABA liga je suspendovana 12. marta. Bio je to period kada je crnogorski šampion počeo pripreme za polufinale plej-of, ali je onda sve stalo. Od tada, postoje samo nagađanja kako i šta dalje.

“Sigurno da je situacija dosta kompleksna. Jednostavno, ovo se nikada ranije nije desilo, što znači da niko nije imao iskustva, pogotovo ljudi koji rukovode takmičenjima. Različiti su interesi, finansije imaju veliki uticaj”, ističe Mijović. Čelnici Evrolige su uporni u namjeri da se sezona završi po planu i rasporedu.

A, mladi stručnjak je podvukao paralelu između najjačeg evropskog i regionalnog akmičenja.

“Nije ista situacija. U ABA ligi je ostalo da se odigra plejof ili fajnal-for u zavisnosti od odluke. Lakše je organizovati, nego veliki broj utakmica koji je ostao u Evroligi. Mislim da koliko se vodi računa o finansijama, toliko je značajno da se vodi računa o zdravlju

53 dana su košarkaši Budućnost Volija bili bez zajedničkog treninga

samih aktera. Mnogo je lakše organizovati takmičenje u regionu”, nema dilemu naš sagovornik.

■ Stranci motivisani, ako se nastavi biće teško

Džastin Kobs, Hasan Martin, Skot Bamford i Šon Kilpatrik su se zbog cijele situacije 20. marta vratili u domovinu. Mijović je u svakodnevnoj komunikaciji sa njima i motivisani su da se vrate ukoliko bude nastavka sezone. Međutim, pitanje je da li je uopšte izvodljivo organizovati povratak s obzirom na zatvorene granice.

Razmišljamo o sljedećoj Sve oko ove sezone je u magli, ali u redovima svih klubova postoje razmišljanja o narednoj. Mornar već sada ima skoro sklopljen roster, dok u crnogorskom šampionu ima razgovora i o tome.

“Unutar kluba na sastancima, analizama razmišljamo i u tom pravcu. Međutim, sve je neizvjesno. Pitanje je kad i kako će početi sljedeća sezona. U ovom momentu nije rano za rad na svim tim važnim

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 5. 2020.

TAVI, U LEMU

47

SPORT

NZIMA, STRANCIMA, SITUACIJI U ABA LIGI...

“Mnogo je komplikovano.

Ali, to ne bi bio slučaj samo sa jednom ekipom, već sa svima.

Neki od naših igrača su u gradovima koji su žarište, neki u onim koji imaju manje slučajeva. Motivisani su da se pojave i odigraju, ali dosta toga zavisi od 24. maja. Konkretan odgovor imaćemo tada, ali iz komunikacije sa njima bez problema bi ih imali na raspolaganju”, otkrio je Mijović.

Stavovi klubova koji će učestvovati u plej-ofu ili fajnal-foru su poznati. Svi žele da se igra, ali...

“Nisam razgovarao sa ostalim trenerima, ali ne treba biti previše pametan da se zaključi da će sve to teško ličiti na momenat prije zaustavljanja lige. Imaćemo mnogo kraći period za dostizanje optimalne forme, a sve što se dešavalo tokom sezone ne mora da bude reper za ono što bi se desilo da se nastavi. Mi koji smo jurili pozicije jedan i dva u uslovima igranja fajnal-fora tu poziciju ne bi mogli da računamo kao prednost. Svi timovi će biti u istom problemu - način priprema, način povratka Amerikanaca. Svako ko se imalo bavio sportom zna da će to biti jako teško”, zaključio je Petar Mijović...

OJ SEZONI, ALI... stvarima vezano za formiranje tima, ali za konkretne odluke mislim da treba sačekati da se sve ovo završi i da dobijemo smjernice za sve što će se dešavati”, istakao je Mijović.

Neki od naših igrača su u gradovima koji su žarište, neki u onim koji imaju manje slučajeva.

Motivisani su da se pojave i odigraju, ali dosta toga zavisi od 24. maja

Mogli bi da postanu saigrači: Vučević i Šarić

CRNOGORAC I HRVAT GLAVNE ŽELJE ČIKAGA

Nikola Vučević i Dario Šarić postaju bikovi

Toni Kukoč, Dragan Tarlać, Dalibor Bagarić, Vladimir Radmanović i Nikola Mirotić - spisak igrača sa ovih prostora koji su nosili dres slavnog Čikaga. A njima bi uskoro mogli da se priključe još dvojica - naš Nikola Vučević i Hrvat Dario Šarić. Arturas Karnišovas kreće u rekonstrukciju “bulsa” i pomenuti dvojica je u vrhu spiska Litvanca.

Crnogorski reprezentativac je prošlog ljeta produžio ugovor sa Orlandom do 2023. godine i obezbijedio zaradu od 100 miliona dolara, ali bi mogao da napusti Floridu već nakon jedne sezone.

Prema pisanju američkih medija Čikago ne bi imao problema sa Vučevićevom zaradom od 26 miliona dolara tokom naredne sezone.

Sa druge strane, nakon epizoda u Filadelfiji, Minesoti i

Čikago će za trejd Vučevića Orlandu ponuditi Ota Portera i Kendela Kartera, a u slučaju da se klubovi dogovore crnogorskog centra će u “bulsima” čekati mjesto u startnoj petorci Finiksu, Šarić se još bori za ugovor iz snova. Po ugovoru sa “sansima” bivšem igraču Cibone i Efesa ove sezone pripada “samo” 3,9 i 4,7 miliona dolara naredne sezone.

Za trejd Vučevića Karnišovac namjerava da ponudi Ota Portera i Kendela Kartera.

Finac Lauri Markanen želi trejd, pa njega Litvanac želi da zamijeni Šarićem. Uz sve to, Čikago će Vučević i Šariću ponuditi mjesto u startnoj petorci, gdje su za narednu sezonu sigurni Zek Levin i Kobi Vajt.

A.K.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

NENAD AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

Novo u ponudi Obezbijedite svoj primjerak pdf verzije Dnevnih novina

10€ Mjesečna pretplata

Svakog jutra dobićete na vašu mejl adresu cjelokupan sadržaj Dnevnih novina!

Minimalni period pretplate je 30 dana

Prijave na brojeve: 068/890-286 ili 067/642-212 ili mail: marketing@dnovine.me *Akcija traje do prestanka privremenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti

#ostani doma i čitaj Dnevne novine