Dnevne novine 19. oktobar, 2020.

SKANDALOZNA IZJAVA LIDERA URE O SRBOVANJU KRIVOKAPIĆA ■3

NOVI DETALJ MANDATAROVOG SRBOVANJA â– 3

Budući premijer Crne Gore ljubi srpsku zastavu

Abazović: “Proces stvaranja Crne Gore kao graÄ‘anske drĹžave neće biti baĹĄ brzâ€??!

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020. BROJ 2819 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

MONITORING MEDIJA OD JANUARA DO SEPTEMBRA POTVRDIO â– 2 3

Za osam mjeseci u Vijestima o Ä?ukanoviću 1260 negativnih objava

VIJESTIMA Ä?UKANOVIĆ BIOIOSTAOGLAVNAMETA

ODLUKA GLAVNOG ODBORA PARTIJE â– 2 3

BoĹĄnjaÄ?ka strankaneće u novu vladu Krivokapića

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Preminulo pet osoba, 86 novooboljelih â– 17

ODLUKA NACIONALNOG KOORDINACIONOG TIJELA â– 14

StroĹže mjere u ĹĄest opĹĄtina, Podgorica ostaje “otkljuÄ?anaâ€?

U VIKENDICI NA VERUĹ I PRONAÄ?ENA JUÄŒE DVA BEĹ˝IVOTNA TIJELA

Ubijeni Nemanja Prelević i Danilo Peković ■13 UPRAVA CARINA ■6 7

Ove godine uvezeno 8,23 miliona eura cigareta ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

POLITIKA

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

ODLUKA GLAVNOG ODBORA PAR

Dodik, Lavrov, Vučić i patrijarh SPC Irinej

AL JAZEERA O PROJEKTU BEOGRADA

Crnogorce popisom učiniti manjinom u vlastitoj zemlji “Nije prošlo neprimijećeno da se u posljednje vrijeme sve glasnije i bez zazora govori o etničkom sastavu stanovništva Crne Gore, a oni koji zbivanja u toj zemlji prate pomnije kažu da je glavni cilj politike, koju proaktivno vodi Srbija, promjena nacionalne strukture na sljedećem popisu stanovništva”, tvrdi Al Jazeera u tekstu o političkim prilikama u Crnoj Gori.

U tekstu se ističe da je “cilj, kako kažu upućeniji u crnogorska zbivanja, popisom učiniti da Crnogorci postanu brojčano manja skupina od etničkih Srba i na taj način stvoriti političku situaciju u kojoj će biti moguće osporavanje crnogorske suverenosti”.

“Takvi narativi morali bi se posmatrati kao neka vrsta političke spekulacije i retoričkog nagađanja da o tome nije govorio čak i sam predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”, kaže crnogorski intelektualac i novinar Darko Šuković.

“Pa to je cilj koji niko u Srbiji ne krije od predsjednika države Aleksandra Vučića, koji je negdje ljetos izjavio da mu izbori nijesu toliko važni koliko je važan popis, do tih komentatora raznih vrsta koji su najglasniji u srpskim medijima poput Aleksandra Rakovića, Čedomira Antića i drugih, koji već izlaze sa podacima da je trenutno, po njihovim istraživanjima, u Crnoj Gori 36 posto Srba, a cilj je da ih bude preko 40 posto. Naravno na čiji račun, pa prije svega na račun Crnogoraca”.

Kada govori o političkim prilikama u Crnoj Gori filozof i predsjednik crnogorskog PEN-a Milen-

ko Perović kaže, kako je ono proizvod velikosrpske nacionalističke politike, a za glavnog krivca imenuje nacionalističke krugove koji nikada nisu odustali od ideje “Velike Srbije”. Najekstremnije se ta politika ispoljava u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, gdje se koriste suptilne metode političkog rastakanja državnog tkiva pomenutih zemalja.

Cilj te politike je stvaranje tzv. srpskog sveta, a razlika je jedino u pristupu – u BiH se delegitimira država poticanjem Republike Srpske na separatizam, a u Crnoj Gori se namjerava etničkim inženjeringom Crnogorce učiniti nacionalnom manjinom.

“U Crnoj Gori zato što je situacija specifična ta velikosrpska nacionalistička strategija je unekoliko drukčija i ona je usmjerena na rastakanje i razaranje crnogorskog suverenizma i rezultata referenduma o nezavisnosti. To rastakanje ima spoljašnju i unutrašnju stranu. Kada je u pitanju spoljašnja strana onda valja reći da se na destrukciji Crne Gore i njenom uključivanjem u ‘srpski svet’ radi iz mnogih krugova u Srbiji čak od oficijelne sadašnje vlasti države Srbije, koja ne samo da to krije nego otvoreno priznaje i otvoreno se time hvali. I naravno drugi činilac jeste taj prokleti ruski činilac. Izborni preokret koji se desio sada krajem ljeta i promjena vlasti u velikoj mjeri su ohrabrile te nacionalističke krugove u Beogradu i Crnoj Gori da se zada završni udarac crnogorskom suverenizmu i samostalnoj crnogorskoj državi i to kroz pokušaj etničkog inženjeringa”.

BOŠNJAČKA STR U NOVU VLADU KR

G

lavni odbor Bošnjačke stranke je na jučerašnjoj sjednici u Rožajama odlučio da ta partija u ovom političkom trenutku ne treba da bude članica buduće Vlade, ali da će budno pratiti sva naredna dešavanja i podržavati sve pozitivne i reformske procese.

Odluku da ne prihvate poziv mandatara Zdravka Krivokapića su donijeli zbog, kako su naveli, različitog pristupa i određenih ideoloških razlika sa nekim članicama nove vlasti oko važnih društvenih pitanja u Crnoj Gori, te odnosa prema manjinskim narodima, kako u nedavnoj prošlosti, tako i sadašnjih političkih programa.

Politički direktor Bošnjačke stranke Suljo Mustafić je na konferenciji za medije kazao da ih aktuelni politički trenutak opredjeljuje da ne treba da budu članica nove Vlade, ali da će budno posmatrati aktuelna dešavanja i na osnovu toga razmišljati na koji način će u narednom periodu sarađivati sa izvršnom vlašću i političkim subjektima koji je tvore.

“GO BS je jedinstvenom odlukom podržao opredjeljenje da BS ostane, kao i do sada, samosvojan i autentičan politički subjekat, predstavnik političkih interesa bošnjačkog naroda i drugih građana. Bošnjačka stranka ostaje privržena principima demokratije, vladavine prava i demokratskih reformi”, naveo je Mustafić.

Kako je kazao, podržavaće sve procese koji su usmjereni evropskim integracijama, prozapadnom putu države, snaženju institucija, unapređenju položaja i statusa Bošnjaka i drugih manjinskih naroda, u političkoj, ekonomskoj i socijalnoj sferi.

“Bićemo partner svim demokratskim snagama, i iz vlasti i iz opozicije, koje imaju ove ciljeve i podržaćemo sva zakonska rješenja u tom pravcu”, naveo je Mustafić.

Iz te partije su naveli da će budno pratiti sva naredna dešavanja i podržavati sve pozitivne i reformske procese.

“Bićemo partneri u svim budućim projektima Vlade usmjerenim društvenom i ekonomskom boljitku, kao i svim političkim snagama koje su okrenute dobrobiti građanske, multietničke i evropske Crne Gore”, istakli su u BS. Na sjednici je na predlog predsjednika Rafeta Husovića za novog potpredsjednika stranke izabran Jasmin Ćorović, kao i novi članovi Glavnog odbora.

Sjednici Glavnog odbora, koji broji 90 članova, prethodilo je zasijedanje Predsjedništva radi detaljne analize aktuelnog političkog momenta u Crnoj Gori.

Podsjetimo, lider BS-a Rafet Husović sastao se u petak sa mandatarom za sastav nove vlade Zdravkom Krivokapićem.

Tom prilikom, Husović

je saopštio da je Bošnjačka stranka spremna da sa kadrovskim potencijalom participira na više mjesta u novoj Vladi, ako odluči da bude dio nove većine.

On je tada rekao da je razgovor bio korektan, te da ih je mandatar upoznao sa temama za koje je smatrao da su bitne.

“Iznijeli smo naše stavove.

Između nas i određenih članica vladajuće većine postoje ideološke razlike i nadam se da mogu da se prevaziđu.

Rekli smo da smo opredijeljeni za građanski koncept Crne Gore. Kovid kriza se pojačala, mnogo posla čeka novu vladu.

Neće biti lako, ali im moramo dati šansu da vidimo kako misle da izađu iz krize”, kazao je tada Husović.

Husović je ranije izjavio da se na ovim izborima desila promjena na političkoj sceni u Crnoj Gori, koju oni kao ozbiljna politička stranka poštuju.

A.N.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

RTIJE

POLITIKA

3

SKANDALOZNA IZJAVA LIDERA URE O SRBOVANJU KRIVOKAPIĆA

RANKA NEĆE RIVOKAPIĆA

Sa pres konferencije Bošnjačke stranke

MANDIĆ I KNEŽEVIĆ ZOVU MANJINE NA POMIRENJE Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević uputili su predsjedniku Bošnjačke stranke Rafetu Husoviću i liderima Albanske liste Genciju Nimanbeguu i Niku Đeljošaju dopis u kome ih pozivaju na otvoreni razgovor za pomirenje, koje “otvara vrata za jednu mirniju, stabilniju i demokratskiju Crnu Goru”.

Mandić i Knežević su naveli da je došlo novo vrijeme, slobodnije za sve i da se zbog izgovorenog ne dijele i ne udaljavaju.

“Kao politički predstavnici srpskog naroda procjenjujemo da je ovo onaj važni trenutak kada je neophodno da otpočnemo otvoreni razgovor o svemu korisnom za Crnu Goru i naše narode u njoj. Pomirenje za budućnost, to je naša politika u koju Vas želimo uvjeriti. Takva budućnost traži da pokažemo zre-

lost koju novo vrijeme zahtijeva, a pomirenje otvara vrata za jednu mirniju, stabilniju i demokratskiju Crnu Goru koju svi želimo”, kaže se u inicijativi.

Ova inicijativa je, prema mišljenju Mandića i Kneževića, važna za istinsko razumijevanje, međusobno poštovanje, prevazilaženje nedostataka povjerenja u politički proces i mogućnost iskrenog dogovora između srpskog naroda sa bošnjačkim i albanskim narodom u Crnoj Gori.

Oni smatraju da narodi Crne Gore treba da budu priznati i ravnopravni, bez obzira na brojnost. “Mi vas, kao bivši režim, ne vidimo kao sredstvo za očuvanje buduće vlasti, već kao istinske partnere u kreiranju buduće vlasti i u zajedničkom rješavanju svih nagomilanih problema koji su nadvili nad našom Crnom Gorom”, navodi se u inicijativi.

Abazović: Proces stvaranja Crne Gore kao građanske države neće biti baš brz?!

Lider GP URA Dritan Abazović rekao je da proces stvaranja Crne Gore kao građanske države neće biti baš brz, ali da je ovo momenat kada treba da krenemo naprijed.

On je to kazao komentarišući izjave Zdravka Krivokapića da je Crna Gora srpska država, te snimak gdje prilikom posjete nikšićkoj Župi budući premijer ljubi zastavu – trobojku sa 4S. “Ne mogu se složiti sa svim potezima i izjavama koje se čuju sa svih strana, ali vlada treba da prošlost ostavi iza sebe. Mi treba da predstavimo građansku, evropsku Crnu Goru. Mislim da je izjava oko dvije srpske države istorijski citat. U suštini, naša budućnost je u dvije suverene države, koje treba da budu sve više demokratske. Treba da gradimo mostove saradnje i izbjegavamo situacije koje bi mogle da uruše građanski karakter

Crne Gore”, rekao je Abazović Lider GP URA je kazao da mu je odluka Bošnjačke stranke da ne uđe u vladu bila očekivana, ali da je poziv nove većine bio iskren.

Prema njegovim riječima, u vladi će se svakako naći pripadnici manjina.

Abazović je, tokom gostovanja u dnevniku na TV Vijesti, rekao da je cilj pomirenje Crne Gore, njen ekonomski oporavak, navodeći da je zadovoljan pregovorima oko nove vlade.

“Nadam se da će dinamika koju je postavio mandatar biti ispoštovana”, kazao je Abazović, ističući da svi treba da uradimo sve da se nova Vada formira što prije, kako zbog loše zdravstvene situacije, tako i zbog jakih ekonomskih izazova sa kojim ćemo se suočiti.

Govoreći o resorima, Abazović je ponovio da su zainteresovani za sektor bezbjednosti.

PRILIKOM POSJETE NIKŠIĆKOJ ŽUPI

Abazović

“Mi smo rekli da treba da pokrivamo sektor bezbjednosti zbog jasne evroatlantske usmjerenosti”, kazao je Abazović, dodajući da nije siguran da oni koji su palili NATO zastave treba da budu u Ministarstvu odbrane.

“Meni to ne zvuči logično”, kazao je lider GP URA, navodeći da su insistirali na ekspertskoj vladi, te da su za njih neka imena koja su se pominjala u medijima prihvatljiva u budućoj vladi.

Govoreći o svojim kadrovima, naglasio je da oni mogu doprinijeti u oblastima zdravstva i prosvjete, ali i da su predložili neke ljude koji im nijesu partijski bliski, ali su kompetentni. “Što se mene lično tiče, nijedan političar ne mora da uđe u Vladu”, kazao je on, dodajući da će biti na raspolaganju mandataru, ukoliko on ocijeni da je potreban.

R.P.

BUDUĆI PREMIJER CRNE GORE LJUBI SRPSKU ZASTAVU Koliko god da sada zvanični mandatar Zdravko Krivkapić za sastav nove vlade tvrdi da ima ulogu da pomiri Crnu Goru, njegovi sve češći istupi u javnosti govore suprotno.

U posljednjem videu, koji je objavljen na društvenim mrežama, vidi se Krivokapić, koji prilikom posjete nikšićkoj Župi ljubi zastavu – trobojku sa 4S. Krivokapić je, između ostalog, pričao da ne treba slaviti Dan pobjede nad fašizmom 9. maj, da je Crna Gora sprska država, a osuđeni terorista Nikola Kavaja simbol otpora…

(CdM)

4

POLITIKA

PORTAL “DIREKTNO” OTKRIVA

“Vijesti” povezale Dritana sa Maleševićem Hrvatski marketinški stručnjak Boris Malešević otkrio je indirektno da je u saradnji sa koncernom Vijesti radio kampanju koaliciji “Crno na bijelo”.

Malešević je sarađivao sa predsjednikom Republike Hrvatske, Zoranom Milanovićem i upravo je on stvorio i brendirao njegov pobjednički slogan “Predsjednik s karakterom”.

On je radio kampanje i za bivšega hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, ali i

za pokojnog Ivicu Račana, dok je bio na čelu SDP-a, no i za dugovječnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Malešević u razgovoru za portal Direktno kaže da ga ljudi iz medija poznaju, “prate moj rad, dugo to već radim i tako su me zapazili i u jednom crnogorskom utjecajnom mediju”.

“Njegov me vlasnik kontaktirao i počeli smo dogovarati saradnju, a onda sam se upoznao s Abazovićem, kaže Boris Malešević. R.P.

Malešević

VLADA O PROCESU INTEGRACIJE

NOVA METODOLOGIJA ZA BRŽE REFORME

Vlada Crne Gore je na posljednjoj sjednici usvojila trinaesti polugodišnji izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju, za period januar – jun 2020.

U polugodišnjem izvještaju, koji sadrži spisak svih aktivnosti, navodi se da je Crna Gora u izvještajnom periodu zvanično obavijestila Evropsku komisiju o prihvatanju nove metodologije pristupanja Evropskoj uniji.

“Nova metodologija će poslužiti kao dobra platforma za intenziviranje reformskih procesa i intenzivniju komunikaciju sa zemljama članicama. Nadalje, nova metodologija u centar pregovora ponovo postavlja poglavlja 23 i 24, a napredak postignut na tom planu determiniše ukupan tok pregovora”, navodi se u izvještaju.

U dokumentu se kaže da je Crna Gora otvaranjem svih poglavlja u pristupnim

pregovorima potvrdila poziciju lidera evropskih integracija i započela zahtjevnu fazu pregovora u kojoj će u fokusu biti poglavlja u kojima je postignuta interna spremnost za njihovo privremeno zatvaranje.

Kako se navodi u dokumentu, u prvoj polovini ove godine Crna Gora je nastavila da bilježi značajne rezultate u pregovaračkom procesu s EU, koji su afirmisani usvajanjem dokumenata koji se odnose na ispunjenje obaveza definisanih prevashodno kroz završna mjerila.

“Takođe, institucije u Crnoj Gori koje su uključene u proces pregovora s Evropskom unijom u kontinuitetu dobijaju ohrabrujuće poruke i podršku koja stiže sa adresa kako same Evropske unije, tako i njenih članica, što je rezultiralo otvaranjem posljednjeg pregovaračkog poglavlja 8 – Konkurencija”, navodi se u izvještaju.

A.N.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

MONITORING MEDIJA OD JANUARA DO

VIJESTIMA ĐUKA I OSTAO GLAVNA

⌦⌦ Vesna Šofranac

Monitoring medijske prisutnosti najviših državnih funkcionera i svih partijskih lidera od prvog januara do 1. septembra ove godine, potvrdio je da medijski koncern Vijesti nastavlja sa negativnom kampanjom protiv predsjednika države Mila Đukanovića. Nikako se drugačije, osim kampanjom, ne može objasniti podatak da je tokom prvih osam mjeseci ove godine na Portalu Vijesti, televiziji i ND Vijesti, o Đukanoviću plasirano čak 1.260 negativnih objava, a o 14 ostalih najviših državnih i partijskih funkcionera – 1.226.

Ovo je pokazala analiza medijske scene u Crnoj Gori koju na mjesečnom nivou radi jedna renomirana agencija. Njeni autori registruju i analiziraju podatke o zastupljenosti predsjednika države, najviših predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti i predsjednika svih političkih partija u Crnoj Gori koje imaju status parlamentarnih stranaka. Bilježe se objave o 15 funkcionera, a na tom spisku, osim Đukanovića, su premijer i dva potpredsjednika Vlade, doskorašnji predsjednik parlamenta i dva potpredsjednika, te lideri Demokratskog fronta, Demokrata, SDP-a, SD-a, GP URA, BS-a, Demosa-a, albanskih partija…

O svima njima koncern Vijesti, tokom prvih osam mjeseci ove godine objavio je, da ponovimo, 1.226 negativnih informacija, a o Đukanoviću 1.260!

Tokom prošle godine, podsjetimo, o crnogorskom predsjedniku ovaj medijski koncern plasirao je nevjerovatnih 2.133 negativnih objava. Ako se dodaju i najnoviji podaci za ovu godi-

nu, ispada da je koncern Vijesti za 20 mjeseci prošle i ove godine u javnost pustio oko 3.400 negativnih objava o Đukanoviću ili koje se sa njim povezuju, odnosno precizno – 3.393!

Autori analize konstatuju da ovi podaci jasno pokazuju da se iz mjeseca u mjesec o predsjedniku države stvara dominantno negativna slika u javnosti,

izazivajući kod građana osjećaj, uvjerenje, da je Đukanović glavni krivac za sve probleme sa kojima se Crna Gora suočavala i suočava, otvoreno stajući na stranu svih koji su protiv crnogorskog predsjednika, od političara do kriminalaca optuženih za najteža krivična djela.

Da Vijesti vode agresivnu kampanju protiv Đukanovića,

SKOK NEGATIVNIH OBJAVA U AVGUSTU

“TV Vijesti, ND Vijesti i Portal Vijesti u periodu od 1. do 31. avgusta 2020. godine plasirali su 370 medijskih objava u kojima je uočeno prisustvo informacija koje ukazuju na Đukanovića.

Radi se o pominjanjima Đuka-

novića bilo kao predsjednika države, bivšeg funkcionera (Vlada) ili pojedinca. Na dnevnom nivou informacije o Đukanoviću u avgustu bile su prisutne u oko 12 medijskih objava, tako da se može reći da je Đukanović kroz

ova tri medija ostvario izraženo medijsko prisustvo. Naime, u odnosu na jul mjesec, publicitet Đukanovića povećan je za čak 157 medijskih objava”, navodi se u izvještaju za avgust ove godine.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

POLITIKA

5

O SEPTEMBRA POTVRDIO

ANOVIĆ BIO A META

pokazuje i njihov odnos prema ostalim državnim funkcionerima i partijskim liderima.

Ako se pogledaju podaci o pozitivnim tekstovima tokom prvih osam mjeseci ove godine o Đukanoviću i svima ostalima koje prate autori analiza, koje se rade na mjesečnom novou, jasno se vidi da Vijesti gotovo prema svima imaju izbalansiran pristup osim prema predsjedniku države. Primjera radi, o premijeru Markoviću objavljeno je 539 negativnih, a 532 pozitivne objave, o doskorašnjem predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću bilo je 160 negativnih, a 155 pozitivnih objava. Zoran Pažin je recimo imao 58 negativnih, 52 pozitivne objave, a Milutin Simović

138 negativnih, a 133 pozitivne informacije.

Za Đukanovića je, od 1. januara do 1. septembra plasirana svega 341 pozitivna objava, a 1.260 negativnih.

Od partijskih lidera, ubjedljivo najviše pozitivnih informacija bilo je kod Draginje Vuksanović, doskorašnje predsjednice SDP - 222, a onda slijede Aleksa Bečić – 159, Dritan Abazović – 136, Milan Knežević i Miodrag Lekić po 80 pozitivnih objava, Nebojša Medojević - 77 pozitivnih objava, Andrija Mandić - 68…

Kada je riječ o dosadašnjoj zakonodavnoj i aktuelnoj izvršnoj i vlasti, najviše pozitivnih objava imao je premijer Duško Marković, potom slije-

de Ivan Brajović, pa Milutin Simović... Predsjednik Vlade takođe je bio veoma zastupljen u koncernu Vijesti, s tim što je najveći broj objava bio neutralnog karaktera.

Ono što je evidentno, kako navode autori analize, jeste da način vršenja negativnog novinarskog uticaja u slučaju Đukanovića, u koncernu Vijesti se ne mijenja. Konstantno su “prisutna podsjećanja, negativne fotografije, ukazivanja na pojedinosti više puta plasirane i objavljivanje kolumni urednika, novinara ili vlasnika Vijesti”.

Autori objašnjavaju da je pri izradi analize medijskog prisustva korišten metod određivanja „opšteg utiska koji podrazumijeva „krovnu“ ocjenu za kompletnu objavu, a u odnosu na posmatranog subjekta. Pri određivanju ukupnog utiska u obzir se uzima broj informacija razli-

Autori analize konstatuju da podaci jasno pokazuju da se iz mjeseca u mjesec o predsjedniku države stvara dominantno negativna slika u javnosti, izazivajući kod građana osjećaj, uvjerenje, da je Đukanović glavni krivac za sve probleme sa kojima se Crna Gora suočavala i suočava, otvoreno stajući na stranu svih koji su protiv crnorskog predsjednika, od političara do kriminalaca optuženih za najteža krivična djela

čite konotacije (tona), njihova pozicija, dužina trajanja/ prostor i vidljivost. Posmatrači se, poštujući unaprijed postavljene kriterijume, stavljaju u poziciju prosječnog konzumenta informacije (čitaoca) i ocjenjuju kakav utisak objava ima u odnosu na posmatranog subjekta”.

Kada je riječ o predsjedniku države, nema nikave dileme – koncern Vijesti je upotrijebio kompletnu mašineriju da Đukanovića predstavi što negativnije. U svim izvještajima agencije od 1. januara 2019. do 1. septembra 2020. slika o Đukanoviću je dominantno negativna. Istraživačko novinarstvo kojim se Vijesti predstavljaju crnogorskoj i međunarodnoj javnosti isključivo se bazira na kampanji protiv predsjednika Đukanovića, po ugledu na kampanju koja se protiv njega kontinuirano vodi u srpskim medijima.

Poslovne Vijesti iz svijeta

Ererin prioritet biće pomoć siromašnim zemljama

Prioritet meksičkog miniključi taj proces do 4. novembra. Herrera je najastra finansija Artura Erera na novoj dužnosti predsjedvio da će napraviti pritisak nika Odbora guvernera na MMF i SB da udvoMeđunarodnog mostruče napore u ponetarnog fonda moći zemljama sa (MMF) i Svjetske niskim i srednjim banke (SB) biće dohotkom, kako bi se poboljpomoć siromaššao oporavak nijim zemljama. svjetske privreOn je objasnio de od posljedica da se to odnosi na Erera siromašnije zemlje pandemije. pogođene pandemijom “On će se angažovati korona virusa. i na jačanju međunarodnog Agencije prenose da je SB finansijskog sistema”, kazaodobrila imenovanje Herreli su u meksičkom Ministarstvu finansija. ra, a MMF bi trebalo da za-

Oprezno se trguje na svjetskim berzama Na svjetskim berzama se ove sedmice trgovalo oprezno, jer su splasnule nade u nove podsticajne mjere u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) prije predsjedničkih izbora.

Ulagače zabrinjava i drugi talas širenja korona virusa, posebno u Evropi.

Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,1 odsto na 28.606 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,2 odsto na 3.483 poena, a Nasdaq indeks 0,8 odsto na 11.671

Dolar ojačao Dolar je ojačao prošle nedjelje prema korpi valuta, nakon što je prethodne dvije pao, jer ulagači nijesu skloni riziku zbog nepopustljivog širenja korona virusa i zabrinutosti za globalni ekonomski oporavak.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je 0,7 odsto na 93,7 bodova.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,2 odsto na 105,4 jena, prenose agencije.

Američka valuta ojačala je u odnosu na evropsku, pa je cijena eura pala 0,85 odsto na 1,1720 dolara.

bod, prenose agencije.

Indeksi su na početku sedmice snažno porasli, jer su se ulagači nadali dogovoru Kongresa i Bijele kuće o dodatnim podsticajnim fiskalnim mjerama.

Međutim, ta je nada splasnula, pa su narednih dana splasnuli i dobici indeksa, jer je sve izvjesnije da nove pomoći američkoj privredi u borbi protiv korona krize neće biti prije predsjedničkih izbora početkom novembra.

6

ekonomija

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

uprava carina: UVOZ OD POČET

U Crnu Goru st miliona eura c Od početka godine do danas u Crnu Goru je uvezeno 395.592 kilograma cigareta u vrijednosti od 8.237.960 eura, precizirali su Upravi carina

Crna Gora je od početka godine uvezla cigarete u vrijednosti od 8,23 miliona eura, saopšteno je Dnevnim novinama u Upravi carina.

Predstavnici te institucije kazali su našem listu da su cigarete stizale iz Srbije, Rusije, Grčke, Hrvatske, Ukrajine, Njemačke, Bosne i Hercegovine, kao i Švajcarske.

“Od početka godine do da-

Na pitanje Dnevnih novina koji proizvođači duvana i duvanskih proizvoda su najdominantniji u uvozu, u Upravi carina su naveli kompanije Philip Morris, British American Tobacco, LLC Petro, JTI, Karelia Tobacco Company

nas u Crnu Goru je uvezeno 395.592 kilograma cigareta u vrijednosti od 8.237.960 eura”, precizirali su Upravi carina.

Na pitanje Dnevnih novina koji proizvođači duvana i duvanskih proizvoda su najdominantniji u uvozu, u Upravi carina su naveli kompanije Philip Morris, British American Tobacco,

Ukupan uvoz veći od milijardu Ukupan uvoz od početka godine, prema posljednim podacima Monstata, vrijedio je 1,38 milijardi eura. Od tog iznosa, najzastupljenije su mašine i transportni uređaji u vrijednosti od 320 miliona eura. U Monstatu su ranije naveli da smo ove godine uvezli i 260 miliona eura hrane, 32,45 miliona eura pića, kao i 74 milio-

na eura nafte i naftnih derivata.

Posljedni podaci Uprave za statistiku ukazuju i da smo do kraja avgusta uvezli skoro 700.000 eura kamenog uglja, koksa i briketa, 4,6 miliona eura prirodnog i industrijskog gasa i 29,5 miliona eura električne energije. Hemijskih proizvoda je uvezeno 180 miliona eura, od čega se na me-

dicinske i farmaceutske proizvode odnosi 78 miliona.

U Monstatu su ranije kazali i da je naša zemlja izvezla 230,7 miliona eura, pa je ukupna spoljnotrgovinska razmjena od januara do kraja avgusta iznosila 1,61 milijardu eura. Riječ je o padu od skoro 20 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

DEKANICA BIOTEHNIČKOG FAKULTETA, Božidarka Marković, PO

Pojačati investicije u a Većina domaćih kompanija dobro je reagovala i relativno brzo se prilagodila uslovima rada u vrijeme pandemije korona virusa, ali je potrebno intenzivirati mjere podrške investicijama radi podizanja konkurentnosti agroindustrije i primarne poljoprivrede, smatra dekanica Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Božidarka Marković.

Ona je kazala da su, pored izvjesnih početnih problema u dinamici dopremanja nekih inputa za poljoprivrednu proizvodnju, što je relativno brzo normalizovano, evidentni problemi

smanjene tražnje za nekim gotovim proizvodima usljed izostanka uobičajene turističke sezone.

“Kada je u pitanju primarna poljoprivredna proizvodnja, kako kod registrovanih poljoprivrednih proizvođača, tako i proizvodnja na manjim porodičnim imanjima, sa sigurnošću se može reći da je ona povećana i da je interesovanje za proizvodnju raslo u skoro svim sektorima”, navela je Marković za Glasnik Privredne komore (PKCG).

Prema njenim riječima, mnogi pojedinci su se proljetos odlučili da obrade površine koje se nijesu kori-

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

TKa GODINE DO DANAS

tiglo 8,23 cigareta

ekonomija

7

PODACI preduzeća MONTEPUTA od početka godine

Kroz Sozinu prošlo 1,6 miliona vozila U dosadašnjem dijelu godine najmanje vozila je kroz tunel prošlo 19. aprila, njih 204, a najviše 13. septembra 12.740, naveli su u Monteputu Kroz tunel Sozina je u periodu od 9. do 15. oktobra prošlo 36.880 vozila, većinom automobila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka godine tunel je opslužio skoro 1,6 miliona vozila.

“U dosadašnjem dijelu godine najmanje vozi-

la je kroz tunel prošlo 19. aprila, njih 204, a najviše 13. septembra 12.740. U čitavoj prošloj godini kroz tunel je prošlo 2,83 miliona vozila, a u 2018. godini 2,82 miliona”, naveli su u Monteputu, prenosi Mina biznis.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njego-

va izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4.190 metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore. R.E. Sozina

Ilustracija LLC Petro, JTI, Karelia Tobacco Company. Najveći crnogorski uvoznici cigareta za ovu godinu, kako su dodali, su podgoričke firme Neregelia, Plus Podgorica, DMD Delta, BAR-KOD i ATACO. Kada je riječ o elektron-

skim cigaretama, njih je na našu adresu stiglo 5.266 kilograma.

“U periodu od januara do kraja septembra ove godine uvezeno je 5.266 kilograma elektronskih cigareta u vrijednosti 876.345 eura”, ukazali su u Upravi.

D.J.

POSLANIK RADULOVIĆ ocijenio

Formirati nezavisne pravosudne organe

ORUČILA

agroindustriju

Ilustracija

stile duži niz godina, i tako će proizvesti nove količine poljoprivrednih proizvoda. Ona je ocijenila da je agroindustrija dugo vremena stagnirala, posebno nakon tranzicije devedesetih godina kada su mnogi pogoni ili ugašeni ili veoma otežano funkcionisali.

“Posljednjih 15 do 20 godina prerađivački sektor u oblasti poljoprivrede je u stalnom usponu. Među prvima je sa razvojem krenula mljekarska industrija, tako da danas, pored više pogona za proizvodnju mliječno-kiselih proizvoda, imamo i brojne manje ili srednje velike pogone za proizvodnju široke palete sireva”, rekla je Marković.

R.E.

U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirana jedna primjedba, na osnovu k o j e n i j e i z re č e n a novčana kazna.

Jedina evidentirana pritužba ove sedmice odnosila se na stanje na putevima u Ulcinju.

“Na putu od kružnog toka prema Pinješu, nakon izvođenja radova prije tri godine, poslije svake kiše stoji voda. Čim padne veća količina kiše, ne može se proći autom, a niko od nadležnih ništa ne preduzima”, navodi se u prijavi.

R.E.

Naplata poreskog duga, anuliranja sive ekonomije i nulta tolerancija prema korupciji i kriminalu je nešto što se mora sprovesti u Crnoj Gori, ali to zahtijeva izgradnju sistemskog okvira i nezavisnih pravosudnih organa, ocijenio je poslanik u Skupštini Branko Radulović.

On je poručio da se skromniji efekti mogu očekivati tek na srednjoročnom planu.

“Velika je zabluda očekivati da će Evropska unija i međunarodne finansijske institucije i vodeće države svijeta “šakom i kapom” pokriti sve dubioze. Zemlje Zapadnog Balkana su dobile 12,5 milijardi eura i u narednih sedam godine 22 milijardi eura garancija. To je 228 eura po stanovniku, a za Crnu Goru značajno manje od ovog iznosa. Cio Zapad-

ni Balkan je dobio kao jedna Hrvatska. A zemlje kandidati trebaju da imaju isti tretman kao članice. Znam jedno, da ćemo kroz inflaciju i budžete svi vraćati te ogromne eure koji se sada štampaju”, poručio je Radulović.

Kako je rekao, postavlja se suštinsko pitanje - kako pokrenuti veliki i održivi investicioni ciklus i kako realizovati “Maršalov plan” u Crnoj Gori.

“U postojećim uslovima, uz brojne druge mjere u finansijskom i realnom sektoru, održive dinamične investicije, uvažavajući ‘zelenu’ politiku EU, iznos i kriterijume investicionog okvira za Zapadni Balkan, odnos mađunarodnih i domaćih kreditnih institucija su jedini spas od bakrotstva i dugotrajnog siromaštva”, istakao je Radulović.

R.E.

8

ekonomija

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

PODACI centralne banke ZA KRAJ SEPTEMBRA

Banke u rezervi drže 178,5 miliona eura

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u avgustu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,29 milijardi Obavezna rezerva banaka na kraju septembra je iznosila 178,5 miliona eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Od tog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 51,2, a na računima CBCG u inostranstvu 48,8 odsto.

“Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u avgustu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,29 milijardi eura.

Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 69,8 odsto, a na oročene 30,2 odsto”, rekli su u CBCG. Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostav-

ljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju

Na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 51,2, a na računima CBCG u inostranstvu 48,8 odsto

čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine, prenosi Mina biznis.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule. Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

R.E.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG

OBAVJEŠTENJE Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345.

Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „NLB Banka AD“ Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su: U LN br.2578 KO Podgorica II, kat parcela br.184/3, broj zgrade 1, por.stambena zgrada, spratnosti 1P površine 127 m2 i to: stambeni prostor PD2, spratnost P, površine 102 m2, kat parcela br.185/1, broj zgrade 1, por.stambena zgrada, spratnosti 1P površine 127 m2 i to: stambeni prostor PD2, spratnost P površine 102 m2,u svojini Borislava Vujisić iz Podgorice.

Početna prodajna cijena, na drugoj prodaji 53.330,00€.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika „Grimt-Komerc“ Doo Podgorica na dan 15.10.2020.godine, iznosi 282.277,93€, i to: po osnovu Ugovora o kreditu KR2010/3459 od 14.09.2010.godine, u iznosu od 58.416,24€, po osnovu Ugovora o kreditu KR2010/3457.1 od 14.09.2010.godine, u iznosu od 132.780,02€, i po osnovu Ugovora o kreditu KR2007/7723 od 08.06.2007.godine, u iznosu od 91.081,67€, koji iznosi se uvećavaju za troškove postupka i pripadajuće kamate, do konačnog namirenja troškova.

Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem putem prikupljanja pisanih ponuda.

Prodaja nepokretnosti održaće se dana, 06.11.2020.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije „Velimirović i partneri“, ulica Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, sa početkom u 14:00 časova.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 30.10.2020. godine do 15:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakama: „Ne otvarati prije javne prodaje“ i „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat. parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

Prijave koje prispiju nakon utvrđenog roka za podnošenje smatraju se neblagovremenim bez obzira na način dostvaljanja.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima.

Prijava sadrži: oznaku nepokretnosti koja se kupuje; neopozivu i bezuslovnu ponudu sa preciznom cijenom koja se nudi; dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10 % od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun NLB Banke AD Podgorica br. 907-53001-03, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“.

Pored navedenog: - prijava koju podnosi fizičko lice sadrži lične podatke: ime i prezime, adresu stanovanja i ovjerenu fotokopiju lične karte; - prijava koju podnesi pravno lice mora biti ovjerena pečatom i potpisom ovlašćenog lica i sadrži: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a i ovlašćenje za zastupanje.

Prijava koje ne sadrži bilo koji od označenih podataka i dokaza smatra se neurednom.

Neblagovremene i neuredne prijave ne razmatraju se. Smatra se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se do označenog roka za dostavljanje prijava dostavi makar jedna prijava u skladu sa ovim oglasom. Ročište vodi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele prijave, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Podnosilac blagovremene i uredne prijave smatra se ponuđačem. Prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih prijava sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučuje o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ponuđač koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

U slučaju da dva ili više ponuđača ponude istu cijenu, a to je i najviša cijena, lice ovlašćeno za vođenje postupka pozvaće te ponuđače da ponude veći iznos cijene od cijene koju su već ponudili. Lice ovlašćeno za vođenje postupka na licu mjesta utvrđuje redosled podnošenja ponuda ovih ponuđača. Ponuđač ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog ponuđača. Nepokretnost će se dodijeliti ponuđaču koji je ponudio najveću cijenu. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi ponuđači su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni.

Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji i isplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenim rokovima, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa ponuđačem, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti.

Uplaćeni depozit vraća se ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Hipotekarni povjerilac u čije ime se sprovodi postupak vansudske prodaje nije u obavezi da potencijalnim podnosiocima prijave za javno nadmetanje omogući pregled nepokretnosti koja se prodaje niti da kupca uvede u posjed nepokretnosti koja se prodaje.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Milana Velimirovića, advokata iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.

www.nlb.me

Kontakt telefon: (078) 119 721 loc 106

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

AKTUELNO

9

CRNOGORSKI ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEM

Novom tehnologijom protiv krađe električne energije

P

redstavnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) saopštili su da je proteklih dana otkrivena krađa električne energije, te da su počionici procesuirani.

U kompaniji ističu da je takvih situacija bilo dosta ranijih godina, jer ni Crna Gora nije imuna na problem neovlašćenog korišćenja električne energije.

“Kada je u pitanju slučaj za koji ste pitali a koji je vezan za neovlašćeno priključenje više od 250 računara korišćenih za poslove kriptovalute-bitcoin, naša služba je prilikom kontrole još prije dvije godine, otkrila tu neovlašćenu potrošnju i slučaj predala nadležnim institucijama na dalje postupanje. Međutim, počinioci su i nakon toga nastavili da se bave tim nelegalnim radnjama”, rekao je Dnevnim novinama šef Službe mjerenja Regiona 2, koja obuhvata Podgoricu, Cetinje i Danilovgrad sa ukupno 132.923 korisnika, Vladimir Ivanović.

metne trafostanice, pa se krenulo u kontrolu. Našeg sagovornika smo pitali ko plaća gubitke u sistemu koji su nastali krađom električne energije.

Ivanović je objasnio da su takvi gubici isključivi trošak CEDIS-a i da ih samo CEDIS i plaća.

“Kako nigdje na svijetu ne postoji savršen sistem, tako se i u svakoj elektroenergetskoj mreži pojavljuju tehnički gubici koje je nemoguće izbjeći, a koji zavise od tehničkih karakteristika mreže, njene konfiguracije, obima potrošnje i drugih faktora. Takve gubitke priznaje Regulatorna agencija za energetiku do nivoa od 8,43 procenta i oni su dio cijene električne energije. Dakle, taj dio gubitaka plaćamo svi putem računa za utrošenu električnu energiju”, objasnio je Ivanović.

■■LOCIRANJE

■■TROŠAK

On je objasnio da nove tehnologije pomažu u otkrivanju nedjela, te preciznijem i bržem lociranju neovlašćenog korišćenja mreže.

“Praćenje bilansa energije daje nam signal i smjernice u kojem segmentu mreže imamo problem. To je ogroman napredak u odnosu na period kada nijesmo mogli pratiti tokove energije. Jasno je da ni današnje savremene tehologije nijesu apsolutno imune na pokušaje krađe, ali obezbjeđuju da se mnogo efikasnije pronađu svi oblici neovlašćene potrošnje”, ukazao je Ivanović.

Kako je rekao, to je bio slučaj i u reonu pred-

Druga vrsta gubitaka, kako je naveo, su komercijalni gubici koji nastaju kao posljedica krađe električne energije i sa-

U SVAKOJ ELEKTROENERGETSKOJ MREŽI POJAVLJUJU SE TEHNIČKI GUBICI KOJE JE NEMOGUĆE IZBJEĆI, A KOJI ZAVISE OD TEHNIČKIH KARAKTERISTIKA MREŽE, NJENE KONFIGURACIJE, OBIMA POTROŠNJE I DRUGIH FAKTORA. TAJ DIO GUBITAKA PLAĆAMO SVI PUTEM RAČUNA ZA UTROŠENU ELEKTRIČNU ENERGIJU

I neadekvatan napon utiče na mrežu Predstavnici CEDIS-a navode da preopterećenja distributivne mreže mogu izazvati neadekvatne naponske prilike u pojedinim djelovima mreže.

“Samim tim može doći i do problema u radu pojedinih uređaja u domaćinstvu. Zato CEDIS kapacitete usmjerava na unapređivanje načina za suzbijanje neovlaščene potrošnje”, rekli su u kompaniji.

Oni su dodali da najveći obim posla pripada Službi za mjerenje

Regiona 2 koja obuhvata Podgoricu, Cetinje i Danilovgrad i dnevno opslužuje skoro 133.000 korisnika.

“Očitanost korisnika u Regionu 2 je skoro 97 procenata, a takvim rezultatima se mogu pohvaliti samo najrazvijeniji distributivni sistemi”, naglasili su u CEDIS-u.

Kako su ukazali, posao koji obavlja služba za mjerenje je raznovrstan. Od kontrole mjernih mjesta, ugradnje koncentra-

tora na mjestima gdje se implementira AMM projekat, zamjene i izmještanja brojila po raznim osnovama, kontrole potrošača kod kojih su zatečene nepravilnosti, kao i redovne kontrole, isključenja korisnika, rješavanje reklamacija po prigovorima do priključenja korisnika na mrežu i ostalo. “Godišnje uradimo više od 35.000 zapisnika po raznim osnovama i to sve odradi oko 70 zaposlenih što je zaista ogroman posao”, zaključuje Ivanović.

movoljnog priključenja na mrežu.

“Ti gubici su isključivi trošak CEDIS-a. Dakle, razlika između stvarno ostvarenih gubitaka i tehničkih gubitaka pada direktno na teret CEDIS-a”, rekao je Ivanović.

Predstavnici kompanije su dodali da gubici značajno finansijski opterećuju poslovanje preduzeća pa je kompanija u konstantnoj borbi sa neovlašćenom potrošnjom.

“Gubici se smanjuju iz godine u godinu zbog brojnh aktivnosti CEDIS-a na unapređenju sistema mjerenja. Naročito su smanjili nakon implementacije AMM sistema-daljinsko očitavanje i mjerenje. Uzmimo primjer najvećeg distributivnog konzuma u Crnoj Gori koji oduhva Podgoricu, Cetinje i Danilovgrad.

Sa nekadašnjih više od 17 procenta iz 2015. godine gubici su u prvih osam mjeseci ove godine iznosili 12,68 procenata”, naveli su u CEDIS-u.

Prema njihovim riječima, neovlašćena potrošnja predstavlja problem za sve korisnike sistema, jer neplansko priključenje na elektrodistributivnu mrežu nerijetko ugrožava sigurnost napajanja i izaziva preopterećenja djelova mreže.

R.E.

10

hronika

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

Analiza potreba za racionalizacijom pravosudne mreže Geo

Za dugoročno smanj troškova potrebno m zaposlenih u sudstv

Crna Gora ima 50 odsto više sudija od evropskog prosjeka, što je skupo - a da bi se dugoročno smanjili troškovi, smanjenje broja zaposlenih će biti jedini činilac u cilju povećanja efikasnosti, navodi se u Analizi potreba za racionalizacijom pravosudne mreže koju je sačinio ekspert Georg Stawa, u okviru projekta EUROL 2 koji finansira Evropska unija.

“Smanjenje broja zaposlenih, uz zakonske reforme i prirodan put penzionisanja, otvoriće mnogo više fizičkog prostora, posebno u većim sudovima u odnosu na manje sudove u pogledu dovođenja zaposlenih”, navodi se u Analizi.

■■Potrebna pravična raspodjela zaposlenih

U preporukama, koje je u Analizi dai Stawa, konstatovano je da obzirom na učinak male osnovne sudove u Crnoj Gori nije potrebno spajati.

Ipak, dodaje se dalje, očiglednu varijaciju „stope efikasnosti po zaposlenom“ treba riješiti kroz određivanje mjerila za optimalni učinak kako bi se garantovala pravična raspodjela zaposlenih i njihovo dugoročno smanjenje.

On je u Analizi dao moguće varijante spajanja sudova.

“Na primjer, ako se Žabljak spoji sa Pljevljima i oba suda smanje broj zaposlenih/povećaju efikasnost samo za 25% (umjesto za 50%), svi zaposleni u sudu koji se pripaja će biti u mogućnosti da se smje-

ste u prostorije. Ovim se čak i ne uzima u obzir da Osnovni sud u Kotoru trenutno može da upravlja ukupnim brojem od 6.090 primljenih predmeta sa čak 60 zaposlenih (103,3 predmeta po zaposlenom), što znači da će umjesto 44 približno 25 zaposlenih biti dovoljno za upravljanje novospojenim sudom.

Povećanjem efikasnosti od 16% omogućilo bi se da se tim radnim opterećenjem bave 33 zaposlena, koji bi svi bili u mogućnosti da se smjeste u sadašnje prostorije na Žabljaku. Prema prosječnoj „stopi efikasnosti“ u osnovnim sudovima od 84,67 predmeta po zaposlenom, u prosjeku 30,46 ukupno zaposlenih bilo bi dovoljno iz današnje perspektive, da se bavi cijelim radnim opterećenjem, čak i bez dodatnog povećanja efikasnosti”, procijenio je Stawa u Analizi.

On navodi da bi Žabljak kao najmanji sud i sud koji nema poteškoća u funkcionisanju mogao da se spoji sa Pljevljima.

“Obje lokacije imaju dobro vrijeme postupanja u predmetima, sud u Pljevljima ima odličnu stopu rješavanja predmeta, ali ima i višak broja zaposlenih od gotovo 14. Povećanjem efikasnosti na prosječnom nivou Crne Gore omogućilo bi se fizičko spajanje bez ikakvih dodatnih troškova (višak od 13,9 zaposlenih, Žabljak dovodi 11). Pljevlja svakako moraju predstavljati prioritet, jer je to strateška razvojna zona za budućnost sjevera Crne Gore”, ocjenjuje Stawa.

Kako se dodaje, većom od umjereno dodatne udaljenosti do suda (40 km) obezbijedio bi se sud srednje veličine sa 67 zaposlenih i 11 sudija.

Drugo spajanje koje je moguće po procjeni ovog eksperta je spajanje plavskog i beranskog suda, ili kolašinskog i beranskog.

“Takođe, kao još jedno rješenje potrebno je podsjetiti da je u izvještaju EUROL ‘Procjena infrastrukture pravosudnih organa u Crnoj Gori’ preporučeno izmještanje Osnovnog suda u Bijelom Polju. Na umjerenoj udaljenosti između sudova (48 km), ove lokacije nude povećanje efikasnosti kroz spajanje.

Mogući učinak budućeg suda srednje veličine uzevši u obzir šest kriterijuma mogao bi se lako povećati ukoliko bi se primijenila efikasnost Kotora: primljeno 5.521 predmeta koje bi mogli da obrade

Danilovgrad (najmanji od „srednjih sudova“) pomenut je eksplicitno u razgovorima o procjeni kao dodatna politička moguc´nost koja podrazumijeva spajanje sa Osnovnim sudom u Podgorici. S obzirom da su obije lokacije udaljene samo 17 km, a da Podgorica prema proračunima nema dovoljno zaposlenih, ovo spajanje bi predstavljalo priliku za povec´anje sveukupnog učinka

53,44 zaposlena (103,3 predmeta po zaposlenom). Svi bi stali u postojeće prostorije Osnovnog suda u Bijelom Polju”, navodi se u Analizi.

Kao još jednu mogućnost spajanja, Stawa vidi podgorički i danilovgradski sud.

“Danilovgrad (najmanji od ‘srednjih sudova’) pomenut je eksplicitno u razgovorima o procjeni kao dodatna politička mogućnost koja podrazumijeva spajanje sa Osnovnim sudom u Podgorici.

S obzirom da su obje lokacije udaljene samo 17 km, a da Podgorica prema proračunima nema dovoljno zaposlenih, ovo spajanje bi predstavljalo priliku za povećanje sveukupnog učinka, iako neće biti dovoljno samo preuzimanje suda u Danilovgradu. Dok se u izvještaju EUROL 2 ‘Procjena infrastrukture u pravosuđu u Crnoj Gori’ u svakom slučaju preporučuje adaptacija prostorija Osnovnog suda u Podgorici, spajanje bi se moglo obaviti istovremeno”, zaključuje Stawa u Analizi.

■■“upućeni sudi-

ja” za zaostale predmete

Crna Gora je u posljednjoj deceniji unaprijedila ravnotežu između radnog opterećenja i broja zaposlenih u sudstvu, stoji u Analizi. Ipak, dodaje se, još uvijek se primjećuje neravnoteža u smislu „stopa efikasnosti po zaposlenom”, te tako u podgoričkom Osnovnom sudu nedostaje zaposlenih, dok ih je u Baru previše u odnosu na normirani učinak.

“Potrebno je bavljenje neravnotežom u kontinuitetu, ali bez spajanja sudova”, preporučeno je u Analizi.

U preporukama, kojih ima 59, navodi se da se može predložiti uvođenje instituta „upućenog sudije“, kao u drugim državama članicama EU, kako bi se pomoglo u rješavanju zaostalih predmeta.

Preporuke su da treba imati na umu da obični građani u prosjeku dolaze u kontakt sa sudovima jednom ili dva puta tokom svog života (podaci iz austrijskih anketa o sudovima), te da se u mnogim zemljama nedavno pokazalo da je spajanje sudova i optimizacija strukture, stvaranjem efikasnih rješenja srednje veličine, bilo uspješno u pružanju pravosudne usluge i nije dovelo do smanjenog zadovoljstva u pristupu pravdi.

“Stoga, javnost se ne protivi toliko kritično promjenama u pravosudnoj mapi kao što se to možda misli (već je to često slučaj kod lokalnih političara). Ili, ukoliko postoji objektivna potreba i argumenti za optimizaciju strukture, to je obično dobrodošlo u praksi. Optimizacija pravosudne mape je složen zadatak čiji se potpuni efekti mogu osjetiti obično za deceniju ili više. Razmišljajući deset godina unaprijed, sudski posao će biti promijenjen”, istuče se u preporukama.

■■Najveći dio

budžeta ide na zarade

Kako se navodi u Analizu, budžet pravosuđa za 2019. go-

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

HRONIKA

11

ORGA STAWA:

JENJE MANJE VU dinu povećan je na 39.1 milion eura u poređenju sa 37.8 miliona u 2018. godini.

“Sredstva nijesu uvijek efikasno raspodijeljena i najveći dio budžeta se troši na zarade, dok ostatak nije dovoljan da bi se pokrile investicione potrebe i unaprijedila pravosudna infrastruktura. Crna Gora ima 51 sudiju i 17 tužilaca na 100.000 stanovnika, mnogo više od evropskog prosjeka od 21 sudiju i 11 tužilaca”, stoji u Analizi.

Ilustracija Kada je riječ o efikasnosti, navedeno je da se u 2018. godini broj zaostalih predmeta smanjio za 4,5 odsto, na 38.970 neriješenih predmeta, dok se broj neriješenih predmeta starijih od tri godine smanjio za 4 odsto.

“Vrijeme postupanja u predmetu, odnosno prosječno vrijeme od podnošenja tužbe do rješavanja predmeta, iznosilo je 178 dana za prvostepeni postupak u građanskim predmetima i 131 dan za privredne predmete

U podgoričkom Osnovnom sudu nedostaje zaposlenih, dok ih je u Baru previše u odnosu na normirani učinak

(2017: 295 dana u građanskim predmetima i 97 dana u privrednim predmetima). Crna Gora mora da pojača napore usmjerene ka unapređenju efikasnosti pravosuđa, unaprijedi prać enje zaostalih predmeta i smanji broj neriješenih predmeta. U Nezvaničnom radnom dokumentu EK o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru (novembar 2019.) navedeno je da je Vlada u septembru 2019. godine usvojila revidirani Akcioni plan za sprovođenje Strate-

gije informaciono-komunikacionih tehnologija pravosuđa za period 2016-2020. (uz određena prilagođavanja ciljnih datuma zbog određenih kašnjenja u implementaciji) i detaljniju raspodjelu budžeta čiju je izradu podržao projekat EUROL2. Novi IKT podsistem za sudove nabavljen je u junu 2019. godine. Ostaju pitanja u pogledu pouzdanosti i dostupnosti statističkih podataka za pravosuđe i smjernice Evropske komisije za efikasnost pravo-

Obje lokacije imaju dobro vrijeme postupanja u predmetima, sud u Pljevljima ima odličnu stopu rješavanja predmeta, ali ima i višak broja zaposlenih od gotovo 14.

Povećanjem efikasnosti na prosječnom nivou Crne Gore omoguc´ilo bi se fizičko spajanje bez ikakvih dodatnih troškova

suđa (CEPEJ) neće biti u potpunosti sprovedene dok novi IKT sistem ne postane operativan. Crna Gora preduzima konkretne mjere u cilju smanjenja zaostalih starih predmeta kojima je dat prioritetni status”, stoji u Analizi.

Kako se navodi, u okviru projekta EUROL2 u toku je analiza usmjerena na razloge kašnjenja suda i definisanje mjera za njihovo rješavanje, a obuhvatila je dva pilot suda (Osnovni sud u Podgorici i Osnovni sud u Kotoru) koje je predložio Vrhovni sud Crne Gore.

“Takozvani ‘crveni omoti’ (predmeti stariji od pet godina) provjeravani su kako bi se otkrili najčešći razlozi za odlaganje ročišta te stoga i sveukupnog trajanja suđenja”, navodi se u Analizi.

Bo.B.

12

hronika

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/2011) Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. Br. 320/14 od 14.10.2014. godine i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. Br. 320/14 od 06.05.020. godine, stečajni upravnik – zastupnik stečajne mase PREDUZEĆA ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE, EXPORT-IMPORT „EUROMIX-CONSULTING“ DOO U STEČAJU PODGORICA, OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine u vlasništvu STEČAJNA MASA - PREDUZEĆA ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE, EXPORT-IMPORT „EUROMIX-CONSULTING“ DOO U STEČAJU PODGORICA u stečaju Podgorica (matični broj 02254590), i istovremeno na osnovu člana 134.

Zakona o stečaju („Službeni list Crne Gore“, br. 1/2011) objavljuje drugi OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA U skladu sa članom 136. Zakona o stečaju Obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, procijenjenu vrijednost imovine, postupak i uslove za izbor ponuda.

Mjesto i adresa: Stambeni prostor se nalazi u Baru, ul. Makedonska bb, zgrada B-3, ulaz 1, stan br. 3, sprat I, PD33, kat.parc.br.5825/5 iz LN br. 2942 KO Novi Bar, površine 84 m2.

Broj/ podbroj 5825/5

Broj zgrade

Način korišćenja sobnost Stambeni prostor 1 -dvosoban stan

PD

Sprat 33 Prvi sprat

Površina

Procijenjena Procijenjena vrijednost €/m2 vrijednost- ukupna 84 1,220.00 102,480.00

Ukupno: 102,480.00 € Slovima: (stotinudvijehiljadečetiristotineosamdeseteura) Procijenjena vrijednost imovine: 102,480.00 € Detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine: Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika sa datim opisom i namjenom imovine u pripadajućem listu nepokretnosti: Postupak i uslovi za izbor ponuda: Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. Podgorica, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom “EUROMIX-CONSULTING” DOO U STEČAJU PODGORICA – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA – PISANA PONUDA, NE OTVARAJ St. Br. 320/14 sa naznačenim imenom ili nazivom ponuđača. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 23.11.2020. godine do 11:30 časova.

Otvaranje ponuda obaviće se dana 23.11.2020. godine, sa početkom u 12:00 časova u kancelariji broj 2. Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajna upravnica.

Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva domaća i strana - pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću bezuslovnu ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenom cijenom), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu - na iznos od najmanje 10% od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda.

Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od najmanje 10% od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda.

Ponuđena cijena izražava se u eurima.

Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati, kao ni ponude koje budu predate u kovertama bez naznačenog imena ili naziva ponuđača. Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik – zastupnik stečajne mase, ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu.

Stečajni upravnik – zastupnik stečajne mase zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene kupoprodajne cijene budu značajnije odstupale od procijenjene vrijednosti.

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik – zastupnik stečajne mase u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika – zastupnika stečajne mase o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik – zastupnik stečajne mase će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude (ili zadržati uplaćeni depozit), i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Stečajni upravnik – zastupnik stečajne mase će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Poslije izvršene prodaje Stečajni upravnik – zastupnik stečajne mase će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje.

Stečajni upravnik – zastupnik stečajne mase će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac.

Sve potrebne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 08:00 -16:00 h na telefon br. 067-508-603.

Račun za uplatu depozita: 550-19495-89

u višem sudu u podgorici

Danas pred sudom Željko Vuković Pred vijećem sutkinje Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević za danas je zakazano suđenje Željku Vukoviću, okrivljenom za teško ubistvo u pokušaju, odnosno da je kao saizvršilac, sa još dvije osobe za kojima se traga, učestvovao u ubistvu Srđana Vojičića u centru Podgorice 24. oktobra 2006. godine.

On je uhapšen u oktobru prošle godine nakon što je policija na osnovu DNK-a utvrdila da je upravo on jedan od tri napadača koji su došli da pretuku književnika Jevrema Brkovića, u čemu ih je spriječio upravo Vojičić, koji je bio tjelohranitelj književniku. Kako se navodi u naredbi o sprovođenju istrage, 24.10.2006. godine, oko 21.50 časova u Podgorici, u Ulici Oktobarske revolucije ispred broja 8, okrivljeni Vuković je sa još dva NN lica po prethodnom dogovoru umišljajno pokušao da liši života oštećenog Vojičića i oštećenog Brkovića.

“Okrivljeni Vuković je zajedno sa jednim od tih NN lica i naoružan metalnim šipkama iznenada i neopaženo prišao oštećenom Brkoviću, a zatim su ga ostvarujući zajedničku namjeru da ga liše života napali tako što je okrivljeni Vuković zamahnuo šipkom u pravcu Brkovićeve glave, zakačivši ga u predjelu čela da bi u daljem napadu bio spriječen od oštećenog Brkovića koji je uspio da mu otme šipku i da ga obori, u

kom trenutku ga je NN lice udarilo metalnom šipkom u predjelu tijela na koji način su mu nanijeli tjelesne povrede. To NN lice je u daljem napadu bilo spriječeno od oštećenog Brkovića koji je uspio da ga odgurne od sebe, dok je u isto vrijeme drugo NN lice u cilju ostvarivanja zajedničkog dogovora da oštećenog liše života, u momentu kada je oštećeni Vojičić na zapomaganje Brkovića krenuo da mu pomogne, odmah u pravcu Vojičićevog tijela iz pištolja nepoznate marke i fabričkog broja, kalibra 7,62 mm ispalio dva projektila, od kojih ga je jedan pogodio u lijevi slabinski predio nanoseći mu povrede u vidu ustrelne rane od koje je kod Vojičića nastupila smrt usljed iskrvavljenja iz rascijepa aorte, gušterače, tankog i debelog crijeva”, navodi se u naredbi. Bo.B.

On je uhapšen u oktobru prošle godine nakon što je policija na osnovu DNK-a utvrdila da je upravo on jedan od tri napadača koji su došli da pretuku književnika Jevrema Brkovića, u čemu ih je spriječio upravo Vojičić, koji je bio tjelohranitelj književniku

HRONIKA

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

13

PUCNJAVA NA VERUŠI

Ubijeni Prelević i Peković

U vikendici na Veruši sinoć su pronađena beživotna tijela Podgoričana Nemanje Prelevića (28) i Danila Pekovića (18), saopšteno je iz policije. Kako se sumnja, oni su ubijeni iz vatrenog oružja, a službenici policije u sadejstvu sa tužiocem vrše uviđaj u cilju utvrđivanja činjenica koje su dovele do ovog kobnog događaja.

Naime, prema nezvaničnim informacijama, porodice stradalih mladića dva dana nijesu mogle da stupe u kontakt sa njima. Kako je nezvanično saopšteno iz policije, supruga Prelevića juče je oko 18 sati obavijestila policiju da joj se on

ne javlja na pozive. Mještanin Veruše je, navodno, juče ispred jedne vikendice primijetio beživotno tijelo, o čemu je obavijestio policiju.

“Policiji je juče oko 18.20 sati A.P. prijavila da joj suprug N.P. (28) ne odgovara na pozive i da se nalazi u vikendici u ljevorečkim Tuzima, u blizini Kolašina sa drugom D.P, te da je komšija naišao u vikendicu i zatekao N.P. bez znakova života”, saopšteno je juče nezvanično iz policije.

Policija je izašla na lice mjesta gdje je zatekla Prelevića bez znakova života, i to ispred vikendice, dok je tijelo Pekovića pronađeno

u vikendici.

Policija sa nadležnim tužiocem vrši uviđaj.

“Preduzimaju se aktivnosti na utvrđivanju svih činjenica ovog događaja”, dodali su u policiji.

Prema policijskim evidencijama, Prelević i Peković slove za osobe bliske kriminalnim strukturama.

Danilo Peković hapšen je u avgustu u Siti kvartu u Podgorici jer je policija kod njega pronašla pištolj u nelegalnom posjedu, sa metkom u cijevi. Takođe, službenici podgoričke policije hapsili su i Nemanju Prelevića, 2016. godine zbog sumnje da je posjedovao tri pištolja bez dozvole. R.C.H.

VIŠI SUD U BIJELOM POLJU POTVRDIO ODLUKU PRVOSTEPENOG SUDA

Nije platio novčanu kaznu od 800 eura, pa dobio 32 dana zatvora

Ilustracija

POTVRĐENA OPTUŽNICA

Optužen za prodaju 4,98 grama kokaina Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu koju potpisuje tužilac u VDTu Podgorica Miloš Šćekić podignutu protiv D.Đ. zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Kako stoji u optužnici, on je u stanu držao 4,980 grama kokaina, namijenjenog daljoj prodaji.

“Dana 12.08.2020. godine, u B., u naselju B. – Ulica O. b. ..., svjestan svoga djela čije je izvršenje htio, neovlašćeno radi dalje prodaje držao

opojnu drogu kokain - supstancu koja je Pravilnikom o utvrđivanju spiska droga, psihotropnih supstanci i bilja koje se može koristiti za proizvodnju droga, na način što je u stanu držao kokain neto mase 4,980 grama, koji je bio namijenjen daljoj prodaji i koji je pronađen prilikom pretresa njegovog stana, čime je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 300 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore”, stoji u optužnici.

Bo.B.

Viši sud u Bijelom Polju odbio je kao neosnovanu žalbu osuđenog Č.A. iz tog grada, na rješenje bjelopoljskog Osnovnog suda koji mu je novčanu kaznu od 800 eura zamijenio kaznom zatvora u trajanju od 32 dana.

U obrazloženju rješenja Višeg suda u Bijelom Polju stoji da pobijano rješenje nije zahvaćeno bitnom povredom odredaba krivičnog postupka, te da je prvostepeni sud u pobijanom rješenju, prilikom zamjene izrečene novčane kazne kaznom zatvora, dao jasne i dovoljne razloge o odluč-

nim činjenicama, koji nijesu protivrječni.

“Naime, odredbom čl.39 st 6 KZ CG propisano je da ukoliko osuđeni u određenom roku ne plati novčanu kaznu, sud će istu zamijeniti kaznom zatvora tako što će za svakih započetih 25 eura novčane kazne odrediti jedan dan zatvora, dok je stavom 8 istog člana propisano da ako osuđeni plati samo dio novčane kazne, sud će ostatak kazne srazmjerno zamijeniti kaznom zatvora, pa ako osuđeno plati ostatak novčane kazne, izvršenje kazne zatvora će se obusta-

viti. U konkretnom slučaju iz spisa predmeta proizilazi da osuđeni Č.A. u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti presude Osnovnog suda u B.P. od 22.01.2020 godine (21.04.2020 godine) nije uplatio novčanu kaznu u iznosu od 800 eura koja mu je istom presudom izrečena. Stoga je prvostepeni sud pravilno primjenjujući naprijed citiranu odredbu, pravilno odlučio kada je novčanu kaznu zamijenio kaznom zatvora u trajanju od 32 dana”, precizirano je u obrazloženju rješenja Višeg suda u Bijelom Polju.

Bo.B.

14

DRUŠTVO

NACIONALNO KOORDINACIONO TIJELO ZA ZARAZNE BOLESTI ODLUČILO

Roditelji od danas mogu na plaćeno odsustvo

Naredba o pravu na plaćeno odsustvo roditelja djece mlađe od 11 godina stupiće na snagu danas, saopštno je juče iz Vlade.

Naredba je, kako je saopšteno, donijeta nakon dogovora koji su na zahtjev Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti postigli ministarstva prosvjete i ekonomije i Ombudsman.

NKT je dalo saglasnost za naredbu kojom se tokom prekida obrazovno-vaspitnog rada u školama i vrtićima, jednom od roditelja, staratelja ili samohranom roditelju djeteta koje nije starije od 11 godina života, te djeteta sa smetnjama u razvoju, obezbjeđuje pravo na plaćeno odsustvo sa rada.

“Naredba, koja stupa na snagu u ponedjeljak 19. oktobra donijeta je nakon dogovora koji su na zahtjev NKT-a postigli predstavnici ministarstava prosvjete i ekonomije, Sekretarijata za zakonodavstvo i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda”, navodi se u saopštenju.

Pravo na plaćeno odsustvo, kako su pojasnili, ne odnosi se na zaposlene u zdravstvu, Ministarstvu odbrane, Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije, Upravi carina, Poreskoj upravi, Upravi za nekretnine, Direktoratu za državni trezor u Ministarstvu finansija koji rade na poslovima realizacije Programa pružanja podrške privredi i zaposlenima, u ci-

Ilustracija

Naredba, koja stupa na snagu u ponedjeljak 19. oktobra donijeta je nakon dogovora koji su na zahtjev NKT-a postigli predstavnici ministarstava prosvjete i ekonomije, Sekretarijata za zakonodavstvo i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda

lju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog korona virusa, koji je donijela Vlada.

Ovo pravo ne mogu ostvariti ni zaposleni u Upravi za inspekcijske poslove, Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, ustanovama za smještaj lica iz oblasti za socijalnu i dječju zaštitu, Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, službama zaštite i spašavanja i u drugim organima, službama i pravnim licima čija djelatnost je nezamjenjiv uslov života i rada građana, osim ako su oba roditelja zaposlena kod tih poslodavaca.

“Subvencije za plaćeno odsustvo roditelja isplaćivaće se u skladu sa Programom pružanja podrške privredi i zaposlenima, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog korona virusa”, zaključuje se u saopšenju.

J.V.Đ.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

PODGORICA OSTAJE OTKLJUČANA, POPUŠTANJE MJERA U

NAREDNE DVIJE SEDMICE STROŽE MJERE U ŠEST OPŠTINA Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u narednih 14 dana doći će do pooštravanja mjera na Žabljaku, Cetinju, u Budvi, Ulcinju, Kolašinu i Bijelom Polju, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje.

Kako je precizirano, Žabljak prelazi u grupu 4 pa će u toj opštini od danas stupiti na snagu zabrana izlaska od 22 do 5 ujutro, katanac na vrata ugostiteljskih objekata, zatvaraju se škole i učenje prelazi na onlajn model, a zabranjuju se i kućne posjete. Budva, Cetinje, Ulcinj i Kolašin prelaze u grupu 3 pa će u tim opštinama, kako je objašnjeno, biti zatvoreni ugostiteljski objekti, đaći će učiti onlajn, a zabranjene će biti i kućne posjete. Bijelo Polje prelazi u grupu 2, što podrazumijeva da kafići i restorani mogu raditi do 22 sata, za jednim stolom mogu biti dvije osobe i obavezan je razmak od metar.

■■ PODGORICA

OSTAJE U GRUPI 2

Iz Njemačke su stigli rezultati preostalih 212 uzoraka, među kojima su još 102 pozitivna rezultata na novi korona virus zahvaljujući kojima Podgorica ostaje otključana.

“U Podgorici je kumulativna incidencija 795,97, odnosno ne prelazi u grupu 3”, pojasnili su iz Instituta. Od danas mjere će biti ublažene u Nikšiću, Beranama i Andrijevici.

“Nikšić, nakon tri sedmice restriktivnih mjera, prelazi u grupu 2, pri čemu režim rada škola ostaje onlajn još najmanje sedam dana. Berane nakon tri sedmice restriktivnih mjera prelazi u grupu 1, kao i Andrijevica. Iako je situacija poboljšana u Pljevljima zbog neophodnosti sprovođenja strožih mjera u trajanju od najmanje 14 dana nastaviće se sprovođe-

nje mjera iz grupe 3 koje su počele prije sedam dana, uključujući i onlajn odvijanje nastave”, precizirali su iz Instituta.

Sa objavljivanjem ovonedjeljnog spiska se kasnilo zbog, kako su objasnili, kasnog pristizanja rezultata laboratorijskih analiza uzoraka poslatih u Njemačku, od kojih je posljednja grupa od 212 pristigla juče.

“Među 212 uzoraka, 102 su bila pozitivna. Na osnovu svih registrovanih slučajeva obolijevanja od subote 3. oktobra do i zaključno sa petkom 16. oktobrom izračunate su vrijednosti 14-dnevnih opštinskih stopa kumulativne incidencije za navedeni period i sačinjena lista opština u kojima će se sa primjenom mjera započeti po automatizmu od ponedjeljka 19. oktobra u 00:00 sati”, pojasnili su iz Instituta.

Sa ciljem adekvatnog postupanja i reagovanja na kretanje obolijevanja od novog korona virusa (SARS-CoV-2), Institut je predložio uvođenje metodologije na kojoj će se po automatizmu, a u zavisnosti od 14-dnevnih opštinskih stopa incidencije (broja novih slučajeva infekcije registrovan tokom prethodnih 14 dana u odnosu na broj stanovnika opštine), zasnivati dalje postupanje i implementacija restriktivnih mjera. Sve protivepidemijske mjere se, kako ističu, moraju sprovoditi najmanje 14 dana od dana počinjanja implementacije.

■■ MJERE VAŽE 14 DANA

Stope incidencije i listu opština utvrđuje Institut na osnovu broja novoregistrovanih slučajeva u 14-dnevnom periodu prije objavljivanja spiska.

U grupi 1 su opštine, odnosno lokalne samouprave u ko-

jima je stopa manja od 400 / 100.000 stanovnika i u njima se nastavlja striktno poštovanje i stroga kontrola sprovođenja važećih epidemioloških mjera koje su propisane naredbama Ministarstva zdravlja. Opštinama iz grupe 2 u kojima je stopa između 400 i 799, uz važeće mjere uvodi se i ograničenje rada ugostiteljskih objekata do 22:00 sata; ograničavanje uslova rada ugostiteljskih objeka-

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

15

U NIKŠIĆU, BERANAMA I ANDRIJEVICI

MINISTARSTVO PROSVJETE

Ilustracija

ta tako što je, uz važeće epidemiološke mjere, dozvoljeno da za jednim stolom i u objektu i izvan njega (terase, bašte i sl.) budu najviše dvije osobe; kao i obaveza striktnog poštovanja razmaka od najmanje jedan metar od stolice do stolice kada lica sjede za stolovima i okrenuti su leđima jedni drugima.

U opštinama koje se nalaze u grupi 3 u kojima je stopa između 800 i 1.199 uz važeće mjere

zabranjuje se rad ugostiteljskih objekata (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani) osim za goste hotela; kao i okupljanje u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva.

U opštinama iz grupe 4 u kojima je stopa veća od 1.200 uz važeće mjere: zabranjuje se izlazak iz objekta stanovanja od 22:00 do 05:00 (uz definisane izuzetke koji su važili i prilikom ranije mjere: djeca sa poremećajima iz autističnog spektra; lica koja koriste invalidska kolica, u pratnji jednog lica, najviše 60 minuta dnevno; lica koja obavljaju redovne radne zadatke u djelatnostima dozvoljenim naredbama; zaposlene kod stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava; lica koja pružaju usluge od javnog interesa, a nezamjenljiv su uslov života i rada građana (zdravstvo, inspekcijski organi policija, vojska, službe bezbjednosti, vatrogasne službe, komunalne službe, mediji – uključujući lica koja gostuju u medijskim emisijama, poljoprivredne djelatnosti na gazdinstvima i sl.), što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac; osobe koje njeguju lica koja usljed bolesti, stanja ili posljedica povrede nijesu sposobna da samostalno obavljaju svakodnevne životne aktivnosti, što se dokazuje potvrdom koju izdaje izabrani doktor ovih lica; te lica koja izvode kućne ljubimce, najviše 60 minuta dnevno.

Takođe, zabranjuje se rad ugostiteljskih objekata (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani) osim za goste hotela kao i posjete po kućama lica koja nijesu članovi istog domaćinstva.

J.V.Đ.

Škole u pet opština prelaze na učenje na daljinu

Mjere koje stupaju na snagu danas u Budvi, Kolašinu, Ulcinju, na Cetinju i Žabljaku ne odnose se na predškolske ustanove, pojasnili iz ministarstva

Škole u Budvi, Kolašinu, Ulcinju, na Cetinju i Žabljaku od danas prelaze na sistem učenja na daljinu, odnosno obustavlja se nastava u tim školama privremeno, a najkraće dvije nedjelje, zato što je kumulativna incidencija u tim opštinama prema najnovijem presjeku, prešla 800/100 000, saopšteno je juče iz Ministarstva prosvjete. Sistem semafora, kazali su Dnevnim novinama iz resornog ministarstva, ne odnosi se na rad predškolskih ustanova koje nastavljaju sa radom.

Time se, kako navode, nastavlja primjena tzv. sistema “semafora” za škole koji, između ostalog, podrazumijeva da se nastava u školama u “crvenim” opštinama privremeno obustavlja i prelazi se na učenje na daljinu, ali

sa stalnim konsultacijama i ispitivanjima u školi.

Prošle nedjelje u “crveno” su, podsjećaju, na minimum dvije nedjelje, ušle škole u Nikšiću i Pljevljima.

Kako je Ministarstvo prosvjete najavilo, sistem “semafora” izradio je Institut za javno zdravlje za potrebe prosvjete, i on podrazumijeva procjenu epidemiološke situacije po svakoj opštini ponaosob, koja će se izražavati bojama.

“Tako u ‘crvenim’ opštinama, gdje je vrijednost 14-dnevne kumulativne incidencije preko 800/100 000, škole prelaze na rad na daljinu. Te škole mogu se otvoriti najranije za dvije nedjelje, ukoliko parametri budu poboljšani. Sa druge strane, u ‘zelenim’ opštinama, u koji-

ma je najbolje stanje, odnosno u kojima je kumulativna incidencija ispod 5/100,000, relaksiraju se mjere, pa se dozvoljava izlazak đaka na odmor, a velika je mogućnost i relaksiranja mjera koje se odnose na nošenje maski. Ovo znači da je ustanovljen na podacima zasnovan sistem rada škola, koji će se moći pratiti”, kazali su iz ministarstva.

Praktična nastava stručnih škola, napominju, sprovodi se nezavisno od sistema semafora, zbog specifičnosti stručnih škola i nemogućnosti da se praksa, kao suština stručnog obrazovanja, vrši online. Naravno, samo ukoliko škola i poslodavac kod koga se praksa obavlja mogu da ispune sve epidemiološke mjere i zahtjeve. J.V.Đ.

16

DRUŠTVO

EGP2020 POVODOM 18. OKTOBRA

Jačati svijest u borbi protiv trgovine ljudima Evropska građanska perspektiva 2020, pozvala je juče, povodom 18. oktobra Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, sve institucije u Crnoj Gori da sa posebnim senzibilitetom rade na jačanju svijesti u podizanju borbe protiv trgovine ljudima.

“Ovo se posebno odnosi na uzrast djece i mladih, a naravno i starijih, jer želimo da se ova pojava iskorijeni iz društvenog života u Crnoj Gori”, objavila je na facebook stranici Evropska građanska perspektiva 2020 (EGP2020) i podsjetila na važnost obilježavanja 18. oktobra kao važnog datuma

i temeljnih vrijednosti da se u Crnoj Gori moramo odlučno boriti protiv trgovine ljudima.

Kako se navodi na facebook strani EGP2020, riječ je o novoj inicijativi mladih ljudi u Crnoj Gori koji poštuju evropske vrijednosti i streme evropskim integracijama.

J.V.Đ.

OVO SE POSEBNO ODNOSI NA UZRAST DJECE I MLADIH, A NARAVNO I STARIJIH, JER ŽELIMO DA SE OVA POJAVA ISKORIJENI IZ DRUŠTVENOG ŽIVOTA U CRNOJ GORI

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

GLAVNI GRAD DEMANTOVAO TVRDNJE DŽOMIĆA

Sve vjerske zajednice da imaju jednak tretman

Tvrdnje protojereja stavrofora Velibora Džomića, prema kojima je Vlada dala saglasnost Glavnom gradu da navodno na zemljište u blizini Crkve Svetog Đorđa, u podnožju brda Gorica, prenese pravo raspolaganja Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC) su apsolutno neistinite i nemaju bilo kakvo uporište u činjenicama i realnosti. Za ovu namjenu opredijeljeno je državno zemljište koje se nalazi na drugom kraju brda Gorica, daleko od Crkve Svetog Đorđa”, saopšteno je juče iz Glavnog grada.

Umjesto da Džomić, ističu u saopštenju, pozdravi ovakvu odluku Glavnog grada i podrži namjeru s ciljem da sve vjerske zajednice u Podgorici i Crnoj Gori imaju ravnopravan tretman i da svi građani uži-

vaju jednaka vjerska prava, on prvi pokušava da javno problematizuje i osporava odluku Glavnog grada kojom CPC dodjeljuje državno zemljište kao doprinos u izgradnji vjerskog objekta, kao što je to činio i u odnosu na zahtjeve ostalih vjerskih zajednica.

“Takođe, tačno je da je zemljište na Koniku na koje se poziva Džomić važećim planom namijenje-

Džomić

no za izgradnju vjerskog objekta, pa pitamo Džomića da li iznošenjem stavova tim povodom smatra da SPC jedina treba da ima prvenstvo i ekskluzivno pravo da raspolaže svim zemljištem u Crnoj Gori gdje god se planira gradnja nekog vjerskog objekta?”, dodaju iz Glavnog grada.

Podsjećaju da su u proteklom periodu sve vjerske organizacije na teritoriji Podgorice dobile pogodne lokacije i većinom izgrdile vjerske objekte osim Crnogorske pravoslavne crkve, pa je sasvim opravdano i očekivano da Glavni grad pozitivno odgovori i na zahtjev CPC i prenese pravo raspolaganja državnim zemljištem na kojem i ova vjerska organizacija može graditi svoj vjerski objekat.

R.D.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

društvo

17

potvrđeno crnogorskim medijima

Amfilohiju remdesivir obezbijedile bliske osobe Nakon objave pojedinih crnogorskih portala da mitropolit Amfilohije prima lijek remdesivir tokom liječenja od novog korona virusa u Kliničkom centru, Televiziji Crne Gore nezvanično je potvrđeno da mitropolit prima terapiju, ali, kako je rečeno, Klinički centar nije obezbijedio taj lijek, već su ga dostavile osobe bliske njemu.

Podsjetimo, remdesivir još

nije registrovan u Crnoj Gori, a Vlada je prije nekoliko dana saopštila da je obezbijedila sredstva za njegovu nabavku.

Mitropolit Amfilohije liječi se u Kliničkom centru Crne Gore od novog virusa korona. Prema posljednjim podacima Mitropolije, njegovo zdravstveno stanje je stabilno, a rendgenski snimak pluća pokazuje da je upala u blagom povlačenju.

R.D.

OPORAVILO SE 226 PACIJENATA

Preminulo pet osoba, 86 novooboljelih

U Crnoj Gori u protekla 24 sata od posljedica novog korona virusa preminulo je pet osoba, potvrđeno je 86 novih slučajeva infekcije, dok se oporavilo 226 pacijenata, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

“Laboratorije Instituta od posljednjeg presjeka završile su analizu 463 uzorka na novi korona virus i u njima i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku ukupno je registrovano 86 novopozitivnih slučajeva. Uzorci novopozitivnih su upućeni na testiranje iz Podgorice 69, Bara pet, Danilovgrada i Rožaja po tri, Bijelog Polja dva i iz Cetinja, Nikšića, Pljevalja i Ulcinja po jedan”, precizirali su iz Instituta.

Institutu je, dodaju, juče prijavljeno i pet smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Kolašina, Berana, Ulcinja i Bara, rođenih 1939, 1943, 1942, 1949. i 1944. godine, a koje su prijavili opšte bolnice Bar i Berane i Klinički centar.

Od početka juna preminulo je 227 osoba povezanih sa COVID-19 infekcijom, a od početka godine 236.

Oboljeli koji su laboratorijski dokazani u Njemačkoj su iz Ulcinja 29, Kotora 20, Žabljaka 16, Pljevalja 13, Podgorice 12, Rožaja 10 i Cetinja i Bara po jedan

“U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 226 pacijenata”, kazali su iz Instituta.

Iz Instituta je ranije saopšteno da je u Njemačku poslato 212 uzoraka, među kojima su 102 bila pozitivna na novi korona virus.

“Oboljeli koji su laboratorijski dokazani u Njemačkoj su iz Ulcinja 29, Kotora 20, Žabljaka 16, Pljevalja 13, Podgorice 12, Rožaja 10 i Cetinja i Bara po jedan.

Novopozitivni slučajevi ko-

ji su uzorkovani 12, 13. i 14. oktobra, vodiće se kao novooboljeli i to 12. oktobra 27 novopozitivnih, 13. oktobra 49 i 14. oktobra 26”, pojasnili su iz Instituta.

Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4.385.

“U Podgorici su trenutno aktivna 1.644 slučaja, u Nikšiću 529, Bijelom Polju 330, Baru 252, Beranama 250, Ulcinju 241, Pljevljima 197, Budvi 196, Cetinju 154, Kotoru 132, Rožajama 97, Kolašinu 91, Žabljaku 57, Danilovgradu 50, Tivtu 43, Mojkovcu 38 i Plavu 25.

U Herceg Novom je aktivno 20 slučajeva, u Tuzima 19, Petnjici sedam, Gusinju četiri, Šavniku, Andrijevici i Plužinama po tri”, kazali su iz Instituta.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 15.615.

J.V.Đ.

102

uzorka bila su pozitivna od preostalih 212 koji su analizirani u njemačkoj

Mitropolit Amfilohije

U KCCG I ob BAR, BERANe I NIKŠIĆ

Životno ugroženo 46 hospitalizovanih U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 60 pacijenata sa COVID-19 infekcijom.

“Dvadeset četiri pacijenta su životno ugrožena, od kojih su četiri intubirana i priključena na invazivnu mehaničku ventilaciju, 14 na neinvazivnu ventilaciju, dok su ostali na visokim protocima kiseoničke potpore”, saopšteno je iz Kliničkog centra.

U barskoj Opštoj bolnici liječi se 74 oboljelih od Covida-19.

“U Jedinici intenzivnog liječenja ih je devet i životno su ugroženi. Šest pacijenata

je na respiratoru”, kazali su iz te zdravstvene ustanove.

U Opštoj bolnici Berane liječi se 28 Covid-19 pacijenata od kojih osam ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neinvanzivnoj ventilaciji.

U Opštoj bolnice Nikšić hospitalizovano je 89 pacijenata zaraženih novim korona virusom.

“Pet pacijenata je životno ugroženo i nalaze se u Jedinici intenzivnog liječenja. Dva pacijenta su na neinvazivnoj ventilaciji, a na respiratoru trenutno nema pacijenata”, navodi se u saopštenju. J.V.Đ.

Ilustracija

18

CRNA GORA

GLAVNI GRAD PRIPREMIO IZMJENE

Stavlja se van snage DUP “Zabjelo - Ljubović”

Na sjednici Skupštine Glavnog grada Podgorica koja će se održati 29. i 30. oktobra razmatraće se Predlog odluke o stavljanju van snage Odluke o Izmjenama i dopunama Detaljnog urbanističkog plana “Zabjelo Ljubović” u Podgorici, kojom se navedeni DUP stavlja van snage.

Uprava Glavnog grada se, nakon brojnih analiza i konsultacija sa stručnim licima za ovu oblast, a imajući u vidu da je prioritetna obaveza zaštita interesa stanovništva, odlučila na taj potez, budući da je zbog razvoja grada došlo do negativnih pojava na tom području.

Stoga su nadležni u Glavnom gradu uvidjeli da je važeći DUP neophodno preispitati, kako ne bi došlo do ugrožavanja javnog interesa daljom realizacijom planiranih sadržaja koja bi, bez sumnje, dovela do značajno veće izgrađenosti, broja stambenih jedinica i broja stanovnika od one koja je projektovana kroz predmetni planski dokument. Ovo bi, u krajnjem, značilo izuzetno nekvalitetne uslove za život i svakodnevno funkcionisanje građana ovog područja, problem sa nedostajućim sadržajima koji ne mogu ispratiti izuzetno gustu naseljenost u okviru ovog urbanističkog plana.

“Usvajanjem predloženog materijala odbornici će dati zeleno svjetlo Glavnom gradu da okonča proceduru razmjene zemljišta sa kompanijom Gradnja promet i porodicom koji su vlasnici parcele ispod Ljubovića, čime se stiču neophodni

USVAJANJEM PREDLOŽENOG MATERIJALA ODBORNICI ĆE DATI ZELENO SVJETLO GLAVNOM GRADU DA OKONČA PROCEDURU RAZMJENE ZEMLJIŠTA SA KOMPANIJOM GRADNJA PROMET I PORODICOM KOJI SU VLASNICI PARCELE ISPOD LJUBOVIĆA formalno-pravni uslovi da se umjesto još jedne stambene zgrade na tom mestu nađe nova zelena površina. Na ovaj način Glavni grad nastavlja sa kontinuitetnim zalaganjem za očuvanje ambijentalnih cjelina od posebnog značaja za Podgoricu, ali i ispunjavanje legitimnog očekivanja naših sugrađana u ovom pogledu”, navode iz Glavnog grada, podsjećajući da je lokalna uprava iskazala ovo opredjeljenje i prilikom rješavanja problema na brdu Gorica, koji je odgovorio ozbiljnom izazovu i prijetnji nove stanogradnje, donoseći odluku o zabrani dalje gradnje na Gorici u kontaktnoj zoni gdje je prepoznata ta vrsta rizika.

Podsjećanja radi, mještani Zabjela su sredinom godina negodovali zbog izgradnje zgrade, tvrdeći da se na taj način krše propisi utvrđeni donesenim Detaljnim urbanističkim planom za to područje grada, te da predstavlja samo nastavak davno započete devastacije ove zelene oaze.

Ovim povodom, stanari zgrada u okolini Ljubovića su pokrenuli peticiju za zaustavljanje dalje izgradnje tog objekta.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

PROTEST BUDVANSKIH UGOSTITEL

Simović: Stavovi odgovornih ugostitelja opravdani

Članovi Udruženja ugostitelja Budve, njih više od četrdeset, juče su izrazili neslaganje sa odlukom Instituta za javno zdravlje (IJZ) da se ugostiteljski objekti od danas zatvore zbog pogoršane epidemiološke situacije. Predsjednik NKT Milutin Simović, saopštio je juče da su opravdani stavovi odgovornih ugostitelja i da u potpunosti razumije njihove stavove i nezadovoljstvo.

“U potpunosti razumijem stavove budvanskih ugostitelja, kao i stavove nikšićkih i podgoričkih sa kojima sam i neposredno razgovarao. Svi oni predlažu, s pravom, pojačani inspekcijski nadzor i sankcije za one koji ne poštuju mjere. Zbog takvih ne treba i ne smiju da ispaštaju oni koji poštuju sve mjere i samim tim ne predstavljaju rizik za širenje virusa. Na taj način ugroženi su odgovorni ugostitelji i njihov posao i njihovi zaposleni i egzistencija njihovih porodica. To nije pravedno”, poručio je Simović.

Budvanski ugostitelji su zatražili da Vlada i NKT tu odluku preispitaju. Kako su poručili, ukoliko za 48 sati njihov zahtjev ne bude razmotren, održaće protest u utorak.

Vido Markićević iz Udruženja ocjenjuje da ugostitelji nisu jedini krivci za novonastalu situaciju, ali i da su se od prvih dana svi držali mjera NKT-a. Dodaje, da nijedan njihov radnik nije bio zaražen korona virusom te da će planirana mjera zatvaranja dodat-

no usložiti situaciju.

“Postoje i druge branše koje su dozvoljene. Ne vidimo razlog zašto mi ne možemo da radimo. Bojim se da će doći do velikih protesta naših radnika.

Nećemo moći isplatiti sve ono što smo im obećali, ako država hitno ne sprovede neke mjere gdje bi nam pomoć bila izdašnija, da možemo da preživimo.

Ne tražimo zaradu, ni profit, samo da zaposleni ostanu kod nas i da spasimo njihove familije”, kazao je Markićević.

Simović navodi da je Vlada uradila sve što je mogla.

“Obezbijedili smo novac za subvencije, za dodatne stimulacije za zaposlene u zdravstvu i drugim institucijama, da se sva plaćanja obavljaju bez dana zakašnjenja i da zdravstveni sistem funkcioniše efikasno. Uprkos brojnim izazovima, naš zdravstveni sistem je pokazao vitalnost i fleksibilnost. Magacini ljekova, medicinskih sredstava i zaštitne opreme su puni. Zdravstveni radnici su herojski obavili i danas obavljaju svoj posao. Još

SVI ONI PREDLAŽU, S PRAVOM, POJAČANI INSPEKCIJSKI NADZOR I SANKCIJE ZA ONE KOJI NE POŠTUJU MJERE. ZBOG TAKVIH NE TREBA I NE SMIJU DA ISPAŠTAJU ONI KOJI POŠTUJU SVE MJERE I SAMIM TIM NE PREDSTAVLJAJU RIZIK ZA ŠIRENJE VIRUSA

u junu jasno sam iskazao stav da se i ekonomijom brani javno zdravlje. Ne smijemo zatvarati privredu, nego svi zajedno moramo naučiti da živimo s virusom. Zbog toga ne smijemo kažnjavati one koji su uradili sve da se prilagode novim okolnostima. Naprotiv, svima njima i ovom prilikom odajem priznanje na uloženom trudu koji su pokazali, da svi zajedno izdržimo i istrajavamo u zajedničkoj borbi”, saopštio je Simović.

Ugostitelj Luka Vučković je rekao da se javnosti obraćaju zbog toga što imaju ogroman broj zaposlenih i ne znaju kako će uspjeti da isplate sve radnike.

“Svi smo imali veoma tešku sezonu. Mislim da je rijetko ko od nas radio do 30 odsto od ukupnog prometa od prošle godine. Čeka nas zima. Nećemo imati Novu godinu zbog situacije kakva je u cijelom svijetu. Jednostavno moramo da tražimo neki spas, kompromis i način da radimo”, poručio je Vučković.

Nikola Buzdovan smatra da podaci koji čine kumulativnu incidenciju za Budvu nisu ispravni, napominjući da raspolažu podatkom da u Budvi postoji oko 32.000 zdravstvenih knjižica. Ističe da Udruženje ugostitelja daje rok od 24 sata da se kumulativna incidencija preispita i da se spram toga donese nova odluka.

Podsjetimo, IJZ je odluku o zatvaranju ugostiteljskih objekata u Budvi donio juče

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

LJA ZBOG NOVIH MJERA

uz obrazloženje da opština Budva spada u grupu u kojoj je stopa obolijevanja od korona virusa iznad 800 na 100.000 stanovnika. Time, kako su kazali, automatski prelazi u grupu opština u kojima će se od danas i u narednih 14 dana pomenute mjere primjenjivati.

Kako je najavljeno, mjere će važiti i za opštine Cetinje, Kolašin, Ulcinj i Žabljak.

Takođe, juče su reagovali i predsjednik Opštine i SO Marko Carević i Krsto Radović.

Prvi čovjek lokalnog parlamenta je kazao da je izrazito zabrinut razvojem epidemiološke situacije u Budvi posljednjih nedjelja, istakavši

da posebno uvažava činjenicu da je ovakva situacija značajno doprinijela preopterećenju zdravstvenog sistema te se sa posebnim poštovanjem i zahvalnošću obraća svim zdravstvenim radnicima, bez izuzetka.

On je takođe pozvao NKT i IJZ da uvaže sugestije budvanskih ugostitelja koji su iskazali protest povodom planiranog zatvaranja objekata u gradu.

Poručio je da kao dugogodišnji ugostitelj izražava apsolutnu solidarnost sa ugostiteljima Budve koji su opravdano izrazili protest i neslaganje sa petnaestodnevnim zatvaranjem ugostiteljskih objekata u Budvi.

Preispitati metodologiju računanja broja oboljelih Predsjednik NKT Milutin Simović navodi da veći epidemiološki rizik predstavljaju sva masovna okupljanja, uključujući svadbe, proslave raznim povodima, kao i razna vjerska i politička okupljanja kojima svjedočimo svakodnevno.

“Mnogi od onih koji sada kritikuju NKT ličnim primjerima promovisali su i danas promovišu nepoštovanje mjera, a za tešku epidemiološku situaciju koja je u novom talasu zahvatila cijelu Evropu optužuju NKT. Nažalost, svakodnevno svjedočimo tome i takav pristup samo nanosi štetu, a nikome ne kori-

sti. Takođe, razumio sam inicijative koje su bile pokrenute na NKT-u, da se nova metodologija koju je predložio IJZ i definisane stope incidencije po gradovima, računaju na bazi procjene broja stanovnika, što su zvanični podaci MONSTAT-a, a ne na bazi podataka popisa iz 2011. godine. Zbog toga i ovim putem pozivam IJZ da još jednom sagleda sve aspekte ove predložene mjere i nadležne inspekcijske organe da svoj posao urade bez izgovora i bez odlaganja kako ne bi ispaštali oni koji ne bi trebalo”, istakao je Simović.

CRNA GORA

19

BAR: URUČENE PLAKETE I ZAHVALNICE

Nagrada za borbu protiv epidemije korona virusa

Dodjela plaketa i zahvalnica institucijama, medijima i pojedincima iz Bara na trudu i zalaganju u borbi protiv pandemije korona virusa, organizovana je u Dvorcu kralja Nikole, u Baru. Kako je u ime organizatora, Mladih dijaspore i NVO “Sana”, kazala Jelena Mijović, “Bar je još jednom dokazao veličinu i hrabrost”. Žirijem za opštine Bijelo Polje, Bar, Podgoricu i Herceg Novi predsjedavala je Konstantina Nina Vojinović, poznata široj javnosti kao osoba koja je nepoznatom momku donirala bubreg. Ona je istakla da je za nju ovo poseban dan, jer je, osim što je upriličena dodjela zahvalnica u Bar, 17. novembra donirala bubreg Iliji Bulajiću i na ovaj datum se obilježava Međunarodni dan siromaštva.

“Vi ste ljudi velikog srca, ponosna sam na vas, kao i na sve naše građane u ostalim opštinama kojima je žiri iz Crne Gore i dijaspore jednoglasno dodijelio priznanje za humanost”, poručila je mlada humanitarka, izražavajući nadu nadu da će biti u prilici da naredne nagrade dodjeljuje u boljim uslovima

i ljepšim vremenima.

Plakete su uručene barskom timu Službe za zaštitu i spašavanje, Centru bezbjednosti Bar, Opštoj bolnici Bar, Islamskoj zajednici Bar, Narodnoj kuhinji, Karitasu Barske nadbiskupije, a zahvalnice istaknutim volonterima te organizacije Damiru Feratoviću, Damiru Crnovršanin i Salimu Isoviću. Zahvalnice su uručene i NVO Orijent, Crvenom krstu, kao i najmlađim i najstarijim volonterima Crvenog krsta Vladimiru Ivanoviću i Miloradu Despotoviću, a u ime svih volotera Bara zahvalnicu je primila Mi-

lena Vujačić. Dobitnik nagrade je i Božidar Nikolić Čarli.

Zahvalnicu za predan, posvećen i profesionalan rad zavrijedila je i direktorica Radio Bara i portala Bar Info i dopisnica RTV CG Vesna Šoškić. Priznanja su dobili i novinari Dragan Stojanović (Dan), Biljana Dabić (Večernje novosti), Vjera Knežević Vučićević (Radio Bar, Bar Info, Pobjeda), Svetlana Đurnić, Radomir Petrić (portal Feral), Anto Baković (portal Jedro), kao i Esiji Korać, poznatoj Baranima po svesrdnoj pomoći ugroženim kategorijama stanovništva. S.J.

U ULICI ARH. MILANA POPOVIĆA

UREĐUJU ZELENU POVRŠINU I POSTAVLJAJU NOVE SPRAVE

Ekipe podgoričkog “Zelenila” počele su da izvode radove na uređenju zele-

ne površine u Ulici arhitekte Milana Popovića, tako da će na zadovoljstvo građana

ovog dijela grada navedeni prostor uskoro dobiti novi izgled i nove sadržaje.

Rekonstrukcija prostora će obuhvatati ugradnju podloge od tartana sa dječjim spravama, obnavljanje klupa i ugradnju novih korpi za otpatke. Osim sprava, za najmlađe će na betonskoj podlozi biti oslikani i motivi za igru.

I ovaj prostor će biti dodatno oplemenjen sadnjom odraslih sadnica drveća i drugog ukrasnog bilja i rekultivacije travnjaka, a novi sadržaji će biti usklađeni sa postojećim prostornim i strukturnim elementima. U planu je i ugradnja nove LED rasvjete.

20 hronika kolašina

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

Sistematizacija za kvalitetniji rad sekretarijata i službi

Nema novih zapošljavanja, već samo popunjavanje radnih mjesta Sistematizacija o popuni radnih mjesta u lokalnoj upravi je proces koji realizujemo u nekoliko faza, i ne radi se ni o kakvim novim radnim mjestima, kako to opozicija saopštava ovih dana javnosti, već o realizaciji usvojene sistematizacije koja precizira potrebe nadležnih sekretarijata i službi kada su u pitanju radna mjesta, rečeno je Dnevnim novinama iz kabineta predsjednika Opštine Milosava Bulatovića.

“Kao što znate, sistematizacija je donešena da bi se obezbijedio potreban kvalitet rada nadležnih sekretarijata i opštinskih službi.

Osnovni kriterijum sistematizacije je bio da se kvalitetnim kadrom racionalno i operativno servisiraju poslovi kojima se kompletira i podiže kvalitet rada lokalne uprave i time prate potrebe građana. Ono što je važno da istaknemo jeste da se kompletna sistematizacija, o popuni potrebnih radnih mjesta, realizuje u skladu sa traženim zakonskim odredbama i nakon raspisanh javnih kon-

policija devet zaposlenih.

“Kada je u pitanju reagovanje naših koalicionih partnera iz SD-a, po ovom pitanju, vjerujemo da ćemo kroz praksu kvalitetne koalicione i međupartijske komunikacije, koja je i do sada karakterisala našu saradnju, doći do saglasnih rješenja. Koalicija DPS – Grupa birača – SD, funkcioniše stabilno i fokusirana je da u naredne dvije godine realizuje brojne razvojne projekte u Kolašinu”, poručeno je iz kabineta predsjednika Opštine Kolašin.

Z.B.

kursa”, rekli su iz kabineta predsjednika.

Ovom fazom realizacije sistematizacije, treba da se popune radna mjesta u Sekretarijatu za opštu upravu i društvene djelatnosti,

Zbog navoda bivšeg Pink M DOO, Nova M DOO kao pravni nasljednik iako nema nikakve veze sa pomenutim navodima, iz formalnih razloga, u obavezi je da postupi po presudi Višeg suda i objavi sljedeću presudu: Presuda Gž.br. 2908/20-17 Viši sud u Podgorici , kao drugostepeni, u pravnoj stvari tužilje Milene Perović Korać iz Podgorice donio je: Presudu Potvrđuje se presuda Osnovnog suda u Podgorici P.br.5601/19 od 16.03.2020. godine u stavu drugom izreke, a žalba tužene odbija kao neosnovana.

Preinačava se navedena presuda u stavu prvom i trećem izreke i izriče: Djelimično se usvaja tžbeni zahtjev tužilje, pa se obavezuje tužena da joj na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti isplati isznos od 1.000,00 eur, sa zakonskom zateznom kamatom od 16.03.2020, kao dana presuđenja, pa do konačne isplte, kao i da joj nadoknadi troškove prvostepenog postupka u iznosu od 60,50 eura, u roku od 15 dana od dana prijema ove drugostepene odluke.

Odbija se tužbeni zahtjev tužilje u dijelu mimo dosuđenog kojim je tražila da sud obaveže tuženu da joj na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti, isplati iznos od još 2.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 16.03.2020. godine, kao dana presuđenja, p do konačne isplate kao neosnovan.

Svaka stranka snosi svoje troškove drugostepenog postupka.

Obrazloženje Obavezuje se tuženi da tužilji po osnovu naknade nematerijalne štete na ime pretrpljenih duševnih bolova zbog povrede prava ličnosti isplati iznos od 3.000,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 16.03.2020. godine kao dana presuđenja, pa do konačne isplate, sve u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude, pod prijetnjom izvršenja.

Obavezuje se tuženi da o svom trošku objavi uvod I izreku ove presude u dnevnom listu koji se izdaje na teritoriji Republike Crne Gore, u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude, pod prijetnjom izvršenja.

Obavezuje se tuženi da tužilji naknadi troškove parničkog postupka u iznosu od 181,50 eura, u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude, pod prijetnjom izvršenja.

u Sekretarijatu za prostorno planiranje, komunalne poslove i saobraćaj i komunalnoj policiji.

Nakon popune potrebnih radnih mjesta, kako ističu, ovom fazom siste-

matizacije, Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti imaće 26 radnika, Sekretarijat za prostorno planiranje, komunalne poslove i saobraćaj imaće 12 zaposlenih, a komunalna

Remek djelo jedinog časovničara u gradu na Tari

Ćupovi “Čiče” ukras kolašinskog hotela Bjanka

Osnovni kriterijum sistematizacije je bio da se kvalitetnim kadrom racionalno i operativno servisiraju poslovi kojima se kompletira i podiže kvalitet rada lokalne uprave i time prate potrebe građana

Poslije Drugog svjetskog rata u maloj varoši ispod Bjelasice radio je prvi i jedini sajdžija čiča Vaso Mašković, kako su ga sugrađani zvali, nakon njega nikad više nije postojao niko ko je mjerio vrijeme. U periodu do 1962. godine radio je preko puta sadašne škole i bio jedan od najpoznatijih zanatlija u gradu na Tari. Umro je u 77. godini života - 1968. godine.

Ipak, malo ko zna da su ćupovi ispred hotela Bjanka, u to vrijeme hotela Bjelasice, remek djelo njegovih ruku. Kroz ćupove protiče voda, a izradio je i fenjere koji su tada krasili prostor pored hotela Bjelasice. Njih više nema, ali su zato ostali ćupovi, mjesto gdje se turisti danas najviše fotografišu, noseći tako i najljepšu uspomenu iz ove male varoši. O sajdžiji i njegovom zanatu Dnevne novine su opširno već pisale u prethodnom periodu.

Z.B.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

In Memoriam

Preminuo bivši predsjednik opštine Predrag Vlahović Nekadašnji predsjednik opštine Kolašin, Predrag Vlahović, umro je u 82. godini u Kliničkom centru Crne Gore.

Kao uvaženi ljekar i stomatolog, bio je i čovjek koji pokreće i traži bolje. Takav odnos prema svom gradu i profesionalnosti učinio je da bude izabran za predsjednika opštine Kolašin. Na čelu opštine Kolašin bio je 1988. i 1989. godine i angažmanom pokrenuo brojne razvojne projekte.

Predrag Vlahović je radni i profesionalni vijek posvetio Kolašinu, zdravstvu ovoga grada i društvenom aktivizmu koji ga je doveo i do mjesta predsjednika opštine Kolašin.

Vjerovao je i volio rodni grad i to je potvrdio time da je nakon završetka Stomatološkog fakulteta u Beogradu, odbio sve profesionalne ponude i pozive i vratio se u Kolašin. Bile su šezdeste i sedamdeste godine prošlog vijeka kada je Predrag Vlahović stručnost i zavičajnu odanost ljekara dao gradu kojem je pripadao. Jedan je od utemeljivača stomatološke zdravstvene zaštite u Kolašinu.

Vrijednost društvenog angažmana potvrdio je time i da je bio delegat u Skupštini Crne Gore, u Vijeću udruženog rada.

Bio je čovjek sa stilom i kolašinskim šmekom. Vlasnik tradicije i vjere u Kolašin. Z.B.

hronika kolašina 21

Prostorno-urbanistički plan Opštine na sajtu MORT-a

Razvojni oslonac na turizmu, poljoprivredi, šumarstvu i energetici Zbog problema sa epidemijom korona virusa u Crnoj Gori, prezentacija Prostorno-urbanističkog plana Opštine, odnosno plan tog značajnog planskog dokumenta je postavljen na sajtu Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je sa Opštinom Kolašin organizator prezentacije.

Kako se, između ostalog, ističe u tom važnom planskom dokumentu, razvoj bi trebao da ima oslonce na poljoprivredi i šumarstvu, turizmu, energetici. Poljoprivreda i šumarstvo, kako se navodi, treba da naprave značajne iskorake kada je u pitanju intenziviranje proizvodne funkcije. Kroz brendiranje poljoprivrednih proizvoda i njihovo kvalitetnije prisustvo na tržištu, poljoprivreda treba da poveća profit. Jedan od načina da šumarstvo dobije kvalitetniju valorizaciju jeste finalizacija kapaciteta lokalne drvoprerade.

“Plan insistira na kvalitetnoj zaštiti poljoprivrednog zemljišta sa punim poštovanjem životne sredine kao preduslovu zdrave poljoprivredne proizvodnje. Prioritet u šumastvu treba da bude izgradnja šumskih puteva, eksploatacija mora da bude održiva. Uslov za to je da se poveća godišnja sječa,

što je dodatni impuls razvoju drvne industrije”, navodi se u Prostorno urbanističnom planu Opštine Kolašin.

Turizam je takođe posebno obrađen u tom planskom dokumentu sa trajnom obavezom da unapređenje ponude bude praćeno imperativom očuvanja životne sredine koja je ključna turistička prednost toga prostora. Ponuda treba da bude što raznovrsnija – od sportskog turizma i priprema sportskih ekipa, skijanja, pješačenja, planinarenja, biciklizma i da je usmjerena ka vjerskom, kulturnom, zdravstvenom turizmu.

Energetika i dosta obnovljivih energetskih potencijala su šansa na koju se treba osloniti. Potrebno je raz-

Poljoprivreda i šumarstvo, kako se navodi, treba da naprave značajne iskorake kada je u pitanju intenziviranje proizvodne funkcije. Kroz brendiranje poljoprivrednih proizvoda i njihovo kvalitetnije prisustvo na tržištu, poljoprivreda treba da poveća profit

mišljati i nuditi projektna rješenja u oblasti korišćenja energije sunca, biomase, vjetra. U okviru Prostorno-urbanističkog plana biće urađeno 16 detaljnih urbanističkih planova (DUP-ova), a javna rasprava će trajati do 23. oktobra ove godine.

“Javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kolašin i Nacrtu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, održaće se u organizaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma. Posebno obavještenje o javnoj raspravi Ministarstvo će dostaviti Opštini Kolašin, kao i organu za tehničke uslove u roku od dva dana od dana oglašavanja javne rasprave.

Javna rasprava sprovešće se u skladu sa članom 33 stav 3 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, a predlozi, sugestije i komentari mogu se slati putem e- mail-a: javna.rasprava@mrt.gov.me ili direktno na arhivu Ministarstva održivog razvoja i turizma”, navodi se u Programu održavanja javne rasprave o Nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kolašin i Nacrtu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Z.B.

Predlozi, sugestije i komentari mogu se slati putem e- mail-a: javna.rasprava@ mrt.gov.me ili direktno na arhivu Ministarstva održivog razvoja i turizma

22

svijet

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

broj slučajeva zaraze korona virusom nezaus

Više od 40 miliona za

Broj zaraženih korona virusom u svijetu premašio je 40 miliona, a umrlo je 1.115.160 osoba. Oporavila se 29.924.471 osoba, prema podacima sa sajta worldometers.info.

Od ukupno 40.008.622 osobe oboljele od kovid-19, najviše zaraženih je u SAD - 8.343.140.

U plejadi zemalja sa više od milion zaraženih su i Indija - 7.494.551, Brazil - 5.224.362 i Rusija - 1.399.334. Ostale zemlje imaju manje od miliona zaraženih.

Trenutno aktivnih slučajeva virusa, koji se pojavio u kineskom gradu Vuhanu krajem prošle godine, i ubrzo se proširio na više od 200 zemalja svijeta, je 8.967.088.

Samo 11 zemalja do sada nije prijavilo nijedan slučaj korona-virusa: Severna Koreja, Turkmenistan, Vanuatu, Kiribati, Savezne Države Mikronezije, Samoa, Tonga, Maršalska ostrva, Palau, Tuvalu i Nauru.

Sjeverna Koreja je prvi sumnjivi slučaj korone prijavila 26. jula. Južna industrijska oblast Kesonga je stavljena pod puni nadzor, ali su vlasti te zemlje nakon toga objavile da je potvrđeno da se ne radi o korona-virusu. Sjeverna Koreja je bila prva zemlja koja je zatvorila svoje granice. Kina, u kojoj je epidemija izbila krajem prošle godine, prema današnjim podacima na worldometers.info, ima svega četiri nova slučaja zaraze.

od početka pandemije. Preminulo je još 90 osoba, pa je sada ukupan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih novim korona-virusom u toj zemlji narastao na 33.392.

■■ Počast za premi-

nule italijanske ljekare

Imena 179 italijanskih lekara koji su umrli od korona-vi-

SAD koji su napali policajce poslije protesta. U sukobima policije i demonstranata povrijeđeno je najmanje 20 osoba, prenio je AP. Na protestu je bilo više hiljada ljudi, uključujući fudbalske i hokejaške navijače koji su protestovali protiv mjera među kojima su i zabrana sportskih takmičenja i zatvaranje barova i restorana.

Takođe je zabranjeno okupljanje više od šest osoba, ali je dozvoljeno okupljanje do 500 ljudi, ako su razdvojeni u grupe od po 20 i ako nose zaštitne maske. Mnogi demonstranti nisu imali maske. Pošto je policija saopštila da je njihov broj veći od 500, organizatori su okončali skup.

■■ Sukobi protivni-

ka mjera i policije u Pragu

Posljednjih dana rapidno raste broj novozaraženih slučajeva širom Evrope, a jedna od najpogođenijih zemalja trenutno je Češka Republika, gdje se na dnevnom nivou bilježi po više od 10.000 potvrđenih slučajeva zaraze. Zbog pogoršane epidemiološke situacije vlada je usvojila nove restriktivne mjere zbog kojih su juče u Pragu održani protesti nakon kojih je došlo do sukoba između policije i demonstranata. Češka policija upotrijebila je suzavac i vodene topove kako bi rastjerala više stotina demonstranata u Pragu

Prag

Međutim, neki demonstranti su ostali na trgu i počeli da gađaju policiju flašama, kamenicama i drugim predmetima.

■■ Policijski čas u Parizu

Od subote veče je u Parizu i još osam francuskih gradova na snagu stupio policijski čas tokom kojeg građani ne smiju da napuštaju svoje domove u periodu od 21 do šest časova ujutro. Ova zabrana trajaće najmanje četiri sedmice. U subotu je u Francuskoj potvrđeno 34.427 novih slučajeva zaraze kovidom-19, što je najveći dnevni porast broja zaraženih

Italija

STAVLJIVO RASTE

NASTAVLJENI SUKOBI U NAGORNO KARABAHU

ARAŽENIH rusa, uklesana su u kamen u italijanskom mestu Duno, sjeverno od Milana. Juče oktriveni mermerni spomenik s imenima je u jednom svetilištu regiona Lombardije koja je bila najviše pogođena epidemijom u Italiji. Istovremeno, vlada te zemlje, koja trenutno doživljava drugi talas korona-virusa, odlučila je da izdvoji 40 milijardi eura za borbu protiv ekonomskih posljedica pan-

23

SVIJET

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

demije. Paket pomoći uključuje dodatnih milijardu eura za zdravstveni sistem, sredstva za zapošljavanje doktora i medicinskih sestara i za vakcine i drugu neophodnu opremu u borbi protiv koronavirusa.

Očekuje se da će premijer Italije Đuzepe Konte odobriti uvođenje novih mjera ograničenja kretanja, nakon što je broj novozaraženih za 24 časa bio veći od 10.000 u petak i subotu.

I drugo primirje ostalo samo na papiru I pored proglašenja prekida vatre, azerbejdžanska vojska juče ujutro je započela ofanzivu na južnom pravcu linije dodira u Nagorno-Karabahu, saopštila je portparolka jermenskog ministarstva odbrane Šušan Stepanjan. Prethodno su ministarstva odbrane Azerbejdžana i Jermenije razmijenila optužbe za granatiranje i kršenje novog primirja, koje je stupi-

lo na snagu u nedjelju u ponoć po lokalnom vremenu .Azerbejdžansko ministarstvo odbrane saopštilo je da su jermenske oružane snage grubo prekršile novi prekid vatre otvaranjem artiljerijske vatre na azerbejdžanske položaje na liniji dodira u Karabahu.

S druge strane, jermensko ministarstvo odbrane saopštilo je da je Azerbejdžan prekršio prekid vatre, pre-

nijela je agencija RIA Novosti. Jermenija i Azerbejdžan postigli su u subotu novi sporazum o humanitarnom prekidu vatre u nagorno Karabahu, koji je stupio na snagu u ponoć po lokalnom vremenu. Ministarstvo odbrane regiona Nagorno-Karabah je u nedelju saopštilo da je poginulo još 40 vojnika, čime se ukupan broj nastradalih na toj strani povećao na 673.

SKUPU PRISUSTVOVAO I FRANCUSKI PREMIJER ŽAN KASTEKS

Parižani odali poštu profesoru istorije kome je islamista odrubio glavu

Indija

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se na Trgu Republike u Parizu da bi odali poštu profesoru istorije i geografije kome je u petak jedan mladić na ulici odrubio glavu, jer je na času o slobodi izražavanja pokazao karikature muslimanskog proroka Muhameda. Francuska televizija LCI je prenela da je na skupu bio i premijer Žan Kasteks.

Nastavniku jedne škole na periferiji Pariza, Samuelu Patiju (47), u petak je glavu odrubio jedan 18-godišnji doseljenik iz Rusije čečenskog porijekla, koji je odrastao u Francuskoj. Napadača je policija našla i ubila ubrzo poslije ubistva. Francuski predsjednik Emanuel Makron je nekoliko sati poslije ubistva, u petak uveče posjetio mjesto tog zločina i rekao da je to bio teroristički, islamistički napad. Vijest o brutalnom ubistvu je potresla Francusku koja je od 2015. meta terorističkih napada. Okupljeni su nosili transparente “Ja sam Samuel” i uzvikivali “Sloboda izražavanja i sloboda pre-

davanja u školi!”. Povremeno su se čuli dugi aplauzi u čast ubijenog. Neki demonstranti su držali plakate s karikaturama proroka Muhameda koje je ranije objavio nedjeljnik “Šarli ebdo”.

Agencija Frans pres prenijela je da su slični skupovi održani u Lionu i Lilu. Ukupno 11 osoba je privedeno u sklopu istrage ubistva nastavnika Patija. To ubistvo se dogodilo tri nedjelje po-

slije islamističkog napada jednog Pakistanca koji je sjekirom ranio dvije osobe u blizini nekadašnje zgrade redakcije “Šarli ebdoa”.

U Parizu je u toku suđenje saučesnicima napada 7. januara 2015. godine kada je ubijeno 12 novinara i karikaturista tog lista. Tada je počeo talas napada džihadista bez presedana u Francuskoj, u kojima je stradala 241 osoba.

ZNAJU D DA USP A UPLAŠE, ALI AVLJUJ I U BEBE

su nam če za, a znamsto ‘ventil’ od ob pjevačk av o a grupa, tr etiramo’ i da ukućane ‘m esimazvana vježban al“Đude”, Konsta je m u ne pod ntno ra od Vježbaj iž dimo n kući. poruču u ći a panj. Pa e svoj rad ju u se ku “Đ kojim je bi”, ći tužen ude” žlji Na rep o je ojčice, ta vo selekdu, član svojila važnu n sa jom tako se pjesm ertoaru grupe n d đe ag ic alaze novne šk a uzrasta e iz već prepala a grupe nasm ra- la se u to pobjeđuju, og sk in le o m oh kraje sv e crno zivnim le, počine koji su oje komšije i u rt je ko Fejsb e da su pratioci daČlanice va, kao i iz re gorpro u ku p gio se upozn radi pje bama. desilo n dotrčali misleći ća- vih snim ka tražili slanje reskim sn aju sa te na. vanje “n aka jer su ešto užas d n a o se im sjaj a pularno n origina cima težeći da renst uspa o. Velika po- b nim prilikom se pokazali la os n u vanke, e jete sp zu ba” isp avljiva k, a pose sak ostav sa koban anegdo ričao je Sedlare nja te koje uspava ile su revitaliza utivi ć i id n ci u uz “Đud godina magijsk ki, tužbalica i ra jom e” nižu se ih uspjesi. se Spec u grupi formi. Trenu znih Osv ija tno je a vanje o lna nagrada za aja valu b ca: Nađ ktivno deset bredne o ži o a čl ču ćn - sko ih običa v cije, po na Ron i Jovana Jeknić anij. Nagra ja u Polj tom prv okalne tradid , M o v d ileić a , Katari ima veli o mjest zaborav nu jer su nica, H na o ku n pobjedn i zajednički ko i ne- cijelog predstavljale n teži- Meden ristina Šuković Mederegiona. asljeđe , ncert ika sa V ic M a dionicom Tijana R okalnom vić Tijana R , Jelena Miladin arta akočea ra- on kao solistkinja Početkom “Bistrik” Bilje i Katari kočević, Aleksa ović, pobjeđ line et K osvajaju ove godine dje rstić. ra Crn nofestu mladih uje na nekad na Drljević, dok ndra e Gore. vojke k prvo mje sj im poa ev d a treba e- sm Posebn nose i o sto na F “obojit u zrel o se p estinagradomštinskom godiš po- či i Dan ošću u pomoć i” pjep ica njo risk za mlad e stvara m ko ih je n Šćepanović. Nek oa st oce. gr ol adovim udijama u dru ia, ali se priključe gim kad S R IJ E D A

šu kultu ru na muzi . To je ta pro pu čk je Sedla a istorija”, zak šterević. ljuču-

čević, k rekla – o h jom, ba risti se i ilust objašnja ajde da snim n ra nose k alizuje ljudsk ci- je da je va Rondović amo”, vrijem id oristeći e oda e stva i jarka sr no na iz kcenat preva oda- ličnih da uz pomoć ir shodsredsta m vođaču cjelovit onijski otklo edv . n

“N

a p a ra m e n od vim vid a za nek kolege fabule. Uz p jalna k a je Hamlet eo sad kojem omoć i sarad iniciapisla, rž će nešto d stavlja nika, p ali je o plijeni a spoz no n redp koje ko euobičajeno naš ma a žnju ovo g što m d ali prep unicira sved jelo mom estralni izvo puta en glumcu đa oznatlji vim jezi im, ja kva je subli č. U lite kom. m gleskog tnog sadržaja aci■ OD SV h E vim m umora izašla i enomenti Ž E T E N G A M Oma im u przacije. O pro v POZOR APRAVITI na prvo aj projekat je viIŠTE is sniman akcije k je, i mo pao A kako o je je g u le o p dalac ču je reovu ne su žanra običnu šte došla na je, dio ”, ističe ideju? ona.

“Neko snimali liko dana un ■ CRNI azad sm o za H ve klip ove i ob nimljiSATIRAUMOR I javljivali n gramu a Insta. Ja sam S drug oduše e v lj R a ko č strane, p o j e d ena e v ić inim ja š n ja , p o filterim va a p ro je k , d a je sad m koa o naći na žete s n o o t ja s li d tvenim rušv a sa d k a rž m režama na koji a je i ma je mi je d p la n o d ra st ao. a podlog pravim “Naža e našem lost, u ke spo za muzičRakoče djetinjtove. U vi st ć vu ima z sve to li smo , tri te nala, a levizijska ka li smo sadrža -

Prvo radno iskustvo steknite u Dnevnim novinama!

NAJMLAĐA REDAKCIJA U CRNOJ GORI NUDI MOGUĆNOST OBUKE I PODSTIČE NA USAVRŠAVANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ

crna g ora

e za Bij elu do 27. o- rt Sv. ktoBra

opust odlo lučki kompžio leks

, 14 . 10

. 2020 .

Herceg Novi:

TRAŽIMO

Za uređe n j do Kamen e obale od bij ele ara 140.0 A 00 eura

Žurnalista

gencija za izgra zvoj He d rceg No nju i ravo vil menta a je tendersk g objaciju za u ča rado izbor iz dokuv obale u a na uređenju vođaz magis nosno tralni p dijela iz u Bijele d gradnju šeta t, odlišta od o Kame njena v n rijedno ara. Procije140.00 st posl a 0 jedničk eura, a riječ iznosi je o zao preduze m projektu Javnog ća za up skim do ravljan brom i je Opštine morNovi.

Herceg

ob Bjavlj en N ten Nder z a izvođ ača rad ova Crnogorski

jezik i književnost

Komunikolog

S R IJ E D

A , 14 . 1

0 . 2020

.

Politikolog

razrad a i izgrađ naseljske stru k ene ob ale па ture održiv “U okv iru luč pleksa ko g k Projektn tr žaje za eba planirati omobuhva o rješenje sa iz ke bro gradnju i po drta dova sa pravp arterno radove na ne i izg m i hort Kako se radnje jedne strak u lt , održa iuređiva urn projektu navodi u G van n la nju tereom uređei, s drug ja jahti i meg ja i đenje p , projektovan vnom n ajahe stran a o : sanac je je urešačke k ju e. Rado rodovim o še š o ii tećenih tališta munik v u ćе ob a na ovom po i na djelova posto uz Jadra , koje obuhva acije – uh dru ta Međun ogranič vatati, ali neće čpne du nsku magistra potez rapetno jećeg paarodn eni na: biži lu n e 639 m ukug k pranje enje, o i dan s a o m d z e skretan enog ida, pri tara, po bikova i čiM ja če n kupljan e, pričv za Bije v je čujući u s lu ršćivan , brušep , ukljuro je ređenje v i o je i zav đ nje me n e dijela sl ih površ n je aritalnih d a fe tm o rs in bodoskih a sa ju jelova, rbanje”, raskrs žne ka n n šetališ voda sa mskom avodi se u proo Bijelu, ice lokalnog strane ta p p zadatk u. postoje a sve do mora uta za edstva p ću pješa , za DSL-a otrebna za izra ja vodi čku sta tim iz b d i dva p o rta Sv. Neđe zu koiznosiće udžeta Crne o lj Idejno rj st e, kao ojeća okviru ešenje tr dsjeća 12.500 eura. ove tra proširenja u nja rad otoara U Pispuniti Prijavu za stručno Uosposobljavanje možete na sajtu odg se. i, Vlad Gore je NES CO P ro je žen 13. o orici je juče o k a , biljektobar ta rado tno rješenje o Uprave -a, zbog čeg mbra 2 па sjednici 29 n ve na p M a b poplava i 018. go . za u eđ d su h an sm una vazaštitu o a tikultu dobara dine, d Odluku kulturn d katastro anjenja rizi rod- je info , te dobijati na rnom u rternom i horoC rn о dodje e ih G rmacije k ređenju jn ore pri fa, koji sanaciju konzerv a od li kona privre na d b ge je n te a , neralni e d stojeće oštećenih dje rena: projekto atorske smje vljene direkto kako kaže je i na području ijelu B dograd no korišćem n g parap lova po rn e r et v Skadars za ze si ic a a ilišne lu tu n e ra r va je. a obuhva za acije u M . nredetnog k zida, pri G ke па u Bijele. la v ameno UP-u M Mulić, ni ta uređenje potez “Ovi p poruše P p g ir nje atm kupljanje i sp jela oba projekat uređ n о konce rihvaćen je je potreb rilika da se uka sad sistem odaci su neoph ro enja dile o magistraa uz jadransku šiti zid i, neophodno si u rane že da tališta p sferskih vod vođemagistr -šetališta uz anje od je izvrne Gore ji između lu najave od đana, a na odgovorno a m , D ri a k sa ir ln o m a re ekto i o je še k n p k u o i je up i no st ut B a va isto z li uređeevodnje nari izra već posto riatic M konzorcig kvali menih blodruštvu i svih subjek gra- tuacije ratu za vanre ra i mjest m linijske oddio je “R ijela - Kameje či arinas ć te dne n e a k M im št ta a a ta a p rh a U ko o , boje, n ašović ješačičnim njem k datne u ma brade, P-a i sv itektura d.o.o. bismo za ding M k i k d st e is ro a k o im o u s prin pu- še on zašt blika i ” d.o.o. kao na z post taze dio a jed slu datno “l vi, ko ve m H U međ atschappij tališne tinualne ra snosti o ijeli smanjenju nič- reaguju ite da na prav žb inijsko” ojeći zid, dolova pa jestima očuva ličine ing” ji je revidova erceg Nouv i nač d o “živom ”, is rasvjeta staze (javna svjete den ra n o d.o.o. P odusta remenu, drugih pojave priro pa” ograd ozelenjavanje D u š a n takao je Mitro tnih situ i zidna ) u okvir odgorica “Sedamse post petnog zida, ih djed o od gra o n n zb m ep ih vić je O (f o p Raspo goda. i isp izička – dnosna dluka o acija (k igne je arapeta tako da u form . a za re p d o m Ju o re p če d ir b b o n ći iz in o n arijera mont ja e- po a dA la uitet u , je v ić bo stralno nije po duž materi stven kontitporno a dijelu posto nog kao i ra vatrogasno vo hitne hti cija opre održana preze g prirode gencije za za nude, ru najpovolj k ja g zida. jećeg o zi m li v o oprem puta). Takođ magilo m k n za i a št d p aop zaštitu ta- d nju e nabav i sl nosno a i park ciji Tak za OSI. an EU pro e životne itu ine za odluljene ing mje .) skoj do ”, navodi se u i obli- ne n oništenju po je nim m je adekvatnim tu je i renje ođe, planiran sto kum stup tenderaba - Trilate kat - 3 WATCH kroz istaka hvalio na don sre ob nija iz H o o da pre Ovo po entaciji. aci pe za o ilijarom (klu urba- sta, puta za pet pa je proši- d “Sve obrušen ralni m OUT ku od 3 vke donijeće ka javolandij d za d pe, korza potr tpatke), e, rking m jelove se o ra ru e origin 0 stavlja ji i del civ štite: P k u ko čje pod žimu k ebe pri parape ranja p dana od dan u roje- će uvođen alne lije nog zau o izazovi utevi, instrum ilne nakon ntroli i analizi isko laza tnog onuda. a otvaje dopo st dručja rišćenja obaln že reza našu eventu enti i p P ventnih avljanja vozi i nuž- no m trebno vratiti zida bio M n o a ude se koji se sp g pobezbjed lnih kata rije i fa do ko la in je na izvo ekipa u Gore, a orskog dob mo gu n ti ne ra ru slučaju ter- nu teh sto, poštujući predav INTERR rovodi u okvir ost, mjena jih dolazi uslje stro okoline obuhvatu za Crne ma posredno u origina niku zi akcia u k d pro E li G IP m P A p e rogram A lšt da ro i lju vima g granič ra na n a pre nog i k (buffer zona) ićene sta gencije na Trg storijadje su p nja. Na djelo ne ašem p dskog fakto ulturno il P arapetn odručju Italije, C saradnje izm koDron k -istorijs rirod- kom i preporučen u Bellavidručja i zidovi . rn e o đ e Gore i K k o Predst Alban u cija će po ji je dobila Ag stu svje otora, upisano og po- su A sa povratnico m pošiljen služiti m g tske pri g tivat: o zaštitu avljena je opre ije. lu i pre rodne na Li- Rok encije, do 9. n na adrei spašav ma za venciju za kontro pštin baštine važenja ovemb a ra u NP Sk sk n iNa ra , za mje je od po o jezero ra p o . a n n d re ža a u a i Spis od otva nje kva de je 60 r NP Lov - od s de i za i ala ćen, a velik liteta ranja. dam konku de, kao jerenje protok vo- kontrol e pomoći i pri biće rs i li e a plov – d bespilotni vazd vo- opoža i analize ako d kom S e k re ta renih ron ođe do uhori jat z društv a ku lt Genera .

Savjetn područja. en ne Tiva e djelatnost u ru i biv saopštio lni direktor M nog pre ik zamjenika i opštit objav alištem u li d glav g ć a o je lari varača ovaj pro ila je ju konkurs šestruk na teri ne T u Ka ji za jeka če o nagrad za dodjelu stu Javni zeta ivat, koji su toriji opštizaštite značajan za si t vi- je Boja evropske inte nce e Opštin dentske p i g st k n n o lju stigli iz uspjeh godinu e Tivat prinosi spašavanja, je em da pro Vujović ista raci Kusova u- go čno sa 28. ok u stu pod ,u za c sa pro jek ka rd jačanju tobrom dine. nagrađ skladu sa od 2020. li 2 razumijeva d diranju, što šlogodiš MUP-a kapaci o- pređuju ti poput ovog o je 2020. lu iv a 4 njim do u od te un ne Konku bitnicim nih i sred anju učenika kom o k re 0, 300, odnosn su ostvarire rs je ob i poplav govoru na po ta i pravovre samo adekva a a o d te o n sn it ža javlj rnet 360 e. On tno a, i men ov- već postdip jih škola i st bez org i pokazu o reagovanje udenata š e n o m st n a sv a ko m ECTS (w w w stranici Opšt en na inlomskih anizova je istakao da , z av rju so .o u d ij sk in skog dje n studija ljudi i in P ravo mu o st lovanja og i sistemoglasn p st in a ti va t. m e Tivat stitucija lidarnost varili p o m p ro g ra studen n a n a g ra d u . sn o n n j e ema efik og odgo a granic tabli O ) i na bez obzi nu n e m - dod ro sječn ti sa pri im vo p e, a a št ra ra na el atne - jek što je i sv ju anju od u o cje ine javljen ne i dru ementa a S R IJ E D K 9 im pre ge n sovani informacije . Za sve r- nič ta programa rha pro A , 14 . 1 - na onkurs je otv ,5. za se Direkto epogode. prekog ne sara 0 . 2020 o d dan o tarijatu mogu obrati interer Zavod ra dnje. . a objav ren 15 dam ti za et a S “O ekreza hid eoro kulturu pre ljivanja djelatn anica v i dru Crne G logiju i seizmo ro- daji pri ma, čijoj prim o , zaladavin ore lo su ili na te sti u kancelari štvene o saopštio Luka Mitro giju tan po stvujemo je ko pre lefon 0 ji broj 12 om pra 3 v d nkre 2 ić a 6 je vez kazatelj kak će se 61-334. va mom u o kroz p ivanje lj Z.K. naprije ovom opreo u d d i i instit it nitorin okviru uci ga i pro i sistem mopre cjene ri nje, mo kogranične sa ja, u zika od žemo d ra d oći vih rezu ltata ko do opiplji ji korist e široj

prijetio džet eu

Ekonomista

Dizajner vizuelne komunikacije

Poslovni menadžer

639

Crna Go ra sp borbu p rotiv n

www.euprava.me/program-strucno-osposobljavanje

Dnevne novine

Nagrad a za n a j

svijet

23

22

bolje st

udente

svijet

kinesk i šef di ploma tije va ng

S R IJ E D

A , 14 . 1

0 . 2020

ji na tu rne

.

26

kultura

Godišnja nagrada za afirmaciju kulturno-istorijske baštine

Deset kandidata u užem izboru za priznanje Komune

Programski odbor časopisa “Komuna” utvrdio je listu kandidata koji su ušli u izbor za godišnju nagradu koja se dodjeljuje za doprinos očuvanju identiteta i afirmacije kulturno-istorijske baštine Crne Gore.

Tako je za šestu po redu godišnju nagradu “Komune”, uvršteno deset predloga koje su predložili akademsko – naučne istitucije, nevladine organizacije i grupe građana.

Iz Komune je saopšteno da su predloženi profesor Radovan Radonjić, publicista Dragan B. Perović, pisac Borislav Cimeša, profesorica Sofija Kalezić, pjevač izvorne muzike Šukrija Žuti Serhatlić, profesor književnosti Milun Lutovac. Predloženi su i istaknuti društveni i sportski radnik Milan Mišo Brajević, predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Bato Mirjačić, glumac Radojica Stanković (Šanta Panta) i Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Nagrada je usta-

novljena 2015. godine i dodjeljuje se za doprinos očuvanju identiteta i afirmacije kulturno-istorijske baštine Crne Gore. Dosadašnji laureati bili su Željko Milović, Senad Gačević, Željko Sošić, Nenad Stevović i Slobodan Čukić.

Odluku o ovogodišnjem dobitniku donijeće žiri kojim će predsjedavati akademik Zuvdija Hodžić i članovi profesorica Nela Savković-Vukčević i novinar Velibor Čović. Planirano je da nagrade časopisa Komun@ budu dodijeljene krajem oktobra ili početkom novembra na prigodnoj svečanosti koja će biti organizovana, a u skladu sa mjerama NKT. R.K.

OSTVARENJE REDITELJKE MARIJE PEROVIĆ

“Grudi” na festivalu filmske glume u Mostaru

Film “Grudi” u režiji Marije Perović biće prikazan danas na auto kinu Rodoč, u takmičarskoj selekciji četrnaestog Mostar film festivala (MOFF) – festivala filmske glume.

Na festivalu koji se održava od 16. do 20. oktobra biće prikazana najbolja regionalna filmska ostvarenja, a ponudiće 24 filmske projekcije u pet službenih programa. U takmičarskom program, osim “Grudi” biće prikazano još devet filmova među kojima će stručni žiri odabrati najbolje glavne i sporedne glumce i nagraditi najboljeg debitanta. Svi filmovi biće prikazani i na online platformi Tuzla film festivala.

Podsjetimo, ostvarenje “Grudi” prikazano je na filmskim festivalima u Kotbusu, Stokholmu, Parizu, Puli, Tirani, Bihaću, Vrnjačkoj Banji, Valjevu, Trebinju, Leskovcu, Herceg Novom, Ulcinju, Nišu i Izmiru. Dobio je

Specijalno priznanje žirija na Filmskom festivalu “Seanema” u Ulcinju, “Veliku povelja Leotara” na 8. Festivalu u Trebinju, a Vojin Ćetković je nedavno dobio Povelju za izuzetnu mušku ulogu na 55. Festivalu glumačkih ostvarenja “Filmski susreti Niš 2020”.

Film je nastao po predlošku serije “Grudi”, koja je dobila prestižno Specijalno priznanje žirija na 14. Seoul International Drama Awards, a serija je bila u selekciji Internacionalnog festivala “Buenos Aires Series”, kao i u zvaničnoj selekciji televizijskog festivala - SIMFEST u Rumuniji.

R.K.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

SPUŠTENA ZAVJESA NA “OPU

Smijeh je osno pogotovo u ov Bez obzira na sve poteškoće, organizacijom drugog festivala, pokazali smo našu ozbiljnost, odlučnost i želju da nastavimo da okupljamo najbolja regionalna imena kada je ova vrsta umjetnosti u pitanju

⌦⌦ Marija Roganović Spuštena je zavjesa na drugo izdanje regionalnog festivala stand-up komedije “Opuč” u Podgorici.

Posljednje večeri trodnevne manifestacije, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” u dva termina, uz poštovanje propisanih mjera NKT-a, nastupili su naš Andrija Dabanović, Nenad Stefanovski (Srbija/Makedonija), Tin Sedlar (Hrvatska), Miranda Lončar (Bosna i Herecgovina), Dušan Varničić (Srbija) i Tomislav Primorac (Hrvatska).

■ DOKAZALI SMO DA JE OPUČ OZBILJAN FESTIVAL

A kako u razgovoru za naš list potvrđuje organizator manifestacije i komičar Andrija Dabanović, čitav festival protekao je u najboljem redu, na obostrano zadovoljstvo i publike i učesnika.

“Uzimajući u obzir uslove, tj. da je u publici moglo da bude svega 50 ljudi, atmosfera je bila više nego zadovoljavajuća, što se vidi po reakcijama publike. Dokazali smo da je Opuč ozbiljan festival, te da jedan kulturni događaj može da se organizuje bez obzira na trenutnu situaciju. I u ograničenim uslovima napravili smo dobar šou i iskreno se nadam da će naredno izdanje proteći u normalnim okolnostima”, ocijenio je Dabanović.

Nakon odličnog prvog izdanja veoma je teško bilo ući u ovogodišnje pripreme i organizaciju, priznaje on. Razlog nije samo aktuelna pandemija korona virusa. Nije bilo lako okupiti i uskladiti deset potpuno novih imena iz regiona, koji svojim kvalitetom i radom zaslužuju da se nađu na ovako velikom događaju, a i finansij-

ski aspekt takođe je predstavljao veliki izazov.

■ OZBILJNOST,

ODLUČNOST I ŽELJA

“Nažalost, i pored uspješnog prethodnog festivala, državne institucije gotovo da uopšte ne prepoznaju naš trud i cjelokupan uticaj koji ovaj festival ima na kulturno-turističku ponudu našeg grada i države. Treći i posljednji izazov je povezan sa novonastalom pandemijom i otežanim uslovima poslovanja i organizacije na koji smo se morali navići, kako mi, tako i čitav svijet. Bez obzira na sve poteškoće, organizacijom drugog festivala, pokazali smo našu ozbiljnost, odlučnost i želju da nastavimo da okupljamo najbolja regionalna imena kada je ova vrsta umjetnosti u pitanju. Ukoliko uslovi budu dozvoljavali, u budućnosti festival planiramo da internacionalizujemo, dovođenjem

Dabanović priznatih komičara iz Evrope i svijeta”, najavljuje komičar.

Prošle godine, KIC “Budo Tomović” bio je rasprodat do posljednjeg mjesta, sa 444 rezervisanih karata po večeri. Ove godine je situacija veoma složena i morale su se poštovati propisane mjere koje je izdao NKT. Iz razloga što je događa-

U godinama koje slijede Opuč će biti prepoznatljiv po tome što okuplja samo najbolje komičare iz regiona i Evrope ju moglo prisustvovati samo 50 ljudi, ne računajući učesnike i osobe koje su bile zadužene za organizaciju i realizaciju programa, u dogovoru sa kolegama komičarima, bila su organizovana dva nastupa po večeri.

“Na taj način omogućili smo da makar malo više ljudi prisustvuje ovom događaju. Malo je reći da nam je virus poremetio planove. U ovakvim okolnostima smo presrećni što smo uspjeli da ga održimo, bez obzira na finansijske posljedice koje nam se vrlo lako mogu desiti”, kaže Dabanović.

■ SADRŽAJI KOJI NEDOSTAJU CRNOJ GORI

Za ovaj relativno novi festival bilo je od esencijalne važnosti da se održi, i to uživo.

“Smatram da je smijeh osnovna ljudska potreba i da je to nešto bez čega ne možemo opstati, pogotovo u ovako teškim vremenima koja su pred nama. Ovakvi sadržaji nedostaju našem Glavnom gradu, a slobodno mogu reći i čitavoj državi. Nadamo se da će u godinama koje predstoje situacija biti povoljnija kada je ova vrsta umjetnosti u pitanju. Online varijanta nije bila opcija zato što nije ista atmosfera kada je u publici 50 ljudi i kada imate punu salu. Jednostavno nije isti doživljaj. Sve karte su se odmah rasprodale, a to je još jedan pokazatelj koliko publika cijeni ovo što radimo”, pojašnjava on.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

KULTURA

27

UČ” REGIONALNI FESTIVAL STAND UP KOMEDIJE

OVNA LJUDSKA POTREBA VAKO TEŠKIM VREMENIMA

Foto: Boško Purić

Sa ovogodišnjeg izdanja

Foto: Boško Purić

Podsjetimo, prvog dana Opuča, tradicionalno, održana je stand-up radionica, dok su drugog dana nastupili regionalni komičari Srđan Jovano-

vić (Srbija), Dušan Jokić (Bosna i Hercegovina), Josip Škiljo (Hrvatska), Nikola Todoroski (Makedonija), Ana Zlatanović (Srbija)i Saša Turković

(Hrvatska).

Prilikom odabira učesnika organizatori se uvijek vode isključivo kvalitetom komičara, a tako će biti i ubuduće.

“Htjeli smo da ove godine dovedemo nova imena, naravno, ne po cijenu kvaliteta. Svaki komičar koji se našao u ovogodišnjoj postavi je to zaslužio svojim radom i trudom. U godinama koje slijede Opuč će biti prepoznatljiv po tome što okuplja samo najbolje komičare iz regiona i Evrope”, zaključuje Dabanović.

ra ili komičarku treba da zanima”, ističe ona.

Stand-up forma joj je, kako priznaje, uvijek bila interesantna, ali te 2010. godine nije postojala scena u Srbiji - pa je tako odlučila da napiše knjigu.

Igrom slučaja tri godine kasnije vidjela je konkurs za stand up komičare u organizaciji standup.rs, prijavila se, pobijedila i tako je sve krenulo.

“Druga knjiga je došla kasnije u saradnji sa komičarem Nemanjom Dimitrijevićem. Zove se ‘Mala crna knjiga’ i kroz crni humor prikazuje, kako životinje vide naše, odnosno ljudske probleme. Pun pogodak za poklon tetki koju hoćete da šoknete malo”, smatra komičarka.

■ BALKANSKI MENTALITET POLAZIŠTE

Specifičan balkanski mentalitet je polazište za humor, tako da inspiracije ne nedostaje.

“Kad balkanci nisu voljeli da čuju dobru foru”, pita se ona.

Onima koji tvrde da žene ni■ KOMIČARKE su podjednako dobri komičari UVIJEK U MANJINI kao muškarci, može da poruči Jedna od rijetkih dama u - možda jednostavno niste naovom poslu, srpska komičar- išli na komičarku koja vam prika Ana Zlatanović, u Podgori- ja, i to je u redu.

“Nas ima manje u ovom poci je sa publikom popričala na temu odrastanja, posla, porodi- slu, pa je ponuda kvantitativce, muško-ženskih i ženno ograničena, ali kvaliteta svakako ne sko-ženskih odnosa. manjka. Posto“U Crnoj Goje nevjerovatri se nikada nino duhovite, sam loše provela. Bilo talentovane je baš kul”, i uspješne potvđuje komičarke.

Zlatanović.

To što se vi Biti ženiste sa njina u svijema susretu stand-upa li - to je vaša teško je “onogreška. Ispraliko koliko dovite je”, kaže zvoliš da te posao Zlatanović.

Zlatanović optereti”.

Smijeh je uvijek najbolji lijek, posebno bi“Svakako ima prepreka, jer kao žena komičarka - uvi- tan u doba korone. jek si u manjini. Ali, svi smo lju“Održavajte sebe u dobrom di, nema tu neke suštinske ra- raspoloženju, tako će vam ovo zlike. Na kraju, svi mi izlazimo brže proći, a i dobro je za imupred oštar sud publike - a to je nitet”, zaključila je komičarka jedino mišljenje koje komiča- iz Srbije.

IZDAVAÄŒKI PROJEKTI DNEVNIH NOVINA

Na kompletna izdanja Dnevnih novina dajemo 50% popusta. Akcija vaĹži do kraja oktobra.

POPUST

50 %

30

MARKETING

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

Na osnovu člana 98 Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list Crne Gore“ br. 044/14, 052/14, 047/15, 040/16, 042/17), člana 136 Statuta Univerziteta Crne Gore (Bilten UCG broj 337-posebno izdanje) i člana 27 Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Univerziteta Crne Gore (Bilten broj 447, 2018. godina), a u vezi sa Odlukom Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore broj 02–319, od 21.09.2020. godine i Odlukom Upravnog odbora broj 02-374/1, od 16.10.2020. godine, Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore raspisuje KONKURS ZA UPIS NA DOKTORSKE STUDIJE UNIVERZITETA CRNE GORE za studijsku 2020/2021. godinu II UPISNI ROK 1. Broj kandidata i visina školarine: Broj studenata za upis na doktorske studije i visina školarine za studijsku 2020/2021. godinu utvrđeni su Odlukom Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore broj 02-319, od 21.09.2020. godine i Odlukom Upravnog odbora broj 02-374/1, od 16.10.2020. godine, na sljedećim organizacionim jedinicama i studijskim programima Univerziteta Crne Gore: NAZIV ORGANIZACIONE JEDINICE/ STUDIJSKOG PROGRAMA

BROJ STUDENATA ZA UPIS NA DOKTORSKE STUDIJE

1. BIOTEHNIČKI FAKULTET

5

BIOTEHNIKA

5

2. ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET

13

MAŠINSTVO

4

9. MEDICINSKI FAKULTET

3

STOMATOLOGIJA

2

FARMACIJA

1

10.METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

2 1

ELEKTROTEHNIKA

13

METALURGIJA I MATERIJALI

3. FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE

10

HEMIJSKA TEHNOLOGIJA

1

11. POMORSKI FAKULTET KOTOR

8 3

FIZIČKA KULTURA

10

POMORSKE NAUKE

4.FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO

5

MENADŽMENT U POMORSTVU I LOGISTIKA

5

TURIZAM

5

12. PRAVNI FAKULTET

2

5. FILOLOŠKI FAKULTET

4

PRAVNE NAUKE

2

JEZIK I KNJIŽEVNOST

4

13. PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

8

6. FILOZOFSKI FAKULTET

2

MATEMATIKA

3

ISTORIJA

2

BIOLOGIJA

1

3

FIZIKA

2

7. GRAĐEVINSKI FAKULTET GRAĐEVINARSTVO

3

8. MAŠINSKI FAKULTET

4

RAČUNARSKE NAUKE

2

14. CENTAR ZA DOKTORSKE STUDIJE

2

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

2

Visina školarine je utvrđena Odlukom Upravnog odbora broj 02 – 319, od 21.09.2020. godine i iznosi 1.000,00 eura po semestru za sve studijske programe.

2. Uslovi upisa: Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita.

Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Za upis na doktorske studije neophodno je znanje jednog svjetskog jezika. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis.

3. Dokazi: Kandidat podnosi: ovjerenu kopiju diplome o stečenom akademskom nazivu magistra iz odgovarajuće oblasti nauka/ umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita, uvjerenje o položenim ispitima na magistarskom studijskom programu, izvod iz matične knjige rođenih i dokaz o aktivnom znanju jednog svjetskog jezika.

4. Rokovi za upis: Prijava sa odgovarajućim dokazima podnosi se organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore do 22.10.2020. godine.

Postupak rangiranja sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata će se obaviti do 26.10.2020. godine.

5. Informacije: Biotehnički fakultet: 020 268 437 Elektrotehnički fakultet: 020 245 839 Fakultet za sport i fizičko vaspitanje: 040 235 207 Fakultet za turizam i hotelijerstvo: 032 322 686 Filološki fakultet: 040 243 912 Filozofski fakultet: 040 243 921 Građevinski fakultet: 020 244 905 Mašinski fakultet: 020 245 003 Medicinski fakultet: 020 246 651 Metalurško–tehnološki fakultet: 020 245 406 Pomorski fakultet Kotor: 032 303 184 Pravni fakultet: 020 481 144 Prirodno – matematički fakultet: 020 245 204

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

32

ZABAVA

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

BOŽO VREĆO PREDSTAVIO “SABU”

Pjesma ljubavi prema svim ženama Bosanskohercegovački interpretator sevdalinki Božo Vrećo objavio je spot i pjesmu “Saba”, na kojoj je sarađivao sa dvojcem The Provincials. Tekst potpisuje Božo Vrećo, a muziku i aranžman The Provincials i Božo Vrećo.

“Saba je pjesma koju sam napisao iz ljubavi prema svim ženama, mojim Muzama koje svaka na svoj način jesu Kraljice od Sabe, ma kakvo vri-

jeme da je oko nas, ma kakav nemir i strah da je u nama, ma kakvo biće da je pokraj nas, žene imaju svoj kosmos ljubavi, nadljudsku snagu da sve istrpe, sve nadjačaju i sve prebole, one su čuvarke boli, noćobdilje tuge i same po sebi neprolazna Ljubav čiji sjaj ne jenjava”, kaže o inspiraciji za numeru “Saba” Božo Vrećo.

On je istakao da je zadovoljan “saradnjom i simbi-

ozom sa sarajevskim dvojcem pod nazivom The Provincials”, sa kojima je bilo divno uskladiti fantastičnu muziku i zvuke koje stvaraju.

“Tekst koji sam napisao nalikuje onima od prije par stotina godina i ta spona modernog i avangardnog a s druge strane autentično tradicionalnog, mističnog i sakralnog, postao je pečat mog opusa i stvaranja”, objasnio je Vrećo. Fi.J.

JEDAN OD NAJTRAŽENIJIH CRNOGORSKIH MANEKENA RADUN BAKIĆ

TRUD, RAD, UPORNOST I STEGNUTA ŠAKA DOVEDU DO SVAKOG CILJA Inostrana karijera u modelingu moj je najveći san zato što ljudi, nažalost, više cijene kvalitet vani, ističe Bakić ■ ŽELIM DIZAJNIRATI ZA HRABRE LJUDE

⌦ Marija Roganović Iako ima svega sedamnaest godina, Radun Bakić jedan je od najangažovanijih manekena u Crnoj Gori.

Kako priča za Dnevne novine ovaj influenser i budući modni dizajner, njegova ljubav ka samoj umjetnosti bila je jasna od malih nogu.

“Kao neko ko je uvijek zamišljao sebe sa drugačijim stilom i stavom, modeling i javni svijet su usputna putanja ka svemu tome.

Strast prema slikarstvu me je dovela do posla kojim se sad bavim. Moj dar su primijetile sestre koje su me i upisale u prvu školu manekenstva. Tada sam imao trinaest godina. Ni jedna obaveza i ni jedan posao mi nisu predstavljali opterećenje već samo uživa-

nje. Nakon osnovne škole upisao sam srednju školu za modni dizajn i trenutno sam na posljednjoj godini.

Prava priča između mene i modnog svijeta tek treba da krene kroz nekih godinu dana”, ističe Bakić.

Jako je nezahvalno odrediti grupu ljudi za koju želi da dizajnira, ali jedno je sigurno - “sličnosti se privlače”.

Kada je riječ o stilu i sam priznaje da je polako počeo da izlazi iz komfor zone i nosi ono što mu srcu prija, pa je za očekivati i da njegovi modeli budu takvi.

“Mogu ‘skromno’ reći za sebe da sam hrabar, pa neka odgovor bude za hrabre ljude.To je mene uvijek inspirisalo. Takvi me i ljudi prate. Barem ono sto sam primijetio. Svaki savjet koji iznesem je namijenjen isključivo ljudima koji imaju potencijal a ne koriste ga.

Jako je tužno imati želju i kreativnost a manjak hrabrosti. Trud, rad upornost i stegnuta šaka dovode do ci-

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

ZABAVA

PROBLEMI SA FEJSBUKOM

ŠERBEDŽIJA NA METI PREVARANATA Glumac Rade Šerbedžija objavio je na svojoj stranici na Fejsbuku da je na meti prevaranata na toj društvenoj mreži.

“Dragi moji, izgleda da je neko napravio lažni profil koji jako liči na moj, i sa mojim imenom i fotografijama, i obavještava ljude da su dobitnici nagradne igre ili traži novac. Naravno, to nema veze sa mnom. Ali ovih dana mi se vi-

Ć ZA DN:

še prijatelja javilo da su navodno od mene dobili takve poruke”, napisao je on.

On je dodao da se nada da će tome brzo kraj.

“Prijavio sam problem, ali molim vas, u međuvremenu, podijelite ovo moje upozorenje da neko možda ipak ne nasjedne na priču prevaranata. A ja vam šaljem i video pozdrav iz Izmira”, rekao je Šerbedžija. Šerbedžija, koga na Fejsbu-

Dragi moji, izgleda da je neko napravio lažni profil koji jako liči na moj, i sa mojim imenom i fotografijama, i obavještava ljude da su dobitnici nagradne igre ili traži novac ku prati više od 130 hiljada ljudi, a ima i više od 90 hiljada lajkova, često se oglašava na svojim društvenim mrežama.

lja kakav god on bio”, smatra ovaj talentovani mladić.

■ IMUN NA

KOMENTARE NEPOZNATIH LJUDI

A uzimajući u obzir mentalitet, koliko je Crna Gora pogodno tlo za muški modeling i dizajn i na kakve sve prepreke i predrasude nailazi?

“Problem kod naših ljudi nije manjak stila već nedovoljno želje da se iznese.

Ne mislim ja za naše ljude da su ograničeni (naravno postoji slučajeva) ali generalno, pogotovo kod mladih generacija mislim da ćemo tek da pokažemo koliko smo sposobni da donesemo novi talas trendova po pitanju svega. Predrasude postoje u svakom životnom segmentu pogotovo u modnom. Na komentare mržnje ne reagujem, kao ni na pozitivne. Jako sam imun na bilo kakvu vrstu komentara ljudi koji me ne poznaju. Na kraju krajeva, tuđe viđenje mene nije i neće nikad biti slika moje ličnosti”, objašnjava on.

Pandemija korona virusa uveliko je uticala na modni svijet, posebno na influensere. “Čitava situacija koliko nas je kolektivno poremetila toliko je i pomogla. Konkretno, što se mene tiče, pomogla mi je da spoznam kojim putem treba da usmjerim moju želju ka javnim poslom. Često kad razgovaram za prijateljima dotaknemo se ove teme i prokomentarišemo da ko ne može sa sobom ne može ni sa kim. Svako vrijeme donosi nove standarde, pa i ovo”, kaže uspješni maneken.

■ LJUDI VJERUJU U SVE ŠTO IM SE SERVIRA NA INTERNETU

Društvene mreže su veliko oružje ako neko zna da ih koristi na pravilan način. Ono što mu se ne dopada kod većine jeste što vjeruju u sve što im se servira.

“Instagram, mediji, TikTok i ostale stvari su sve jedna velika laž i samo jedan dio nečijeg života serviran da izgleda savršeno i glamurozno.

To mnoge ljude dovodi do problema jer gledaju nerealnu sliku svojih sugrađana ili vršnjaka. Takve stvari mogu jako loše da se odraze na nečije mentalno zdravlje i da stvaraju komplekse velikih razmjera. Najbolji način da se tome odupru svi jeste da shvate da svako bira šta želi da pokaže na Instagramu. Niko ne me slika ujutro raščupane kose bez kul outfita i filtera”, kroz smijeh kaže ovaj mladić.

■ INOSTRANA

KARIJERA NAJVEĆI SAN

Njegovi uzori, kako priznaje, su sve jake žene.

“Podigle su me tri jako sposobne dame. Ne volim kukavice i patetičare. Nakon srednje škole želim da započnem inostranu karijeru u modelingu.

To je moj najveći san zato što ljudi, nažalost, više cijene kvalitet vani”, zaključuje Bakić.

33

34

zdravlje

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

SAVJETI

Sve blagodeti bosiljka Aromatični listovi bosiljka koriste se u ishrani i neizostavan su sastojak pesto sosa, obroka s paradajzom i mnogih drugih jela, a najčešće mediteranske kuhinje.

Ukus koji posjeduje, međutim, nije jedina stvar koja čini bosiljak specijalnim.

On ima antiinflamatorno dejstvo, pun je antioksidanata, i može da se koristi kao

analgetik, te da opusti mišiće i umanji bol. Ako preko listova bosiljka polijete vrelu vodu i udahnete nastalu paru možete čak i da smanjite simptome glavobolje.

Bosiljak se može koristiti u tretmanima protiv akni.

Njegova antiseptička svojstva smanjuju inflamaciju i crvenilo kože kada se nanese na nju, ali i kada se kon-

zumira. Ovu biljku možete takođe da iskoristite za jačanje imuniteta tako što ćete od njenih listova napraviti čaj. Bosiljak sadrži bioflavonoid apigenin, koji je poznat po svom pozitivnom uticaju na ljudski organizam.

Višak listova bosiljka uvijek možete staviti u koktele, kao što su džin tonik i mohito. On će takođe oplemeniti ukus i bezalkoholnih pića, kao što su ledeni čaj od limuna ili kisela voda. Lje-

ti je dobra ideja staviti listove bosiljka zajedno s vodom u posudu za pravljenje leda.

Poslije kada ožednite, kocke leda možete staviti u običnu vodu i dobiti savršeno ljetno osvježenje, uz sve dodatne zdravstvene beneficije ove namirnice.

Ako baš ne znate šta ćete s viškom bosiljka, a ne biste željeli da ga konzumirate, stavite ga u vašu kupku i uživajte u njegovom mirisu dok se opuštate u kadi.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

zdravlje

35

KOZMETIČKI SAVJETI

Tri pravila za svakodnevnu njegu Ako želite postići momentalni sjaj kože, onda poslušajte savjete celebrity kozmetičarke Džoane Čeh koja brine o izgledu Dženifer Eniston i Kristi Turlington Burns.

Jedna stvar je sigurna – njega kože počinje kod kuće i prije svega zavisi o tome kako i koliko redovno radimo kozmetički domaći zadatak. Slijede tri osnovna pravila za kućnu njegu kože koje vrijedi uključiti u svakodnevnu rutinu, a koja će vam dati zdrav i lijep sjaj: Masaža, masirajte svoje mišiće kao tijesto.

Kada je riječ o kozmetičkom tretmanu, Čeh kaže da je “najvažniji dio uvijek masaža. Sve se svodi na to da tretirate mišiće lica kao tijesto, pritišćete prste u tkivo i stišćete ga. To stimulira cirkulaciju, krv nosi kiseonik vašoj koži što ju odmah podigne, stvarajući mikrooticanje u mišićima, zahvaljujući čemu će sve što kasnije nanesete mnogo lakše penetrirati jer će koža biti zagrijana.” Preporuka je da se kućni kozmetički tretman lica započinje istezanjem prednjeg dijela prsa, od ramena do ramena, nakon čega treba masirati obje strane kičme, koliko god možemo da dosegnemo rukom.

“Kad masiram tokom tretmana, počnem od struka i pomičem se prema gore sve do korijena lobanje. Svi živci odgovorni za prednju stranu tijela nalaze se uz kičmu tako da je to dio tijela koji trebamo prvi masirati. To priprema teren za masažu lica koja slijedi. “Nakon toga, masirajte trapezni mišić koji

se nalazi niz stražnji dio vrata pa prema ramenu i dolje uz kičmu, upravo onaj dio u koji obično gomilamo ogromne količine stresa, i pređite na tjeme kako biste maksimalizirali učinke i ujedno opustili napete mišiće.”

Ako vam je u fokusu njege kože samo lice, Čeh smatra da jako griješite i njen moto glasi: “Uvijek počnite od bradavica i završite kod korijena kose”, što vrijedi za

sve kozmetičke tretmane lica, od jutarnjeg čišćenja do večernje hidratizacije. “Silno je važno brinuti za dekolte jer u 70-80% slučajeva, ovo područje pokazuje znakove starenja prije samog lica te bi trebalo zapravo dobiti dvostruki tretman.

Osim što bi trebalo istim postupkom kao lice očistiti i dekolte, takođe koristite za to područje sve iste serume, tretmane i hidratantne kre-

me kao što koristite za lice.

U centru njene filozofije je: “Ključno je tretirati kožu kao da je sunđer.

Kad posmatrate kožu pod mikroskopom, uvećanu 10 000 puta, vidite masno tkivo i kolagenska vlakna kao i druge slojeve – ona jeste sunđer. I zato uvijek koristim tehniku pritiska i otpuštanja kako bih osigurala unos preparata u kožu.” Kad nanesete formu-

lu na kožu i pritisnete je sa sva četiri prsta, koža vam se mikroskopski otvori, i onda kad je otpustite, ona upija ono što je na površini. Bilo da je riječ o toneru ili serumu, preporuka je raširiti proizvod preko kože i lagano ga pritisnuti, zatim pustiti, a onda nježno kuckati vrhovima prstiju kako biste bile sigurne da se sve upilo.

Nakon toga možete nanijeti sljedeći sloj.

Na osnovu člana 35 stav 5 i 38 st.1 i 4 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16), sticalac Grazer Wechselseitige Versicherung Aktiengesellschaft, sa sjedištem u Graz-Austrija, adresa Herrengasse 18-20, objavljuje IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE Komisija za tržište kapitala odobrila je Grazer Wechselseitige Versicherung Aktiengesellschaft, sa sjedištem u Graz-Austrija, Herrengasse 18-20 (u daljem tekstu: sticalac) javnu ponudu za preuzimanje akcionarskog društva Osiguravajuće društvo „Swiss Osiguranje“ a.d. Podgorica, sa sjedištem u Josipa Broza Tita 23a Podgorica, upisanog u Registar Komisije pod rednim brojem 67 (u daljem tekstu: emitent).

Prospekt za preuzimanje objavljen je u dnevnim listovima Pobjeda dana 25.09.2020.godine i Dnevne novine dana 24.09.2020. godine, u skladu sa Rješenjem Komisije o odobrenju javne ponude za preuzimanje broj 07/2-2/6-20 od 22.09.2020.godine.

Na javnu ponudu za preuzimanje, u roku propisanom u Zakonom o prezimanju akcionarskih društava i utvrđenom u Prospektu, zaključno sa 12.10.2020.godine, prijavljeno je 25394 akcije sa pravom glasa emitenta, po cijeni od 10,67e po akciji, što čini 4,516% akcija sa pravom glasa emitenta.

Nakon zaključenja javne ponude za preuzimanje sticalac posjeduje 557345 akcija sa pravom glasa emitenta što čini 99,116% ukupnog broja akcija sa pravom glasa emitenta.

Obavještavaju se vlasnici preostalih akcija sa pravom glasa emitenta da imaju pravo da, u roku od 15 dana od dana objave ovog oglasa, ponude svoje akcije na otkup po istim uslovima pod kojima je izvršeno preuzimanje.

STICALAC: Grazer Wechselseitige Versicherung Aktiengesellschaft Klaus Scheitegel, direktor

ZDRAVLJE

POKUŠAJTE

36

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

Pozitivnost definitivno može da vas učini srećnijim, ali takođe može i da vas učini prijatnijom osobom za druženje.

Ono što je, ipak, važnije od toga je da pozitivnost ima važnu ulogu u vašem zdravlju i blagostanju. Nije sasvim jasno da li su pozitivni ljudi zaštićeniji od stresa i bolesti koje su sa njim povezane, ili ih ta pozitivnost tjera da donose pametnije odluke kada je riječ o zdravlju i životnim izborima.

Ali, jasno je da veza između pozitivnosti i zdravlja postoji. Niko od nas nije sve vrijeme pozitivan i raspoložen, ali ove male svakodnevne stvari mogu da vam pomognu da budete pozitivniji.

Prestanite neprestano da se žalite

Svakome je potreban izduvni ventil povremeno. Ali, ako se konstantno žalite na sve i svašta, to je loše za vaše zdravlje. Istraživanje iz 2016. godine je pokazalo da “kukanje” utiče na mozak čineći vas generalno pesimističnim. Dozvolite sebi da izduvni ventil tu i tamo, požalite se na neke stvari, ali se potrudite da već za 10-15 minuta preusmjerite svoju pažnju na stvari koje vas usrećuju.

Budite svjesni svega oko sebe Drugim riječima, potrudite se da budete zaista prisutni u svakom trenutku. Nije vam za to potrebno neko dodatno vrijeme, samo se potrudite da budete svjesni stvari koje već radite. Studije su pokazale da

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

ZDRAVLJE

Sitnice vam mogu popraviti dan

37

Jasno je da veza između pozitivnosti i zdravlja postoji

BUDITE LJUBAZNI PREMA DRUGIMA Ljudi koji provode vrijeme u prirodi su manje anksiozni, manje se fokusiraju na neke negativne aspekte situacije, imaju više pozitivnih emocija.

Dakle, provodite što više vremena napolju, a poželjno je i da svoj prostor oplemenite biljkama.

Raspremite krevet Zvuči vrlo trivijalno, ali namještanje kreveta bi trebalo da vam postane jutarnja navika – istraživanja su pokazala da to podstiče kreativnost, pozitivnost i osjećaj blagostanja.

Pijte dosta vode Ljudski mozak sačinjen je od 75 odsto vode. To znači da ako ne unosite dovoljno vode, to se loše odražava na mentalno zdravlje i

kognitivne funkcije. Naučnici tvrde i da blaga dehidracija može da doprinese simptomima anksioznosti, umora i stresa.

Budite ljubazni prema drugima Veliki broj istraživanja je pokazao da nas ljubazno ponašanje prema drugima čini srećnim.

Potrudite se da svakog dana uradite nešto lijepo za druge, budite ljubazni – pridržite nekome vrata, uputite osmijeh, kompliment... Sljedeći put kada budete loše volje, sjetite se da uradite neku od ovih malih stvari, uljepšaće vam dan. Takođe, potrudite se i da ove stvari postanu vaša svakodnevnica, bićete mnogo pozitivniji i zadovoljniji.

je ovo sjajan način za “raskid” sa lošim navikama, i da pomaže u ublažavanju simptoma depresije i anksioznosti.

Naspavajte se San je važan za opšte zdravlje, pa nije iznenađujuće ni to što vas nedostatak sna sprečava da budete pozitivni. Studija je pokazala da manjak sna utiče na stvaranje negativnih misli, zato se potrudite da spavate dovoljno i ustajaćete mnogo bolje raspoloženi.

Zapisujte stvari na kojima ste zahvalni.

Istraživanje sprovedeno na Harvardu 2003. godine je pokazalo da iskazivanje zahvalnosti na dnevnoj bazi pomaže da budete pozitivni i opstimistični, ali i zdraviji.

Izdvojite svakog dana po 30

sekundi i zapišite na čemu ste zahvalni.

Stvorite jutarnju rutinu Jutarnja rutina diktira “ton” ostatka dana. Nauka je pokazala da praktikovanje neke jutarnje rutine dobro utiče na raspoloženje i pomaže da budete manje pesimistični.

Smislite rutinu koja odgovara vama i vremenu koje ujutru imate na raspolaganju, jer to treba da vam postane navika, ritual kojeg ćete se dugoročno pridržavati.

Nasmijte se “Trebalo bi da se smiješ češće” je fraza koju mnogi čuju, i to se ne kaže tek tako. I nauka je dokazala da trud uložen da se malo češće smijemo može da prevari mozak i pomogne nam da budemo srećniji. ( Mondo.rs)

Nauka je pokazala da praktikovanje neke jutarnje rutine dobro utiče na raspoloženje i pomaže da budete manje pesimistični

38 DN

ENIGMATIKA PRODAVNICA KOZRNO MISIONE SJEMENA ROBE (MN.)

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

DVORANA

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

INTERNET ZAPISNIK MEKSIČKO OPORAVRIJEKA U OZNAKA O VJEŠTA- ALKOLJANJE ČENJU HOLNO VIJETČEŠKOJ (MN.) (FRANC.) PIĆE NAMA

PROST, GRUB

FOTO UBOD

MALI ORMARI

SVETOVNJAČKO SIMBOL HOLMIJUMA

SPORTSKI KLUB

NJEMAČKI ASTRONOM OČNA BOLEST SPORTSKO DRUŠTVO

JEDAN TONALITET SUGLASNICI S DAHOM (GRAM.) ZAHTIJEVATI

LIČNA ZAMJENICA EUROPEAN SOFTWARE INSTITUTE

SAVEZNA AMERIČ.

DRŽAVA AMERICIJUM STARIJA SRPSKA GLUMICA, LJUBICA UKRASNE BILJKE

HRVATSKA PJEVAČICA BADRIĆ

OZNAKA ZA CELZIJUS OZNAKA ZA LITAR

DLAKAV, MALJAV HILJADU HILJADA (MN.) AVION ZA GAŠENJE POŽARA

FRANCUSKA GLUMICA ŽIRARDO

DN

1. I 5.

SLOVO OKRUGLO SLOVO

IZJAVA

Utakmica Viljareal - NAC Breda

UMETNUT TKANJEM NAŠA RIJEKA I PLANINA TRAVE ZA PLETENJE ASURA

UNUTRA

AMERIČ.

GLUMICA ALVARADO

VRSTA CVIJETA, PERUNIKA

GRUPA MORSKIH ŽIVOTINJICA GRAD I LUKA U MAROKU

BILJEŽNICE

Play sudoku online at: BOG SUNCA STARIH EGIPĆANA

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: NEZAPOŠLJENI, EMANAT, PSAR, SINDROM, TSI, OTARAČ, KRUG, LETENJA, RIKA, IRIJANCI, AT, D, Š, KAZINO, AKCELERATOR, RAMPA, ADRESA, NA, TTG, VUKAN, PEČORA, GRIVAT, KINSKI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2925

2 3

5

Medium level

Sudoku puzzle No. 1944 2012-02-08

1 6

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-10-16

4

Evo već je jesen, a tebe još nema

3

9Play 5 sudoku 8 7 2online 1 6at:4

8

1

7

4

3

6

5

9

2

Daily Sudoku puzzle No. 2926

2

2014-10-17

6

Medium level

7

4 6 2 1 5 9 7 3 8 www.sudokukingdom.com

1 2

5

3

5

2

9

3

6

8

4

1

7

7

4

3

5

9

1

2

8

6

1

8

6

7

2

4

9

5

3

6

1 5

3

9

9 3 4Puzzle 2 8 solution: 5 6 7 1

6 6

8

5

2

3 8

7

6

2 8

1

7 8

1

5

9 3

5 8

6

7

1

9

4

3

8

2

5

2 5 8 6 1 7 3 4 9 Sudoku puzzle No. 1935 2012-01-30 9

4

2

1

6

7

8

5

3

3

7

5

8

2

4

6

1

9

6

1

8

5

9

3

2

7

4

1

9

6

4

3

8

7

2

5

8

5

3

2

7

6

4

9

1

4

2

7

9

5

1

3

6

8

2

8

4

7

1

5

9

3

6

5

3

9

6

8

2

1

4

7

7

6

1

3

4

9

5

8

2

5

3

1

7

7 9

2

1 7

3

4

2

5 2

9

6 5

3

2

4

5

1

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

Word Search Puzzle #V486KD

C

W

Y

E

L

D

D

E

P

A

U

S

E

Y

H

C

G

L

S

I

X

B

L

A

N

D

L

P

E

O

E

I

I

P

Q

O

A

C

S

B

G

S

F

M

L

N

E

L

L

U

S

L

I

L

D

E

S

T

E

L

B

O

G

L

E

S

E

L

W

S

S

G

L

U

Y

M

P

E

I

A

E

S

O

U

Y

K

E

L

N

A

R

V

N

I

S

W

O

R

L

I

C

L

P

T

N

A

F

L

H

I

D

C

R

O

T

A

N

I

D

R

O

O

C

G

E

I

U

K

S

B

B

C

I

D

S

R

Y

S

N

R

S

N

O

I

T

A

N

E

T

A

C

N

O

C

W

A

X

E

D

L

O

H

E

S

U

O

H

U

P

R

O

S

E

L

P

M

I

S

H

A

P

I

S

P

M

A

L

Y

E

D

Y

N

A

M

O

T

Aback Airfi elds Aback Bales Airfields Bland Boulevard Bales Chefs Bland Circuit Concatenations Boulevard Coordinator Chefs Diplomatically Dynamo Circuit Elects Concatenations Elegy Expel Coordinator

Genii

ElegyGlean

Goblets ExpelHolly GeniiHousehold Invisibly Glean Lamps Lullabies Goblets Mishap HollyPapas Pause Household Peddle Invisibly Prank Prose Lamps

Diplomatically

Lullabies

Dynamo

Mishap

Elects

Papas

Queasier Reels Ruses Peddle Sailor Sidle Prank Silts Prose Simples Queasier Smell Sullen Reels Surly Swigs Ruses Waxed Sailor Whose Wooden Sidle Pause

Sullen Surly

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Stižu vas dugovi koje ste napravili u davnoj prošlosti. Saznanje stiže kroz pismenu opomenu koja će vas uznemiriti. Prije nego što vas obuzme panika, napravite novi proračun i na taj način i plan kojim ćete se izvući iz novonastale situacije.

BIK Niste sigurni u kom smjeru da nastavite dalje pa vam ta dilema može izazvati velike glavobolje. Nemate puno vremena za kolebanje, morate brzo djelovati. Ne zapadajte u paniku već razmišljajte kreativno i poslušajte svoju intuiciju.

BLIZANCI Mislite da se samo vi trudite. Iako biste radije da pronađete zaobilazan put do zarade, za vas je bolje da se oslonite isključivo na svoje sposobnosti, jer vas uspjeh čeka jedino na taj način.

Budite oprezni, očekuju vas i poteškoće s autoritetima.

VAGA Atmosfera u vašem polju posla postaje neizdrživo napeta. Ovo je uzrokovano neprijatnim vijestima. Savjet bi bio da svemu tome ne pridajete veliki značaj jer je riječ o prolaznom problemu. Pustite da se situacija stiša, vaša pozicija je, za sada, stabilna.

ŠKORPIJA Dan nije povoljan za pokretanje novih poslova jer slijede neočekivani preokreti i iznenađenja.

Ne upuštajte se ni u diskusije i rasprave jer prijete da prerastu u žestoku svađu iz koje vi možete izvući deblji kraj. Mir potražite uz dobar film ili knjigu.

STRIJELAC Šta god da započnete završiće se haosom. Za vas je najpametnije da izbjegnete sve situacije u kojima biste vodili glavnu riječ.

Ako u obavljanju svog posla koristite automobil, ne krećite nigdje prije nego što ga provjerite.

Swigs Waxed Whose Wooden

Silts

REBUS Simples Smell

Copyright © Puzzle Baron June 4, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

RAK Previše ste ozbiljni. Dan je savršen da sebi date malo oduška, pobjegnete s posla i provedete sate u društvu prijatelja koji vas ničim ne opterećuju. Posao neće pobeći, niko neće primijetiti da vas nema, a vi ćete se vratiti osvježeni.

LAV Pretjerana mašta vas može uvesti u iskušenje da povjerujete u brzu novčanu dobit. U ovo vas može gurnuti razgovor s osobom koja se nalazi u inostranstvu, a koja je po temperamentu veoma slična vama. Ne zanosite se iluzijama, držite se realnosti.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Teatru bina u Lici

Trudite se da se predstavite ozbiljniji i zreliji nego što zaista jeste. Ne potencirajte tuđe stavove jer nisu potekli od vas pa ne biste umjeli ni da ih dokažete.

Držite se svog mišljenja jer njega uvijek možete da branite, čak i onda kada niste u pravu.

JARAC Problem za koji ste danas saznali mnogo toga će promijeniti.

Rješenje je u vašim rukama, ako preuzmite inicijativu, pobijedite svoju sujetu i konačno postavite stvari na svoje mjesto. Dok sve ne dotjerate do savršenstva, prijaće vam da se više rekreirate.

VODOLIJA Zabrinula vas je nepovoljna vijest iz inostranstva. Ne skačite na prvu loptu, već prihvatite kompromis jer će vam se isplatiti. S voljenom osobom budite strpljivi i ne insistirajte na svojim stavovima, naročito ako ona povede ozbiljan razgovor.

RIBE Možda niste najbolje raspoloženi za druženje i gužvu, ali morate se pripremiti za nezvane goste, a neki od njih stižu iz daleka. Vaša bezvoljnost može brzo nestati kad vas okupira dobra energija vaših prijatelja koji vas nisu zaboravili.

40

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Prodajem izuzetan plac, 1,5 km od centra, 400 m2. Danilovgrad.

Tel: 063/449-457

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Oktobarski popust - 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SPORTDN PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

DOGAĐAJ DANA FUDBAL

LIDS VULVS

20.55h

JE LI BILO RASIZMA POD GORICOM NEKO

AMPLITUDO 2. CFL ODIGRANO 11. KOLO

Kom i Arsenal sigurni Serija derbija za fudalere Koma je završena nakon gostovanja u Baru. Zlatičani su, nakon preokreta, zabilježili novu pobjedu, ovog puta protiv trećeplasiranog Mornara (2:1) i ostali na čelu tabele drugoligaškog karavana.

Imali su Barani vođstvo nakon prvog poluvremena - pogotkom u 39. minutu Marka Kažića. Međutim, u drugom poluvremenu lider se prenuo i pogocima Igučija Rijosukea u 57. i Vula Vujačića u 76. minutu donio ekipi nova tri boda.

Tivatski Arsenal ne posustaje - oni su održali korak za liderom nakon gostovanja u Spužu. Tivćani su teže nego što se očekivalo savladali fenjeraša Drezgu sa 3:1. Domaćin je poveo u 11. minutu golom Gorana Burzanovića koji je pogo-

dio iz penala. Strijelac je bio Goran Burzanović. Do kraja prvog poluvremena Arsenal je uspio samo da izjednači i to preko Ivana Asanovića u 31. minutu. Isti igrač je donio preokret, ali tek u krajem utakmice - tačnije u 84. minutu igre. Konačan rezultat postavio je Jovan Batuta pogotkom u 89. minutu. U ostalim mečevima Igalo i Berane su slavili protiv Ibra, odnosno Jedinstva, i nastavili međusobnu borbu za vrh tabele, dok je Grbalj iznenadio na gostovanju Bokelju (0:1).

SEMAFOR: Berane - Jedinstvo 3:1, Bokelj - Grbalj 0:1, Mornar - Kom 1:2, Drezga - Arsenal 1:3, Ibar - Igalo 1:2.

TABELA: Kom 26, Arsenal 26, Mornar 20, Igalo 17, Berane 16, Jedinstvo 13, Bokelj 11, Ibar 11, Grbalj 8, Drezga 3.

V.S.

SL SRBIJE VJEČITI PODIJELILI BODOVE 1:1

Derbi ponovo razočarao

Najavljivali su iz oba tabora spektakl i veliku borbu. Partizan je imao ogroman motiv pred 163. vječiti derbi.

Zaostajao su osam bodova za najvećim rivalom i imao priliku da smanji taj zaostatak eventualnom pobjedom.

Ali, ništa od toga nije bilo.

Partizan je imao jalovu inicijativu, koja je bila dovoljna za konačnih 1:1. Ovo je ujedno bio i 52. remi između dvije ekipe.

Partizan je odlično ušao u meč i početnu dominaciju kru-

nisao već u šestom minutu kada je Filip Stevanović savladao Milana Borjana.

Zatišje i rovovsku borbu na sredini terena prekinuo je jedanaesterac u 74. minutu kada je Miloš Jojić povukao Seku Sanoga siguran realizator najstrože kazne bio je Aleksandar Katai, postavivši konačnih 1:1.

Tako su “crveno-bijeli” zadržali osam poena prednosti nad vječitim rivalom i sa 31. bodom drže prvu poziciju na tabeli.

V.S.

KRAJ KARIJERE ZA D ILI ŽESTOKA KAZN ⌦ Kosta Bošković

Ne tako davno naš fudbal se našao na stubu strama zbog par pojedinaca sa tribina, čije razmišljanje savremeni svijet teško da može da shvati. Uzalud je preostalih desetak hiljada navijača pjevalo samo “sokolovima” u želji da ih podrži protiv moćne Engleske, jedva čujne divljačke krike sa stadiona Pod Goricom čula je cijela Evropa.

Uzalud je većina fer navijala, zbog nekoliko osoba i rasizma tih dana kažnjeni smo smo bili svi. I tako je bilo jedino ispravno - da na oštrom primjeru naučimo nešto što bi trebalo da bude osnovno vaspitanje.

A onda u eri praznih stadiona slučaj rasizma ponovo je potresao Crnu Goru - i to ni manje ni više dio njega je najbolji crnogorski sudija Nikola Dabanović, čovjek koji je preko 70 puta vodio mečeve u Uefinim takmičenjima.

Momak iz Kameruna Alfons Sopo, optužio je internacionalca iz Crne Gore da ga je u haotičnom meču protiv Budućnosti vrijeđao na rasnoj osnovi.

Veoma osjetljiva tema i nešto gdje se bez čvrstih dokaza ne staje ni na čiju stranu, ali je jasno da će Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore morati nekoga žestoko da kazni.

Ono što je takođe jasno - nije teško utvrditi da li je pod Goricom bilo rasizma. Utakmica je bila pokrivena kamerama jedne od boljih regionalnih televizija, svaki zvuk sa stadiona morao bi da bude zabilježen, prije svega jer sa tribina nema buke. Uz sve to, ukoliko je bilo rasizma neko od četrdesetak ljudi, koliko ih je najviše bilo na stadionu, morao ih je čuti, baš kao i preostala trojica sudija koji su radio vezom povezani sa Dabanovićem.

Nikola Dabanović

IZJAVA DANA

ZANIMLJIVOST DANA Četiri od četiri - za ostanak na vrhu. Naš fudbalski stručnjak Nebojša Jovović nastavlja da piše bajku u Kataru - njegov Al Ahli slavio je i u 4. kolu Stars lige, a ovog puta sa 2:0 srušio je Al Sailiju. Sjajna uvertira za sljedeći vikend i derbi protiv Al Sada, kojeg sa klupe vodi legendarni Ćavi Ernandez.

O ĆE MORATI DA ODGOVARA

DABANOVIĆA NA ZA SOPA

73 INTERNACIONALNE UTAKMICE VODIO JE NIKOLA DABANOVIĆ

Dakle, sve je jasno i ne bi trebalo da bude nedoumica. Ukoliko disciplinski postupak ustanovi da je crnogorski arbitar zaista vrijeđao kamerunskog fudbalera, kazna bi morala da bude najstroža moguća. I to zabrana Dabanoviću da u budućnosti dijeli pravdu na crnogorskim terenina - najbolji crnogorski sudija u svakom trenutku mora da bude primjer svim ostalim kolegama, Sopo i svi ostali u svakom trenutku da se lijepo osjećaju u našoj zemlji, a kada je to neophodno (kao u slučaju rasizma) i da osjete da je Crna Gora uz njih.

S druge strane, ako postupak i dokazi ne budu na strani Sopa, kamerunski fudbaler bi takođe morao da snosi posljedice i suoči se sa jednom od dužih i većih kazni kada je naš fudbal u pitanju.

Možda jeste neobično da arbitar u toku meča isključi tri fudbalera istog tima, možda u Zeti osjećaju da su “pokradeni”, ali teško će neko ko poznaje fudbal i njegova pravila reći da (sporne) odluke Dabanovića na tom meču nisu bile ispravne. A upravo je zbog njih i nastao haos pod Goricom. U svakom slučaju nakon trećeg isključenja u 79. minutu fudbaleri i svi ostali iz kluba sa “Trešnjice” odlučili su da napuste teren.

Nakon svega toga oglasio se i Sopo i optužio Dabanovića za rasizam. Ako ga je zaista bilo fudbaler Zete morao je da reaguje odmah - dakle u 73. minutu kada su se nakon penala za Budućnost navodno desili rasistički ispadi.

Velika odgovornost je na Disciplinskoj komisiji - i najmanji oblik rasizma mora da se iskorijeni. Ne samo iz fudbala već iz kompletnog društva. Isto tako svi u Fudbalskom savezu moraće da nađu način da zaštite svoje sudije od sličnih napada ukoliko su neosnovani - kako na terenu, tako i iz svečanih loža naših stadiona.

Od prošlog ljeta sam na Instagramu, pratim svoje igrače - pratim Okslejd-Čembrlena i njegovu djevojku, vode prilično fensi život kad nisam tu. Imam naravno lažno ime, nikada neću biti aktivan na društvenim mrežama, ali je uvijek zanimljivo kad nešto vidim. Dobra stvar je i da nikada ne zaboravim kada je nekome rodjendan.

JIRGEN KLOP, trener fudbalera Liverpula.

43

LIGA ŠAMPIONA BUDUĆNOST SLAVILA PROTIV BORUSIJE

POBJEDA U DORTMUNDU KAO NAJAVA BOLJIH DANA

Trebalo je pet kola ekipi Budućnosti da pokaže da je jača od svih nedaća koje su je zadesile tokom ove godine.

Podgoričanke su odličnim finišom meča u Dortmundu upisale prvu pobjedu u ovogodišnjem ciklusu Lige šampiona i preskočile jučerašnjeg protivnika na tabeli B grupe: Borusija - Budućnost 26:28.

“Odlična odbrana nam je donijela dva jako značajna boda u ovom momentu. Jako sam srećan što smo slavili na gostovanju gdje je i jedan moćni CSKA imao problema. Djevojke su bile dobro pripremljene i zadržale su fokus u najbitnijim momentima meča”, izjavio je trener “plavih” Dragan Adžić.

Mučile su se rukometašice Budućnosti 50 minuta, imala je Borusija prednost od pet pogodaka sredinom drugog poluvremena (22:17). Ipak, proradio je inat unutar ekipe, a odbrana je podsjetila na onu iz zlatne ere.

Podgoričanke su nakon vođstva domaćina od 25:22 (49. minut) uspjele da prelome meč serijom od 5:0 i, što je još bitnije, staloženom igrom ne dozvole protivniku da se vrati u rezultatski egal.

“Ove utakmice su jedine gdje možemo da se pronađemo i podignemo nivo igre. Primjetna je bila ogromna energija kod igračica koja je došla kao proizvod zajedničkog rada”, rekao je Adžić.

Odličnu partiju u ekipi “plavih” odigrale su Majda Mehmedović i Alison Pino koje su sa po sedam pogodaka nosile ekipu u napadu, dok je golmanka Barbara Arenhart držala zadnju liniju i pored svog imena upisala 13 odbrana (jedan sedmerac).

U sljedećem kolu koje je na programu u subotu 24.

GRUPA B Đer - Vlčea 38:31 Borusija D. - Budućnost 26:28 Podravka - Odenze 17:33 Brest - CSKA 28:30 Tabela: CSKA 9, Đer 8, Odenze 8, Brest 6, Budućnost 3, Borusija D. 2, Podravka 2, Vlčea 0.

oktobra “plave” dočekuju Đer, koji je neporažen

u prethodna 42 meča Lige šampiona.

“Taj podatak samo govori koliko je to jaka i ozbiljna ekipa, kao i o kvalitetu koji je prisutan. Biće ovo prilika za nas da nakon ova dva dobra rezultata procijenimo koliko smo napredovali u igri”, zaključio je Adžić.

V.S.

26:28 15:13

Roh 4 odbrane Ten Holte 3 odbrane Grajsels 6 Danijelson 2 Van Zajl Smits 3 Abdula Štokšleder Gutijeres-Bermeho 2 Freriks 2 Dulfer 5 Folebreht 6 Rode Blekman Trener: Andre Fur

Arenhart 12 odbrana i sedmerac Vujisić Petrović Radičević 2 Džaferović A. Marsenić Brnović 1 Pino 7 Maslova 5 Ramusović Lekić 3 Mehmedović 7 Kadović Grbić 1 Vukčević 2 Trener: Dragan Adžić

Sedmerci: Borusija Dortmund 3 (2), Budućnost 4 (3). Isključenja: Borusija Dortmund 6, Budućnost 2.

Dortmund “Helmut Kernig”

bez gledalaca

Bunuara i Sami (Francuska)

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

50%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

SPORT

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

Foto: ABA liga

Nemoć: Jeremić u duelu sa Ročestijem

45 PETAR KUSOVAC

MVP predstava za trijumfalni start

JOŠ JEDAN UBJEDLJIV PORAZ MORNAR SEDMI PUT IZGUBIO U BEOGRADU OD ZVEZDE

Crveno-bijeli slomili mornarska krila Očekivao se derbi, jer je Mornar u nikad boljem sastavu i nikad boljem raspoloženju stigao u Beograd. Očekivao se prvijenac nakon šest poraza, ali ni u sedmom pokušaju “ponos Bara” nije uspio da osvoji dvoranu “Aleksandar Nikolić”. Jednostavno, evroligaška Crvena zvezda je još jednom pokazala moć, a upisala je još jednu ubjedljivu pobjedu protiv “mornara”. Sinoć u prijestonici Srbije u trećoj rundi ABA lige - 62:93.

Bili su Barani u sjajnom ritmu, u seriji od četiri ubjedljive partije, ali je protiv “crvenobijelih” sve palo u vodu. Naime,

93:62

24:23 22:13 21:11 26:15 18-23 78,3% Ročesti Hol Volden Lojd Davidovac Lazić Rit Dobrić Simonović Jagodić Kuridža Kuzmić Teri Trener: Saša Obradović

7 12 3 16 13 4 5 7 5 11 4 6

18-38 47,4% 13-25 52% 23+10 27 10 12 2 20

1P 12-16 2P 13-22 3P 8-25 16+2 SK 18 AS 5 UK 26 GR 2 BL 22 F (75%)

(59,1%) (32%)

Pulen 12 Gabrijel 8 Nidam 7 Jeremić 9 Šehović 7 Smit 7 Vajthed 2 Pavić Vujošević Vranješ 5 Bjelica Luković 5 Trener: Mihailo Pavićević

ABA LIGA PETAK C. Olimpija - Split

94:66

SUBOTA Igokea - Primorska Budućnost - Borac FMP - Partizan

89:71 86:83 90:103

NEDJELJA Cibona - Mega C. zvezda - Mornar 18.00h

73:77 93:62

VEČERAS Zadar - Krka

1. C. zvezda 2. Budućnost 3. Mega 4. Mornar 5. C. Olimpija 6. Partizan 7. FMP 8. Borac 9. Split 10. Igokea 11. Cibona 12. Zadar 13. Primorska 14. Krka

3 3 3 3 2 3 3 3 3 2 3 2 2 1

3 3 3 2 2 1 1 1 1 1 0 0 0 0

0 0 0 1 0 2 2 2 2 1 3 2 2 1

6 6 6 5 4 4 4 4 4 3 3 2 2 1

Beograd “Aleksandar Nikolić”

agresivnom odbranom ekipa Saše Obradovića potpuno je slomila igru Dereka Nidama i drugova, a sve je bilo riješeno za deset minuta, tokom treće četvrtine.

“Utakmica je imala epitet derbija na papiru, žao mi je što nije tako ispalo. Čestitam Zvezdi na zasluženoj pobjedi, vidi se da je to ozbiljna evroligaška ekipa i da Sale radi sjajno. I na 30 razlike je igrala u istom ritmu, to je čini drugačijom od ostalih ekipa u ABA ligi”, rekao je Pavićević nakon meča.

Igrali su Kori Volden od starta odbranu kao u transu, natjerali Mornara na osam faulova u napadu i serijom 23:3 na krilima raspucanog Džor-

Bez prisustva publike

Sreten Radović (Hrvatska), Tomislav Hordov (Hrvatska), Tomislav Vovk (Hrvatska)

dana Lojda stekli su 39:67 u 28. minutu. Kada na terenu ekipe koja je glavni favorit za osvajanje regionalnog takmičenja napravite 26 grešaka (15 u drugom poluvremenu), a pritom rival trojke šutira 13-25 onda je jasno da nemate šta da tražite. Nije bio Mornar u pravom ritmu sinoć u Beogradu, nedostajalo je prave ideje u napadu.

A, takvom igrom i pristupom se ne može protiv Crvene zvezde na njenom terenu. Iskusni stručnjak je posebno bio ljut na Ajzeu Vajtheda.

“Prvih 20 minuta smo bili u igri, a posebno sam skrenuo pažnju da na početku treće četvrtine moramo da bude-

mo maksimalno fokusiani. Tada smo potpuno izgubili ritam, igra nam se raspala zbog plejmejkera, koji je počeo da divlja.

Igrao je neku svoju igru, vjerovatno da pokaže Saši da ga je nepravedno sklonio kad je bio u Lokomotivi. Zbog takve igre je utakmica poslije pet minuta bila završena. Probali smo da se vratimo, ali Zvezda to nije dozvolila”, poentirao je trener koji je sa Zvezdom bio šampion SR Jugoslavije 1998. godine.

Pavićević i njegov stručni štab će pokušati da otkriju razloge loše igre, naročito u nastavku, ali nemaju mnogo vremena, jer već sjutra slijedi gostovanje Bulonju u Parizu u četvrtoj rundi Evrokupa... A.K.

Konačno je krenula nova sezona Prve lige za košarkaše, a na startu je zablistalo dobro poznato lice - Petar Kusovac. Sjajni bek je vodio Teodo do trijumfa nad Primorjem 75:68. Ubacio je 32 poena 32 poena (2-3 za dva, 5-11 za tri, 13-13 slobodna bacanja), tri skoka, tri asistencije, jedna ukradena lopta, dvije blokade - indeks 38.

“Otvorili smo sezonu pobjedom, kakav je bio i plan.

Bilo je malo teže nego što smo očekivali, jer smo lagano ušli u meč, a ni sa jednom ekipom ove godine u ligi se ne može tako igrati. Međutim, u nastavku smo se skupili i došli do naše igre”, rekao je Kusovac za Dnevne novine koji nije želio da svoju partiju stavlja u prvi plan.

“Krenuo sam dobro, ali mi je važnije što smo došli do pobjede. Jer, moja dobra partija bi pala u vodu da smo izgubili utakmicu”.

A, sezona 2020-21 u elitnom rangu crnogorske košarke će biti najjača u posljednjih nekoliko godina.

“Od šesnaeste godine igram Prvu ligu, pratio sam je iz inostranstva i siguran sam da nikad nije bila jača.

Naš plan je da probamo da se umiješamo u borbu za mjesta koja vode u ABA 2 ligu”, jasan je Kusovac.

Nakon nekoliko godina pauze, Tivćani se vraćaju u Balkansku ligu.

“Ove godine će igrati sve izraelske ekipe, osim Makabija. Ako prođemo u drugi krug sastaćemo se sa nekim ekipama koje imaju evroligaške igrače u rosteru i imponuje što postoji mogućnost da igramo te utakmice. Biće to izazov i iskustvo za sve nas”, ističe Kusovac.

I na kraju, momak koji je prošle sezone igrao za Zlatorog i Vlazniju vjeruje da će korona virus “dozvoliti” da se sezona igra bez prekida.

“Jedva smo čekali da krenu utakmice. Nadam se da se neće više prekidati i daćemo moći da odigramo cijelu sezonu”, poentirao je Kusovac.

SEMAFOR: Sutjeska Podgorica, 87:81, Lovćen Jedinstvo, 93:73, Teodo - Primorje, 75:68, Zeta - All Stars 75:72; Danas: Ibar - Pljevlja (15h); Sjutra: Danilovgrad S. centar (19h).

A.K.

46

SPORT

TENIS

Rubljev i Zverev dominantni

Ruski teniser Andrej Rubljov osvojio je turnir u Sankt Peterburgu, pobjedom nad Bornom Ćorićem 2:0 (7:6(7:5), 6:4), potvrdivši sjajnu formu koja ga karakteriše ove sezone. Naime, Rus se može pohvaliti osvojenim četvrtim trofejom, ali i činjenicom da jedino Novak Đoković trenutno ima više pobjeda od njega - Đoković 37, Rubljov 34.

A Njemac Aleksandar Zverev je konačno prekinuo post tokom ove godine. Naime, ljubimac publike u Kelnu je osvojio svoj prvi ATP turnir u 2020. godini a 12. u karijeri. On je u finalu savladao kanadskog tenisera Feliksa Ože-Aljasima – 6:3, 6:3.

Zverev je do finala savladao Verdaska, Davidovič-Fokinu i Herisa, koji mu je jedini oduzeo set.

V.S.

NBA

Rouz novi jezerdžija?

DESETI U NIZU JADRAN U DVA MEČA FINALA “ODRADIO” PRIMORAC

Kup = Jadran Herceg Novi Možda je Jadran promijenio pola ekipe, možda je i Primorac najavljivao ozbiljne stvari ove sezone, a možda su i mnogi zbog toga očekivali nešto zanimljivija dešavanja u našem vaterpolu... Ipak, kao i prethodnih godina drame u duelima vječitih rivala iz Boke nije bilo ni u najavi.

Jadran je ponovo “zgrabio” Kup Crne Gore, deseti u nizu, a 12. ukupno - momci sa Škvera nakon trijumfa u prvom meču (12:6), slavili su sinoć i na svom bazenu (8:6).

“Dobro je početi sezonu sa peharom u rukama”, nije krio nakon meča trener Jadrana Petar Radanović.

Možda konačan rezultat ne odaje takav utisak, ali ni najmanje neizvjesnosti nije bilo ni sinoć na Škveru. Jadran je brzo otišao na 3:0, početkom treće četvrtine imao i “plus pet” (7:3) i već tada je bilo jasno ko će slaviti i u revanšu. “Čestitam Jadranu na

PETAR RADANOVIĆ I u drugom meču finala nam se desio pad u trećoj četvrtini, ali najvažnije je da smo došli do cilja - dobro je početi sezonu sa peharom u rukama.

SANDRO SUKNO

8:6

4:1 3:1 0:3 1:1

Tešanović D. Radović Vučurović Obradović Vujović Averka Murišić Gardašević Đ. Radović Banićević Brkić Sladović Đurović V. Radović Trener: Petar Radanović

Herceg Novi Bazen Jadran na Škveru

2 1 2 3

Kralj Drašković Vukasović Gopčević Mačić Molten Adžić Janović Perković Baštrica Matković Stanojević Isljamović Da Silva Trener: Sandro Sukno

bez gledalaca

trofeju - bio je bolji u oba meča”, realan je trener Primorca Sandro Sukno. “Radi se o organizovanom klubu godinama unazad, klubu koji igra ozbiljan vaterpolo. S druge strane, mi smo dobili sliku kako da idemo dalje, kako da napredujemo.”

Pehar ostaje na Škveru, ali Petar Radanović dobro zna koliko je izazovna sezona pred njegovim momcima.

“I u drugom meču finala nam se desio pad u tre-

1 1 1 1 1 1

Mišković (Kotor), Obradović (Herceg Novi)

12

PUTA JE JADRAN OSVAJAO KUP CRNE GORE. PORED NJEGA, BUDVA JE DVA PUTA BILA NAJBOLJA U OVOM TAKMIČENJU (2009. I 2011), A PRIMORAC JEDNOM (2010)

Pehar ostaje na Škveru: Vaterpolisti Jadrana nakon finala protiv Primorca

Čestitam Jadranu na trofeju - bio je bolji u oba meča. S druge strane, mi smo dobili sliku kako da idemo dalje, kako da napredujemo. ćoj četvrtini, ali najvažnije je da smo došli do cilja. Biće ovo duga sezona, imali smo velike promjene, a čeka nas i Liga šampiona, gdje će nam utakmice koristiti da mladi igrači rastu”, objasnio je šef struke Jadrana.

Za Primorac će u nastavku sezone mnogo važnija biti dobro poznata priča sa bazenom u Kotoru nego trofeji.

“Nama je sada najbitnije da dobijemo bazen”, jasan je Sukno. “Imamo velike talente, ali bez bazena rizikujemo da ih Primorac izgubi, ali i da ih izgubi ovaj sport, jer mogu da prestanu da igraju vaterpolo.”

Kup je bio uvod za nikad čudniju sezonu kada su u pitanju naši timovi pošto će se zbog korone Regionalna liga igrati tek na proljeće, broj utakmica pokušaće da nadoknade kroz evropska takmičenja. Jadran će igrati Ligu šampiona, a Primorac kvalifikacije za to takmičenje.

K.B.

Foto: Krsto Vulović

Derik Rouz je na listi želja novog šampiona NBA lige - LA Lejkersi žele da dovedu nekadašnjeg najmlađeg osvajača MVP titule regularnog dijela šampionata.

Rouz je trenutno član ekipe Detroit Pistonsa a LeBron Džejms i Entoni Dejvis ga žele u ekipi za sljedeću sezonu.

Prema riječima stručnjaka “jezerdžije” su u prednosti u odnosu na sve ostale konkurente. Nekadašnji talenat Čikago Bulsa je tokom prethodne sezone bilježio 18.1 poen, 5.6 asistencija te 2.4 skoka po meču i dokazao da je, i pored dvije ozbiljne povrede koljena, još u stanju da igra na visokom nivou.

V.S.

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

sportski ekran

SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

Broten pokorio Zelden Krenula je nova sezona Svjetskog kupa u alpskom skijanju, a na startu trijumf mladog Norvežanina. Lukas Broten slavio je u veleslalomu u austrijskom Zelden u n a ko n sjajne druge vožnje (ukupno vrijeme 2:14.41). Broten je u Svjetskom kupu debitovao prije dvije sezone, a ovo mu je bila prva pobjeda.

Drugi je bio Švajcarac

Marko Odermat, a mjesto na podijumu je zaslužio i Đino Kavicel. Švajcarski skijaš je imao najbolje vrijeme posle prve vožnje, ali je u drugoj upisao tek 12. vrijeme pa je morao da se zadovolji trećim mjestom.

Svjetski kup se nastavlja 14. novembra kada će se najbolji skijaši takmičiti u austrijskom Lehu.

A.K.

47

sport

PONEDJELJAK, 19. 10. 2020.

SPORTKLUB 1 09.25h 13.55h 18.55h 20.55h

Kingdao - Gvangžu, fudbal Peking - Šangdong, fudbal Galatasaraj - Alanja, fudbal Lids - Volvs, fudbal

VBA - Barnli, fudbal

Botafogo - Goijas, fudbal

Akademika - FCSB, fudbal

ARENASPORT 4 21.00h

Strazbur - Buzalak, fudbal

Zadar - Krka, košarka

ARENASPORT 5

ARENASPORT 1 18.30h

01.00h

20.00h

ARENASPORT 1 18.00h

Verona - Đenova, fudbal

ARENASPORT 3

SPORTKLUB 2 18.30h

20.45h

Himki - Astana, košarka

21.15h

Boavista - Vitorija, fudbal

DN tiket dana

foto dana

Nemanja Lacman (Ekonomija)

Lids Volvs Nordsjiland Randers Đurgarden Malme Jong Ajaks Jong Utreht St. Pauli Nirnberg

1 2

3+ 1+pp 0-3 1 1+pp Ukupna kvota: 8,51

plus / minus LUKA ĐORĐEVIĆ Crnogorski napadač se vratio na teren nakon tačno godinu dana. On je juče odigrao 71 minut u pobjedi Arsenala nad Uralom - 1:0. Đorđević je u ekipu iz Tule stigao na pozajmicu iz Lokomotive, odmah je bio u prvoj postavi i najavio ljepše dane nakon teške povrede.

Parehova osveta Plakao je Dani Pareho kada se opaštao od navijača Valensije, njegove suze su obišle fudbalsku planetu, ali gazda “slijepih miševa” nijemario. Otišao je sjajni vezista u Viljareal, a onda juče dočekao osvetu. Postigao je evrogol za pobjedu “žute podmornice” protiv svog bivšeg kluba. I nije se radovao, već se izvinio navijačima koji su bili uz njega kada je odlazio.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Predrag ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

+382 20-252-900

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

-

+

ALEKSANDAR MITROVIĆ Dan za zaborav za napadača Fulama. On je u 57. minutu promašio penal, a onda u 85. skrivio jedanaesterac preko kojeg je Šefild junajted stigao do izjednačenja i boda (1:1) u petoj rundi engleske Premijer lige.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno

8. decembra smrtna kazna biće izvršena nad lisom montgomeri

SAD će pogubiti ženu prvi put poslije skoro 70 godina Američko ministarstvo pravde objavilo je listu smrtnih kazni koje će biti izvršene do kraja godine, a na njoj je i Lisa Montgomeri. To će biti prva smrtna kazna federalnih vlasti izvršena nad ženom od 1953. godine. Lisa Montgomeri biće pogubljena injekcijom 8. decembra, saopštilo je Ministarstvo. Ona je osuđena za ubistvo iz 2004. godine, kada je zadavila trudnicu u Misuriju, isjekla

njen stomak i kidnapovala bebu. Posljednji put kada su federalne vlasti izvršile smrtnu kaznu nad ženom bilo je 18. decembra 1953. godine. Tada je u gasnoj komori pogubljena Boni Braun Hidi zbog ubistva i kidnapovanja. Iste godine, zbog špijunaže je bila pogubljena i Etel Rozenberg i njen suprug Džulijus. Lisa Montgomeri je osma osoba ove godine nad kojom će organi federalne vlade izvrši-

ti smrtnu kaznu. Federalne vlasti nisu vršile smrtne kazne od 2003. godine, navode američki mediji uz podsjećanje da je Trampova administracija prekinula 17-godišnju pauzu.

Smrtna kazna u Sjedinjenim Američkim Državama može da se sprovodi i na nivou saveznih država i na federalnom nivou. Ukupno 33 od 50 saveznih država dozvoljava ovaj oblik kažnjavanja.

milano

Zbog poljupca na ulici platili kaznu 400 eura

Jedan par u Milanu kažnjen je sa 400 eura. Oni su se ljubili na ulici prethodno skinuvši maske, čime su prekršili restriktivne mjere uvedene u Italiji zbog pandemije koronavirusa.

Rekli su da ih je, nakon što su se poljubili na ulici, na putu do restorana odjednom okružila policija, piše britanski Dejli mejl. Njih dvoje, Italijan star 40 godina, i Poljakinja, vjereni su dvije i po godine i, iako su pokušali da to dokažu policiji, morali su da plate kaznu jer su im

u dokumentima dvije različite adrese. Utvrdivši njihov identitet, policija ih je kaznila sa 400 eura jer nisu poštovali obavezne mjere nošenja maski i držanja razmaka od jednog metra.

Pokazali su policiji fotografije, video-snimke i prepisku kojima potvrđuju da su u dugogodišnjoj vezi i objasnili da su u tom trenutku bili sami na ulici, ali to nije pomoglo – kažnjeni su jer prema zakonu, moraju da budu prijavljeni na istoj adresi.

presuda njemačkog suda povodom slučaja ljekara iz libana

Ostao bez njemačkog državljanstva jer je odbio da se rukuje sa ženom

Ana

Njemački sud je donio odluku da ljekar porijeklom iz Libana, musliman koji je odbio da se rukuje sa službenicom prilikom uručivanja potvrde, neće dobiti njemačko državljanstvo. Četrdesetogodišnji ljekar iz Libana, koji je u Njemačku došao 2002. godine, rekao je da odbija da se rukuje sa ženama iz vjerskih razloga i to kada je trebalo da primi njemačko državljanstvo.

Upravni sud u BadenVirtembergu presudio je da je neko ko odbija rukovanje zbog “fundamenta-

lističke koncepcije kulture i vrijednosti” jer žene vidi kao “opasnost seksualnog iskušenja” time odbio “integraciju u njemačke uslove života”, prenosi Dojče vele. Libanac je studirao medicinu u Njemačkoj i sada radi kao ljekar na klinici. Za njemačko državljanstvo se prijavio 2012. godine i potpisao deklaraciju o lojalnosti njemačkom ustavu i protiv ekstremizma. Obavezni test opšteg znanja o Njemačkoj položio je s najboljim mogućim rezultatom.

Ipak, nije dobio državljanstvo jer je 2015. odbio da se rukuje sa službenicom prilikom predaje potvrde o njemačkom državljanstvu. Službenica zbog toga nije htjela da mu uruči potvrdu i odbila je njegov zahtjev za državljanstvo. Libanac je tvrdio da je svojoj supruzi obećao da se neće rukovati sa drugom ženom. Žalio se sudu, ali je izgubio, prvo pred Upravnim sudom u Štutgartu, a sada i na najvišem Upravnom sudu savezne pokrajine Baden-Virtemberg.