Dnevne novine 21. i 22. maj 2020. by Dnevne Novine

Svim graÄ&#x2018;anima Ä?estitamo 21. maj Dan nezavisnosti

PREDSJEDNIK NA GRADILIĹ TU BULEVARA PODGORICA TUZI â&#x2013; 3

Ä?ukanoviÄ&#x2021;: Cilj je evropski Ĺživotni standard graÄ&#x2018;ana

REDAKCIJA DNEVNIH NOVINA

Ä&#x152;ETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020. BROJ 2686 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

SljedeÄ&#x2021;i broj izlazi u subotu, 23. maja

MINISTARKA EKONOMIJE DRAGICA SEKULIÄ&#x2020; ZA DNEVNE NOVINE â&#x2013; 12 13

IsplaÄ&#x2021;eno 14,5 miliona eura subvencija za zaposlene, u pripremi treÄ&#x2021;i paket pomoÄ&#x2021;i ZA DN GOVORE:

DuĹĄan RaiÄ?eviÄ&#x2021; predsjednik OpĹĄtine Bar

Sead Ä&#x152;irgiÄ&#x2021;

direktor Fonda zdravstva

Ivan IvanoviÄ&#x2021; generalni sekretar Matice crnogorske

Dragan AdĹžiÄ&#x2021;

trener Ĺ˝RK BuduÄ&#x2021;nost

Igor KolakoviÄ&#x2021;

odbojkaĹĄki trener

INTERVJU: ALEKSANDAR RADOMAN, PRODEKANZANASTAVUNAFCJK â&#x2013; 8 9

ZbogSPCi Ä?etnikasvaki izborisu nam referendum KLJUÄ&#x152;EVI FESTIVALSKIH

KAPIJA U RUKAMA STRUKE

Zeleno svijetlo aktivira magiju, a distanca gubitke

POLAGANJE MATURE â&#x2013; 27

Maske nijesu bile problem za rjeĹĄavanje testova

â&#x2013; 64 67

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

VISOKI PREDSTAVNIK EU MIROSLAV LAJČAK

Crna Gora ima snažan međunarodni ugled

Crna Gora je od obnove da stavi sebe iznad države nezavisnosti uradila veliki i iznad Ustava, a drugo: da posao i predvodnik je Zapad- osim korona virusa na Balnog Balkana u evropskim in- kanu kao da imamo još jetegracijama, rekao je u emi- dan virus, a to je virus koji siji Fokus visoki predstav- je uhvatio opoziciju u pojenik Evropske Unije Miro- dinim našim zemljama, koja slav Lajčak. odbija da učestvuje u izboriLajčak je kazao da je Uni- ma”, istakao je Lajčak. ja najbolji izbor za Lajčak je kazao da zemlje regiona teško može imati i da je njihorazumijevanje va budućnost za to, jer su izu evropskoj bori najdezajednici. mokratičniji “Evropa način dokaje sada jača zivanja ko nego što je ima podršku bila prije vigrađana. rusa i sve ze“Zbog toga mlje shvataju se ulazi u politida svi moramo ku, u izbore, zbog Lajčak da radimo zajedno. toga se politika vodi u Ima pitanja koji je najbolji institucijama, u parlamenmodel, ali nema pitanja ve- tu prije svega”, rekao je Lajzanih za budućnost EU”, re- čak, ističući da EU nema rakao je Lajčak. zumijevanja za neučešće u Lajčak smatra da su i gra- izborima ni u jednoj zemlji đani EU i građani Zapadnog na Balkanu. Balkana shvatili koliko je EU “Crna Gora je jedna potrebna i koliko može da uspješna zemlja, tu nema pomogne, ističući da očeku- sumnje, ima jako visok i snaje da će EU izaći ojačana. žan međunarodni ugled i to “Ključne su dvije stvari: je samo po sebi velika stvar i prvo, da svi poštuju ustav- treba samo tako da nastavi”, ni okvir, da niko ne može zaključio je Lajčak.

BOŠKOVIĆ DEMANTOVAO SRPSKE MEDIJE

VCG OTVORENA ZA SVE VJERE I NACIJE Crna Gora kao država i Vojska Crne Gore otvorene su za sve nacije i vjere, kazao je za Javni servis ministar odbrane Predrag Bošković. Bošković je to kazao reagujući na, kako je ocijenio, besprizornu kampanju koju vode tabloidi iz Srbije, pojedini srpski zvaničnici, ali i neki mediji iz Crne Gore, koji su prethodnih dana pisali da se vojnici srpske nacionalnosti šalju kući po njegovom nalogu. Kako je istakao, riječ je o već viđenom scenariju, odnosno želji da se negira sve ono što je Crna Gora postigla u minulih 14 godina. On je podsjetio da je ista priča bila i 2017, 2018. i 2019. godine. “I uvijek kada je to potrebno radi podgrijavanja atmosfere kako u Crnoj Gori tako i u regionu stvaranja i urušavanja onoga sve što je Crna Go-

ra dobro postigla prethodnih 14 godina, prije svega tu mislim na multietnički i multivjerski sklad oni pribjegavaju toj ili sličnoj matrici urušavanja svega što bi trebalo da bude evropski i evroatlanski put Crne Gore”, kazao je Bošković. Ministar je poručio da su u Crnoj Gori kao državi i VCG svi građani su dobro došli, bilo koje nacionalnosti i vjere. “Apsolutno nema govora o onome što se pisalo prethodnih dana. Crna Gora kao država i VCG stoje uvijek otvorene za bilo koju naciju i vjeru. Jedino što tražimo je bespogovorna odanost državi koja gaji multietničnost, koja ide prema evropskim i evroatlanskim integracijama. To će biti jedini uslov uz individualne sposobnosti da budu sposobni da izvršavaju zadatke koji se stave pred njih”, kazao je Bošković. R.P.

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

DPS O JUČERAŠNJEM NASTUPU PREDSJEDN

LOŠA REŽIJA JOŠ LOŠI GLUMA

oslanik DPS-a Miloš Nikolić ocijenio je da jučerašnja konferencija za medije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja predstavlja početak kampanje za parlamentarne izbore u Srbiji, koji su zakazani za nešto više od mjesec dana.

Nikolić je rekao da je neubičajena činjenica da se patrijarh SPC uključio u kampanju jedne političke partije, u ovom slučaju Srpske napredne stranke. On je kazao da je slušajući pres konferenciju stekao utisak da je riječ o vrlo lošoj režiji u kojoj su bile jasno podijeljene uloge, sa jasno propisanim zadacima. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je juče poručio da će se Srbija boriti svim pravnim sredstvima da dokaže međunarodnoj javnosti da neko u Crnoj Gori pokušava da stvori novu crkvu, sa krajnjim ciljem nestanka srpskog naroda, a Irinej da se stvara jedno mišljenje i jedna nova nacija, crnogorska, koja „treba da istisne potpuno sve što se zove srpsko“. “Patrijarh Irinej ipak nije uspijevao da do kraja konferencije, koliko god da je bilo sufliranja, od strane medija prije svega, pogodi suštinu, ono što mu je sugerisano da kaže”, istakao je Nikolić za Radio Crne Gore. On je kazao da ima razumi-

jevanja i za to jer, kako je rekao, tek je početak političke kampanje, tako da će vjerovatno mnogo bolje podijeliti zadatke u narednih mjesec dana i imati vremena da ih uvježbaju.

Nikolić Poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović je kazala da je nastup Vučića i Irineja loša režija, još lošija gluma. “Jučerašnje obraćanje srpskih prvaka, patrijarha Irineja i predsjednika Vučića, neodoljivo je podsjetilo na nekada

popularnu seriju Mapet šou. Međutim, osim aranžmana, sve ostalo nije štimalo, naročito režija”, kazala je ona. Šćepanović je podsjetila da je prvo patrijarh zamolio predsjednika Srbije, “dabome Đukanovića”, da bi nakon toga savjetnica najavila Vučića kao predsjednika Republike Srpske. “Čak je i novinarka iz trećeg puta formulisala pitanje koje patrijarh ni tada nije razumio. Dakle, svi su jako loše odigrali svoje uloge. Očigledno je da niko nije naučio tekst napamet, pa je predsjednik Vučić u toku priredbe morao da interveniše više puta”, dodala je Šćepanović. Podsjetimo, na jučerašnjoj konferenciji za medije, srpski predsjednik je kazao da se u Crnoj Gori politika miješa u unutrašnje crkveno uređenje i suštinski duhovne stvari. On je naveo da Srbija potpuno razumije stav SPC po pitanju dešavanja u Crnoj Gori, ali da mora da bude obazrivija. “Ne želimo Crnoj Gori da radimo ono što su oni nama činili, miješajući se na najbrutalniji način ne samo u unutrašnje stvari Srbije, već su srušili njen teritorijalni integritet i međunarodno pravo, tako što su priznali Kosovo”, rekao je Vučić. On je kazao da će Srbija insi-

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

NIKA SRBIJE I PATRIJARHA SPC

A, IJA A

stirati na jedinstvu srpskog naroda, i neće dozvoliti kidanje nacionalnog srpskog tkiva. “Nadam se da patrijarh nije u pravu kada govori o protjerivanju Srba, ali mi nikada nikome ne prijetimo, samo prijete našem narodu, i da ćemo samo biti uz svoj narod, a novih “oluja” i progona srpskog življa na balkanskim prostorima neće biti”, rekao je Vučić. On je istakao da Srbija i Crna Gora moraju da budu najbliže države. Irinej je kazao da ne zna s kojim predstavnikom srpske crkve je crnogorski predsjednik Milo Ðukanović razgovarao o for-

Irinej i Vučić miranju pravoslavne crkve u Crnoj Gori, navodeći da je možda riječ o ljudima iz Crne Gore, ili okruženja. On je rekao da je to stari plan koji sada oživljava, i da se stvara jedno mišljenje i jedna nova, crnogorska nacija koja, kako je rekao, treba da istisne potpuno sve što se zove srpsko. “U ovoj politici, ima tu dosta ljudi iz crkve, koji kumuju ovom stanju. Nadam se da će mnogi koji su bili za tu ideju crnogorske crkve i crnogorske nacije da uvide situaciju i kuda sada ide i da će vjerovatno promijeniti mišljenje”, kazao je Irinej. R.P.

ŠĆEPANOVIĆ: JOŠ JEDNA PREDIZBORNA PREDSTAVA

Poslanica DPS-a Marta Šćepanović je kazala da je nastup Vučića i Irineja još jedna predizborna konvencija za koju su Srbi u Crnoj Gori samo povod, pa šta košta da košta. “A koštaće puno, kako i sam Vučić obeća, siguran da će se investicija vratiti kroz glasove na predstojećim izborima u Srbiji. Toliko o Crnoj Gori iz Srbije, do neke nove, predizborne predstave”, zaključila je Šćepanović.

Ščepanović

POLITIKA

PREDSJEDNIK NA GRADILIŠTU BULEVARA PREMA TUZIMA

Đukanović: Cilj je evropski životni standard građana

Nema važnijeg cilja za državu od toga da utre jasan put i obezbijedi doglednu dostižnost evropskog kvaliteta za građane Crne Gore. Ali u finalu svega je doći do evropskog životnog standarda, ako idemo u tom smjeru - to je onda uspješna politika, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović, koji je sa gradonačelnikom Podgorice Ivanom Vukovićem, predsjednikom Skupštine Opštine Tuzi Fadiljom Kajošajem i direktorom Uprave za saobraćaj Savom Paračom obišao završne radove na izgradnji I faze bulevara prema Tuzima, kazao je da je riječ o suštinski i simbolički veoma važnom projektu. Đukanović je rekao da mu je drago što uprava Glavnog grada pokazuje odgovornost za nužni kontinuitet infrastrukturnog i ukupnog uređenja Podgorice. “Pokazuje se odgovornost nove gradske uprave prema obećanjima datim u predizbornoj kampanji što je važan aspekt svakog političkog djelatnika, i drago mi je da nakon onog donjogoričnog bulevara od prošle godine sada radimo i pripremamo brz završetak i ovog bulevara čime se zapravo potvrđuje ozbiljnost namjere uprave Glavnog grada da sa svim susjednim opštinama izgradi saobraćajnice bulevarskog tipa, i da na taj način poboljša komunikaciju ljudu između glavnog grada i gradova koji se graniče sa Podgoricom”, rekao je Đukanović. Predsjednik je izrazio po-

Vuković: Svaki 21. maj prilika da podvučemo crtu Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je podsjetio da je 2006. godine Crna Gora svijetu poslala jasnu poruku da želi da bude dio savremene civilizacije, odbacujući inferiornost, odbacujući kompleks niže vrijednosti, uvjerena da na temelju pameti i stvaralačke energije svojih ljudi može postati uspješna zemlja i jedno od najljepših mjesta za život u ovom dijelu Evrope. “Kazao bih da je svaka godina od 2006. na ovamo predstavljala snažnu potvrdu ispravnosti takvog našeg opredjeljenja. Svaki 21. maj je prilika da podvučemo crtu, da se osvrnemo na ono što štovanje za izuzetne napore koje lokalna uprava u Tuzima ulaže za unapređenje mogućnosti građana Opštine Tuzi. “Veoma me raduje da se pokazuje ozbiljnost, odgovornost, da se pokazuje da su ljudi koji su se zalagali za formiranje samostalne Opštine Tuzi imali na umu ono što je svima nama najvažnije, da organizacija lokalne uprave može biti ovakva ili onakva, sa manje ili više opština, ali je uvijek opravdana kada doprinosi unapređenju kvaliteta života ljudi u toj konkretnoj lokalnoj upravi”, rekao je Đukanović. On smatra da ta gradska uprava radi u tom pravcu i

smo postigli i da trasiramo put daljeg razvoja naše zemlje”, smatra Vuković. On je podsjetio da je prošle godine uoči Dana nezavisnosti, otvoren novi bulevar u Donjoj Gorici, vrijedan gotovo deset miliona eura, a ove godine to čine sa prvom dionicom bulevara koji će povezati Podgoricu i Tuzi, vrijedan dva miliona eura, kao rezultat partnerstva Uprave za saobraćaj i Glavnog grada. Vuković je najavio da će do kraja godine na teritoriji Glavnog grada biti realizovane ili započete brojne investicije u putnu infrastrukturu zahvaljujući tom partnerstvu, vrijedne preko 50 miliona eura. nada se da će to doprinijeti zadovoljstvu ljudi koji žive u toj opštini, a naravno kao predsjednika države ga raduje da su ljudi zadovoljni u svakoj lokalnoj upravi na teritoriji države čiji je predsjednik. Kako je kazao, projekat je suštinski, jer je uvijek važno da putevima pospješujete ljude iz biznisa, investitore, da koristeći se dobrom infrastrukturom razmišljaju kakav bi biznis mogli zasnovati. “Biznis sa sobom, naravno, nosi i radna mjesta, a radna mjesta znače najvažniji dio onoga što je preokupacija neše državne politike, a to je unapređenje kvaliteta života”, rekao je Đukanović. A.N.

Svim graÄ&#x2018;anima Crne Gore Ä?estitamo Dan nezavisnosti!

POLITIKA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

CRNA GORA DANAS OBILJEŽAVA DAN NEZAVISNOSTI

VRATILI SMO DUG SLAVNIM PRECIMA

Crna Gora danas obilježava 21. maj - Dan nezavisnosti, kada je prije 14 godina, 2006. godine na referendumu obnovila državnu samostalnost. Prema zvaničnim rezultatima, na referendumu je glasalo 419.240 građana ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača. Crnogorsku nezavisnost podržalo je 230.661 građana ili 55,5 odsto, dok je za opstanak zajedničke države sa Srbijom bilo 185.002 ili 44,5 odsto. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je građanima Dan nezavisnosti prilikom susreta sa novinarima na Cetinju 18. maja. “Koristim priliku da svim građanima Crne Gore čestitam 21. maj – Dan nezavisnosti. Dan kada smo sa olovkom u ruci vratili državno i nacionalno dostojanstvo. Vratili dug našim slavnim precima, i otvorili novu, evropsku perspektivu Crne Gore. Dostojni i svoje istorije, i 21. vijeka”, kazao je Đukanović. Ministarka u Vladi Marija Vučinović je navela da je Crna Gora 2006. godine obnovom nezavisnosti trasirala

svoj put ka zajednici evropskih naroda i uspjela da ostvari najvažnije strateške ciljeve - postala je punopravna članica NATO saveza, a već danas je na dobrom putu ka ulasku u EU. Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica čestitajući građanima Dan nezavisnosti je kazala da je sudska vlast nastaviti da njeguje i usvaja evropske vrijednosti, koje će Crnu Goru uvesti u Evropsku uniju. Ona je istakla da su rezultati, koje je crnogorsko sudstvo postiglo u prethodnih 14 godina, u ključnom momentu doprinijeli prijemu Crne Gore u Sjevernoatlantski savez i sveukupnom napretku države. Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović čestitao je svim građanima Crne Gore u zemlji i dijaspori 21. maj. “Crna Gora je danas važan faktor stabilnosti u regionu, punopravna članica NATO alijanse, država koja je značajno odmakla na putu evropskih integracija, vjerujem i prva naredna članica EU. Nezavisnost Crne Gore bila je preduslov za intenzi-

van ekonomski i demokratski razvoj Crne Gore”, istakao je Husović. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković takođe je čestitao Dan nezavisnosti, uz želju da i ubuduće zajednički djelujemo na daljnjem napretku i afirmaciji Crne Gore i njezinih vrijednosti, na dobrobit svih građana Crne Gore. Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije kazala je da država slavi 14. godišnjicu nezavisnosti u godini koja je obilježena svjetskom krizom izazvanom COVID-19. „Crna Gora pokazuje snagu i sposobnost institucija i građana da kroz solidarnost odgovore na ovu krizu, ograničavajući širenje virusa“, rekla je Davije. Lider Liberalne partije Andrija Popović rekao je da je 21. maj jedan od najznačajnjih datuma moderne crnogorske istorije. “Crna Gora kao moderna, evropska država, sekularna država svih njenih građana, članica NATO i Evrope unije - ciljevi su

koje smo davno zacrtali i zajedno sa crnogorskim narodom i svim narodima u Crnoj Gori 2006. godine izabrali”. Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić je u čestitki kazao da je Crnoj Gori, nakon 14 godina od nezavisnosti, na međunarodnom planu izuzetno poljuljan ugled, što potvrđuju brojni izvještaji u kojima se ističe da ona nije demokratska i da je njena vlast zasnovana u autoritarizmu. U čestitki predsjednice SDP-a Draginje VuksanovićStanković navodi se da Crna Gora mora biti država koja jednako pripada svima i čije državne temelje čine jednakost, solidarnost, demokratija i socijalna pravda, jer su se devedesetih u vremenu zla i progona, za takvu Crnu Goru borili mnogi oni kojima danas, tadašnji progonitelji ponovo lijepe etikete izdajnika.

U čestitki Uprave za dijasporu navodi se da je obnova državne nezavisnosti Crne Gore jedan od najznačajnijih datuma u novijoj crnogorskoj istoriji. Lider GP URA Dritan Abazović rekao je da “za četranest godina od povratka nezavisnosti Crna Gora nije uspjela da uradi ono što je glavni zadatak svake države, a to je da stvori „dostojanstvenog građanina“ kao nosioca suvereniteta države”. U čestitki Crnogorskog zbora navodi se da Crna Gora obilježava dan kada je, prije 14 godina, trajno ispravila sve one istorijske nepravde koje su je periodično šamarale kroz istoriju. Čestitke povodom 21. maja uputili su i predsjednici Opštine i SO Bar - Dušan Raičević i Mićo Orlandić, predsjednici Opštine SO Kotor - Željko Aprcović i Jovo Suđić, predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić. Česttika je stigla i od Udruženja boraca NOR-a i antifašista Nikšića, DPS-a Herceg Novi, Crnogorskog društva “Lovćen”, Crnogorske partije u Srbiji...

Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore čestitali su građanima 21. maj, Dan nezavisnosti. “Zajedno. Sigurno. Za sva vremena. Za Crnu Goru”, poručili su u Ministarstvu odbrane

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

POLITIKA

Brajović: Na referendumu trasiran put savremene Crne Gore

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je da su građanke i građani odlukom na referendumu 2006. godine ispunili su dug prema precima, iskazali volju većinske savremene Crne Gore i trasirali put potomcima. Brajović je svim građankama i građanima, uz želju da ponosno i radosno proslavljaju naci-

onalni praznik, čestitao 21. maj – Dan nezavisnosti Crne Gore. „Istorija Crne Gore je skup svjedočanstava o očuvanju svijesti o sopstvenom identitetu i pravu na nezavisnost”, naveo je Brajović. Prema njegovim riječima, zato je 21. maj za Crnu Goru najvažniji datum novije istorije.

“Taj čin slobode potvrdio je želju i volju naroda za samostalnom i demokratskom Crnom Gorom, punopravnom članicom međunarodne zajednice. Slaveći 14. godišnjicu obnove državne nezavisnosti, dugujemo zahvalnost svima koji su pomogli u tom istorijskom procesu, u izgradnji i jačanju institu-

cija, kao i na putu države prema statusu NATO članice i budućnosti u Evropskoj uniji. Neka 21. maj bude i dan sjećanja na sve borce za nezavisnost Crne Gore, na ponos njihovim porodicama i svima nama”, naveo je Brajović. On je poručio da će Crna Gora nastaviti da gradi državu državu razvijenih institucija, de-

mokratije, solidarnosti i društvene odgovornosti. “Na impresivan način smo sačuvali javno zdravlje, očuvaćemo ekonomiju uz razvoj privrednih potencijala naše države. Sačuvaćemo sekularni i građanski karakter Crne Gore, kao njenu posebnu vrijednost”, poručio je Brajović.

Vojska Crne Gore izvršila je počasnu artiljerijsku paljbu uoči 21. maja - Dana nezavisnosti. Artiljerci su na Cetinju u 18 sati ispalili 10 plotuna iz šest haubica. Počasna paljba izvršena je po naređenju predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

POLITIKA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

INTERVJU: ALEKSANDAR RADOMAN, PRODEKAN ZA NASTAVU NA FCJK

ZBOG SPC I PROČETNIČKIH PARTIJA SVAKI IZBORI - REFERENDUM

⌦ Predrag Zečević

Prodekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman ocijenio je da su svaki izbori u Crnoj Gori - referendum. “Antidržavnu političku komponentu bolje od svih usitnjenih desničarskih partija reprezentuje jedna pseudovjerska organizacija – Srpska pravoslavna crkva, a nekoliko stranaka s demokratskim predznakom više ili manje otvoreno afirmiše četništvo!? Od uvođenja višestranačja nama su svaki izbori – referendum”, kazao je Radoman u intervjuu za praznični dvobroj Dnevnih novina. Komentarišući nedavne događaje u Nikšiću, Radoman je kazao da je fundamentalizam riješen da pređe na novu fazu, ne libeći se potencijalnih epidemioloških bombi, kao što je pokazao da se ne libi otvorenoga kršenja zakona. “Nagomilana frustracija uz patološku mržnju prema ovoj državi u tome dijelu političkoga spektra donijeće nam, plašim se, novo uzavrelo ljeto, nove nepriznate izbore na jesen i novi krug destabilizacije druš-

tva. Pred tim izazovima na državi je da pokaže da li postoji”, naveo je on. Radoman je široj javnosti poznat kao istoričar književnosti i filolog. DN: Crna Gora danas slavi Dan nezavisnosti, 14 godina od kada je obnovila nezavisnost. Koje su po Vama najznačajnije tekovine nove Crne Gore? Da li se moglo više? RADOMAN: Temeljnim vrijednostima savremene Crne Gore smatram građansko društvo, antifašizam, multikulturalizam i sekularizam. Tome korpusu vrijednosti, bez kojih ovo društvo teško da ima izgleda za opstanak, valja pridružiti evro-atlantsku spoljnopolitičku orijentaciju i to bi otprilike bio krug najznačajnijih tekovina postreferendumske države. Kad bi valjanu spoljnopolitičku orijentaciju slijedila podjednako dobra i unutrašnja politika, čini se da bi bilo znatno manje prostora za politiku destrukcije koju, podstaknuti centrima moći izvana, kontinuirano sprovode određene političke i vjerske organizacije u Crnoj Gori. Kad bismo partitokratiju, nepotizam, mediokritetstvo,

korupciju i privilegije odabranih zamijenili politikom socijalne senzibilnosti, jednakih šansi i pružanja prilike najboljima, nemam nikakvu dilemu da bi i oni spolja i oni iznutra, što im ova država nije na srcu, ostali bez ikakvih šansi da je zatru. Ovako svjedočimo svojevrsnom fingiranju političkih procesa. Teško da na osnovu naziva i proklamovanog političkog programa možete zaključiti na kojem su polu političke ljestvice crnogorski politički subjekti. Najveća stranka sa socijalističkim predznakom, uz više ili manje voljnu podršku svojih socijaldemokratskih partnera, promoviše predatorski neoliberalni ekonomski koncept.

Antidržavnu političku komponentu bolje od svih usitnjenih desničarskih partija reprezentuje jedna pseudovjerska organizacija – Srpska pravoslavna crkva, a nekoliko stranaka s demokratskim predznakom više ili manje otvoreno afirmiše četništvo!? DN: Da li smo došli u poziciju da su nam svaki izbori - referendum? RADOMAN: Tako je. Od uvođenja višestranačja nama su svaki izbori – referendum. DN: Kada će to prestati? RADOMAN: Kad jednom dođe dan da svi politički subjekti u Crnoj Gori poštuju Ustav i zakone, da ne dovode u pitanje subjektivitet i identitet ove zemlje, pa se na izbori-

Nova faza fundamentalizma DN: Kako komentarišete nedavne događaje vezane za episkopa SPC Joanikija? RADOMAN: Kad je riječ o Crnoj Gori – ako je suditi po nedavnim događajima u Nikšiću, fundamentalizam je riješen da pređe na novu fazu, ne libeći se potencijalnih epidemioloških bombi, kao što je po-

kazao da se ne libi otvorenoga kršenja zakona. Nagomilana frustracija uz patološku mržnju prema ovoj državi u tome dijelu političkoga spektra donijeće nam, plašim se, novo uzavrelo ljeto, nove nepriznate izbore na jesen i novi krug destabilizacije društva. Pred tim izazovima na državi je da pokaže da li postoji.

ma budemo opredjeljivali ne za opstanak ili nestanak, već za konkretne socijalne i ekonomske programe, tada ćemo moći da govorimo o novoj vrijednosti koja će Crnu Goru uvesti u društvo uređenih političkih sistema. DN: Koliko smo, od sticanja nezavisnosti, uspjeli da promovišemo identitet i kulturu? RADOMAN: Među nekadašnjim suverenistima široko prihvaćena teza da je sve riješeno 21. maja 2006. godine osobito je pogubna kad je riječ o identitetu i kulturi. S jedne strane imate stare ustanove nauke i kulture koje su ili inertne, poput CANU, ili reprezentuju ostatke kolonijalne, dakako anticrnogorske politike, kakav je slučaj s Istorijskim institutom. Izuzme li se Institut/Fakultet za crnogorski jezik i književnost, nove ustanove koje bi osmišljavale i sprovodile kulturnu politiku jednostavno nijesmo stvarali. Dometi prosvjetne politike, pak, limitirani su političkim kompromisima. Kad se tome doda poslovični komformizam većine onoga što imenujemo crnogorskom kulturnom elitom, ostaje utisak da se van

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

Temeljnim vrijednostima savremene Crne Gore smatram građansko društvo, antifašizam, multikulturalizam i sekularizam

sfere paradnoga folklora nijesmo pretrgli niti da razumijemo što je to danas naš identitet i kultura, a kamoli da razvijemo osmišljenu kulturnu i identitetsku politiku. Liše onoga što radi FCJK, svjedoci smo da crnogorski identitet i kulturu (u najširem smislu) afirmiše nekoliko entuzijasta, a ne ustanove koje troše pozamašnu svotu državnoga budžeta. Razlog nije u kadrovskome deficitu, kako se to počesto zna reći, nego u lošem odabiru ljudi na rukovodećim mjestima u ustanovama koje bi se morale baviti promocijom državnoga i nacionalnoga identiteta. No dok državne identitetske politike nema, najmoćnija paradržavna organizacija u ovoj zemlji, SPC, sprovodi svoju identitetsku i kulturnu politiku veoma uspješno. Jer dio te politike su jednako i narodne kuhinje i časovi vjeronauke i materijalna zloupotreba crnogorskih kulturnih dobara i devastacija sakralne arhitekture i književni festivali te knjižarski i izdavački monopol koji kontrolišu ljudi iz śene Amfilohija Radovića. Rezultat je te kulturne politike i to što je na popisi-

ma stanovništva u Crnoj Gori u svega desetak godina „nestalo“ gotovo 20% Crnogoraca. DN: U Crnoj Gori su se u prvom kvartalu godine održavale izuzetno brojne litije. Njihov nastavak je bio slučaj sa episkopom Joanikijem. Na litijama se otvoreno negirala crnogorska državnost, pjevalo o tuđim državama, slavili tuđi heroji, prizivale poražene snage u Drugome svjetskome ratu i ratovima devedesetih. Šta je po Vama bio uzrok tih brojnih litija u organizaciji SPC? Zašto je Crna Gora bila plodno tle za te vjerske skupove? RADOMAN: Moglo bi se reći da smo za tek nekoliko mjeseci imali prilike viđeti i najgoru i najbolju Crnu Goru. Ona prva preplavila je ulice crnogorskih gradova tokom januara i februara i bila je demonstracija moći vjerskoga fundamentalizma, po riječima Terija Igltona – patološkog mentalnog sklopa utemeljenog na strahu od moderniteta. Drugu Crnu Goru imali smo prilike viđeti tokom marta i aprila, kad je u uslovima globalne opasnosti politika ustuknula pred strukom.

Kad je riječ o uzrocima litija, stvari su posve jasne. Tačno je da je ideologija krvi i tla na ovim prostorima vojno poražena u Drugome svjetskom ratu, no njen politički poraz ovđe nije rezultirao i njenim mentalnim nestankom. Prije nešto manje od tri decenije u ime te iste ideologije na Balkanu je počinjen genocid. Zato kad čujem tezu da se ne treba vraćati u prošlost i podśećati na ratove 90-ih, znam da imam posla ili s tankom pameću ili s perfidnim revizionizmom, jer ta prošlost o kojoj govorim, kao recidiv fašizma, nije nikad doživjela osudu u glavama mnogih ljudi u CG, Srbiji i manjem entitetu BiH. Scenario oživljavanja ideologije krvi i tla na ovim prostorima zasigurno nijesu pisali ljevorečki tehnokrata, potonji balkanski kasapin, i njegova šizoidna supruga. Ta se ideologija potenčila u Francuskoj 7, śedištu Udruženja književnika Srbije, đe već od početka 80-ih godina vidno mjesto zauzimaju visoki klirici SPC, sljedbenici jeresi Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, sažetoj u krilatici „Srbija iznad Istoka i Zapada“, balkanskoj varijanti teorije o arijevskoj rasi. Vođa jedne od frakcija te fundamentalističke udruge Amfilohije Radović 90-ih je godina tezom o „opravdanim ratovima“ protiv „opštega neprijatelja vjere i zakona i slobode i otečestva našega“ na hiljade ljudi gurnuo u krvoproliće. I da se ne zavaravamo, koja mu je ideologija na duši i danas jasno se odredio skorašnjom izjavom da je bolje podići spomenik Musoliniju nego Titu. Između fašizma i antifašizma Radović nikad nije imao dilemu. Uprkos svim nastojanjima da se protesti kamuflirani u litije prikažu kao izvorno građanski bunt protiv navodne nepravde, lišen ideoloških natruna, duhovni mentor protesta Amfilohije Radović mnogo je puta dosad svojim izjavama objasnio vrijednosni repertoar SPC u CG: ksenofobija, mržnja prema svemu Drugom, antiislamizam, anticrnogorstvo, homofobija, istorijski revizionizam i veličanje četnika od kojih je one „birane“ i posvetio, slavljenje osuđenih ratnih zločinaca iz potonjih balkanskih ratova, odijum prema prosvjetiteljstvu, antievropejstvo, odbacivanje modernite-

POLITIKA ta i sl. Ako su temeljne vrijednosti savremene CG građansko ustrojstvo, antifašizam, multikulturalnost i sekularizam, jasno je da će fundamentalisti učiniti sve da te države ne bude. Za račun lokalnih i globalnih imperijalnih igrača, reaktivirali su mantru o ugroženosti, onu istu kojom su započinjali svi potonji ratovi u bivšoj Jugoslaviji, da privuku „plahe i lakome“ i pokušaju još jedan prevrat. Na svu sreću, za popovima nijesu došli i topovi, kao početkom 90-ih. Bar ne još uvijek. DN: Ali, oni se pozivaju na “tradicionalnu Crnu Goru”? RADOMAN: Kao opravdanje za svoju otvorenu antidržavnu djelatnost oni se danas pozivaju na neku imaginarnu „tradicionalnu CG“, na neke „tradicionalne Crnogorce“, koji su, ako im je vjerovati na riječ, morali kao i oni, mrźeti sve što je crnogorsko. Ipak, ostalo je dovoljno istorijskih izvora koji nam svjedoče da je „tradicionalnim Crnogorcima“ odbrana domovine bila vrhovni princip, a kako nijesu znali ni za metaniju, ni za plivanje za krstom po ciči zimi, a Paženi dan i Marač su im bili značajniji praznici od Savindana, te bi „tradicionalne Crnogorce“ Amfilohije Radović i njegova klika anatemisali taman kao i ove današnje. No ne samo da su u zavadi s tradicionalnim crnogorskim pravoslavljem, Amfilohijevi puleni danas se utrkuju ko će glasnije vaseljenskog patrijarha podučiti pravoslavnim kanonima. Veći pravoslavci od vaseljenskog patrijarha zapravo već dugo plivaju vodama fundamentalizma i jeresi. DN: Kakav će biti svijet, a kakva Crna Gora dan na-

kon pandemije korone? Kakva je to nova realnost o kojoj svi pričaju, dan nakon pandemije? RADOMAN: Tom vrstom prognoze nezahvalno se baviti. Da će promjena biti, izgleda sasvim izvjesno, no nijesam zagovornik teorije progresa. Siguran sam da ljudsku glupost i pohlepu sigurno neće „izliječiti“ ni korona virus. Svijet kojim upravljaju tipovi koji trenutno vode najmoćnije države svijeta (SAD, Veliku Britaniju, Rusiju i Kinu) ne izgleda kao naročito zgodno i perspektivno mjesto. DN: Kako se po Vama Crna Gora borila protiv pandemije? RADOMAN: Model u kojem je stručnim ljudima prepušteno da donose odluke pokazao se izuzetno efikasnim, pa je Crna Gora izbjegla najgori scenario. Kad i u drugim domenima realizujemo takav model funkcionisanja, siguran sam da ćemo kao društvo biti na najboljem putu. Ljekarima, medicinskim sestrama, volonterima, ali i najodgovornijim ljudima u ovoj zemlji zaista treba odati priznanje na uspješno vođenoj borbi protiv epidemije. Treba čestitati i velikoj većini građana koji su shvatili ozbiljnost situacije i pridržavali se propisanih mjera. DN: Zašto su rezultati daleko bolji nego što smo svi očekivali? RADOMAN: Upravo ta sprega kompetentnosti stručnjaka koji su predlagali mjere, pravovremenosti i adekvatne reakcije Vlade CG i odgovornosti građana rezultirala je fenomenom koji je najpreciznije objasnio komunikolog Radoje Cerović riječima da je ovo najbolja Crna Gora koju smo dosad viđeli.

LITIJE NE RJEŠAVAJU ŽIVOTNE PROBLEME

DN: Da li je evidentno socijalno raslojavanje u Crnoj Gori bio jedan od razloga brojnosti litija? RADOMAN: Nema sumnje da je među onima koji su izašli na ulice nemali broj onih koji nijesu ostrašćeni pseudopravoslavci ili oni koje je sujevjerje naćeralo da slijede navodne duhovne autoritete. Ośećaj obespravljenosti, dramatično socijalno raslojavanje, nemogućnost zapošljenja u sistemu koji partijsku podobnost pretpostavlja stručnim kvalifikacijama... samo su neki od razloga koji su jedan broj crnogorskih građana mogli izvesti na ulicu. Problem je u tome što

protesti koje predvode veterani zloglasne 63. padobranske brigade VJ i korifeji probuđenoga kleronacionalizma sigurno nikome neće riješiti nijedan od životnih problema, pa su oni koje je muka izvela na ulice zloupotrijebljeni od strane SPC. Za percepciju u kojoj su velikosrpski, revizionistički i antigrađanski skupovi predstavljeni kao građanski i socijalni odgovornost snose tzv. nezavisni mediji, čiji su vlasnici dramatičan primjer konvertitske psihologije, ali i bjelodan pokazatelj kako se najgore osobine onih s vlasti uredno primaju i kod onih koji se izdaju za kredibilnu alternativu.

POLITIKA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

SJEDNICA SKUPŠTINE CRNE GORE

Foto: Igor Sljivancanin

BEZ AMNESTIJE ZA TEŠKA UBISTVA? Sa sjednice Skupštine

akon o amnestiji, kojim je predviđeno skraćenje pravosnažne kazne zatvora deset ili 15 odsto osobama koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela, ne bi trebalo da važi i za teško ubistvo, ocijenili su poslanici opozicije u jučerašnjoj raspravi u parlamentu. Poslanici Skupštine su juče raspravljali o Predlogu zakona o amnestiji, koji su predložili poslanici vladajuće koalicije, osim Socijaldemokrata. Predlog su uputili Miloš Nikolić, Andrija Popović, Genci Nimanbegu, Ervin Ibrahimović, Adrijan Vuksanović, Danijel Živković i Jovanka Laličić. Poslanik DPS-a Miloš Nikolić je, u svojstvu predlagača, rekao da se Predlog zakona o amnestiji pred poslanicima nalazi na osnovu preporuka Savjeta Evrope, te da su u toj partiji sigurni u utemeljenje zakona. “Zakon se predlaže polazeći od Izjave o principima vezanim za tretman lica lišenih slobode u kontekstu pandemije zaraze korona virusa Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja od 20. marta koja je upućena svim državama članicama Savjeta Evrope”, rekao je Nikolić. Predlogom zakona predviđeno je skraćenje kazne zatvora 15 odsto za pojedina krivična djela osobama koja su

pravosnažno osuđena i nalaze se na izdržavanju kazne. Za lica koja su pravosnažno osuđena za pojedina krivična djela, a nijesu počela izdržavanje kazne zatvora, njeno skraćenje je deset odsto. Amnestija na važi za najteža krivična djela - ratne zločine protiv civilnog stanovništva, terorizam i trgovinu ljudima, silovanje, pranje novca, kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, zlostavljanje maloljetnog lica, nasilje u porodici. Od amnestije su izuzete osobe koje su osuđene na 40 godina zatvora i za kojima je izdata potjernica. Zakon je obrazložen kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije korona virusa radi rasterećenja zatvora i smanjenja broja radno angažovanih službenika. Poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić kazao je da DPS zakonom o amnestiji obezbjeđuje podršku ne samo za amnestirane nego i za „članove njihove familije“. “Ovo je sređivanja stanja u režimu, jer osim određenih izuzetaka u zatvoru se nala-

ze osobe koje su bliske režimu”, rekao je Bulajić i upitao zašto se vlast uvijek dosjeti Predloga zakona o amnestiji uoči izbora. Bulajić je istakao da ne može glasati za zakon ukoliko se ne prihvate tri amandmana DF-a. Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković kazala je da pravda mora biti jednaka za sve, te da se predlogom zakona ne ostvaruje svrha kažnjavanja. “Stiče se utisak da pravde nema dovoljno i da pravda nije jednaka za sve. Ako nema pravde, ne možemo govoriti ni o pravičnom. Ako je za smrtnu posljedicu sud odredio kaznu ispod minimuma, da li mi treba dodatno da tu kaznu smanjimo i da li bismo ovako razmišljali da je stradao član naše porodice”, rekla je Vuksanović-Stanković. Poslanica SNP-a Danijela Pavićević kazala je da u svim pravno uređenim društvima postoji amnestija, ali da tim aktom ne mogu biti obuhva-

Zakon je obrazložen kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije korona virusa radi rasterećenja zatvora i smanjenja broja radno angažovanih službenika

ćeni počinioci najtežih krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, teško ubistvo. Poslanica DPS-a Marta Šćepanović je kazala da se Predlog zakona o amnestiji donosi na osnovu preporuke Savjeta Evrope u cilju zaštite zdravlja osuđenika na izdržavanju kazne. Poslanici SD, Force i HGI zatražili su da se predloženi zakon o amnestiji ne odnosi na krivično djelo teško ubistvo. Amandman o tome dostavili su parlamentu Ivan Brajović, Boris Mugoša, Genci Nimanbegu i Adrijan Vuksanović. Predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović rekao je da ako se ne usvoji njihov amandman poslanici te partija neće glasati za Predlog zakona. On je rekao da u Ustavu jasno piše da Skupština daje amnestiju, te da je odgovornost poslanika velika. Brajović je kazao da je potrebno razmisliti o tome kako razmišljaju žrtve tih djela, navodeći da milost postoji u nadležnostima Skupštine, ali da treba da budu vrlo oprezni i osjetljivi kada to rade. “I zato ne gledam blagonaklono na zakone o amnestiji, ali razumijem da se u određenim trenucima oni podnose i usvajaju u ovom parlamentu”, zaključio je Brajović. R.P.

RASPRAVA O KNEŽEVIĆU Poslanik DF-a Strahinja Bulajić kazao je da je njegov stranački kolega Milan Knežević otišao u policiju koja ga je pozvala pet, šest dana nakon što je upozorenje o pripremanju njegovog ubistva stiglo od Generalnog konzulata Srbije u Cirihu 15. maja. Bulajić je kazao da je jedan državljanin Crne Gore, telefonom prenio vicekonzulu informaciju da se na Kneževića priprema atentat. “Za taj plan on je saznao, kako je naveo, od jednog Albanca koji je 14. maja sjedio sa visokokotiranim pripadnicima službe bezbjednosti Kosova. Prethodnog dana na Kosovu je boravio izvjesni Golubović iz Službe bezbjednosti Crne Gore koji je donio crnogorski pasoš i 400.000 eura za Fljorima Ejupija i njegov kriminalni klan. Ejupi se trenutno nalazi u Holandiji ili Belgiji i trebalo bi da doputuje u Crnu Goru. Planirano je da lično izvrši atentat na Milana Kneževića i to iz hotela koji gleda na Hram Hristovog vaskrsenja, a u vrijeme mitinga ili narodnog sabora”, rekao je Bulajić, citirajući pismo Konzulata iz Ciriha. Prema riječima poslanika DPS-a Miloša Nikolića, navodi o planiranju ubistva Kneževića su vrlo ružna, neprimjerena medijska manipulacija. “Ne postoji hotel koji sa bulevara gleda na Hram ili ispred njega postoji ogromna zgrada”, kazao je Nikolić. Poslanik DF-a Predrag Bulatović rekao je da je suština da postoji mogućnost da se izvrši atentat. “Ako ta informacija sadrži to, to ne znači da se on ne može desiti na nekom drugom mjestu, jer namjera poistoji”, rekao je Bulatović. Njegov kolega Milun Zogović poručio je da ako se Kneževiću nešto desi ne preostaje im ništa drugo nego princip “oko za oko, zub za zub”. Poslanik DPS-a Predrag Sekulić rekao je da ne misli da bilo ko može pomisliti da državni organi Crne Gore neće uraditi svoj dio posla i utvrditi činjenice. On je kazao da svaki član DPS-a želi svako dobro i Milanu Kneževiću i svima iz opozicije, a poslanik SDP-a Ranko Krivokapić pozvao je nadležne organe da do kraja istraže prijetnje poslaniku, ne čekajući dopise iz drugih država.

ekonomija

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

INTERVJU: DRAGICA SEKULIĆ, MINISTARKA EKONOMIJE

Isplaćeno 14,5 milion subvencija za zapos pripremi treći paket Najveće šanse za oporavak naše ekonomije vidimo velikim dijelom u nastavku realizacije projekata i aktivnosti koje smo počeli i prije epidemije korona virusa, kazala je Sekulić

⌦⌦ Danica Janković Vlada je do sada odobrila oko 13.260 zahtjeva za subvencije i u tu svrhu su iz budžeta isplaćene, ili su trenutno u procesu isplate, bruto zarade za oko 56.000 zaposlenih u ukupnom iznosu od oko 14,5 miliona eura, kazala je u intervjuu za Dnevne novine ministarka ekonomije Dragica Sekulić. O posljedicama korona virusa na našu ili bilo koju drugu ekonomiju, kako je istakla, još je rano govoriti. “Kroz implementaciju prvog i drugog seta mjera, u velikom dijelu uspjeli smo da minimalizujemo negativne posljedice za većinu sektora. Očekujemo da će i treći set ekonomskih mjera, na kojem ovih dana predano radimo, dati rezultate”, kazala je Sekulić koja najveće šanse za oporavak crnogorske ekonomije vidi u nastavku realizacije velikih infrastrukturnih projekata. DN: Šta je sve Operativni štab za podršku privredi, na čijem ste čelu, uradio od stupanja na snagu vanrednih mjera i proglašenja epidemije korona virusa u državi? Sekulić: Nacionalno koordinaciono tijelo, ubrzo nakon pojave prvog slučaja korona virusa u Crnoj Gori, oformilo je Operativni štab za pomoć privredi za vrijeme trajanja mjera za sprečavanje širenja korona virusa u našoj zemlji. To tijelo su sačinjavali odgovorni predstavnici relevantnih in-

stitucija koji su dali doprinos efikasnom pravednom rješavanju situacije koja nas je zatekla. Biti na čelu jednog ovakvog tima bila je velika odgovornost, ali i zadovoljstvo. Posebno sam ponosna na ono što smo uradili u prethodna dva mjeseca. Za taj period smo predano radili i komunicirali sa privredom na dnevnoj osnovi i više od 100 zahtjeva i molbi privrede je riješeno u tom periodu. Operativni štab za pomoć privredi je radio na obavještenjima, pojašnjenjima mjera i naredbi Ministarstva zdravlja, koordinirao aktivnosti za nesmetan promet roba, posebno osnovnih životnih namirnica. Za dva mjeseca smo izdali 15 obavještenja za različite djelatnosti. Izazov sa kojim se suočio Operativni štab se posebno odnosio na epidemiološku situaciju u Tuzima. Međutim, zajedničkim snagama članova tima brzo smo ga prevazišli uspostavljajući sistem saradnje Operativnog štaba i predstavnika opštine Tuzi, a sve u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje. Omogućili smo i otkup poljoprivrednih proizvoda, mesa i mlijeka iz Tuzi kako bi bili plasirani na domaće tržište. Operativni štab je svakodnevno koordinisao aktivnosti koje se tiču definisanja jednostavnijih procedura uvoza osnovnih životnih namirnica. U tom smislu, utvrđene su efikasnije procedure nadležnih institucija. To je doprinijelo

redovnom snabdijevanju potrošača, ali i stvaranju pretpostavki za nesmetano funkcionisanje proizvodnje brašna u crnogorskim mlinovima. DN: Koliko je zahtjeva za subvencije do sada primilo Ministarstvo? Sa adresa kojih privrednika je stiglo najviše zahtjeva i koliko je, za te potrebe, isplaćeno iz budžeta? Sekulić: U okviru drugog paketa podrške, Ministarstvo ekonomije je za prvih 18 dana primilo više od 15.000 zahtjeva za subvencije aprilskih zarada od privrednih društava i preduzetnika. Do sada je odobreno oko 13.260 zahtjeva i u tu svrhu su iz budžeta isplaćene, ili su trenutno u procesu isplate, bruto zarade za oko 56.000 zaposlenih u ukupnom iznosu od oko 14,5 miliona eura. Kada je u pitanju struktura privrednika koji su aplicirali za naš program, u pitanju su mikro, mala, srednja i velika preduzeća različitih djelatnosti. Preduzeća smo grupisali u odnosu na to da li su morali da zatvore svoje poslovnice, tj. objekte shodno naredbama Ministarstva zdravlja ili

Kroz implementaciju prvog i drugog seta mjera eliminisali smo scenario gašenja preduzeća koja su dobro poslovala u periodu prije epidemije

mijenjaće zakon, Uk neradne nedjelje p DN: Unija poslodavaca ponovo je tražila ukidanje neradne nedjelje, ovog puta zbog posljedica koje je korona virus ostavio na trgovce. Smatrate li da je to neophodno i za koje trgovce? Hoće li Vaš resor uvažiti zahtjev? Sekulić:Kao što je crnogorska javnost upoznata, u oktobru prošle godine nedjelja je uvedena kao neradni dan u sektoru tr-

su mogli poslovati, ali u otežanim uslovima, sa određenim padom prometa. Turizam smo izdvojili kao posebno ranjivu privrednu granu u ovom trenutku, a omogućili smo i subvencije za preduzeća čiji su zaposleni morali biti u karantinu, samoizolaciji ili su morali ostati kod kuće zbog čuvanja djece mlađe od 11 godina. Uz to, posebno smo tretirali ona preduzeća koja su tokom ovog izazovnog perioda zapošljavala nove radnike. Dakle, u zavisnosti od kategorije kojoj pripadaju, preduzeća imaju pravo na subvenciju u iznosu od 50, 70 ili 100 odsto bruto minimalne zarade u Crnoj Gori za period od dva ili šest mjeseci. Dodatno bih istakla i činjenicu da smo za potrebe realizacije ovih mjera u jako kratkom roku, za svega par sedmica, kreirali inovativno aplikativno rješenje, koje preduzećima, čiji se zahtjevi realizuju bez posebnih stavki za razmatranje i analizu, omogućava da se prijave za subvenci-

govine, osim u propisanim izuzecima. Cilj uvođenja ove odredbe je unapređenje položaja radnika u Crnoj Gori u sektoru trgovine, kako bi se, u skladu sa odredbama Zakona o radu, omogućilo zaposlenima pravo da sedmični odmor koriste nedjeljom. Ministarstvo ekonomije kontinuirano prati efekte uvođenja neradne nedjelje, kako na zaposlene, tako i na trgovce, uključujući poslje-

je bez ijednog jedinog papira, koristeći pravo elektronskog potpisa. Dakle, kompletan proces se realizuje online. Takođe, prosječno vrijeme od predaje aplikacije do isplate subvencija zaposlenima iznosilo je oko 24-48h. Naše inovativno aplikativno rješenje, ali i procedura koja ga prati, pored jednostavnosti, dali su i visok stepen efikasnosti u dijelu brzine isplate subvencija zaposlenima, što je i bio jedan od glavnih ciljeva. Podatak o broju podnesenih zahtjeva, broj odobrenih zahtjeva, svakodnevna komunikacija sa privrednicima nam govori da smo pravovremeno djelovali i usmjerili pomoć upravo na one kojima je bila najpotrebnija. Na ovaj način pomažemo privredi da se ponovo pokrene sa minimalnim posljedicama. Podsjećamo da privrednici imaju pravo na subvencije i za maj, bez obzira na to što je veliki broj njih ranije otvorio preduzeća. Prijave za majske subvencije kre-

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

EKONOMIJA

E, ZA DNEVNE NOVINE

NA EURA SLENE, U T POMOĆI

KOLIKO SE UKIDANJE POKAŽE OPRAVDANIM dice koje je korona virus izazvao na poslovanje trgovaca. Neosporna je činjenica da korona virus nije jednako uticao na poslovanje svih trgovaca, s obzirom da je značajan dio njih bio u mogućnosti da radi i ostvaruje prihode, ponekad čak i u uvećanom obimu. S tim u vezi, ukoliko se ukidanje neradne nedjelje pokaže opravdanim, pristupiće se izmjenama zakona. Pratimo situaciju, osluškujemo, ne želimo da djeću od 1. juna. DN: Koliko posljedice korona virusa već koštaju crnogorsku ekonomiju? Gdje su najveće šanse za njen oporavak? Sekulić: O posljedicama korona virusa, kada je u pitanju crnogorska ili bilo koja druga ekonomija, još uvijek je rano govoriti. Pravovremena reakcija našeg sistema u dijelu kreiranja, ali i efikasne implementacije mjera, dala je rezultate. Zahvaljujući našoj brzoj reakciji u startu, kao i sprečavanju širenja virusa, nakon svega šest, odnosno sedam sedmica, poslovanje većine djelatnosti vraća se u normalu. O konkretnim brojkama u dijelu posljedica još uvijek je rano govoriti, ali ono što sa sigurnošću možemo reći jeste činjenica da smo kroz implementaciju prvog i drugog seta mjera u velikom dijelu uspjeli da minimalizujemo negativne posljedice za većinu sektora. Očekujemo da

lujemo ishitreno.

DN: Jesu li se tržni centri i koji, obraćali zahtjevom za ukidanje neradne nedjelje, s obzirom da su zbog vanrednih mjera pretrpjeli velike gubitke? Sekulić: Do sada nijesmo dobijali zahtjeve tržnih centara za ukidanje neradne nedjelje zbog situacije nastale epidemijom korona virusa. će i treći set ekonomskih mjera, na kojem ovih dana predano radimo, dati rezultate. Treći set mjera neće imati samo funkciju oporavka, već će biti i razvojnog karaktera. Najveće šanse za oporavak naše ekonomije vidimo velikim dijelom u nastavku realizacije projekata i aktivnosti koje smo počeli i prije epidemije. Govorimo o nastavku realizacije velikih infrastrukturnih projekata, o ulaganjima u sektor energetike, poljoprivrede, saobraćaja. Takođe, tu mislim i na nastavak podrške koju smo i u prethodnom periodu pružali preduzećima kroz implementaciju Programa za unapređenje konkurentnosti privrede i njemu sličnih projekata. Nastavak implementacije već započetih aktivnosti, ali i izdašnija i intenzivnija pomoć privredi, ubijeđena sam, daće rezultate, ne samo za dalji rast i razvoj naše ekonomije, već i na mikro planu, za dalji razvoj preduzeća, za očuvanje postojećih i kreiranje novih radnih

mjesta. Dodatno, period za nama pokazao je ne samo spremnost naše administracije i sistema da uspješno odgovori izazovima koji su podrazumijevali kreiranje inovantivnih aplikativnih rješenja i platformi, već i, kada su preduzeća u pitanju, visok stepen IT pismenosti, kao i mogućnosti da se prilagode datoj situaciji. Jasno je da moramo, a to nam i jeste plan, ulagati više u digitalizaciju i inovativnost. Samo tako, naša preduzeća mogu ojačati konkurentsku poziciju ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu. Posebnu pažnju posvetićemo domaćoj proizvodnji, podržaćemo one koji stvaraju nove vrijednosti, kreirane upravo u Crnoj Gori. Ulaganje u domaću proizvodnju pomoći će nam da smanjimo spoljnotrgovinski disbalans i da dio uvoza pokrijemo izvozom. DN: S obzirom da mala i srednja preduzeća dominantno učestvuju u broju svih preduzeća u državi, koliko njih je trenutno procentualno ugroženo i pred gašenjem? Sekulić: Kroz implementaciju prvog i drugog seta mjera koji podrazumijevaju odlaganje plaćanja obaveza prema

Treći set mjera neće imati samo funkciju oporavka, već će biti i razvojnog karaktera državi i bankama u vidu poreza i mjesečnih anuiteta za kredite, te povoljnijih mogućnosti za zaduživanje, ali i omogućavanje subvencija za zarade zaposlenih, eliminisali smo scenario gašenja preduzeća koja su dobro poslovala u periodu prije epidemije. Sigurna sam da će i treći set mjera dati rezultate i da će predstavljati razvojnu šansu za njih, te da će broj ugašenih preduzeća biti sveden na minimum. Takođe, sigurna sam da će i ovaj izazovni period koji je zadesio cio svijet, za neke predstavljati razvojnu šansu kao i jačanje pojedinih sektora, kao što je IT sektor, te da će i naša preduzeća tu šansu iskoristiti na najbolji mogući način. DN: Šta se dešava sa projektima u energetici: izgradnjom solarne elektrane, vjetroelekrana Gvozd i Brajići, rekonstrukcijom prvog bloka Termoelektrane Pljevlja? Sekulić: Ono što je svima jasno, jeste da je globalna kriza izazvana pandemijom korona

virusa poremetila, ili u najmanju ruku usporila, sve sektore pa samim tim ni sektor energetike nije prošao netaknuto. Potpisivanje Ugovora sa prvorangiranim ponuđačem za vjetroelektranu na Brajićima očekujemo uskoro, dok realizacija izgradnje vjetroelektrane Gvozd ide predviđenom dinamikom. Projekat ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka TE Pljevlja će u potpunosti modernizovati kompletno postrojećenje TE Pljevlja da radi po najstrožim ekološkim standardima EU. Pored toga, obuhvaćeni su radovi koji će TE Pljevlja napraviti toplotnim izvorom za grijanje Pljevalja. Nakon uspješno sprovedenog tenderskog procesa, odabran je prvorangirani ponuđač predmetnih radova, konzorcijum na čelu sa Dong Fang firmom iz Kine, sa kojim je bilo zakazano potpisivanje ugovora o izvođenju ekološke rekonstrukcije krajem marta ove godine, a što je uslov za početak radova na realizaciji projekta. Međutim, usljed prekida međunarodih putovanja zbog epidemije novog korona virusa, ugovor nije potpisan. Potpisivanje će uslijediti odmah nakon što to epidemiološki uslovi dozvole.

ekonomija

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

NA SASTANKU U PRIVREDNOJ KOMORI OCIJENJENO

Montenegro Airlines višestruko značajan za našu ekonomiju Poslovanje nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlinesa je od višestrukog značaja za cjelokupnu crnogorsku ekonomiju i u daljem radu će, kao i do sada, imati punu podršku Privredne komore, saopšteno je na sastanku njihovih predstavnika. Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović kazao je da je ta privredna asocijacija podržala donošenje Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, jer poslovanje nacionalnog avioprevoznika multiplikativno utiče na privredu, a posebno na turizam. “Najbolji dokaz potrebe za ovakvom nacionalnom kompanijom je i ovo vrijeme iza nas, kada je riječ o dovođenju naših državljana”, rekao je Golubović. On je, kako je saopšteno iz PKCG, podsjetio da je avio-

Sa sastanka

kompanija prošle godine prevezla rekordan broj putnika, oko 660.000 i da bi se taj trend sigurno nastavio da nije bilo pandemije korona virusa, koja će značajno negativno uticati na cijelu ekonomiju, pa i na poslovanje MA.

Predsjednik Odbora direktora MA Nikola Vukićević ukazao je da rekordni prevoz putnika ima još veći značaj s obzirom na to da je ostvaren sa šest aviona od kojih je samo jedan u vlasništvu kompanije. Ulaganjem u nabavku sop-

stvenih aviona, kako je objasnio, izbjegli bi se visoki troškovi rentiranja letjelica i motora koji značajno utiču na poslovni rezultat. Vukićević je od PKCG i NTO tražio da dodatno promovišu crnogorskog avio-prevoznika na skupovima i u razgovorima sa njihovim međunarodnim partnerima. Novi izvršni direktor MA Vlastimir Ristić složio se da je avio-kompanija pokazala izuzetnu društvenu funkciju za vrijeme korona krize i da su posljednja dva mjeseca potvrdila važnost toga da Crna Gora ima nacionalnu avio-kompaniju. “Prioritet je da u narednom periodu konsolidujemo poslovanje naše kompanije. MA mora biti dio državnog interesa u mjeri u kojoj su to drugi nacionalni prevoznici u svojim zemljama”, rekao je Ristić. R.E.

EPCG

ZBOG PRAZNIKA

Zatvoreni punktovi EPCG Informativno – naplatni punktovi lokalnih jedinica snabdijevanja Elektroprivrede neće raditi u četvrtak i u petak. Iz EPCG je saopšteno da će punktovi u trgovačkim centrima Mall of Montenegro i Delta siti raditi u skladu sa radnim vremenom tih objekata. “Na besplatnom broju 19100 potrošačima će, tokom praznika, na raspolaganju biti govorni automat”, rekli su u državnoj energetskoj kompaniji. R.E.

EKONOMIJA

VIJESTI IZ CRNE GORE

Odobrena pozajmica Crnoj Gori od 250 miliona eura Ministarstvo finansija okončalo je postupak objezbjeđivanja pozajmice od 250 miliona eura uz garanciju Svjetske banke vrijedne 80 miliona, to je za Radio Crne Gore saopštio generalni direktor Direktorata za trezor Dragan Darmanović. Zaključen je, kaže, kreditni aranžman sa Sindikatom banaka, čime je, ističe, obezbjeđeno 250 miliona od 350 do 400 miliona kolika je procjena da će nedostajati dr-

žavnoj kasi da se saniraju posljedice nastale epidemijom koronavirusa. “Iznos je već povučen i novac je u Crnoj Gori. Kredit je odobren na 12 godina, a kamata je 3,63 odsto”, naveo je Darmanović.

Pad prihoda od u sektoru turizma do 40 odsto

Postepeno otvaranje granica za turiste može se očekivati u junu. Iako je izvjestan pad prihoda od turističke sezone u ovoj godini, optimizam za narednu ipak postoji, poručeno je na virtuelnom događaju pod nazivom “Hosting international tourists – when and how”, koji su juče organizovale Američke privredne komore Crne Gore, Hrvatske,

Slovenije i Grčke. “Pad prihoda u sektoru turizma državni predstavnici očekuju da će iznositi do 40 odsto, dok predstavnici biznis sektora smatraju da pad može biti i do 60 odsto. Bolje rezultate, uvjeravaju sagovornici, možemo očekivati 2021”, navedeno je u saopštenju nakon događaja, prenosi portal Pobjede.

Potrošačka korpa 641 € Vrijednost minimalne potrošačke korpe u aprilu je, prema podacima Monstata, iznosila 641,8 eura, što je 0,5 odsto manje u odnosu na mart. “Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 276,4 eura, što je rast od 0,6 odsto”, navodi se u saopštenju. Statističari su

kazali da su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 365,4 eura, što je pad od 1,4 odsto. Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva.

Ilustracija

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

SAVJET CENTRALNE BANKE CRNE GORE

Otplatu kredita moguće odgoditi još 90 dana Za obračun kamate banke ne smiju ugovarati nominalnu kamatnu stopu koja je veća od one iz ugovora o kreditu

Savjet Centralne banke donio je odluku kojom je utvrđeno da banke mogu odobriti novi moratorijum na otplatu kredita u trajanju do 90 dana korisnicima na čije je finansijsko stanje negativno uticala epidemija novog korona virusa. “Banke su dužne da do 1. juna na internet stranicama objave bliže uslove za odobravanje moratorijuma i način prijavljivanja za njega”, navodi se u saopštenju CBCG nakon sjednice Savjeta.

■ KAMATA Iz CBCG su naveli da za obračun kamate tokom trajanja moratorijuma, kao i dalji tok otplate kredita, banke ne smiju ugovarati nominalnu kamatnu stopu koja je veća od one iz ugovora o kreditu na koji se primjenjuje moratorijum. Odlukom Savjeta se utvrđuju privremene mjere kojima se bankama omogućava da i u narednom periodu nastave sa pružanjem dodatne podrške onim korisnicima kredita koji su, zbog epidemije korona virusa, imali ili će imati negativan uticaj na finansijsku poziciju. “U tom pravcu, banke mogu tim korisnicima, pod definisanim uslovima, odobriti restrukturiranje kredita, uključujući i gotovinske

Centralna banka Crne Gore

neobezbijeđene”, dodali su iz CBCG. Krediti restruktuirani u skladu sa ovom odlukom će se tretirati kao novoodobreni, pa će banke biti oslobođene dodatnog tereta troškova rezervacija. “Time se stvaraju uslovi za restrukturiranje kredita pod povoljnijim uslovima”, naveli su u CBCG. Kako su dodali, odluka da se redefiniše princip “opšteg” moratorijuma zasnovana je na analizi podataka prethodnog, čiji su rezultati pokazali da su tu mjeru, u značajnom obimu, koristili pojedinci i kompanije čija likvidnost nije bila ugrožena zbog epidemije.

■ MJERE Iz CBCG su rekli da na snazi ostaju privremene mjere zabrane isplate dividendi akcionarima, osim isplate u obliku akcija banke, kao i mogućnost odobravanja kredita prema jednom licu, odnosno grupi povezanih, iznad limita izloženosti propisanog Zakonom o bankama. “Takođe, naknada koju su banke dužne da plaćaju za korišćenje propisanog iznosa obavezne rezerve koji ne vrate istog dana ostaje, do daljnjeg, snižena je 50 odsto”, precizirali su iz CBCG.

■ KREDITI Iz CBCG su naveli da će uvođenje moratorijuma, tokom marta, aprila i maja, uvećati likvidnost pojedinaca i kompanija za oko 150 miliona eura. “Dodatno, ranijim smanjenjem stope obavezne rezerve koju su banke dužne da polože kod CBCG za dva procentna poena povećana je likvidnost bankarskog sektora za oko 70 miliona eura, što je direktno uticalo na povećanje njihovog kreditnog potencijala”, dodaje se u saopštenju. Iz CBCG su naveli i da su banke od početka marta do polovine maja odobrile 6.420 novih kredita, u iznosu od 152,5 miliona eura. “I pored dobre likvidnosti bankarskog sektora, CBCG je obezbijedila repo liniju od Banke za međunarodna poravnjanja iz Bazela u iznosu od 100 miliona eura. Ova sredstva bi bila korišćena za podršku likvidnosti banaka u slučaju nepredviđenih situacija”, objasnili su iz CBCG. Konstatovano je da bankarski sektor karakteriše visoka kapitalizovanost, očuvana likvidnost i stabilan nivo depozita. Takođe, konstatovano je da su mjere CBCG dale značajan doprinos ublažavanju posljedica epidemije po stanovništvo i privredu.

HRONIKA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

ODLOŽENO SUĐENJE MEDOJEVIĆU I GRUPI

Pojedini okrivljeni i branioci u inostranstvu

SAVJET O POSTUPANJU POLICAJACA PREMA PLJEVLJAKU

Pokrenuti disciplinski postupak ne čekajući ODT

Savjetu za građansku kontrolu rada policije potvrđeno je da je u Centru bezbjednosti Pljevlja pripremljena kompletna dokumentacija u odnosu na postupanje policijskih službenika prema Ognjenu Mijatoviću. Kako su kazali Dnevnim novinama iz Savjeta, načelnik CB Pljevlja je primio dopis iz pljevaljskog

ODT i odgovoriće sa svim traženim prilozima, bez odlaganja ukazujući sveukupno na događaj i radnjama koje su mu prethodile. “Savjet očekuje da se ne čeka ishod postupka ODT i unutrašnje kontrole policije, već da se na osnovu nespornog prekoračenja ovlašćenja pokrene odgovarajući disciplinski postupak”, ka-

zao je Dnevnim novinama predsjednik Savjeta Aleksandar Zeković. Savjet za građansku kontrolu rada policije ocijenio je ranije, na osnovu dostupne dokumentacije i video-zapisa, da su policijski službenici CB Pljevlja u postupanju prema građaninu prekoračili ovlašćenja, zbog čega je došlo do povrede prava. E.H.K.

O NAVODNOM SPREMANJU ATENTATA NA POSLANIKA DF

KNEŽEVIĆ IŠAO NA RAZGOVOR, POLICIJA JOŠ PROVJERAVA NAVODE MEDIJA

Policija samoinicijativno, po nalogu državnog tužioca, provjerava navode poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića u medijima. Kako su saopštili iz Uprave policije, oni nijesu obaviješteni o spornom dokumentu koji se pominje u medijima, samim tim policiji nije dostupan ovaj dokument u kojem se nalaze iznijete informacije. Kako su prenijele ranije Večernje novosti, služba bezbjednosti pri Ministarstvu spoljnih poslova Srbije navodno je dobila informaciju iz generalnog konzulata u Cirihu da se na jednog od lidera opozicionog DF u Crnoj Gori – sprema atentat. On je juče saslušan u Upravi policije “radi prikupljanja obavještenja povodom

tekstova u sredstvima javnog informisanja po pitanju ugroženosti”. “Policija za sada nema saznanja da bilo koji službenik službi bezbjednosti u Crnoj Gori imao bilo kakve veze sa informacijama koje su iznijete u medijima iz navodnog dokumenta Generalnog konzulata Srbije u Cirihu. Uprava policije preduzima aktivnosti na provjeri sadržaja koji se objavljuju u medijima. Ukoliko se ispostavi da je bilo koji dio navoda istinit policija će zajedno sa nadležnim institucijama preduzeti aktivnosti iz svoje nadležnosti, te ukoliko bude postojala indicija da bilo koje lice ima veze sa iznijetim navodima, bez obzira o kome se radi, ono će biti predmet provjere u skladu sa po-

zitivnopravnim propisima”, naveli su iz policije. Kako naglašavaju, cijene, na osnovu dosadašnjih preduzetih radnji i prikupljnih saznanja, da je ovo još jedan napad na nadležne državne organe Crne Gore radi njihove diskreditacije, a koji se ogleda u širenju dezinformacija i neistinitih navoda. Knežević je prekjuče zatražio da mu se dozvoli da nosi oružje, nakon što su pojedini regionalni mediji objavili da postoji jedan od mnogih planova da mu se ugrozi život. U Skupštini je tokom jučerašnjeg zasijedanja poručio da je on dostavio fotografije novinarima portala In4s i Borba, na kojima je navodno osoba sa silikonskom maskom kod njegove kuće u Zeti. E.H.K.

Suđenje jednom od lidera Demokratskog fronta Nebojši Medojeviću i njegovoj navodnoj kriminalnoj grupi koja se tereti za pranje novca, juče je u Višem sudu u Podgorici odloženo s obzirom na to da se pojedini okrivljeni i branioci okrivljenih nalaze u inostranstvu, a na snazi je mjera zatvaranja graničnih prelaza za putnički granični saobraćaj i zabrana ulaska strancima u Crnu Goru. Podsjetimo, u dosadašnjem toku postupka saslušani su predviđeni svjedoci i počelo je provođenje pisanih dokaza. Na samom početku suđenja svi okrivljeni negirali su krivicu za krivična djela za koja se terete, odnosno da su kao kriminalna organizacija vršili pranje novca u vrijeme predizborne kampanje 2016. godine. Prvooptuženi Medojević nekoliko puta je istakao da je riječ o političkom progonu protiv

Demokratskog fronta. Osim Medojevića, optužnicom SDT-a obuhvaćen je i biznismen iz BiH Momir Nikolić i još deset lica, a svima se na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije sa ciljem pranja novca. Nikoliću se sudi i za utaju poreza. Na optuženičkoj klupi nalaze se i direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, v.d. glavne urednice programa TV Budva Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, sin funkcionera DF-a Slavena Radunovića, sinovac funkcionera Predraga Bulatovića Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, funkcioner Demokratske narodne partije Aleksandar Sekulić, član Glavnog odbora PzP-a Mladen Jovanović i diler deviza Gordan Konatar. Bo.B.

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV MALOLJETNIKA

Prebio vršnjaka i ukrao mu dobitni tiket? Policija je uhapsila maloljetnog B.L. (17) i protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo razbojnička krađa. On je, kako je saopšteno iz policije, 17. maja u jednom podgoričkom naselju u večernjim časovima napao maloljetnog F.D. (15), od koga je ukrao dobitni tiket sportske kladionice, zadajući mu više udaraca u predjelu gla-

ve i tijela. Osim toga, podgorička policija je rasvijetlila i krivično djelo razbojništvo izvršeno u januaru 2018. godine u Podgorici zbog čega su uhapsili Ć.T. (24). “Sumnja se da je 14. januara 2018. godine oko 21.30 časova Ć.T. ušao maskiran u trgovinski objekat iz koga je uz prijetnju nožem ukrao novac”, ističu u policiji. R.C.H.

HRONIKA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

U NASELJU RASTOCI PRONAĐENO BEŽIVOTNO TIJELO MARKA GARDAŠEVIĆA

NIKŠIĆANIN UBIJEN U PORODIČNOJ KUĆI

Nikšićanin Marko Gardašević (38) pronađen je mrtav juče ujutro oko 11 časova u porodičnoj kući koja se nalazi u Ulici partizanski put u nikšićkom naselju Rastoci. Kako nezvanično saznaju Dnevne novine, policiji je nešto poslije 11 časova javljeno da je u porodičnoj kući zatečeno beživotno tijelo Gardaševića, sa vidnim povredama glave. Policija je ubrzo stigla i obezbijedila mjesto do pristizanja višeg državnog tužica i forenzičara koji su obavili uviđaj. Izuzeti su tragovi sa lica mje-

sta koji su poslati u Forenzički centar u Danilovgrad na vještačenje. Navodno, povrede koje je zadobio Gardašević su nanesene tupim predmetom, što će se preciznije znati nakon obdukcije koju je naložio viši državni tužilac. Obdukcijom će se utvrditi i tačno vrijeme smrti. Prema saznanjima DN, više osoba koje su bile u kontaktu sa ubijenim prije ubistva su privedene na informativni razgovor kako bi se utvrdilo šta se tačno dogodilo.

UHAPŠEN SLAVKO ĐUKIĆ

VELJOVIĆ SA AMBASADOROM SRBIJE

Nikšićka policija je uhapsila Slavka Đukića (41) iz tog grada zbog sumnje da je počinio krivično djelo povreda ugleda Crne Gore. “On je ovo krivično djelo počinio na način što je na jednoj društvenoj mreži objavio fotografiju na kojoj je bio pas prekriven državnom zastavom Crne Gore sa uvredljivom objavom”, saopštili su iz policije. Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom državnom tužiocu.

Između policija dvije države postoji odnos povjerenja i partnerstva, a ovaj odnos je primjer odlične regionalne policijske saradnje, zajednički je ocjenjeno na sastanku direktora Uprave policije Veselina Veljovića i ambasadora Srbije Vladimira Božovića. “Crnogorska policija otvoreno i o svim sadržajima sarađuje sa policijom Srbije u borbi protiv svih oblika kriminala, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala”, istakao je Veljović i dodao da kontinuirano dobra saradnja u

Ogrnuo psa crnogorskom TEMELJ SARADNJE POVJERENJE zastavom i objavio na FB

istragama najtežih krivičnih djela daje konkretne rezultate i da se razmjena podataka ostvaruje u realnom vremenu. Božović je ocijenio da Uprava policije obavlja vrlo težak i odgovoran posao u očuvanju mira i stabilno-

sti, prepoznao profesionalnost crnogorske policije i visok stepen odgovornosti u postupanju i kada je konzularna saradnja Srbije i Crne Gore u pitanju. Sagovornici su pohvalili rad graničnih policija obje države. E.H.K.

PRIJAVA PROTIV FIRME LJUBOVIĆ COMPANY

Prijetio Bečiću na Fejsbuku Službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije juče su državnom tužiocu podnijeli krivičnu prijavu protiv O.V. iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio ugrožavanje sigurnosti na štetu predsjednika Demokrata Alekse Bečića. O.V. je, sumnja se, na Fejsbuk stranici na kojoj je on jedan od administratora, objavio komentar prijeteće sadržine upućene Bečiću. Policija je, kako su saopštili, u saradnji sa tužilaštvom identifikovala O.V. od kojeg su prikupljena obavještenja na navedene okolnosti nakon čega je podnijeta krivična prijava. R.C.H.

FALSIFIKOVANIM FAKTURAMA PRIČINILI ŠTETU OD 33.725 EURA

Službenici Centra bezbjednosti Podgorica su Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici podnijeli dvije krivične prijave protiv dva odgovorna lica u privrednim društvima, kao i krivičnu prijavu protiv privrednog društva „Ljubovic Company“. Ukupna materijalna šteta koja je pričinjena izvršenjem krivičnih djela je 33.725 eura. Protiv M.M. (35) iz Cetinja podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj u privrednom poslovanju. “S u m n j a s e d a j e M.M. kao odgovorno lice u privrednom društvu

„MMCPG“ DOO Podgorica pribavio dvije falsifikovane fakture koje je prikazao kao vjerodostojne isprave u svojoj knjigovodstvenoj evidenciji, kao i kroz prijavu PDV-a Poreskoj upravi, te tako sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist, a na štetu budžeta Crne Gore u iznosu od 18.995 eura”, na-

vodi se u saopštenju. Protiv A.B. (52) iz Podgorice, osnivača i izvršne direktorice privrednog društva „Ljubovic Company“ podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. “Sumnja se da je A.B. u toku postupka predloga za otvaranje stečajnog postupka izvršila prodaju robe po cijeni nižoj od tržišne, te je umanjila na štetu povjerioca i na taj način sebi pribavila protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 14.729 eura”, kazali su iz policije. E.H.K.

U Podgorici oduzet pištolj

Policija u Podgorici uhapsila je bezbjednosno interesantne osobe Bogdana Pečuricu (27) i Enisa Osmanagića nakon što je tokom pretresa stana i drugih prostorija koje koristi B.P. pronašla pištolj “Beretta” u ilegalnom posjedu i pet metaka. Kako je saopšteno iz Uprave policije, tokom istrage je utvrđeno da je pištolj u taj stan donio E.O. E.H.K.

hronika

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

Ključeve od stana dobilo 130 sudija i službenika sudova u Podgorici

Rješavanje stambenog pitanja učvršćuje sudsku nezavisnost Prvi put u nezavisnoj Crnoj Gori riješeno je pitanje od najvećeg značaja za život sudija i službenika u Podgorici, ali tek kada budemo u prilici da svim sudijama, koje nemaju riješeno stambeno pitanje, obezbijedimo potpunu finansijsku sigurnost, možemo smatrati da smo učvrstili sudijsku nezavisnost, kao preduslov vladavine prava, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, prilikom uručenja ključeva stanova, zaposlenima u sudovima na teritoriji glavnog grada. Finansijska nesigurnost, kako je naglasila, i sa njom povezani izazovi osta-

ju i dalje prisutni u sudstvu. “Zato predaja ključeva vlasnicima stanova, ne podrazumijeva samo rješavanje stambenih pitanja sudija i službenika na teritoriji glavnog grada, već ima za cilj da podstakne vlasti na preduzimanje istih aktivnosti u drugim regionima države, prvenstveno na sjeveru Crne Gore“, naglasila je Medenica. Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin je izrazio zadovoljstvo kontinuiranim unapređenjem materijalnog položaja zaposlenih u pravosudnim institucijama proteklih godina. “Štiteći integritet i dosto-

janstvo onih koji rade u državnim institucijama snažimo integritet i same države i vrijednosti na kojima baziramo evropsku budućnost Crne Gore. Drago mi da je Vlada bila u prilici da udruži snage sa organima sudske vlasti, lokalnom samoupravom, sindikalnom organizacijom i privatnim investitorom kroz podršku ovom značajnom projektu, čija ukupna vrijednost premašuje sedam miliona eura, saopštio je povodom završetka izgradnje dvije stambene zgrade za 130 porodica sudija i službenika i namještenika sudova u Podgorici“, naglasio je Pažin.

Medenica On je izrazio uvjerenje da ni u teškom ekonomskom periodu koji predstoji crnogorsko društvo ne smije i neće zaboraviti na potrebe zaposlenih u pravosudnim institucijama, već da će nastaviti da, kroz ovakve i slične projekte, štiti integritet i dostojanstvo svih zaposlenih u pravosuđu. Od crnogorskog pravosuđa, naglasio je, čitavo društvo s pravom ima velika očekivanja, jer je upravo pravosuđe čuvar i zaštitnik naših prava i sloboda, ali i oslonac ukupnog društvenog i ekonomskog napretka.

Po nalogu osnovnog državnog tužioca iz nikšića

U pritvoru zbog sumnje da je ukrao novčanik Nikšićanin S.K. (27) uhapšen je zbog sumnje da je od V.Š., koja se kretala ulicom V proleterske u tom mjestu, ukrao novčanik sa novcem i dokumentima, saopšteno je iz Uprave policije. Kako ističu, po nalogu tužioca S.K. je uhapšen i uz krivičnu prijavu, zbog sumnje da je izvršio to krivično djelo, priveden nadležnom tužiocu. “Donijeto je rješenje o zadržavanju osumnjičenog

koji je u zakonskom roku priveden sudiji za istragu Osnovnog suda u Nikš i ć u ko j i mu je odredio pritvor”, navode u policiji. Osim toga, nikšićka policija je podnijela krivičnu prijavu protiv R.D. (41) zbog sum-

nje da je izvršio krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata i znaka. “Sumnja se da je R.D. skinuo službeni pečat koji su službenici Poreske uprave područne jedinice Nikšić 10. februara 2020. godine stavili na ulazna vrata jednog ugostiteljskog

objekta u Nikšiću”, kažu u Upravi policije. Podnijeta je i krivična prijava protiv R.Đ. (41) iz Nikšića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina. “Sumnja se da je R.Đ. pribavio 20 boksova različitih vrsta cigareta bez akciznih markica”, dodaju u policiji, navodeći da se sumnja da je planirao da ih dalje preproda, kako bi nelegalno zaradio. E.H.K.

Stanove je po cijeni od 626 eura za kvadratni metar dobilo 130 zaposlenih, od čega su 62 stana dodijeljena sudijama, a 68 službenicima. Izgradnja dvije stambene zgrade na Starom aerodromu završena je prije roka, za godinu i osam mjeseci, a koštala je 7,15 miliona eura. Uručivanjem ključeva završen je projekat koji su, kroz privatno-javno partnerstvo, realizovali Vlada, Glavni grad, Vrhovni sud, Sudski savjet i Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju. Izvođač radova bila je kompanija „Čelebić“. N.P.

Ukrao pozlaćeni krst Podgoričanin M.I. (36) uhapšen je zbog sumnje da je sa oltara crkve koja se nalazi u blizini Hrama Hristovog Vaskrsenja ukrao pozlaćeni krst i mobilni telefon od zaposlenog u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, saopšteno je iz Uprave policije. Osumnjičeni će biti priveden državnom tužiocu. R.C.H.

Svim našim klijentima i građanima Crne Gore, srećan Dan nezavisnosti. Vaša

DRUŠTVO

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

ZA CRNOGORSKE STUDENTE U SRBIJU

PORTAL E ZDRAVLJE U PROTEKLA DVA MJESECA IMAO VIŠE OD 580.000 POSJETA

Organizovano besplatno testiranje i prevoz Prema trenutnim informaće početkom naredne nedjecijama od resornog ministarlje besplatan transfer studestva u Srbiji, da bi crnogornata do Beograda. ski studenti koji studiraju u “Svi studenti koji su zainSrbiji nastavili nastavne i isteresovani za organizovani pitne obaveze i ušli u zeprevoz mogu se javiti Mimlju, neophodno je nistarstvu prosvjete da imaju: negatiuz dostavljanje ličnih podatavan test na COka (ime i preVID-19 koji nije stariji od zime, matični 72 sata, elekbroj, datum tronsku pokada im potvrdu fakulčinju obaveteta u Srbiji o ze na fakultes t u d e nt s k i m tu, broj telefona obavezama koju i e-mail adresa). Kurpejović traže toj ustanovi, Ove podatke potrebte da najave putovanje no je poslati na mail: miAmbasadi Crne Gore u Srbilica.zizic@mps.gov.me. Napoji, poručila je Mubera Kurminjemo da, ukoliko u međupejović, generalna direktovremenu Vlada Srbije ipak rica Direktorata za visoko odobri ulazak stranih držaobrazovanje u Ministarstvu valjana i bez negativnog teprosvjete. sta na COVID-19, prevoz će se “Dodatno, važno je da stusvakako realizovati u predvidenti koji se vraćaju u Srbiju đenom terminu i u skladu sa znaju da će im, u saradnji sa instrukcijama i detaljima koji Institutom za javno zdravlje, će biti blagovremeno dostavbiti omogućeno besplatno teljeni”, ističe ona. stiranje na COVID-19. TestiraPodsjećamo da će ispitni nje se zakazuje direktno u Inrokovi na svim ustanovama stitutu, a najvećim dijelom će visokog obrazovanja u Crnoj biti organizovano tokom viGori početi 10. juna, uz pokenda“, rekla je Kurpejović. štovanje preporuka InstituOsim toga, Operativni štab ta za javno zdravlje, dok veza sprovođenje aktivnosti u ćina nastavnih i ispitnih obavezi sa povratkom crnogorveza u Srbiji počinje sljedeće skih državljana organizovanedjelje. R.D.

NIKOLIĆ JEDINI KANDIDAT ZA REKTORA

Senat treba da da mišljenje na Program razvoja UCG

⌦ Jelena Vađon Đurišić

d početka uvođenja vanrednih mjera u Crnoj Gori zbog pandemija COVID-19 do juče portal eZdravlje zabilježio je 580.083 posjete. Od toga, kaže za Dnevne novine direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić, najposjećeniji su bili servisi eZakazivanje sa više od 87.000 posjeta, eRecepti sa skoro 60.000 posjeta i eNaručivanje sa više od 46.000 posjeta za dva mjeseca. U protekla dva mjeseca, od pojave korona virusa u Crnoj Gori, portal eZdravlje imao je više od 580.000 posjeta. Zahvaljujući razvijenom i dobro koncipiranom Integralnom informacionom sistemu zdravstva kojim već tri godine upravlja Fond za zdravstveno osigura-

nje, prema riječima direktora Seada Čirgića, izbjegnuto je više od 200.000 kontakata na primarnom nivou zdravstvene zaštite koji je bio pod najvećim udarom i rizikom. Platforma koja je projektovana i rađena za ostvarivanje usluga elektronskim putem u redovnim okolnostima, ističe Čirgić, u periodu epidemije dala je poseban značaj u smanjenju rizika širenja infekcije i potvrdila da su strateška opredjeljenja Fonda u potpunosti opravdana. Od pojave korona virusa osnovna mjera za sprečavanje njegovog širenja je održavanje fizičke distance, odnosno izbjegavanje kontakata, a posebno, kako ističe, u zdravstvenom sistemu gdje je postojala najveća opasnost od njenog unošenja. “Ovaj izazov je doprinio bržoj digitalizaciji svih sistema državne uprave i prepoznava-

nju njenog značaja od strane građana. Ono što želim da naglasim jeste da je Fond sa digitalizacijom zdravstvenog sistema krenuo još prije tri godine i spremno dočekao za dobrobit i osiguranika i ljekara ovu situaciju, i omogućio veću dostupnost sistemu zdravstvene zaštite i ostvarivanje niza zdravstvenih usluga od kuće”, naglašava Čirgić. Zahvaljujući razvijenom i dobro koncipiranom Integralnom informacionom sistemu zdravstva kojim Fond upravlja, podsjeća Čirgić, u prethodnom periodu donijeli su odluke o ukidanju štampane verzije recepta, ukidanje ovjere zdravstvenih knjižica na šalterima Fonda, izradi portala eZdravlje. “To će se sve ukupno pokazati značajnim, jer smo tako u periodu od pojave infekcije izbjegli više od 250.000 kontakata, prije svega pacijenata sa

OŠ “21. MAJ” IZ PODGO

Uvidom u prijavu, dostavljene dokaze o ispunjavanju uslova i dostavljen Program razvoja Univerziteta Nikolića, Komisija je zaključila da je prijava blagovremena i potpuna. „Izborna komisija će dostaviti Senatu Univerziteta na mišljenje Program razvoja UCG-a za mandatni period 2020-2023. godina, kandidata za rektora Nikolića“, kaže se u saopštenju. R.D.

Bez proslave Foto: Balša Rakočević

Aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) Danilo Nikolić jedini je kandidat za novi mandat od 2020. do 2023. godine, saopšteno je iz UCG-a. Kako su naveli, Izborna komisija za sprovođenje izbora rektora UCG-a utvrdila je da se na konkurs prijavio samo Nikolić. Komisija je utvrdila da Nikolić ima pravo na reizbor u skladu sa statutom Univerziteta.

ČIRGIĆ: E-USLUGE DOKAZALE OPRAVDANOST U DOBA EPIDEMIJE

Podgorička Osnovna škola “21.maj” ove godine proslavlja deseti rođendan. U septembru 2010. škola je brojila 515 učenika, ovu školsku godinu je pohađalo 977 učenika, raspoređenih u 42 odjeljenja, organizovanih u dvije smjene. Za deset godina postojanja škola je izgradila svoje prepoznatljivo ime u javnosti. Kadar, opremljenost, podrška učenicima su rezultirali brojnim priznanjima i povjerenjem roditelja.

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

DRUŠTVO

BOŠKOVIĆ NA POLAGANJU ZAKLETVE PORUČIO

VOJNICI, ZAKLETVA JE IZJAVA LJUBAVI

Čirgić

PLATFORMA KOJA JE PROJEKTOVANA I RAĐENA ZA OSTVARIVANJE USLUGA ELEKTRONSKIM PUTEM U REDOVNIM OKOLNOSTIMA, ISTIČE ČIRGIĆ, U PERIODU EPIDEMIJE DALA JE POSEBAN ZNAČAJ U SMANJENJU RIZIKA ŠIRENJA INFEKCIJE I POTVRDILA DA SU STRATEŠKA OPREDJELJENJA FONDA U POTPUNOSTI OPRAVDANA medicinskim osobljem, a onda i osiguranika sa šalterskim službenicima Fonda. Najviše kontakata, više od 200.000, izbjegnuto jee na primarnom nivou zdravstvene zaštite koji je bio pod najvećim udarom i rizikom”, smatra Čirgić. Od početka uvođenja vanrednih mjera, do juče, dodaje,

bilježe 580.083 posjete portalu eZdravlje. Po servisima najviše posjeta je zabilježeno na eZakazivanje 87.174; eRecepti su imali 59.302; eNaručivanje 46.343; eNalazi 24.318; eApoteka 12.090; eOsiguranje 8.801; dok je najmlađi servis eOstvarivanjePrava, koji je počeo sa radom 18. maja zabilježio 403 posjete. “Dakle, platforma koja je projektovana i rađena za ostavarivanje usluga elektronskim putem u redovnim okolnostima u periodu epidemije dala je poseban značaj u smanjenju rizika širenja infekcije. Ovo je potvrda da su strateška opredjeljenja Fonda u potpunosti opravdana, što nam daje podstrek za dalji ubrzani razvoj i širenje platforme, kakvom se može pohvaliti malo koji zdravstveni sistem u mnogo razvijenijim i bogatijim državama”, zaključio je Čirgić.

Vojnici, zakletva je izjava ljubavi, ona je zavjet budućnosti i biljeg prošlosti. Od danas ste zakleti državnom idealu, stoga služite vjerno kao što su vaši preci svaku svoju bit utkali u opstanak i postojanje Crne Gore, poručio je juče ministar odbrane Predrag Bošković na polaganju zakletve dobrovoljaca i vojnika po ugovoru. Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Bošković je to kazao na svečanosti koja je organizovana u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu, gdje su prisustvovali načelnik Generalštaba Dragutin Dakić i saradnici. Ministar je rekao da se Crna Gora nikada nije dala vezati, podsjećajući na nasljeđe kraljeva Mihaila i Bodina, Balšića, Crnojevića i Petrovića, a potom i na Trinaestojulski ustanak. “Znali su sinovi i kćeri Crne Gore da u svojim prsima ne nose samo svoje srce već i snagu svojih otaca palih na vječnoj straži slobode. Nad

Čestitke učenicima direktorica škole Zdenka Mišković uputila je putem fejsbuk stranice škole: “Dragi učenici, neobično i sa pomalo sjete proslavljamo 10 rođendan. Veliki dan za slavlje, a u školi tišina. Naša druga kuća nas čeka, željna vaših koraka i smijeha. Zapisali smo jednom da “Ko uči, vrijedi” i potvrdili da je zaista tako. Učili ste kako se čuva zdravlje, porodica, kako se povećava mogućnost da se vratimo nekadašnjem životu. U životima svih

nas škola zauzima posebno mjesto. Veza nastavnik – učenik samo pod krovom škole ima svoju pravu čvrstinu. Nedostajemo jedni drugima, to ste pokazali i prilozima napravljenim za Dan škole. Govorite stihove, pjevate, igrate i slikate. Najljepše riječi i najdublje emocije upućujete našoj prekrasnoj slavljenici. U svom srcu ne poznajete distancu već ste je čvrsto prigrlili. Dan za slavlje – naš dan! Srećan Dan škole”, poručila je Mišković. J.V.Đ.

Pred njihovom bestidnošću previše je išta reći, a premalo išta uraditi. Pred prodajom sopstvene otadžbine nećemo ćutati kao prije. Kao vazda mi ćemo svoju riječ reći, reći za sva vremena – Sljedujte biti dostojni potomci, jer i vi ćete jednom biti nečiji preci, pa neka se pasovi koji se rađaju imaju po kome zboriti”, poručio je ministar odbrane. Obraćajaći se prisutnima načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore brigadni general Dragutin Dakić saopštio je da se vojnici zakletvom obavezuju na život u službi otadžbini i svom narodu, od čega ne postoji plemenitiji i časniji zadatak. “Budite ponosni jer slijedite korake svojih predaka, koji su, poput vas, služeći svojoj zemlji oružjem i hrabrošću izborili da danas budemo slobodni i svoji na svome. Poput njih, gajite viteške ideale, oličene u riječima ‘čojstvo i junaštvo’ – čuvajte sebe od drugoga, ali i druge od sebe”, istakao je Dakić. M.I.

Bošković na polaganju zakletve dobrovoljaca i vojnika po ugovoru

ORICE

e obilježili 10 godina rada

ovim nebom gordio se vijek nad gordim vjekovima, a ovaj minuli iznjedrio je antifašizam, crnogorsku legitimaciju za vrata civilizacije”, istakao je Bošković, naglasivši da su Crnogorci tako krčili staze slobode. On je poručio da su crnogorski slobodari najsvečanije proslavljali život polažući ga u ime slobode, za koju su znali da je dostižna. “Iz te strašne kolijevke vaskrsnula je 2006. godine obnovljena Crna Gora”, rekao je on. Bošković je pozvao vojnike da budu dostojni nasljednici generacija iz vjekova za nama. “Ne dajte da nas zavaraju tuđi hvalospjevi, već pouzdano stojte na braniku naše Crne Gore, jer naspram pomenutih velikana i boraca za nezavisnost Crne Gore stoje bezumne ideje o nestaknu sopstvene domovine. Mučno li je gledati kako kliču drugoj državi i kako više vole tuđu istoriju od sopstvene.

U CRNOJ GORI OD KORONA VIRUSA OPORAVILE SE DVIJE OSOBE

SAMO JEDAN OBOLJELI OD COVID-19

Laboratorije Instituta za javno zdravlje završile su juče analizu 164 uzorka na infekciju novim korona virusom na osnovu kojih je utvrđeno da su se opravila dva oboljela od Covid-19, tako da je broj trenutno oboljelih jedan i to u Gusinju. “Među obrađenim uzorcima utvrđen je i pozitivni nalaz koji se vodi kao importo-

van slučaj. Riječ je o stranom državljaninu koji je učestvovao u prometu roba. Rezultati ponovljenih testiranja su bili negativni što ukazuje da se najvjerovatnije radilo o infekciji koja je bila u završnoj fazi, sa relativno malim brojem virusnih kopija čime je potencijalna zaraznost pacijenta minimalna. Zbog prisutnog, ia-

ko objektivno malog epidemiološkog rizika, osobe koje su bile u kontaktu sa oboljelim su identifikovane i preventivno smještene u samoizolaciju. Njihovo stanje uz periodično uzorkovanje će se pratiti u narednim danima dok se dalje epidemiološko istraživanje nastavlja”, saopštili su iz Instituta. J.V.Đ.

27 POČELO POLAGANJE MATURSKIH I STRUČNIH ISPITA ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

DRUŠTVO

Polaganje maturskih i stručnih ispita počelo je juče u crnogorskim srednjim školama, eksternim ispitima iz crnogorskog - srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, kao i albanskog jezika i književnosti. U skladu sa preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela, polaganje je, u cilju sprečavanja širenja korona virusa, organizovano pod posebnim uslovima. Ispiti su organizovani prema preporukama Instituta za javno zdravlje, među kojima je držanje obavezne distance od dva metra, raspored sjedjenja po redovima koji osigurava maksimalnu fizičku distancu i drugo. U podgoričkoj Gimnaziji “Slobodan Škerović” učenici su tako na polaganje dolazili u grupama od po 12 učenika. “Ulazi po 12 učenika, kako bi držali distancu. Ulazi se na dva ulaza gdje mi provjeravamo ko je u kom

odjeljenju, pokažemo im gdje da uđu i ukoliko nemaju, dijelimo im maske. Na ulazu u školu dezinfikuju ruke. Od jutros nije bilo velike gužve, organizacija je dobra i nije bilo problema”, kazao je Dnevnim novinama profesor fizičkog vaspitanja u Gimnaziji Marko Garčević koji je učenike dočekivao na ulazu u dvorište škole.

■ IMALI SMO

VREMENA DA SE SPREMIMO

Tokom prethodnih mjesec dana, učenici su se za polaganje pripremali putem elektronske platforme, što im, kako kaže maturantkinja Andrea Ćetković, nije predstavljalo problem. “Sve nam je jasno što se tiče pravila i ništa nam ovo ne predstavlja problem. Imali smo za vrijeme pan-

demije mjesec dana da se spremamo za ispit. Što se tiče cijele ove situacije, mi nismo imali klasične časove pripreme, ali ipak se nadamo da će sve biti kako treba”, rekla je Ćetković. Da im epidemija korona virusa nije mnogo poremetila pripremu za maturski ispit, potvrdio nam je maturant Ognjen Jokić, koji podsjeća da su se za ovaj test pripremali prethodne četiri godine. “Kao i svakoj generaciji, tako i našoj, ovo stvarno predstavlja jednu obavezu i čast, obavezu za koju smo se pripremali četiri godine i danas nećemo testirati ono što smo učili u proteklih mjesec dana sami ili uz pomoć profesora, već sve ono što smo stekli u obrazovanju kroz jedan lijepi period koji nazivamo gimnazijsko školovanje”, naglašava Jokić. On objašnjava da su se za maturski ispit u prethodnom periodu uglavnom pripremali ispunjavajući testove koji su bili na sajtu Ispitnog centra. “Mi smo prihvatili to da ćemo da polažemo i spremili smo se. Što se mene tiče, ja sam se spremao jedan duži period, radio sam po jedan test dnevno i nije mi bilo toliko naporno”, ističe Jočić.

■ KRUNA ČETVOROGODIŠNJEG RADA

Učenici su na ulazu u školu dobijali maske

U upravi škole su zadovoljni ozbiljnošću kojom su

Foto: Dejan Lopičić

Radili testove pod maskama, ali nije bilo problema

pristupili učenici ovakvoj vrsti organizacije, kazala je direktorica Gimnazije Zoja Bojanić-Lalović. Ona smatra da su maturanti spremni za polaganje, s obzirom da su ih pripremali tokom prethodne četiri godine. “Mi njih četiri godine pripremamo za maturski ispit. On je kruna njihovog četvorogodišnjeg rada, što znači da naši profesori sa njima kroz dodatnu nastavu koja je jednim dijelom orijentisana i na pripremu za maturski ispit učenika, sprema još od septembra, a već prethodnih godina, sve što se radi, vodi se računa o tome da se djeca pripremaju da savladaju tehniku izrade maturskog rada”, rekla je Bojanić-Lalović. Ona naglašava da su od septembra planom dodatne nastave organizovani časovi pripreme za maturski ispit, tako da su profesori do 16. marta do kad je vaspitno obrazovni proces tekao u školama, radili redovno sa učenicima. “Od 16. marta oni su se

prelaskom na onlajn nastavu prilagodili tom procesu i uz pomoć alatki davali učenicima da obnavljaju gradivo i da pripremaju zadatke koje su im dostavili. Odlukom Ministarstva prosvjete da iz crnogorskog jezika budu isključena djela iz četvrtog razreda, u velikoj mjeri im je olakšano. Ovo što su od ranije spremili, mislim da im je svježe”, dodaje Bojanić-Lalović. Podsjećamo, eksterni maturski i stručni ispit iz prvog stranog jezika je 30. maja, a eksterni maturski i stručni ispit iz matematike 1. juna. Termini polaganja za polumaturante su: iz crnogorskog - srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti te albanskog jezika i književnosti 27. maja; iz matematike 28. maja; iz predmeta po izboru 29. maja. M.I.

Prije ulaska učenika u učionice i nakon polaganja, stolovi se dezinfikuju

BIĆE MATURSKOG BALA, MAKAR DOGODINE

Pored specifičnih uslova pripreme i polaganja maturskog ispita, maturanti su ove godine uskraćeni za maturski bal, što im je teško palo. Ipak, Ognjen Jokić vjeruje da će imati priliku da se okupe, pa makar i sljedeće godine.

“Što se tiče maturalnog bala, žalimo što se nije održao, ali isto tako smo uvjereni da će se održati kad tad, pa makar to bilo i sljedeće godine. Ono što sam siguran je da ga mi željno iščekujemo, kad god da se održi i da ćemo svi doći”, kazao je Jokić.

CRNA GORA 28 PREDSJEDNIK OPŠTINE BAR DUŠAN RAIČEVIĆ U RAZGOVOR ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

U BAR DOLAZE ČETIRI N HOTELSKA SVJETSKA OP P redsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je u intervjuu za Dnevne novine da je lokalna uprava u prethodnom periodu izmirila sve obaveze, ali i započela i završila nekoliko važnih infrastrukturnih projekata, te da su postigli značajne rezultate i kada su u pitanju druge oblasti. Ističe da su, uprkos brojnim izazovima, uspjeli da odgovore svim zahtjevima i da u značajnoj mjeri unaprijede rad. On očekuje da će Bar u narednih tri do pet godina biti visoko pozicioniran na turističkoj mapi Mediterana, s obzirom da je u ovaj grad najavljen dolazak četiri najveća svjetska hotelska operatora. DN: Pandemija novog korona virusa tema je broj jedan u čitavom svijetu. Crna Gora danima nema novooboljelih slučajeva i postoje ozbiljne naznake da postane corona free destinacija. Šta bi to konkretno značilo za Opštinu na čijem ste čelu? Raičević: Crna Gora je pravovremeno i adekvatno preduzela mjere u cilju suzbijanja pandemije i možemo biti među prvim ‘corona free’ destinacijama. Na nivou lokalne uprave smo čak i prije evidentiranja prvih slučajeva preduzeli sve neophodne radnje kako bismo bili spremni za dešavanja za koja smo pretpostavljali da neće ni nas zaobići. Opštinski tim za zaštitu i spašavanje je tokom trajanja pandemije, kroz svakodnevnu komunikaciju, nastojao da bude u funkciji očuvanja zdravlja i života građana. Završetkom pandemije stvoriće se uslovi za intenziviranje aktivnosti privrednih subjekata i turističke privrede, koji bi pono-

vo generisali nove vrijednosti i pokrenuli cjelokupni sistem. Svjesni smo da je najteži period, nadamo se, iza nas, da je i period ekonomske nestabilnosti ispred nas, ali smo svakako spremni da uprkos očekivanim problemima prevaziđemo novonastalu situaciju i sačuvamo održivost javnih finansija i cjelokupnog sistema. DN: Kako će Opština pomoći privredu i građane Bara? Raičević: Opština Bar je u prethodnih skoro dvije godine unaprijedila saradnju sa sektorom privrede i najreprezentativnijom organizacijom Udruženje privrednika grada Bara, i u kontinuiranoj saradnji nastojala da rješava pitanja koja će jačati mali i srednji biznis, da smanjuje biznis barijere, što će u konačnom rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta. U tom pravcu je već u Odluci o Budžetu za 2019. godinu opredijelila sredstva u iznosu od 100.000 eura za podršku preduzetništvu i 35.000 eura za podršku ženskom preduzetništvu, na osnovu čega su i isplaćena bespovratna sredstva u iznosu od oko 124.000 eura po ovom osnovu kao podsticajne mjere za unapređenje postojećih i pokretanje novih biznis ideja. Udruženje privrednika Bara je obezbijedilo 1.700 paketa pomoći najugroženijima.

Naša očekivanja su da će Bar u naredne tri do pet godina biti pozicioniran visoko na turističkoj mapi Mediterana, prije svega zbog očekivanog dolaska četiri najveća hotelska operatora sa kojima investitori sa teritorije barske opštine su već u poodmakloj fazi ugovaranja saradnje.

Sačinili smo ozbiljnu analizu lokalnih javnih finansija u novonastalim okolnostima i u skladu sa tim predložili niz mjera i zaključaka koji su usvojeni na sjednici SO. Možemo reći da je Opština Bar vodila računa o sektoru privrede i da je na osnovu ovako predloženih mjera, zaključaka i akata pružila već u ovoj godini doprinos sektoru privrede od oko 1.000.000 eura. DN: Koji su najznačajniji projekti koji vas očekuju u narednom periodu? Raičević: Svakako da je jedan od važnijih projekata nastavak rješavanja pitanja vodosnabdijevanja bezvodnih područja, što je jedan od prioriteta lokalne uprave od početka mog mandata. Takođe, očekuje nas i intenziviranje radova na izgradnji nadvožnjaka prema Bjelišima i uređenje saobraćajnica na prostorima mjesnih zajednica, gdje su već ugovoreni radovi od oko 2.211.000 eura. Takođe nas očekuje i završetak objekata Kuće maslina u Starom Baru u vrijednosti od oko 1.000.000 eura, završetak adaptacije Palate 85 u Starom gradu za potrebe kreativnog haba, te radovi u vrijednosti oko 347.000 eura za uređenje enterijera Arhiepiskopske palate koja će biti stavljena u funkciju prvog Arheološkog muzeja grada Bara. Paralelno sa ovim investicijama, planirano je uređenje Trga Vladimira i Kosare u iznosu od 200.000 eura, kao i uređenje kaldrme u Starom Baru za šta je Opština Bar opredijelila sredstva u iznosu od 150.000 eura. U toku je izrada potrebne projektno-tehničke doku-

mentacije koja će definisati da ovi projekti budu usaglašeni sa ambijentom u kojem se nalaze. U narednom periodu moramo ostati posvećeni i intenziviranju saradnje sa Vladom i Upravom za saobraćaj po pitanju realizacije jednog od, mogu reći, najznačajnih projekata u Opštini Bar, a to je rekonstrukcija putnih pravaca Virpazar Sutorman - Biskupada i Biskupada Vladimirske Krute. Vlada je u novembru prihvatila inicijativu Opštine Bar za prekategorizaciju ovih putnih pravaca i u toku je izrada projektne dokumentacije za putni pra-

vac Biskupada - Vladimirske Krute. Ovaj projekat zaista smatram izuzetno važnim, posebno imajući u vidu činjenicu da bi se izgradnjom ovih putnih pravaca u velikoj

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

CRNA GORA

RU ZA DNEVNE NOVINE: ZLOUPOTREBA VJERSKIH OSJEĆANJA,

NAJVEĆA PERATORA mjeri smanjile saobraćajne gužve na Jadranskoj magistali u toku ljetnjih mjeseci, unaprijedila bezbjednost saobraćaja prema graničnom prelazu Sukobin, i stvorili uslovi za dalji razvoj područja kroz koja ovi putni pravci gravitiraju.

DN: Prije nekoliko mjeseci Luka Bar je označena kao glavna luka za snabdijevanje tečnim gasom koji bi SAD izvozila prema Jugoistočnoj i Centralnoj Evropi. Međutim, došlo je do pandemije novog virusa, tako da u javnosti nije bilo više informacija o ovom projektu. Da li se nešto na tom planu dešava i koliko bi taj posao bio značajan? Raičević: AD “Luka Bar”, kao jedna od najvećih crnogorskih kompanija, jeste pokretač ekonomskog razvoja i Bara i cijele Crne Gore. Menadžment ovog preduzeća posvećeno i predano radi na maksimalnom iskorišćavanju njegovih potencijala sa ciljem očuvanja tradicije odgovornog po slovanja, doprinoseći bržem ekonomskom ra z vo j u

države i pozicioniranju Bara i Crne Gore kao najznačajnijih tranzitnih centara regiona. Izgradnjom terminala za tečni prirodni gas, kako je planirano prostorno-planskim dokumentima za područje luke, nakon realizacije finalne faze projekta, obezbijedilo bi se 20.000 m3 rezervoarskog kapaciteta, a glavni elementi terminala bi bili rezervoari različitih kapaciteta, pumpe, cjevovodi, sigurnosni sistemi i dr. Ovaj projekat je prepoznat kao razvojni projekat AD “Luka Bar”, i njegovom realizacijom bi se znatno povećali postojeći lučki kapaciteti, obim pretovara, pa samim tim i prihoda, ne samo za Luku Bar već i za sve one subjekte koji su na različite načine uključeni u proces pružanja lučkih usluga, sa direktnim ili indirektnim pozitivnim uticajem na privredu Bara i Crne Gore u cjelini. Projekat pored ekonomskih benefita ima i jednu specifičnu dimenziju - realizovao bi se u skladu sa globalnim trendovima vezanim za dostizanje ciljeva održivog razvoja u odnosu na smanjenje emisija štetnih gasova u atmosferu, što je posebno aktuelno u pomorstvu. Shodno iskazanom interesovanju investitora, u AD “Luka Bar” se radi na pripremi dokumentacije za realizaciju pretkvalifikacionog postupka za izbor strateškog partnera za realizaciju projekta izgradnje Terminala za tečni prirodni gas i očekuje se, prema okvirnom planu aktivnosti, da javni poziv za podnošenje prijava bude objavljen u drugoj polovini juna 2020. godine. DN: Šta se dešava sa valorizacijom lokaliteta Maljevik? Raičević: Pravna problematika oko projekta na Maljeviku je gotovo više od deceniju opterećivala Opštinu Bar i onemogućavala da

POSLJEDNJI TRZAJ IZAZIVANJA PODJELA DN: Svjedoci smo da je tokom proteklih mjeseci bilo dosta pokušaja destabilizacije Crne Gore. S obzirom da je Bar mješovita sredina, kakva je situacija u ovoj opštini? Raičević: Proces destabilizacije Crne Gore je na različite načine i u različite forme kontinuiran u dužem periodu koji je iza nas, uglavnom od istih struktura, ali uvijek u prepoznatom modelu i ustaljenoj matrici, zavisno od vremena u kojem se nalazimo. To su procesi sa kojima se naša država suočavala prije i nakon proglašenja nezavisnosti, vjerujući da te strukture je-

se na tom lokalitetu izgrade planirani turistički kompleksi koji bi bili u funkciji razvoja turizma visoke kategorije. Na bazi ovakvog uvjerenja smo intenzivirali komunikaciju sa investitorom i vlasnikom zemljišta, kompanijom “Sonuba Montenegro” sa ciljem rješavanja ove višegodišnje problematike, smatrajući da je u interesu dvije strane, ali prevashodno da je u interesu grada da nađemo način da i stvorimo potrebne pretpostavke za početak izgradnje. Opština Bar je kroz usvajanje Prostorno-urbanističkog plana Bar i izmjena i dopuna DUP-a “Sutomore centar” stvorila preduslove za mogućnost izgradnje planiranih objekata kroz detaljnu razradu u ovim planskim dokumentima. Skupština Opštine Bar je 24. aprila 2019. donijela Odluku o davanju saglasnosti na Sporazum o međusobnim pravima i obavezama Opštine Bar i firme “Sonuba Montenegro” sa ciljem sporazumnog rješavanja sudskih sporova i otklanjanja pravnih barijera za realizaciju projekta. U dosadašnjem periodu je došlo do mirnog rješavanja pravne problematike koja je postojala između dvije strane, kao i intenziviranje komunikacije sa nadležnim organima i institucijama po pitanju izdavanja neophodne dokumentacije. Riječ je o složenom postupku akumuliranom u dugom periodu koji je iza nas i složićete se da je neophodno vremena da se ovakva investicija pokrene. Mogu da kažem da lokalna uprava kao i nadležni državni organi ulažu sve napore da se stvore sve pretpostavke za što skoriji početak gradnje na tom prostoru. Međutim, pored ovog projekta, uspostavljena je sarad-

dino na taj način mogu ugroziti tada nezavisnost, a danas evropski put Crne Gore i put koji vodi u društvo najrazvijenih demokratskih država svijeta. To nijesu uspjeli ni tada, ni sada, jer je Crna Gora u međuvremenu nezavisna država, članica NATO saveza i vjerujem prva naredna članica EU. Događaji koji su nam u tom kontekstu vremenski najbliži, a koji se odnose na pokušaj destabilzacije, vjerujem da su posljednji pokušaji tih struktura da ugroze integracione procese Crne Gore. Takvi destruktivni pokušaji ugrožavanja nacionalnja i po pitanju izgradnje elitnog turističkog naselja u Čanju, i sa kompanijom “Čanj Investment” i njihovim poslovnim partnerima iz oblasti turizma, čija je namjera da razvijaju turističku zonu na ovom prostoru i tako kreiraju nove brendove koji će privući goste visoke platežne moći. Naša očekivanja su da će Bar u naredne tri do pet godina biti pozicioniran visoko na turističkoj mapi Mediterana, prije svega zbog očekivanog dolaska četiri najveća hotelska operatora sa kojima investitori sa teritorije barske opštine su već u poodmakloj fazi ugovaranja saradnje. DN: Poznato je da Opština Bar ima određene probleme sa vodosnabdijevanjem koje polako rješava, šta je do sada učinjeno i šta predstoji u budućem periodu? Raičević: Pitanje vodosnabdijevanja je jedno od najvažnijih pitanja kako za lokalnu upravu, tako i za područja koja imaju višedecenijski problem sa nedostatkom vode, a koja su u međuvremenu postala važna turistička mjesta ili područja sa razvijenim sektorom poljoprivrede i poljoprivrednim gazdinstvima, prije svega ovdje misleći na područje Mrkojevića, kako priobalnog, tako i seoskog područja. Krajem 2019. godine završena je izgradnja Rezervoara Zaljevo I sa priključkom na Regionalni vodovod, kao i izgradnja vodovodne mreže za naselje Zaljevo i prva faza vodovodne mreže za naselje Sveti Ivan ukupne investicione vrijednosti od 990.000 eura. Takođe je završena i izgradnja druge faze vodovodne mreže za naselje Sveti Ivan u vrijednosti od oko 110.000 eura i u toku su radovi na pri-

nih državnih interesa kroz različite forme okupljanja nijesu svakako zaobišle ni Bar. Pokušaji zloupotrebe vjerskih osjećanja i ubjeđenja ljudi u političke svrhe su zadnji trzaj izazivanja podjela i nestabilnosti. U Baru su vjekovima iza nas živjeli pripadnici različitih vjera i nacija i mnogo veće sile i osvajači koje su prolazili ovim prostorom nijesu uspjeli okrenuti svoje protiv svojih, te sam u tom pravcu siguran da će Bar odoljeti, a da će građani Bara prioritetno voditi računa o očuvanju svog zdravlja pritom ne ugrožavajući živote najmilijih. ključenju korisnika, čime sa zadovoljstvom možemo reći da u punoj mjeri radimo na rješavanju tih pitanja i da će naselje Sveti Ivan konačno biti u prilici da u svojim domaćinstvima dobije vodu. Već krajem prošle godine ugovorili smo radove na izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže i pristupne saobraćajnice u Ulici bratstva i jedinstva na Velikom Pijesku, i ti radovi, u vrijednosti od oko 325.000 eura, biće završeni početkom narednog mjeseca. To će u konačnom stvoriti preduslove da za ovo turističko mjesto i veliki broj turističkih objekata visoke kategorije bude obezbijeđena komunalna infrastruktura, čime će i stepen razvoja turizma na ovom području biti na višem i zadovoljavajućem nivou. Početkom marta, Opština je sa JP Regionalni vodovodom potpisala Memorandum o saradnji sa ciljem rješavanja višedecenijskog problema vodosnabdijevanja, odvođenja i tretmana otpadnih voda u naseljima Dobra Voda, Veliki Pijesak i Utjeha, gdje prema procjenama ima oko 10.000 stambenih i privrednih objekata. I ovaj projekat će biti komplementaran sa već započetim radovima na izgradnji infrastrukture. Na osnovu potpisanog Memoranduma, Opština Bar će pripremiti nacrt odluke o povjeravanju poslova izgradnje i obavljanja komunalnih djelatnosti javnog vodosnabdijevanja i upravljanja komunalnim otpadnim vodama Vladi Crne Gore, nakon čega će Regionalni vodovod za potrebe projektovanja i izgradnje predmetne infrastrukture zaključiti kreditni aranžman sa EBRDom u iznosu od 12.000.000 eura. M.M.

CRNA GORA

KOTOR: REKONSTRUISAN STARI SAT

Pothodnik gotov do 13. jula Jedno od najreprezentativnijih zdanja kotorske arhitekture iz 15. vijeka, Kula gradskog sata, juče je zasijalo u novom ruhu. Iz lokalne samouprave je najavljen skori završetak i ostalih projekata očuvanja kulturne baštine, a do 13. jula očekuje se i završetak pothodnika koji će povezivati rivu i Stari grad. “Ovo će da bude tek početak svih onih radova koje smo planirali na nivou lokalne samouprave, u smislu zaštite baštine grada Kotora, pod zaštitom UNESCO-a. Vidite i sami da su ti radovi izvedeni veoma kvalitetno. Radili su ih konzervatori iz Crne Gore sa najeminentnijim konzervatorima iz EU”, kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović. Radovi na pothodniku idu

svojim tokom, pa se očekuje da će se završetak radova poklopiti sa Danom državnosti. Aprcović je najavio i okončanje radova na šetnici od citadele do Ljetnje pozornice. “Šetnica je u završnoj fazi sa svim mobilijarom, tj. radi se na zelenim površinama, kao i klupama i rasvjeti. U toku su konzervatorski radovi, odnosno, uređenje šetnice od Gurdića do same citadele. To će biti jedna nova ponuda grada Kotora, i jedan drugačiji pristup svemu onome što nam je ostavljeno u nasljeđe”, poručio je prvi čovjek Kotora. Direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Zoran Mrdak najavio je da će uslijediti projekti sanacije ugroženih djelova zidina, sa analizama šetne staze. I.F.R.

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede u

Završeni projekti p je zajedništvo gar

1.Otvaranje Skupštine i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika.

Otvarajući novoizgrađeni vodovod Stubički kraj – Prijespa u Nikšiću, prilikom radne posjete ovoj opštini, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović kazao je da je ovo jedan od projekata koji potvrđuje da je zajedništvo garant uspjeha. „Pokazali smo zajedništvo u odgovoru na izazove, zajedništvo u stvaranju i zajedništvo u napretku. Ovaj vodovod samo je jedan od brojnih rezultata takvog zajedništva širom Crne Gore”, poručio je potpredsjednik Vlade. Upravo u Prijespi, početkom februara, potpredsjednik Simović je predstavio Program podsticaja projekata u vodoprivredi za 2020. godinu, kada je najavio da je Vlada opredijelila i za ovu godinu više od milion eura za izgradnju 33 seoska vodovoda širom Crne Gore i time rješavanje pitanja vodosnabdijevanja za oko 3.000 domaćinstava.

2.Razmatranje i usvajanje finansijskih izvještaja za 2019. godinu, Izvještaja menadžmenta za 2019. godinu i Izvještaja revizora Društva za 2019. godinu.

■■ Obezbijeđeno vo-

Na osnovu člana 54 Statuta Odbor direktora „Bokakomerc“ AD Radanovići – Kotor saziva

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA za dan 22.06.2020. godine u 11 časova u prostorijama „Bokakomerc“ AD Radanovići - Kotor. Za Skupštinu je predložen sljedeći

DNEVNI RED

3.Donošenje Odluke o razrješenju i izboru članova Odbora direktora Društva. 4.Donošenje Odluke o izboru revizora Društva za 2020. godinu. Dodatne informacije i materijali za sjednicu su na raspolaganju zainteresovanima u prostorijama Društva svakog radnog dana od 10-13h, od 21.05.2020. godine. Predsjednik Odbora direktora

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 ,57/14,28/15 i 42/17) naručilac D.O.O. Vodovod i kanalizacija Bar,Branka Čalovića 2,85000 Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Robe – Pumpi i rezervnih djelova procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000€.Tenderska dokumentacija broj 3258 objavljena je na portalu Direktorata za politiku javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.05.2020 .godine. Lice za davanje informacija Lazović Irena, telefon 030312938, e-mail irena.lecic@vodovod-bar.me.

Na osnovu člana 62 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 42/17) DOO Možura“ Bar,Ul. Branka Čalovića br.13 , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet nabavke je nabavka dizel goriva ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 85.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 2-534/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me 20.05.2020. godine. Lice za davanje informacija Senad Arabelović, telefon 068002266 ,e-mail senad.arabelović@mozura.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Otpadne vode“ DOO Budva, Omladinskih brigada bb Bečići, Budva, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka osnovnih hemikalija za rad - Kreč za stabilizaciju mulja, Ferihlorid za separaciju mulja i testovi (reagensi) za ispitivanje parametara otpadnih voda, po partijama, sa PDV-om 127.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 122/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 20.05.2020. godine. Lice za davanje informacija Bojana Rucović, telefon 067/111-950, e-mail: office@otpadnevode.me.

dosnabdijevanje za 41 domaćinstvo

Kroz projekat vodovoda Stubički kraj – Prijespa, vrijednosti radova u iznosu od oko 200.000 eura, biće obezbijeđeno vodosnabdijvanje za 41 domaćinstvo. Vodovod je zvanično pušten u rad u prisustvu predsjednika Opštine Veselina Grbovića i mještana. Mještani Prijespe posebno su istakli zadovoljstvo činjenicom da su dočekali rješavanje višedecenijskog problema sa vodosnabdijevanjem, da je vodovod, završen u kratkom roku, i to u zahtjevnom trenutku - u vrijeme epidemije COVID-19. “Danas smo ovdje zajedno da bismo iskazali zadovoljstvo zbog zajedničkog rezultata, prije svega mještana, odgovorne lokalne upave, i podrške koja dolazi nezaobilazno od Vlade Crne Gore, u ovom slučaju Ministarstva poljoprivrede. Kada se hoće može se, može se i u ovako teškim uslovima kakvi su bili iza nas, u uslovima kada su se i Nikšić i Crna Gora i svijet suočavali sa velikim izazovom kakav je korona virus. Pokazali smo da se i u takvim izazovnim vremenima moglo vrijedno raditi i završavati projekti od značaja za građane”, poručio je Simović. On je istakao da završetak ovog projekta i današnje otva-

ranje nosi i simboliku 20. maja - Svjetskog dana pčela i to slanjem poruke koju donosi upravo pčelinje društvo i pčelinja zajednica – a to je da je ključ uspjeha u zajedništvu. “Zajedništvo u odgovorima na izazove, zajedništvo u stvaranju i napretku. Bili smo zajedno kada smo stvarali i ovdje u NK i na mnogim drugim adresama širom Crne Gore i bićemo zajedno i u narednom periodu u kojem će i Nikšić i cijela Crna Gora ići putevima napretka”, poručio je Simović. Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović zahvalio je Vladi na podršci i u ovom, jednom od brojnih infrastrukturnih projekata na području opštine, posebno ruralnom dijelu. On je pohvalio angažovanost mještana i saradnju na ovom zahtjevnom projektu, koji je podrazumijevao izgradnju 13 kilometara cjevovoda, primarnog i sekundarnog rezervoara, pumpne stanice, čime su mještani, nakon 100 godina, dobili vodu sa Vidrovana. Pohvalio je nikšićki vodovod za brzo i kvalitetno odrađen posao.

■■ Zadovoljstvo urađenim u Šavniku

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović boravio i u radnoj posjeti Opštini Šavnik.

Tim povodom, on je obišao novoizgrađeni asfaltirani lokalni put Krnja Jela – Bare koji je rekonstruisan kroz Program razvoja ruralnih područja, koji Vlada realizuje sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede (IFAD). Napravljen je i dogovor za nove projekte za unapređenje ruralne infrastrukture i kvaliteta života i rada građana. Potpredsjednik Simović je zajedno sa predsjednikom Opštine Vlatkom Vukovićem i mještanima podijelio zadovoljstvo urađenim. I na ovom projektu, kako je kazao Simović, radili su zajedno Vlada, Opština i mještani, ali i Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede (IFAD). On je podsjetio da je kroz taj projekat prošle godine na nivou Crne Gore asfaltirano više od 35 km saobraćajnica, ističući da je ambicija da u ovoj godini to bude više - preko 40 km u sedam opština obuhvaćenih projektom, izražavajući uvjerenje da će u Šavniku to biti putni pravac za Duži i Dubrovsko, u dužini od sedam kilometara. Prilikom posjete najavljen je i nastavak projekata za rješavanje vodosnabdijevanja, uz podršku Ministarstva koje je već danas prebacilo sredstva u iznosu od 55.000 eura za te namjene, uz dodatnih 75.000 kroz IFAD. Potpisan je i sporazum za rekonstrukciju đačkog doma u kome su smješteni učenici Srednje poljo-

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

u radnoj posjeti Nikšiću i Šavniku

potvrđuju da rant uspjeha

CRNA GORA

Sa jučerašnjeg zasijedanja SO Tivat

Simović u Nikšiću

Tivat: Održana sjednica skupštine opštine

Usvojen set mjera za podršku privredi i građanima privredne škole. Kroz IFAD projekat obezbijeđeno je 10.000 eura za rekonstrukciju, kako bi se učenicima obezbijedili pristojni uslovi.

■■ Na Svjetski dan

pčela kod mladog pčelara u Boanu

Takođe, Simović je tokom posjete Šavniku, a povodom Svjetskog dana pčela – 20. maja obišao mladog pčelara Marka Ćirovića iz Boana. Ćirović ima 170 društava, obezbijedio je dodatu vrijednost jer je sertifikovao svoju proizvodnju kao organsku, koristeći tako i dodatna podsticajna sredstva Ministarstva, koristeći i podrške iz Evropskih pretpristupnih fondova iz prethodnog perioda. „Posebno me ohrabrila nje-

Simović u posjeti mladom pčelaru

gova poruka da je ova godina koja jeste izazovna po mnogo čemu dobro krenula za pčelarstvo i da obećava da bude povoljna. Vjerujem da će njegov optimizam biti opravdan i da ćemo, uprkos svim izazovima koje imamo u ovoj godini, u kojoj smo dali odgovor u odnosu na ono što znači zdravlje i životi naših građana, tokom godine moći kazati da uspješno savladavamo i ekonomske izazove, kroz aktivnosti koje Vlada pokreće u saradnji sa preduzetnicima i lokalnim samoupravama. A onda, kao rezultat svih dobrih odgovora koje smo dali i dajemo, vjerujem da ćemo moći kazati da smo dali konačni ključni odgovor u odnosu na izazove i potrebu daljeg ubrzanog razvoja Crne Gore“, poručio je Simović iz Šavnika. I.F.R.

Odbornici Skupštine su na jučerašnjoj 34. sjednici usvojili su set mjera za podršku privredi i građanima Tivta. Među njima je odlaganje plaćanja poreske obaveze za period od 90 dana za privredne subjekte, čiji je rad bio zabranjen naredbom Ministarstva zdravlja Crne Gore, te odlaganje plaćanja poreza na nepokretnosti za tekuću godinu na način da se plaćanje prve rate odlaže do 31. avgusta, a druge do 30. novembra. Poreski obveznici se oslobađaju plaćanja poreza na nepokretnosti za 2020. godinu, za zemljište koje je registrovano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a taksi udruženja i preduzetnici se oslobađaju plaćanja naknada za licencu, u periodu od 19. marta do 31. decembra. Umanjuje se obaveza plaćanja članskog doprinosa Turističkoj organizaciji za 2020. godinu u iznosu od 50 odsto, a plaćanja lokalne komunalne takse za prvih šest mjeseci 2020. oslobađaju se privredni subjekti, dok se plaćanja zakupnine oslobađaju zakupci poslovnih prostora u vlasništvu Opštine Tivat, u djelatnostima čiji je rad zabranjen tokom epidemije. Posebnom Odlukom predloženo je izvođenje građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone 2020.

Kusovac: Finansije stabilne „Finansijski sistem Opštine Tivat je uravnotežen, ostvarenje budžeta u realnim, očekivanim okvirima, što znači da Tivat u potpunosti nastavlja uspješno, planirano i promišljeno da se suočava sa svim posljedicama svjetske pandemije korona virusa”, saopštio je predsjednik Opštine Tivat, Siniša Kusovac, uoči jučerašnje, 34. redovne sjednice SO. U toku trajanja mjera za sprečavanje i suzbijanje korona virusa, prema njegovim riječima, kapitalni troškovi su svedeni na troškove za realizaciju glavnih i započetih proje-

godine u cilju što kvalitetnije naplate komunalija. Predsjednik Opštine, Siniša Kusovac ocijenio je da je Opština odgovorno i profesionalno bila posvećena zaštiti zdravlja građana, ocjenjujući da je Opštinski tim spremno odgovorio novom izazovu. Juče je na sjednici SO usvojen i Elaborat o opravdanosti reorganizacije JU Centar za kulturu i osnivanju JU Gradska biblioteka i JU Tivatsko pozorište, a Tivat kao posebne ustanove dobija gradsku biblioteku i gradsko pozorište. Sjednici SO nijesu pristvovali odbornici aktuelnog saziva Mirko

kata od izuzetne važnosti. On je naglasio da Opština posluje potpuno stabilno, finansijski sistem je uravnotežen, a ostvarenje budžeta u realnim, očekivanim okvirima. „Na dan 11. maja stanje novčanih sredstava na žiro računu Opštine iznosilo je 890.095,41 eura. Na isti dan prethodne godine stanje je bilo 1.189.579,99 eura. Razlika u odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 299.484,58 eura je posljedica krize prouzrokovane virusom COVID-19, i predstavlja umanjenje od oko 25 odsto“, zaključio je predsjednik Kusovac.

Kovačević, Miomir Abović, Dejan Risančić i Budmir Cupara, koji su na izbornoj listi “Narod pobjeđuje” za predstojeće izbore u Tivtu, koji su naveli da neće da daju legitimitet Skupštini “kojoj je mandat produžen na neustavan i nezakonit način”, prekidanjem izbornog procesa od predsjednika Crne Gore. Predsjednik Skupštine Ivan Novosel rekao je da je sjednica sazvana na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi i Skupština radi legitimno, ocjenjujući da bojkot sjednice nije čin prikladan demokratskim princima. Z.K.

SVIJET

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

KOD BAZE ELGIN U FLORIDI

Novi pad američkih lovaca, srušio se F-35

Američki borbeni avion F-35 srušio se nedugo nakon polijetanja u blizini baze u Floridi. Pilot se bezbedno katapultirao, saopštila je vojska. F-35 “lajning”, koji pripada 58. borbenoj eskadrili, srušio se nedugo nakon polijetanja”, saopšteno je iz vazduhoplovne baze Eglin. Pilot je u stabilnom stanju i nije bilo žrtava ni na zemlji. Avion je izvodio rutin-

ski trenažni let, a razlog pada još nije poznat. F-35 “lajning II” je jednomotorni višenamenski borbeni avion pete generacije, sa umanjenom uočljivošću. Namijenjen je za prevlast u vazdušnom prostoru, borbu protiv ciljeva na zemlji i moru, kao i za izvršavanje zadataka izviđanja. U petak se srušio američki F-22, takođe u Floridi, ali kod baze Tindal.

ODLUKA PREDSJEDNIKA MILANOVIĆA

Hrvati 5. jula idu na parlamentarne izbore

AMERIKA, RUSIJA I BRAZIL ZEMLJE SA NAJV

BROJ ZARAŽENIH VIRUSA PREŠAO P

Prema najnovijim podacima, broj zaraženih u svijetu prešao je pet miliona i iznosi 5.002.254. Do sada je preminulo više od 325.214 ljudi, a oporavilo se skoro dva miliona. Najteže je i dalje pogođen evropski kontinent, gdje je zaraženo više od 1.800.000 oboljelih. “Najzaslužnija” za to je Rusija koja je u prethodnom

Predsjednik Zoran Milanović juče je objavio da će se parlamentarni izbori u Hrvatskoj održati 5. jula ove godine, stoji u odluci koja je poslata iz Kabineta predsjednika. “Predsjednik Republike Zoran Milanović donio je Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, prenio je Index.hr. Prema Odluci o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, izbori će se na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj održati u nedjelju, 5. jula 2020. godine, a izbori na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike

Hrvatske održaće se u subotu, 4. jula i u nedjelju, 5. jula 2020. godine. Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor stupa na snagu 2. juna 2020. godine”, stoji u saopštenju Milanovića. Dan nakon stupanja odluke na snagu počinju da teku izborni rokovi, među kojima i rok od 14 dana u kojem političke stranke, nezavisne liste i kandidati, moraju Državnom izbornom povjereništvu (DIP) da predaju svoje liste. Povjereništvo zatim ima rok od 48 sati da objavi zbirnu listu pravovaljanih listi i kandidatura, čime će krenuti službena izborna kampanja.

periodu zabilježila ogroman porast u broju zaraženih, kojih je sad više od 300.000. Time je ona dospjela na drugo mjesto po ukupnom broju slučajeva, iza SAD, koje su ubjedljivo prve sa 1.570.583 prijavljena slučaja. Zanimljivo u vezi sa SAD je da njeni susjedi, u poređenju sa njom, prolaze sa relativno malim brojem

slučajeva. U Kanadi je do sada prijavljeno skoro 80.000, dok je u Meksiku taj broj još manji i iznosi 54.346. Pored Rusije, na evropskom tlu najgore su prošle Velika Britanija, Italija, Francuska i Španija. Iako te četiri države imaju manje zaraženih nego Rusija, broj smrtnih slučajeva je znatno veći u odnosu na skoro 3.000 koliko ih ima u toj državi. Najmanje mrtvih je u Španiji - 27.778, a najviše u Britaniji - 35.431. Na globalnom planu, više mrtvih od Britanije imaju samo SAD, koje će ubrzo postati prva, a vjerovatno i jedina država sa više od 100.000 mrtvih. Kina, “epicentar” pandemije, trenutno ima samo 85 aktivnih slučajeva. Zanimljivo, tri države koje se nalaze u Indokini (Vijetnam, Laos i Kambodža), kao i Mongolija, nemaju nijedan prijavljen smrtni slučaj od posljedica u vezi sa infekcijom korona virusa, a broj zaraženih se mjeri u stotinama. Broj zaraženih je u velikom porastu u Južnoj Americi. Ubjedljivo

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

SVIJET

EVAKUACIJI HILJADA STANOVNIKA GRADA MIDLEND

PROBIJENE DVIJE BRANE U MIČIGENU

Hiljadama Amerikanaca u Mičigenu naređeno je da evakuišu, nakon što su uslijed obilnih padavina popustile dvije brane, pa gradu Midlandu i istoimenom okrugu prijeti ozbiljna poplava. Guverner Mičigena Grečmen Vitmer proglasio je vanredno stanje u okrugu Midlend jer su brane Edenvil i Senford probijene, što je stvorilo potrebu za hitnom evakuacijom. Ako imate članove porodi-

ce ili voljene osobe koje žive u drugim djelovima države, idite kod njih. Ako ne, uputite se ka nekom od sloništa otvorenih širom zemlje”, apelovao je guverner. Građanima je preporučeno da se sklone na što veću nadmorsku visinu, što je više moguće istočno ili zapadno od reke. “U narednih 12 do 15 sati, grad Midland bi mogao biti pod skoro tri metra vode. Očekujemo istorijski visok vodostaj”, upozorio

je guverner. Oko 3.500 ljudi je za sada obuhvaćeno naredbom o hitnoj evakuaciji. Nije zabilježeno da ima povređenih ili žrtava. Brane su popustile u najgore moguće vrijeme, pošto je masovnu evakuaciju ljudi i okupljanje u skloništima teško izvesti bez rizika od širenja korona virusa. Timovi ljekara se trude da pregledaju ljude koji pristižu u skloništa, a maski i zaštitne opreme ima dovoljno.

VIŠE POTVRĐENIH SLUČAJEVA

OD KORONA PET MILIONA Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je činjenica da SAD imaju najviše zaraženih na svijetu korona virusom “orden časti”. “U određenom smislu, na to gledam kao na dobru stvar jer znači da je naše testiranje mnogo bolje”, rekao je on u Bijeloj kući, prenio je Bi-Bi-Si. Ukupan broj umrlih u Americi se popeo na 91.845, a za više od 1,5 miliona ljudi je potvrđeno da su zaraženi korona virusom od početka pandemije. najgore je prošao Brazil, sa više od 270.000 zaraženih i skoro 18.000 mrtvih. Ta zemlja je tokom 24 časa, od utorka do srijede, zabilježila negativni rekord sa preko 1000 registrovanih smrtnih slučajeva. Brazil je trenutno, po broju oboljelih na trećem mjestu u svijetu, iza SAD i Rusije, prenio je Bi-Bi-Si. U roku od jednog dana, u toj južnoameričkoj zemlji potvrđeno je 17.408 novooboljelih,

a prema procjeni stručnjaka, vrhunac epidemije ne očekuje se prije juna. Brazil je veoma podijeljen po pitanju načina na koji da se odgovori na pandemiju – predsjednik Žair Bolsonaro je više puta umanjivao ozbiljnost virusa i tvrdi da će karantinske mjere koje sprovode regionalni guverneri donijeti više štete ekonomiji, a samim tim i ljudima – nego samom virusu.

POKUŠAJ DA SE MLADI ODVRATE OD PUŠENJA

EU ZABRANILA CIGARETE SA UKUSOM MENTOLA U Evropskoj uniji juče je stupila na snagu zabrana cigareta s mentolom, u daljem pokušaju da se mladi obeshrabre i odvrate od pušenja. Zabrana aromatiziranih cigareta i duvanskih proizvoda stupila je na snagu 2016. godine, ali su proizvodi s tržišnim udelom većim od tri odsto, poput cigareta sa ukusom mentola, do danas bili izuzeti, prenosi SeeBiz. Regulacija je dio EU direktive za duvanske proizvode koja je prihvaćena 2014. godine nakon napornih pregovora, pritisaka industrije i pravnih izazova. Direktiva je takođe naložila da cigarete i duvanski proizvodi na sebi sadrže još eksplicitnija zdravstvena

upozorenja, te da prekrivaju 65 odsto prednjeg i stražnjeg dijela kutije. Ta pravila bi trebalo da smanje stopu pušenja među mladim ljudima. U EU, 26 odsto od

ukupne populacije i 29 odsto mladih Evropljana između 15 i 24 godine puši, a Evropska komisija navodi da je pušenje najveći uzrok prerane smrti u EU.

MARKETING

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St. Br. 24/19 od 18.02.2019. godine, stečajni upravnik D.O.O. „MONTRI“ IGALO - u stečaju, OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine D.O.O. „MONTRI“ IGALO - u stečaju (matični broj: 02152606), i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju, objavljuje peti OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA U skladu sa članom 136. Zakona o stečaju obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, procijenjenu vrijednosti imovine, postupak i uslove za izbor ponuda. 1) Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to: - Nepokretnosti date u LN 444 i 337 - Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: Setaliste 5 Danica br.24 Herceg Novi - Na predmetnoj imovini evidentiran je teret hipoteke u korist Atlas banke a.d. Podgorica

Vrsta nepokretnosti

Opis

Zemljište

444

Herceg Novi

407/2

397

Šume 1 klase

Zemljište

444

Herceg Novi

407/3

Stambeno poslovna zgrada

Stambeni objekat

444

Herceg Novi

407/3

Stambeno poslovna zgrada

Pomoćni objekat

444

Herceg Novi

407/2

Vešeraj

Pomoćni objekat

444

Herceg Novi

407/2

Apartman

Zemljište

337

Herceg Novi

392/5

220

Šume 2 klase

Zemljište

337

Herceg Novi

407/1

501

Šume 1 klase

Procijenjena vrijednost: 847.516,00 € - Napomena: Pomoćni objekti vešeraj i apartman nijesi evidentirani u l.n. a objekti se nalaze na k.p.407/2 2) Postupak prodaje Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom D.O.O. „MONTRI“ IGALO - u stečaju – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ St. Br. 24/19. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 15.06.2020. godine do 14:00 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 16.06.2020. godine, sa početkom u 13.30 časova u kancelariji broj 2. Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. 3) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička (domaća ili strana) lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 20 % od procijenjene vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 20% od procijenjene vrijednosti. Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima . 4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. 5) Kriterijum za izbor najboljeg ponudjaca je visina ponudjenog iznosa. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili odustanak od zaključenja ugovora, povlači za sobom gubitak uplaćenog depozita. 6) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajne upravnice o izboru najpovoljnijeg ponuđača, s tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude (ili zadržati uplaćeni depozit) i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Stečajni upravnik će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Poslije izvršene prodaje stečajni upravnik će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje. Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. Ukoliko procijeni za potrebno, stečajni upravnik u bilo kojoj fazi postupka prodaje, može poništiti raspisani oglas. 7) Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. 8) Podaci o vremenu i mjestu uvida u imovinu koja je predmet oglasa - Svakog radnog dana od 08:00 -15:00 h na naznačenim adresama imovine. Sve potrebne informacije mogu se dobiti na telefon +382(0)67286606. Stečajni račun Društva je otvoren kod Prve banke a.d. Podgorica br. 535-18494-81.

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18I.br.1256/19 Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (“Službeni list Crne Gore” broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca “ERSTE BANK” AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, PIB: 02351242, koga zastupa punomoćnik Zoran Radunović, advokat iz Podgorice, protiv hipotekarnog dužnika: Šutulović Blaža iz Podgorice, ul.Radoja Jovanovića br.30, i kreditnog dužnika: Šutulović Dragana iz Podgorice, Radoja Jovanovića 30, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 21.095,36€, dana 19.05.2020. godine, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI Prva vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Šutulović Blaža iz Podgorice, ul.Radoja Jovanovića br.30, održaće se putem javnog nadmetanja dana 11.06.2020.godine, sa početkom u 12,00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica. Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5303, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to kat.parcela br. 3099, potes R. Jovanovića, po načinu korišćenja njiva 1. klase, površine 289 m2, u obimu prava svojina Hipotekarnog dužnika 1/1, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ br. 325/2012 od 05.12.2012.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Šutulović Draganu, osnovom Ugovora o kreditu LD12339/00045 od 05.12.2012.godine. Procijenjena vrijednost i početna prodajna cijena navedenih nepokretnosti iznosi 53.750,00€. Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 21.095,36€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 30.05.2019. godine, pa do isplate. Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 2.400,01€. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne prodajne cijene nepokretnosti sa svrhom uplate «depozit za učešće u javnom nadmetanju» na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 5401072965 koji se vodi kod «Erste bank» AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije do 10.06.2020.godine. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku «za javno nadmetanje - ne otvaraj». Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos počtne cijene. Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 540-1072965 koji se vodi kod «Erste bank» AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja. Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodajeJavne izvršiteljke Snežane pavličić na dresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222. U Podgorici, dana 19.05.2020. godine Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

DRUGI PIŠU

FRANCUSKO – NJEMAČKI PLAN NA ISPITU

KO ĆE FINANSIRATI OBNOVU U EU POSLIJE KORONE?

inistri finansija Evropske unije još nisu odobrili francusko-njemački plan za fond obnove nakon korone. Previše je pitanja otvoreno. Bespovratna pomoć ili kredit? Ko vraća dug? Iznenađujući predlog pokrenuo je živahnu raspravu u Briselu i mnogim evropskim prijestonicama: kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron hoće da finansiraju obnovu ekonomije EU poslije korona-krize zajedničkim dugovima EU i taj novac isplate određenim regionima i sektorima kao bespovratnu pomoć. Njih dvoje su to najavili u ponedjeljak uveče. A rasprava koja je potom uslijedila je takođe dobra stvar, rekao je komesar EU za ekonomska pitanja Valdis Dombrovskis poslije video-konfrencije sa 27 ministara finansija EU: „Zajednička francusko-njemačka inicijativa pozitivan je signal koji će nam pomoći da nađemo konsenzus.“

■■ KOMISIJA EU HO-

ĆE VIŠE NOVCA ZA OBNOVU

Sljedeće nedjelje Evropska komisija planira da predstavi nacrt budžeta za narednih sedam godina, koji će uključivati fond za obnovu koji su skicirale Njemačka i Francuska. Međutim, prema komesaru Dombrovskisu, 500 milijardi eura koje su predvidjeli Berlin i Pariz je premalo. „Hoćemo da predložimo bilion (1.000 milijardi)“, najavio je Dombrovskis i pojasnio da bi u tu sumu bi trebalo da budu uključeni bespovratna pomoć i krediti zemljama članicama. Kancelarka Angela Merkel i ministar finansija Olaf Šolc prvobitno su se protivili toj bespovratnoj pomoći, ali sada slijede ranije francuske predloge.

■■ ODOBRAVANJE SA JUGA, KRITIKA SA SJEVERA

Zemlje poput Francuske, Italije i Španije koje su, prema prvim procjenama, najviše pogođene krizom zbog korone, žestoko su se zalaga-

le za bespovratnu pomoć koja bi se finansirala kroz zajedničke obveznice EU – takozvane euro-obveznice ili koronaobveznice. Te obveznice bi bile preuzete indirektno, preko zajedničkog budžeta EU, raspodijeljene pod određenim uslovima i trebalo bi da budu vraćene u narednih 20 godina. S druge strane, Austrija, Holandija, Danska i Švedska isto tako žestoko su se protive bespovratnoj pomoći za južne države iz fonda za obnovu. Odmah nakon što se saznalo za francusko-njemački predlog, austrijski kancelar Sebastijan Kurc je rekao: „Naš stav se nije promijenio.“ Predsjedavajući Odboru za budžet Evropskog parlamenta, belgijski poslanik Johan Van Overtvelt, rekao je u Briselu da stav ove četiri „štedljive“ države mora biti shvaćen veoma ozbiljno, iako je Njemačka očigledno promijenila svoj stav. Na kraju mora postojati kompromis. Nemojmo sad gubiti vrijeme“, rekao je on.

■■ MNOGO KORAKA DO FONDA

Svih 27 zemalja EU mo-

raju jednoglasno da usvoje budžet i fond za obnovu, a mora da ih odobri i Evropski parlament. U rezoluciji prošle nedjelje, poslanici su za obnovu tražili 2.000 milijardi eura – četiri puta više nego što su predložile Njemačka i Francuska. Ministri finansija EU razmotrili su taj predlog u utorak. Predsjedavajući tim sastankom, Hrvat Zdravko Marić, nije htio da komentariše rezultat zasigurno kontroverznih rasprava: „Čekamo nacrt budžeta Evropske komisije sledeće nedjelje i onda ćemo to javno komentarisati”. Ministri finansija Njemačke i Francuske zalagali su se za svoj predlog na toj video-konferenciji. Bruno Le Mare ga je nazvao „istorijskim“ korakom za EU. Ugovori EU zapravo sadrže zabranu zaduživanja – koja bi u narednom budžetu Unije trebalo da se zaobiđe jednom filigranskom konstrukcijom: Države EU ne bi izdale zajedničke obveznice direktno, već bi dale garancije Komi-

siji EU koja bi trebalo da ih koristi za uzimanje kredita na privatnim finansijskim tržištima. Ti krediti bi se otplaćivali tokom 20 godina, što je znatno duže od sedmogodišnjeg finansijskog okvira EU.

■■„SUMNJIVO

FINANSIRANJE“

Markus Ferber, predstavnik nemačkih demohrišćana u Evropskom parlamentu zadužen za finansijska pitanja, skeptičan je prema toj konstrukciji: „Razumno je da je plan obnove ciljan i vremenski ograničen, ali finansiranje uopšte nije ozbiljno“. Ako kredite treba otplaćivati tokom dužeg vremenskog perioda, članice EU bi morale jasno da daju do znanja da takođe žele da povećaju svoj godišnji doprinos u budžet EU, rekao je Ferber i naglasio: „Takođe mora biti jasno da je preuzimanje novog duga kroz budžet Evropske unije jednokratna stvar.“ (Dojče vele)

KULTURA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

INTERVJU: IVAN IVANOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR MA

DRŽAVOTVORNA KULTURA OKOSNICA SU NAŠEG DJE

⌦⌦ Jelena Boljević

Matica crnogorska od osni vanja bavi se proučavanjem, čuvanjem i afirmacijom iden titeta crnogorskog naroda i pri padnika drugih naroda koji ži ve u Crnoj Gori, na svim podru čjima duhovnog, naučnog i um jetničkog stvaralaštva. Kako je u razgovoru za Dnevne novine istakao njen generalni sekre tar Ivan Ivanović, ova institu cija se nedvosmisleno zalaže za mir, demokratiju, multikultu ru, građansko društvo, slobodu stvaralaštva, etničku i vjersku toleranciju. U tom cilju Matica crnogor ska okuplja veliki broj ljudi ne samo u zemlji već i svijetu. Cilj Matice crnogorske je afirmaci ja državotvorne kulture i naci onalnog identiteta crnogorskog naroda i pripadnika drugih na roda koji žive u Crnoj Gori i ko ji čine njeno biće. DN: Ove godine proslavljate 20 godina izlaženja časopisa Matica. Zbog okolnosti najnoviji, 81. broj časopisa objavljen je prvo u elekronskoj formi a sada i štampan. Koliko je epidemija COVID 19 poremetila vaše planove i programe? IVANOVIĆ: Matica je nakon uvođenja mjera povodom epi demije Covid 19 rad prilagodila novim uslovima. Bili smo pri nuđeni da odustanemo od pla niranih programa koji podrazu mijevaju kontakt sa publikom, ali uspjeli smo da objavimo dvi je vrijedne i zanimljive knjige

i novi 81. broj časopisa Matica. Knjiga “Ubiše knjaza” Momčila Šaletića bavi se atentatom na knjaza Danila I Petrovića i okol nostima koje su do njega dovele. Drugi naslov “Đurđe Crnojević i žena mu Izabeta”, autora Boška Mijanovića, je romansira na biografija vladara Đurđa Cr nojevića i njegove supruge Iza bete, venecijanske plemkinje. Najnoviji broj Matice je najpri je objavljen u elektronskoj for mi i dostupan je čitaocima od početka aprila preko sajta Ma tice crnogorske, a prije desetak dana je odštapan i distribuiran. Adekvatno novonastaloj situa ciji i dobu digitalizacije odlučili smo da naše izdanje, antologi ju Crnogorska moderna, prire đivača Branka Banjevića, biv šeg predsjednika Matice crno gorske, postavimo integralno na naš sajt i tako crnogorskoj čitalačkoj publici, a prije svega mladima, približimo crnogor sko moderno pjesništvo. Ovim putem ćemo uskoro učiniti do stupnim neke od naših izložbi i izdanja. Nažalost dio progra ma planiranih ne samo u Crnoj Gori već i inostranstvu bili smo prinuđeni da odložimo za vri jeme kada to zdravstvene pri like i mjere budu dozvoljavale. DN: Da li će značajan jubilej časopisa biti obilježen i na koji način? Kako ocjenjujete dosadašnju ulogu časopisa i uticaj koji ima na crnogorsku javnost od pokretanja do danas? IVANOVIĆ: Ove godine bi

ODNOS DRŽAVE I CRKVE U FOKUSU NOVOG BROJA

Iz štampe je izašao novi broj Matice tematski posvećen odnosu države i crkve, koji osvjetljava i problematizuje aktuelne događaje nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kroz radove istaknutih domaćih i stranih autora publici je data prilika da se sveobuhvatno upozna sa tom problematikom, istorijskim kontinuitetom i ute-

meljenjem Crnogorske pravoslavne crkve, položajem i statusom drugih vjerskih zajednica, kao i reagovanjima Matice crnogorske povodom crkvenog pitanja od njenog osnivanja. Matica crnogorska principijelno i kontinuirano ukazuje na neophodnost rješavanja statusa Crnogorske pravoslavne crkve.

Evropeizacija Crne Gore

DN: Jedan od aktuelnih programa naslovljen je Crna Gora na evropskom putu. Šta novo spremate od naslova iz te oblasti? U skladu sa aktuelnim programom Matice crnogorske Crna Gora na evropskom putu, smatramo obavezujućim promišljanje aspekata i proces pristupanja Crne Gore EU. Do sada smo na tu temu imali veći broj tekstova u časopisu Matica te više predavanja i tribina. Ovih dana će iz štampe u našem izdanju izaći studija dr Bojana Jovanovića Evropeizacija Crne Gore: Evropska unija i budućnost crnogorske države. Ova knjiga će, vjerujemo, značajno proširiti uvide istraživača i političara, a posebno je važna za ukupnu crnogorsku javnost jer se nalazimo na pragu integracije u EU. Jovanovićeva studija nudi ne samo nove interpretacije već i temeljito preispituje glavne koncepte teorijskih pravaca evropskih integracija. lježimo dvadeset godina od pokretanja časopisa za druš tvena pitanja, nauku i kultu ru Matica. To nas obavezuje da prigodnim tribinama i medij skim predstavljanjem ukaže mo na ovu, za crnogorske prili ke značajnu godišnjicu. Časopis Matica predstavlja identitetski brend i svojevrsnu potvrdu mi sionarske djelatnosti Matice cr nogorske. Časopis se bavio naj značajnijim pitanjima vezanim za Crnu Goru i njegov ukupan tiraž premašuje 46.000. U Ma tici je tekstove objavilo više od 480 autora iz Crne Gore i ino stranstva sa ukupno 1.347 pri loga, na preko 34.000 strana. Od prvog broja, objavljenog u aprilu 2000. godine glavni i od govorni urednik je Marko Špadijer, koji je ujedno i najzasluž niji za uspjeh časopisa. Danas

možemo reći da je časopis Ma tica ispunio ciljeve zbog kojih je pokrenut i da je upotpunio i obogatio crnogorsku kultur nu scenu. DN: Važan segment vašeg rada je osvjetljavanje i obilježavanje velikih datuma i ličnosti naše istorije. Prošle godine veliki doprinos dali ste proslavi jubileja crnogorskog štamparstva, godinu ranije stotoj godišnjici Velikog rata, šta je u fokusu ove godine? IVANOVIĆ: Matica crnogor ska u granicama mogućnosti prati i obilježava značajne go dišnjice iz istorijske i kulturne prošlosti Crne Gore. Prošle go dine smo to uradili realizaci jom izložbe o crnogorskom ći rilskom štamparstvu, godinu prije toga zaokružili naše bav ljenje Crnom Gorom povodom 100 godina od Prvog svjetskog rata 1918-2018. Ove godine nam je u fokusu 160 godina od ubi stva knjaza Danila I Petrovića. Smatrali smo da treba posvetiti dužnu pažnju raskrivanju ste reotipa, nenaučnih, politikant skih i neobjektivnih stavova o ličnosti i djelu ovog vladara iz dinastije Petrović Njegoš. Pri premajući se za ovu godišnji cu objavili smo knjige Politič ki spisi knjaza Danila Petrovi ća Njegoša, priređivača Živka Andrijaševića, zatim studiju Saše Brajović Portreti knja za Danila I Petrovića Njegoša i upravo izašlu iz štampe knjigu Momčila Šaletića “Ubiše knja za”. Činjenica da sva tri naslo va već imaju više izdanja govo ri o interesovanju naše publike za ličnost i djelo knjaza Danila i potrebu da ona bude objektivno sagledana, zasnovano na isto rijskim činjenicama. Matica cr nogorska je pokrenula inicija tivu da se ove godine, kada se navršava 160 godina od ubistva knjaza Danila, u Kotoru posta vi spomen ploča. Planiramo da ovim povodom u više gradova predstavimo svoja izdanja po svećena knjazu Danilu. DN: Šta biste još izdvojili među planiranim izdavačkim projektima?

IVANOVIĆ: Matica crnogor ska priprema publikovanje fo totipskog izdanja Psaltira s po sljedovanjem (1495) iz štampa rije Đurđa Crnojevića, na osno vu primjerka koji se čuva u Naučnom arhivu Bugarske aka demije nauka. Ovo će biti kru na aktivnosti i saradnje sa in stitucijama kulture u Republici Bugarskoj i prije svega sa Nauč nim arhivom Bugarske akade mije nauka. Nakon restauracije koju je finansirala Matica crno gorska, u skladu sa potpisanim ugovorom o suizdavaštvu, do bili smo nedavno i digitaizova ni primjerak Psaltira od bugar skih kolega. Preostaje nam još dosta posla do objavljivanja ko je planiramo do kraja ove godi ne. Urednik ovog izdanja je ista knuti član Matice crnogorske i najveći autoritet na ovom po lju u Crnoj Gori prof. dr Božidar Šekularac.Tokom ljeta ćemo objaviti i zbornik radova s nauč nog skupa Crna Gora tri deceni je nakon rušenja Berlinskog zi da, koji je krajem prošle godine Matica u saradnji sa Centrom za geopolitiku i Filozofskim fa kultetom organizovala u Nikši ću. U pripremi je i knjiga “Crno gorske pozorišne teme – eseji o savremenom pozorištu” autora Janka Ljumovića, kao i studija Adnana Prekića “Političke ide je i ideologije u Crnoj Gori 1945– 1955”. Pored redovna četiri bro ja časopisa Matica planiramo, ukoliko nam to finansije dozvo le, objavljivanje više vrijednih i potrebnih knjiga. DN: U vašim aktivnostima pažnju posvećujete izložbama ali i animiranju najmlađe publike. Šta možemo očekivati na tim poljima? IVANOVIĆ: Posebno bih iz dvojio izložbu posvećenu kultu Blažene Ozane Kotoranke, ko ja porijeklo vodi iz sela Releza u Lješanskoj nahiji. Ona je prva žena sa prostora Crne Gore koja je proglašena sveticom u kato ličkoj crkvi. Naglasio bih da ovu izložbu realizujemo u saradnji i uz pomoć Kotorske biskupi je, što nam predstavlja poseb no zadovoljstvo i na čemu im

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

ATICE CRNOGORSKE

A I IDENTITET ELOVANJA DOSLJEDNO PROTIV NASILJA I ASIMILACIJE

DN: Matica crnogorska je nastala kao reakcija jednog dijela crnogorskih intelektualaca na dešavanja s početka devedesetih godina prošlog vijeka, ugrožavanja crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta. Kako vidite poziciju danas? IVANOVIĆ: Svoj stav smo nedvosmisleno iskazivali reagovanjima i saopštenjima, insistirajući uvijek na javnosti svoga rada. Potvrda i svjedočanstvo toga su Godišnjaci Matice crnose zahvaljujemo. Usmjereni na aktivnosti kojima treba animirati mlade, predstaviti im i učiniti dostupnim najvrjednije iz našeg kulturnog nasljeđa, namjeravamo da dio programa realizujemo u saradnji sa školama. Potreba da mladima približimo naše kulturno nasljeđe, navela nas je da osmislimo projekat za osnovne i srednje škole o istoriji crnogorskog štamparstva XV i XVI vijeka. Građu o Crnojevića štampariji i Božidaru Vukoviću Podgoričaninu predstavili smo preko ilustrovanih panoa, na prijemčiv i moderan način, ali je početak realizacije odložen zbog aktuelne situacije sa Covidom 19. DN: Saradnji sa dijasporom posvećujete veliku pažnju od osnivanja, kakvi su planovi na tom polju? IVANOVIĆ: Saradnja sa zajednicama Crnogoraca iz okruženja planirana je i ove godine realizacijom programa u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske. Aktivnosti i programe naših povjereništava u okruženju, u svjetlu sve veće asimilacije i gubljenja nacionalnog osjećaja, izraženije u svakoj novoj generaciji, smatramo neobično važnim i neophodnim. Nažalost limitirana i nedo-

gorske koji transparentno prezentuju naš rad i finansijsko poslovanje. Kako tada tako i danas Matica crnogorska je dosljedna u borbi protiv nasilja, manipulacije i asimilacije. Ta iskušenja su kontinuirana i svjedočimo im i ovih dana. Postaje, vjerujemo svima, jasno da je pred nama, ne tako dugi period, u kojem je neophodno zaokružiti crnogorski nacionalni i državni identitet. U suprotnom može nastupiti retrogradni proces rastakanja dosadašnjih postignuća. voljna finansijska sredstva nas dugi niz godina primoravaju da mnoge projekte, ne samo u okviru izdavačke djelatnosti, odlažemo ili realizujemo u skraćenom obimu. Ova godina bi zbog nastupajuće ekonomske krize izazvane svjetskom pandemijom mogla ugroziti i ovako skroman budžet Matice i dovesti nas u još veća iskušenja. Vjerujemo da će narednih godina biti bolje što se tiče finansija, a ove moramo prihvatiti i solidarno podijeliti teret dolazeće recesije. DN: Da li je teško za sve programe obezbijediti potrebna finansijska sredstva? IVANOVIĆ: Matica crnogorska se trudi da njeni programi imaju visok kvalitet, osvješćuju crnogorsko biće i afirmi-

šu multietničku i građansku Crnu Goru. Ciljevi i vrijednosti za koje se zalažemo, u našem društvu se sukobljavaju sa preovladavajućim neoliberalizmom, nacionalnim relativizmom i nažalost, u jednom dijelu, nerazumijevanjem uloge kulture za opstanak malobrojnog naroda kao što je naš. Potreba da nedvosmisleno iznese svoj stav, da stalno promišlja crnogorsku zbilju, ostane nezavisna i emancipatorska, Matici crnogorskoj ne donose zadovoljavajući status i odgovarajuću finansijsku podršku. Ne preostaje nam drugo nego da nastavimo misiju i istrajavamo na projektima otkrivanja, čuvanja i njegovanja crnogorske kulture, identiteta i istine o Crnoj Gori.

Saradnja i podrška na državnom i lokalnom nivou DN: Kako biste ocijenili komunikaciju i saradnju sa institucijama kulture na državnom i lokalnom nivou? IVANOVIĆ: Izuzetnu plodnu saradnju smo u proteklom periodu ostvarili sa Ministarstvom kulture Crne Gore. Ono će i ove godine podržati naša

dva značajna projekta, objavljivanje fototipskog izdanja Psaltira sa posljedovanjem iz Crnojevića štamparije i izložbu posvećenu kultu blažene Ozane Kotoranke. Dobru saradnju ostvarujemo i sa Glavnim gradom preko resornog sekretarijata.

KULTURA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

HERCEG NOVI EPICENTAR DEVETE UMJETNOSTI

Slavni crtač Dilana Doga gost festivala stripa

Jedan od najznačajnijih svjetskih strip umjetnika, italijanski likovni genije, Marko Mastraco novi je gost četrnaestog izdanja Hercegnovskog strip festivala koji će se održati od 4. do 9. septembra ove godine, saopštili su organizatori. Mastraco je od 2006. godine u stvaralačkom pogonu devete umjetnosti. Od početka je njegov profesionalni angažman vezan za crtanje naslovnica za Dilan Dog godišnje specijale i američka izdanja istog junaka koja izlaze pod etiketom Epicenter Comics.

■■IMIDŽ I

REPUTACIJA

njenicu da su već otkazane najveće proljećne festivalske smotre kako u Evropi (Rim, Barcelona, Pariz...) tako i u regionu (MAFEST), pa je logično da se pažnja ljubitelja stripa okrenula ka Crnoj Gori kao potencijalnoj corona-free destinaciji, i Herceg Novom kao njenoj prijestonici devete umjetnosti”, ističu u saopštenju HSF-a.

■■PRVI PETAK U SEPTEMBRU

Tradicionalni datum početka HSF-a, kako su obavijestili, je prvi petak u septembru.

“Zbog nevjerovatnog talenta i opuštenog životnog stila Mastraco je bio logičan izbor za specijalnog gosta HSF-a, a ako pitate njega i HSF je bio logičan izbor festivala na koji je želio da dođe. Zbog reputacije i imidža kul festivala Hercegnovski strip festival je već nekoliko godina u fokusu evropske strip scene, međutim ove godine izaziva posebnu pažnju javnosti naklonjene devetoj umjetnosti, imajući u vidu či-

“To nam daje dovoljno vremena da uporedo sa pripremnim aktivnostima temeljno ispratimo i razvoj situacije u pogledu popuštanja mjera i otvaranja evropskih zemalja. Pored sve zvučnijih imena umjetnika koji potvrđuju svoj dolazak u Herceg Novi kao specijalni gosti festivala, našu manifestaciju će ove godine pohoditi i mnogi organizatori najpoznatijih evropskih smotri stripa i njihovi fanovi.

■■KULTUROLOŠKO ČUDO

Dolazak u Herceg Novi već su najavili direktori kultnih festivala, britanskog N.I.C.E, francuskog Ruboa i ruskog Bum festa, što je jedinstvena prilika za promociju Herceg Novog kao kulturne i turističke destinacije širokom auditorijumu koji posjećuje ove velike evropske festivale”, poručuju organizatori. Kako ističu, svjesni su da se jedina crnogorska manifestacija posvećena devetoj umjetnosti, trenutno u svijetu stripa smatra malim kulturološkim čudom, što je do-

Mastraco datni motiv, ali i obaveza da se i ove godine Herceg Novi i Crna Gora predstave u što boljem svjetlu i opravdaju taj epitet. Iz HSF-a uz to podsjeća-

ju da su do sada uz Mastraca, potvrđeni gosti Britanac PJ Holden, Slovenac Izar Lunaček, Sedat Oezgen iz Njemačke i Artiom Trakanov iz Rusije. M.Rog.

NOVO IZDANJE OTVORENOG KULTURNOG FORUMA

DIVLJA LIGA U 100 SLOVENSKIH ROMANA Knjiga “Divlja liga” makedonskog pisca Vlade Uroševića, objavljena je u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja, u okviru prestižne zbirke “100 slovenskih romana”. Projekat se realizuje u između Foruma slovenskih kultura, OKF-a i Ministarstva kulture Crne Gore. Uroševićevu knjigu je preveo Nenad Vujadinović, izdavač je Goran Martinović, a urednik Milorad Popović. Vlada Urošević (Skoplje, 1934.), makedonski pjesnik, prozni autor, kritičar, esejista, antologičar, prevodilac. Počevši sa knjigom Jedan drugi grad (1959) objavio je desetak zbirki poezije, kao i više djela iz drugih

žanrova: četiri knjige priča, pet romana, sedam knjiga kritika i eaeja, dvije knjige putopisa, dvije knjige iz oblasti likovnih umjetnosti, desetak antologija. Prepjevao je na makedonski Cvijeće zla Šarla Bodlera, izbor iz poezije Artura Remboa, Gijoma Apolinera, Andre Bretona, Anri Mišoa, kao i nekoliko savremenih francuskih, belgijskih i švajcarskih pjesnika. Jedini je makedonski pjesnik koji je dobio tri puta nagradu “Braća Miladinovci” za najbolju pjesničku knjigu na Struškim večerima poezije. Osim više domaćih, nosilac je i nekoliko inostranih priznanja: nagrade izdavačke kuće

“Nolit” (Beograd), nagrade “Halide Edip Adivar” turskog P.E.N. centra, nagrade “Veliko leteće pero” na međunarodnom pjesničkom festivalu Slovenski zagrljaj (Varna). Za svoj rad na približavanju francuske i makedonske poezije imenovan je od Vlade Republike Francuske najprije za viteza Reda umjetnosti i književnosti, a potom i za oficira istog Reda. Njegove knjige su prevedene na engleski, bugarski, njemački, poljski, ruski, slovenački, srpski, crnogorski, francuski i španski jezik. Tokom 2004/05. godine u izdanju „Magora“ objavljena su njegova izabrana djela u deset tomova. R.K.

Srećan Dan nezaviSnoSti Svim građanima Crne gore

Komunalno preduzeće Kolašin

GRAĐANIMA CRNE GORE SREĆAN

21. MAJ

DAN NEZAVISNOSTI

Srecan Dan nezavisnosti svim građankama i građanima Crne Gore žele

Novo u ponudi Obezbijedite svoj primjerak pdf verzije Dnevnih novina

10€ Mjesečna pretplata

Svakog jutra dobićete na vašu mejl adresu cjelokupan sadržaj Dnevnih novina!

Minimalni period pretplate je 30 dana

Prijave na brojeve: 068/890-286 ili 067/642-212 ili mail: marketing@dnovine.me *Akcija traje do prestanka privremenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti

#ostani doma i čitaj Dnevne novine

ZABAVA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

KLJUČEVI FESTIVALSKIH KAPIJA U RUKAMA STRUK

ZELENO SVIJETLO AKTIVIRA MAGIJU, A DISTANCA GUBITKE

Direktori i čelnici domaćih muzičkih festivala za Dnevne novine govore o poteškoćama pri organizaciji u doba pandemije korona virusa, eventualnim rješenjima i posljedicama u slučaju (ne)održavanja već najavljenih izdanja

⌦ Danilo Brajković “Audio-vizuelni spektakl svjetskih razmjera u Buljarici. Festivalska magija u gradu rokenrola, piva i čelika. Podgorica plesala u ritmu dobre muzike”. Ljubiteljima muzičkih festivala prethodne rečenice zvuče i te kako poznato, imajući u vidu da su često krasile naslove izvještaja kojima bismo spuštali zavjesu na neke od najpopularnijih ljetnjih okupljanja, koja su posljednjih godina, svako na svoj način i u skladu sa mogućnostima, doprinijela da se Crna Gora nađe rame uz rame sa znatno razvijenim festivalskim sredinama, ujedno i raskomoti na mapi destinacija koje planeSa prošlogodišnjeg Bedema

tarno priznate muzičke zvijezde više ne izbjegavaju u širokom luku, da ne govorimo o promociji sada već nadaleko poznatih brda i dolina, jezera i mora, cjelokupnog turizma. Nova isporuka jedinstvenog muzičkog ugođaja praktično je kucala na vrata i ove godine, a onda se u ulozi partibrejkera pojavila pandemija korona virusa i sakrila ključ bez kog se festivalske kapije ne mogu otvoriti. Umjesto da uveliko govorimo o kompletiranom lajnapu i rasprodatim kartama, da kroz intervjue sa izvođačima publici zagolicamo maštu do početka novih izdanja, korona diktira nova pravila igre, vješto skrivajući detalje na osnovu kojih bi

organizatori pokušali da uzvrate udarac. A pogled na kalendar jasno ukazuje da vrijeme curi podgorički City Groove i hercegnovski Hype zakazani su krajem juna, nikšićki Bedem i Lake obilježili bi završnicu jula i uvodnu sedmicu avgusta, šlag na torti bio bi Sea Dance krajem tog mjeseca. Reklo bi se - na pomolu je bogato festivalsko ljeto, ali nad njim se zapravo nadvio oblak neizvjesnosti. Iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i dalje se ne oglašavaju u vezi sa tim da li će organizatori manifestacija poput festivala, koje podrazumijevaju masovna okupljanja, dobiti zeleno svijetlo za održavanje pomenutih iz-

danja, u kom formatu, pred koliko gostiju, na koji način... Previše je kompleksnih pitanja, a precizni odgovori zahtijevaju protok vremena koje, ponavljamo, nikako ne ide naruku organizatorima. U moru dilema nameću se tri epiloga i to po uzoru na signale sa semafora. Zeleno svijetlo bi označilo pun festivalski gas, žuto - promjenu formata i prilagođavanje neuobičajenim okolnostima, prije svega distanciranju publike što bi “ugasilo” prepoznatljivu magiju, i crveno - otkazivanje izdanja. O pomenutim temama, mnogim poteškoćama pri organizaciji, eventualnim rješenjima i posljedicama, za praznično izdanje Dnevnih novina govore

predstavnici Sea Dancea, koji su nam ukazali na njihova razmišljanja u formi izjave, te direktori ostalih gorepomenutih festivala - Dragan Bulajić, Petar Šundić, Peđa Zečević i Damir Kokeza, koji su kroz formu intervjua takođe predočili stav da je u svakom slučaju i bez trunke dileme zdravlje svih aktera prioritet, da u sve povoljnijoj zdravstvenoj i epidemiološkoj situaciji vide slamku spasa, kao i da bi alternativna rješenja donijela mnoštvo novih prepreka.

■ SEA DANCE RAZMATRA

PROMJENU FORMATA

Više od 63.000 posjetilaca iz preko 40 svjetskih zemalja zadužilo je lani festivalsku narukvicu tokom trodnevnog programa Sea Dancea. Za ovogodišnje izdanje (od 28. do 30. avgusta) organizatori su potvrdili učešće Martina Garrixa, a onda je korona učinila svoje. Manifestacije i sveukupno industrija događaja, ističu iz Sea Dance tima, jedan je od najteže ekonomski pogođenih sektora zbog pandemije korona virusa, i u Crnoj Gori i regionu, ali i u cijelom svijetu, a osim što je ovaj sektor privrede među prvima naglo zaustavljen uz apsolutan pad prihoda od 100 odsto, on će, smatraju, istovremeno biti među posljednjima koji će se vratiti na nivo prije zatvaranja. “Gubici se još ne mogu procijeniti, ali se kreću u milionima eura i prijete da ostave hilja-

ZABAVA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

KE, ORGANIZATORI SAGLASNI: Sea Dance 2019.

šenja realizacije ovogodišnjeg Sea Dance, što smatramo jedinim ispravnim pristupom imajući u vidu složenost i važnost situacije u kojoj smo se svi našli”, zaključuju iz Sea Dancea.

■ KAŠNJENJE,

GUBICI, BRIGA

DN: Koje festivalske aktivnosti su nakon proglašenja globalne pandemije korona virusa i tokom cjelokupne situacije pretpjele najveću štetu? I da li uopšte postoji realna šansa da se u ovako neizvjesnom ambijentu ublaže te posljedice na nekoliko nivoa?

Foto:Sea Dance photo team

DESETI SEAROCK POMJEREN ZA 2021. Prvi crnogorski festival koji odustaje od ovogodišnjeg izdanja zbog situacije u vezi sa korona virusom je kotorski SeaRock. Jubilarno 10. izdanje, poruka je festivalskog tima, biće održano dogodine. “Ljeto će biti izuzetno izazovno za sve naše sugrađane, a po-

sebno one koji žive od turizma. U skladu sa tim, smatramo da su sredstva namijenjena festivalu, u ovakvoj situaciji, potrebnija nekom drugom. Zahvalili bismo posjetiocima festivala, dosadašnjim saradnicima, prije svega Turističkoj organizaciji Kotor i Cen-

tru za kulturu ‘Nikola Đurković’, kao i svim volonterima bez kojih ne bismo mogli da organizujemo festival internacionalnog karaktera, a na kom se ne naplaćuje ulaz. Vidimo se sljedeće godine”, navodi se u saopštenju organizacionog tima SeaRocka.

de radnika u ovom sektoru bez izvora primanja. Preko 90 najvećih festivala Evrope, među kojima su i Exit i Sea Dance, uputili su pismo kojim se pored vlada evropskih zemalja poziva i Evropski parlament na određivanje budžeta za podršku manifestacijama. Kulturni i kreativni sektori, koji BDP-u dodaju vrijednost od čak 509 milijardi eura, zajedno čuvaju preko 12 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom, što je čak 7,5 odsto radne snage unutar zemalja članica EU. Zato se ti sektori privrede moraju smatrati prioritetnim i moraju biti uključeni u jasne budžetske mjere”, mišljenje je Sea Dance tima. U proteklom periodu, objašnjavaju naši sagovornici, zbog uvođenja posebnih mjera u borbi protiv korona virusa sve aktivnosti na promociji Sea Dance festivala su zaustavljene, a kako se, prema predviđanjima, zdravstvena situacija značajno poboljšala, a mjere predostrožnosti se postepeno ukidaju, u

narednim sedmicama, najavljuju iz Sea Dance tima, vratiće se planiranju. “Neki od vodećih eksperata iz turističkog javnog i privatnog sektora regiona saglasni su u ocjeni da će kreativnost i no-

va inovativna rješenja prilikom stvaranja novih turističkih proizvoda biti ključna za oporavak turističke industrije, pogotovo imajući u vidu procjene da će nove generacije biti prve koje će se odvažiti na putovanja, te da će države koje to prepoznaju brže oporaviti turizam od drugih”, kažu iz Sea Dance tima i najavljuju konkretne poteze. “Vodeći se ovim preporukama, Sea Dance tim razmatra opcije promjene ovogodišnjeg formata festivala, a koji će u cilju zaštite zdravlja svih posjetilaca biti u skladu sa svim mjerama i preporukama NKT-a za taj period. Informacije o tome da će se u Crnoj Gori tokom jula i avgusta ostvariti dio glavne turističke sezone, kao i činjenica da će biti jedna među prvim svjetskim corona-free zonama, daju nam razlog za optimizam. U narednom periodu realizovaćemo niz sastanaka sa nadležnim institucijama i partnerima u projektu, kako bismo zajedno pronašli najbolja rje-

MUZIČKI FESTIVAL KOMPLETIRAO JE LAJNAP ZA OVO LJETO - TO JE HYPE IZ HERCEG NOVOG, A PO JEDNOG UČESNIKA PREDSTAVILI SU CITY GROOVE I SEA DANCE. BEDEM I LAKE ZASAD NEMAJU POTVRĐENE IZVOĐAČE

ŠUNDIĆ (BEDEM): Prvo, usporena je dinamika medijske promocije i one na društvenim mrežama. Poznato je da počinjemo sa pripremama za naredno izdanje odmah nakon završetka aktuelnog. Bedem bi već, po dobroj tradiciji, objavio nekoliko izvođača i to redom, najprije sa Jadranskog sajma turizma u Budvi, a potom i sa Kontakt konferencije u Beogradu, na kojoj smo redovni učesnici. Takođe, usporena je dinamika prikupljanja sredstava i uopšte proces pregovaranja sa našim dugogodišnjim, tradicionalnim partnerima, od kojih u najvećoj mjeri i zavisi opstanak festivala. Ovo su najpogođeniji sektori od kojih zavisi i posjećenost, jer je važno da u ovako bogatoj i raznovrsnoj festivalskoj ponudi, koja je publici data na izbor, baš vi budete ti koji će zadržati postojeću publiku, ali i privući neku novu, što je izazov sam po sebi, ne toliko iz ekonomskih razloga koliko iz onih koji su stvar prestiža, stečenog imidža i reputacije. Uvijek sam bio optimista, pa će tako biti i ovog puta, jer i u ovoj situaciji treba pronaći neku novu kreativnost i načine da animirate ukupnu javnost, u Crnoj Gori i van nje. Svakako i da je lajnap, glavno obilježje Bedema, definitivno na udaru usljed brojnih neizvjesnosti, a prije svega tu mislim na granice i na sve eventualne prepreke na putu do javnog okupljanja i zabave. BULAJIĆ (CITY GROOVE): Svi oblici zabave su pretrpjeli ogromnu štetu zbog zaustavljanja i zabrane masovnih okupljanja. Kompletna muzička, sportska, pozorišna scena... Možda je ovih dana najviše riječi bilo o posljedicama po fudbalske velikane, ali tako su otkazani i svi veliki koncerti. Svjedoci smo da sve Vlade svijeta pokušavaju da saniraju štetu i pokušavaju da pokrenu privredu, pa ćemo u svemu tome i mi naći način da ih slijedimo i da se oporavimo. Bili smo izuzetno vrijedni, pripremili gotovo kompletan program, odabrali sjajnu novu lokaciju, htjeli da promovišemo i novi - veći format festivala, dogovorili no-

SEA DANCE: Informacije o tome da će se u Crnoj Gori tokom jula i avgusta ostvariti dio glavne turističke sezone, kao i činjenica da će biti jedna među prvim svjetskim corona-free zonama, daju nam razlog za optimizam. U narednom periodu realizovaćemo niz sastanaka sa nadležnim institucijama i partnerima u projektu, kako bismo zajedno pronašli najbolja rješenja realizacije ovogodišnjeg Sea Dance, što smatramo jedinim ispravnim pristupom imajući u vidu složenost i važnost situacije u kojoj smo se svi našli

va partenrstva, ali je pandemija sve zaustavila. Osjećamo se kao vinogradari poslije grmljavine i grada, ali nas volja, želja i ljubav prema ovom poslu nije napustila, tako da ćemo krenuti opet. ZEČEVIĆ (LAKE): U ovoj situaciji vrlo je teško bilo šta planirati. Dakle, planirate nešto skoro godinu i onda naiđe sve ovo - logično da određene posljedice moraju da postoje. Raduje nas što vidimo da se situacija užurbano smiruje, da i kod nas bukvalno više nema novih zaraženih. Optimisti smo. Može biti problematično to da li će granice tokom održavanja festivala biti otvorene. I da li će se ta informacija znati na vrijeme. Ono postaje vrlo bitan faktor. Što ranije budemo znali sve u vezi sa sa otvorenošću Crne Gore za inostrane posjetioce biće bolje. Mi smo regionalni festival, brojni gosti nam dolaze iz inostranstva i veoma smo zainteresovani za otvorenost granica, naravno, ukoliko zdravstvena situacija to dozvoli. Dodatnu poteškoću predstavlja nam finalizacija dogovora sa sponzorima, zatim mnogi sitni detalji u vezi sa festivalskim prostorom. Kasnimo, naravno. Ipak, ako bude išlo onako kako je krenulo, a s obzirom na naše iskustvo i dugogodišnju saradnju sa brojnim sponzorima, uvjeren sam da ćemo uspjeti da uradimo sve i da ćemo biti na najboljem mogućem nivou. KOKEZA (HYPE): Teško je reći koji pojedinačni segment je pretrpio najveću štetu, jer je cjelokupna industrija zabave i javnih nastupa bukvalno ugašena sa pojavom virusa i veliko je pitanje kada će se stvari vratiti u normalne tokove.

(NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI)

ZABAVA

■ PLAN B I ČEKANJE

DN: Da li ste tokom pomenutog perioda kontaktirali sa čelnicima neke od nadležnih institucija radi dobijanja odgovora ili makar konkretnije prognoze u vezi sa pitanjem svih pitanja - hoće li biti festivala/promjene formata/pomjeranja datuma? Postoji li sa vaše strane makar okvirni rok do kog će konačna odluka morati da bude na stolu i šta je najveća prepreka? ŠUNDIĆ (BEDEM): Komuniciramo, prije svega, sa Nacionalnom turističkom organizacijom, sa kojom smo prirodni saveznici jer dijelimo istu misiju - da ostvarimo što bolje rezultate na planu turističke sezone i privlačenja posjetilaca iz inostranstva, Naročito ako imamo u vidu okolnost da je naša namjera da Nikšić postane nezaobilazna turističkokulturološko-festivalska destinacija. Još se niko ne oglašava po pitanju uslova ili mogućnosti održavanja festivala, njegovog formata itd. Nismo čekali skrštenih ruku, već se dogovaramo sa našim ovogodišnjim izvođačima i stalno komuniciramo. Imamo nekoliko planova: da pored prvobitno zamišljenog termina (31. jul - 2. avgust) to bude i drugi, alternativni termin (18 - 19. septembar). Ako ne ni tada, razmišljamo o planu B, o onlajn izdanju. Ovih dana razmatramo razne Foto: Marko Ristić Lake fest 2019. izgledao je ovako

opcije, jer ne bismo željeli da se najstariji festival ovog tipa u Crnoj Gori tek tako prekine. Uvjeren sam da ima načina i da je svima u interesu da svi festivali budu održani. Ne zaboravimo koliko smo važni na mnogim poljima, posebno i iz ugla ekonomskih faktora, jer u danima festivala značajno doprinosimo rastu prihoda, povećanoj potrošnji, zapošljavamo toliko lica, angažujemo toliko vršilaca usluga. Riječ je o lancu koji je veoma važan i iz tog ugla ne bi valjalo da se uruši, jer bi to imalo nesagledive posljedice. BULAJIĆ (CITY GROOVE): Iskreno, u periodu dok je trajala borba za živote ljudi, dok smo sa strepnjom čekali svaki pres Instituta za javno zdravlje, nikoga nismo ništa pitali. Iako nam je bilo teško, uz neizvjesnost, bilo nas je sramota da podignemo dva prsta. Sada je već puno lakše i ubrzano radimo na planu B. Komuniciramo sa Glavnim gradom i svim ostalim partnerima. A s obzirom na to da baš ništa ne zavisi od nas, da ne postoji niko ko nam sa sigurnošću može reći nešto više, pratićemo svjetske trendove i truditi se da na ni koji način ne stvaramo pritisak ili da postupcima ugrozimo sjajan rezultat Crne Gore u borbi sa korona virusom. Mislim da će sljedećih mjesec donijeti jasniju globalnu sliku, tako da ćemo se i mi smisleno oglasiti.

28.

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

AVGUSTA PLANIRANO JE DA POČNE NOVO IZDANJE SEA DANCE FESTIVALA, NAJPOPULARNIJEG I NAJMASOVNIJEG MUZIČKOG OKUPLJANJA U CRNOJ GORI

ZEČEVIĆ (LAKE): Ljudi koji su bili izvor informacija i koji prate situaciju ne mogu dati dugoročnu prognozu. Neka naša pitanja za dva-tri mjeseca unaprijed nisu toliko bitna. Želimo da se pripremamo kako treba i da u svakom slučaju to bude kao da će Lake festa biti. Prepoznati smo kao festival atmosfere, ambijenta, te topole i priroda čine svoje i bez Krupačkog jezera festival ne bi bio to što jeste. Prilično sam uvjeren da ćemo stići na vrijeme da uradimo sve kako treba. KOKEZA (HYPE): Sve vrijeme tokom pandemije smo kontaktirali sa Opštinom Herceg Novi i turističkom organizacijom, koji su glavni pokrovitelji manifestacije. Najveći problem je što su i njima vezane ruke i nemaju puno informacija o krajnjem ishodu, tj. kada će javna okupljanja u većem broju ponovo biti mo-

guća. Kako je slična ili ista situacija svuda širom svijeta, ne možemo imati zamjerku prema ophođenju lokalnih i državnih organa prema našem festivalu.

■ LIMITIRANOST

ODUZIMA DRAŽ

DN: Ima li smisla, imajući u vidu sve ono što smo prethodnih godina vidjeli na mnogim domaćim festivalima, a pritom mislim na interakciju i masovnost kao neke od vodećih simbola, organizovati ovogodišnje izdanje i dovesti uticajne svjetske zviijezde ukoliko festivalski prostor, shodno aktuelnim najavama, bude poluprazan, omeđen zaštitnim ogradama i ostalim sredstvima za održavanje fizičke distance? ŠUNDIĆ (BEDEM): Bedem je po mnogo čemu specifičan. Prije svega, oživio je drevne zidine ostataka Onogošta. Nudi poseban osjećaj publici i to je nešto po čemu nijedna druga lokacija ne može zamijeniti gradsku tvrđavu. Bedem i gradska tvrđava su jedno. U tom smislu, veoma je upitno da li u okolnostima limitiranosti broja posjetilaca ima smisla bilo šta raditi, a naročito iz ugla finansijske opravdanosti. Pripreme za festival traju minimum osam mjeseci. Potrebna su ogromna sredstva za njegovu održivost. U tom smislu

sam mnogo zamišljen, pomalo tužan, jer kako sada stvari stoje nema nikakvog odgovora i sve je veoma neizvjesno... Uvažavamo ono što je stav struke i mi ni u kom pogledu nećemo davati povoda da se ugrozi zdravlje ljudi. Uvjeren sam da ćemo u najhitnijem roku svi zajedno sjesti za sto i tražiti najbolja rješenja. Tek sad se uočava koliko je važno da se u Crnoj Gori formira savez svih festivala koji bi zajednički dijelili iste interese, a prije svega tu mislim na posjetioce, publiku i sopstvenu održivost. BULAJIĆ (CITY GROOVE): Svaka dobra zabava ima smisla i svi jedva čekamo da počne! Vidjeli ste da najveći izvođači svijeta nastupali iz kuće, bez publike, samo da se nešto dešava. Ako baš ostanu tako drastične mjere, neće biti te prepoznatljive hemije, druženja, emocije, a pitanje je hoće li biti finansijske održivosti. Ne znamo kako će se putovati? Kako će se ulaziti u Crnu Goru? Kako će se inostrani izvođači vratiti u matične zemlje? Mnogo je pitanja na koja u ovom momentu niko ne može odgovoriti. ZEČEVIĆ (LAKE): Rano je pričati o tome. Festival bez energije koju ljudi daju jedni drugima, a to podrazumijeva i blizinu, ne bi bio to što jeste. Uvjeren sam da teško moći doći do toga da se tako organizuje festival poput Lakea. Ne znam

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

ZABAVA

ni kako to može da izgleda. Prostor je veliki, može da primi 50.000 ljudi, sa rastojanjem i sedam-osam hiljada, dakle sa tom distancom i barijerama, ali ne bih išao u tu vrstu karikiranja. Ne bih pravio tu vrstu projekcije sa tim, zasad, imaginarnim propisima, i poredio to sa nečim što je postalo brend baš zbog te prisnosti. KOKEZA (HYPE): Fizička distanca i muzički festivali ne mogu nikako u istu rečenicu. Jednostavno, to nije - to. Gubi se draž i poenta okupljanja na takvim mjestima. U uslovima kakvi su najavljeni je nemoguće stvoriti kvalitetnu atmosferu na događaju, a i pored toga, nema ni finansijske isplativosti za postavljanje festivala na taj način.

Sjećanje na City Groove 2019.

Foto: City Groove

■ IZVOĐAČI SU SPREMNI, ALI...

DN: Je li do vas u međuvremenu stigao glas izvođača koji su bili već viđeni na festivalu? U kom smjeru se kreću njihova razmišljanja? (*specifičnost City Groov festivala ogleda se u činjenici da najavljena glavna zvijezda Cukero stiže iz Italije, jedne od najpogođenijih država na svijetu)

Džiboni bi trebalo da nastupi na festivalu Hype u Herceg Novom

ŠUNDIĆ (BEDEM): Izvođači su, što se nas tiče, uvijek bili maksimalno korektni, a mi već 11 godina činimo sve da se oni osjećaju kao kod kuće kada dolaze kod nas. Bedem je stekao reputaciju i uživa ogromno povjerenje ukupne javnosti i u čitavom regionu i šire. Sa izvođačima ćemo se u tom smislu la-

ko dogovoriti za sve što bude potrebno i što je do nas i njih. BULAJIĆ (CITY GROOVE): Stalno kontaktiramo sa svima. Pošto, kao i mnogi, imamo prilično vremena, koristimo ga za stalnu komunikaciju, razmjenu informacija, šaljivih klipova. Čini mi se da smo se bolje upoznali za ovo vrijeme nego ikada do sad. Svi imamo iste dileme i neodgovorena pitanja. Tražimo rješenja koja će svima odgovarati. U najgorem slučaju ćemo sve odložiti za 2021, ako ne bude drugog rješenja. A Italija je jedna od nama najbližih i najdražih zemalja, ali nažalost i sa najviše stradalih. Nije samo Cukero, dogovorili smo i još neke izvođače iz Italije, ali mislim da će za mjesec biti jasnije. ZEČEVIĆ (LAKE): Dugo godina smo sa domaćim izvođačima u korektnim odnosima, sa mnogima i bliskim, razmjenujemo stavove i mimo Lake festa. Nestrpljivo očekujemo da sve to potvrdimo. Situacija ne pogađa samo nas i publiku, već i bendove. Uželjeli su se dobre svirke, dugo sve ovo traje po njih, a žive od ovog posla. Bilo koja vrsta odluke, ako se donese uskoro, značiće da su domaći bendovi spremni, tu nema bojazni. Za regionalne je drugačije, većina inostranih ima jače honorare, treba izdvojiti avanse, a ulaziti u tu priču bez 100 odsto tačne in-

formacije nije pametno. Pratimo i reagovaćemo čim budemo imali sve informacije. KOKEZA (HYPE): Gotovo svakodnevno kontaktiramo sa svim dogovorenim izvođačima. Razmjenjujemo informacije i pomažemo jedni drugima u ovoj situaciji koja nas je sve zajedno zadesila. Ni oni ne mogu daleko da idu sa razmišljanjima, jer malo toga zavisi od njih. Spremni su da nastupe čim se za to budu stekli svi sigurnosni uslovi, ali dok nije tako uglavnom održavaju formu putem internih proba, a neki od njih nerijetko imaju i onlajn nastupe na društvenim mrežama.

■ OPSTANAK NIJE UGROŽEN

DN: Ukoliko od festivala ove godine ne bude ništa, ima li razloga da strahujemo za njegovu budućnost? ŠUNDIĆ (BEDEM): Bedem je pionir, najstariji. Obožavan je. Rastao je iz godine u godinu i sada je došlo vrijeme da sva naša ulaganja, energija, strpljenje, uloženi novac, stečeni imidž predstavljaju osnove minulog rada koji može značiti samo jedno - Bedem je ušao u srce svoje publike, medija, izvođača, pozicionirao je Crnu Goru visoko na festivalskoj mapi, a tek vrijeme radi za njega. Do posljednjeg atoma ću se trudi-

ti da opstane. Uvjeren sam i da donosioci odluka i naši partneri dijele isto mišljenje. Bez Bedema Nikšić bi bio mnogo drugačiji, Crna Gora bi ostala bez perjanika u vodama festivalske industrije koji nikada neće dati povoda nikome da posumnja u njegov nadimak - festival sa dušom. BULAJIĆ (CITY GROOVE): Nema razloga za strahovanje. Nemamo dilemu, a ni Glavni grad kao naš partner. Ove godine su otkazani i neki od najvećih svjetskih festivala. Festival City Groove i naša agencija (Comfortably Numb) su već stabilan brend, partner mnogim najvećim agencijama svijeta i sigurno će opstati. Mi ćemo se potruditi da festival održimo i tokom ove godine, a format ćemo prilagoditi datim uslovima. Znate da radimo i dobar dio drugih nastupa u Crnoj Gori mimo festivala i da mnoge izvođače ekskluzivno zastupamo za naš prostor, pa smo sigurni da nećemo stati. ZEČEVIĆ (LAKE): Ne razmišljamo da Lakea neće biti. I da se to desi, opstanak ne dolazi u pitanje. Prerastao je Lake festivalsku priču, postao je potreba društva, Crne Gore, Nikšića. Imamo stabilan sponzorski pul, uvijek su uz nas. Moramo dijeliti sve što se dešava u društvu, nismo iznad drugih, pratimo sve. Institucije nas podržavaju.

ENIGMATIKA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

FOTO UBOD

Prevoz cijevi teške 363 tone i dugačke 97 metara

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Gajba u kojoj se nalazi 120 flaša piva

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2659

2014-01-23

4 5 1

Medium level

3 4 5 4

www.sudokukingdom.com 1 9 6 5 3 8 2 7

8 4

7 4

2 9

Puzzle solution:

2014-01-14

Medium level

1 4

3 2

7 1 5

8 6

7 4

4 1 puzzle 9 8 No. 5 3187 3 7 2015-07-05 2 6 Sudoku

5 7

5 9

Sudoku puzzle No. 3186 2015-07-04

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2650

3 1

6 2 4

ENIGMATIKA

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

FOTO UBOD

Grafit u Novom Sadu, umjetnika Bena Džonstona

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Ulica u Mikonosu, Grčka

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1829

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE SA PRETHODNE STRANE

2011-10-16

Medium level

Play sudoku online at:

Daily Sudoku puzzle No. 2650

2014-01-14

Medium level

Sudoku puzzle No. 2659 2014-01-23

2 6

1 5

9 4

6 4

7 8 3 1 5 4 2 6 www.sudokukingdom.com 6

2 9

7 4

8 4

8Puzzle 5 1 solution: 9 6 2

1 4

3 2

7 1 5

8 6

7 4

2 7 5 3 8 6 9 4 1 Sudoku puzzle No. 2650 2014-01-14

7 5

3 1

6 2 4

Mali oglasi

ČETVRTAK I PETAK, 21 I 22. 5. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem: • veliki izbor umjetničkih slika-veoma povoljno •srebrne perpere,original novac stare Crne Gore ******* Kupujem filateliju okupaciju Crne Gore. Kontakt telefon 069 / 051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Povoljno! Tel: 067/898-614 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući. Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke. Tel: 069/678-618 Prodajem imanje 17 ha u Studenca, 30km od Žabljaka. Tel: 069/678-618 Profesor francuskog daje časove osnovcima I srednjoškolcima,kao I latinskog jezika za srednjoškolce. Sve vrste prevoda. Tel: 068/391-168

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Majski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK I PETAK, 21 I 22. 5. 2020.

71 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

STEFAN ĐORĐEVIĆ RADI KAO VOLONTER CRVENOG KRSTA ZA VRIJEME PANDEMIJE

DA LI STE ZNALI

Dvadesetdevetogodišnji napadač Stefan Đorđević je odlučio da okači kopačke o klin, a u karijeri je nosio dresove Petrovca, Mogrena, Lovćena, Grblja, Vojvodine i Jedinstva iz Bijelog Polja.

Iz kopački među heroje: Kad vidiš da si pomogao nekome - neprocjenjivo ⌦ Bojan Topalović Svijet se polako budi nakon pandemije “Covid-19”, Crna Gora se pokazala kao odgovorno društvo, ali malena balkanska ljepotica ne bi mogla ništa da nije super heroja kao što su doktori, medicinski radnici, donatori, ali i volonteri Crvenog krsta... I dok je većina naših fudbalera radila na održavaju forme čekajući da se prvenstva nastave, Stefan Đorđević se iz kopački preselio među heroje - 29-godišnji visoki napadač radi kao volonter Crvenog krsta u Budvi. Gest za svaku pohvalu... “Ranije sam bio povremeni donator krvi, ali prijatelj koji radi u Crvenom krstu me je inspirisao da se prijavim kao volonter i od početka pandemije sam imao tu čast i privilegiju da budem dio tima”, govori za Dnevne novine eks igrač Petrovca, Mogrena, Lovćena, Grblja, Vojvodine i Jedinstva iz Bijelog Polja.

■ POMOGLI ČOVJEKU KOJI JE IMAO SUICIDNE MISLI

O gestu brata Luke Rođeni brat Stefana Đorđevića je fudbalski reprezentativac Crne Gore Luka Đorđević. A centarfor Lokomotive iz Moskve je takođe pokazao veliko srce - prvi je od sportista donirao Kliničkom centru Crne Gore respirator u vrijednosti od 20.000 eura. Poslije toga su njegov primjer slijedili ostali naši sportski majstori... “Smatram da je Lukina donacija nešto što je potpuno očekivano i svako ko voli svoju zemlju ima tu potrebu da joj pomogne u kriznim vremenima. Naravno, sve u skladu sa mogućnostima”, jasan je stariji od napadačke braće Đorđević.

Bilo je mali milion prepreka, sa drugovima je zajedno prošao nimalo mali broj kilometara, ali osmijeh ljudi - koji jedva sastavljaju kraj sa krajem kada im dođete na vrata je neprocjenjiv... “Najiskrenije, nikada nisam osjećao veću satisfakciju nego

Fudbal je moja prva ljubav. Igrao sam ga dok god mi je predstavljalo zadovoljstvo. Međutim, ovo čime sam se bavio u prethodnih mjesec i po dana je nešto što ne bih mijenjao ni za šta na svijetu

u trenucima kada vidim da sam pomogao nekome kome je to zaista potrebno. Ti lijepi trenuci su nadjačali sve loše stvari sa kojima smo se susretali”. A volonteri u metropoli turizma pozitivnišću i iskrenošću u teškim trenucima nisu samo dijelili pomoć, već su i spasili jedan život. Bukvalno... “Kada premotam film, najviše mi je u sjećaju ostalo kada smo pomogli čovjeku koji je imao suicidne misli zbog svog kako zdravstvenog, tako i finansijskog stanja. Naravno, čovjeka neću da imenujem iz poštovanja prema nje-

Kada premotam film, najviše mi je u sjećaju ostalo kada smo pomogli čovjeku koji je imao suicidne misli zbog svog kako zdravstvenog, tako i finansijskog stanja

mu”, jasan je Đorđević, koji je nastavio da volontira uprkos tome što je prošla vanredna situacija.

■ KRAJ KARIJERE Jesenas je nosio dres “nebeskoplavih” stacioniranih pod Malim brdom, tokom proljeća neće igrati nigdje, a sve su prilike da je kopačke odložio na klin... “Sa mojom igračkom karijerom je gotovo. Postoji mnogo faktora koji su uticali, ali želim da se sjećam tog perioda samo po lijepom, zato ih neću navoditi”, rekao je svježi fudbalski penzioner, koji prethodnih mjesec i po dana ne može da poredi ni sa čim... “Fudbal je moja prva ljubav. Igrao sam ga dok god mi je predstavljalo zadovoljstvo. Međutim, ovo čime sam se bavio u prethodnih mjesec i po dana je nešto što ne bih mijenjao ni za šta na svijetu”. Sada će kao ljubitelj loptanja sa strane pratiti utakmice, a Telekom 1. CFL se

nastavlja 30. maja utakmicama Zeta - Rudar, Podgorica - Iskra, Kom - Sutjeska, Petrovac - OFK Titograd, Budućnost - Grbalj... “Što se tiče sezone, najviše bih volio da moj bivši klub Petrovac obezbijedi opstanak bez baraža”, rekao nam je Đorđević, koji se nada da će situacija u našem fudbalu biti sve bolja i bolja... “Smatram da je vrijeme da javnost shvati da su igrači na prvom mjestu. Tim prije potrebno je obezbijediti uslove za rad, a onda će i kvalitet utakmica drastično porasti. Drago mi je što se grade tribine i stadioni, to je jako bitno”. Čovjek velikog srca je imao poruku za kraj razgovora... “Želim da zahvalim svima koji su u doba pandemije rizikovali svoje zdravlje i pomagali ljudima u nevolji, svim članovima Crvenog krsta, volonterima, doktorima, donatorima... Svi ste mi inspiracija i činite ovo društvo vrijednim”, podvukao je Stefan Đorđević.

SPORT

Bajka u Rijeci - vaterpolisti Primorca u finalu LŠ srušili su moćni Pro Reko i postali šampioni Evrope

06.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

25.07.2010.

ržave vaGore doniadost svo8.2010. lagi su poosti obasjao Evrope

Vaterpolisti Crne Gore donijeli su svo-

SPORT

25.07.2010.

TIM LAVLJE SRCE

ska selekcija Crne Gojoj zemlji pr(a)vu radost od obnore je protiv Mađarske ve nezavisnosti (2:1) odigrala prvi meč - na Dan državnosti u svojoj 2008. istoriji “ajkule” su u vreloj Malagi po-

dalju - džudiMrvaljević je u ao vicešame

2006.

Let iznad Kanade Marija Vuković je sa 24.03.2007. preskočenih 191 cm TAJ 13. JUL postala juniorska Kišni dan kada je mašampionka svijeta gija krenula: Fudbal-

08.

SPORT

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

stale šampioni Evrope. Naša zemlja je gorjela tih dana.

Let iznad Kanade Marija Vuković je sa preskočenih 191 cm Sa njima je sve moguće, reprezenarcija iz mapostala juniorska lene zemlje koja je uvijek izlazila na crtu mno13.07.2008. šampionka go moćnijim od sebe - i kada u to vjeNaniko dan nije svoje države va- svijeta rovao srušila ih. Rukometaši Crne Gore su za-Gore doniterpolisti Crne jeli su pr(a)vu duženi za čuda - pred njima su padale velesileradost svojoj naciji. U Malagi su popoput Njemačke, Švedske, Danske... stali šampioni Evrope 23.05.2009.

ORAVNIH GODINA 2006. JSKIH TRENUTAKA NEZABORAVNIH GODINA 73

SPORT BAJKA DREVNOG GRADA

I PONEDJELJAK, 22. I 23. 5. 2016.

Bajka u Rijeci - vaterpolisti Primorca u finalu LŠ srušili su moćni Pro Reko i postali šampioni Evrope

Čudo na riječkoj Kantridi - moćni i bogati Pro Reko poklonio se klasi Pri25.07.2010. morca. Tim iz Kotora u maju 2009. iznad Kanade pokorio je Evropu, a slavljeLet među ziMarija Vuković je sa 13.07.2008. dinama drevnog grada ostaju slike preskočenih 191 cm Na dan svoje države vaza sva vremena. postala juniorska terpolisti Crne Gore donijeli su pr(a)vu radost svojoj naciji. U Malagi su postali šampioni Evrope

lua o ja-

DINAMIT U RUKAVICAMA

Nekako iz sjenke do svjetskog vrha - i to onog najprestižnijeg kada je profi boks u pitanju. Dejan Zlatičanin je u junu 2016. u američkoj državi Njujork nokautirao Frenklina Mamanija i “zgrabio” pojas u lakoj kategoriji u najprestižnijoj WBC verziji.

ISTORIJSKIH TRENUTAKA 2006. 07.10.2011. DELIBAŠIĆ I STATIVA U Istorijski letZAGRLJAJU i dodir VJEČNOM sa stativom - Andri-

GOSPODARI PRSTENOVA

25.08.2010. ja je u su- “zagrlio” stativu, Preletio je Delibašić cijelu Englesku, Grad svjetlosti obasjao dijskoj nadoknadi a loptu zakucao u mrežu... Za eksploziju na 24.03.2007. srebrnu medalju džudipogodio za 2:2 prostadionu Goricom, Kišni dan kada je masta Srđan Mrvaljević je za u remi (2:2) protiv tivpod velike Engleske, gijapostao krenula: Fudbalzemlje koja namGoru je podarila Parizu vicešama Crnu odveo fudbal, za baraž ska selekcija Crne Gopion planete u baraž za EPminutu Andrije Delibaza EP 2012. Gol u 90. re je protiv Mađarske odigrala meč šića(2:1) Crna Goraprvi je slavila do kasno u noć.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

1014

NEZABORAVNIH GODIN ISTORIJSKIH TRENUTAK

ORAVNIH GODINA GODINA NEZABORAVNIH 6 JSKIH TRENUTAKA EMOTIVNIH TRENUTAKA

.08.2012. upisana a sva vremema, dva e rukometasu runijele su Crnoj u medalju sa Budućskih igara vropu

10 07.10.2011.

PLAVI SAN JE POSTAO JAVA

NEZABORAVNIH GODINA ISTORIJSKIH TRENUTAKA

2016

datuma kada su ru11.08.2012. Ludom trojkom pola BudućSrebro za sva vreme-u posljednjoj sekundi sa kometašice na - naše rukometaterena Nikola Ivanović je tog avgusta 2012.nosti uti- imale Evropu šicešao donijele su Crnoj arenu”. Svjetski košarkaški pod nogama “Beogradsku

Vrela zima u Srbiji11.08.2012. - rukometašice Crne Gore nakon Naš majstor među najvećim košarkaškim zvijezdama, cr- nezaSrebro za sva vremeboravnog meča protiv nogorska zastava među rijetkim koje su uz američku na se - naše rukometaNorveške postale su zavijorile na NBA All staru. Nikola Vučević i cijela naša zešice donijele su Crnoj šampionke Gori prvu medalju mlja dugo će pamtiti 2019. i nastup momka iz Bara na saEvrope Olimpijskih igara meču svih zvijezda u Šarlotu. 18.08.2012.

EVROPSKI ŠMEK ODBOJKAŠA

11.08.2012.

ši Crne Gore pobjedom nad Moldavijom u Budvi prvi put u istoriji izborili su plasman na Evropsko prvenstvo.

Srebro za sva vremeAJKULE PONOVO na - našeGRIZU rukometa-

MINUTA ⌦OSAMDESET Priredio: Kosta Bošković 13.05.2012. I SamoVrela par zima mjeseci nakon istorijskog srebra u Srbi10.05.2015. ji - rukometašice Cr- rukometašice Crsa Olimpijskih igara 2012, Gore nakon nezaDva datuma upisana ne Gorene postale su šampionke Evrope. “Laviboravnog meča protiv slovima, dva ce” su Norveške u zlatnim “crnogorskoj” Areni u Beogradu napostale su datuma kada su rušampionke Evrope kon 80 minuta rukometa kometašice Buduć- srušile Norvešku i nosti imale Evropu osvetile se za London. pod nogama

2016

07.10.2011.

Istorijski let i dodir sa stativom - Andrija Delibašić je u sudijskoj nadoknadi pogodio za 2:2 protiv velike Engleske, Skromni momci u crvenom početkom a Crnu Goru odveo u baraž za EP 2019. pisali su svoju bajku - odbojka-

Muk u Kombank areni - Nikola Ivanović je ludom trojkom sa centra srušio veliku Srbiju. Bio je to meč u kvalifikacijama za EP

nezaustavljiva u kvalifikacijama za EP 2013.

Istorijski sa stativ ja Deliba dijskoj n pogodio tiv velike a Crnu G u baraž z

16.12.2012.

ALL STAR NIKOLA

Gori prvu medalju sa velikan Srbija Olimpijskih igara bio je na koljenima, a Crna Gora

16.12.2012.

25.07.2010.

Let iznad Kanade Marija Vuković je sa preskočenih 191 cm postala juniorska šampionka svijeta

dom trojkom sa centra srušio veliku Srbiju. Bio je to meč u kvalifikacijama za EP

Istorijski let i dodir sa stativom - Andrija Delibašić je u sudijskoj nadoknadi luGodinama je Budućnost pokušavala da osvoji Evropu, mnoge generacije rukometašica pogodio za 2:2 proa tiv maja velike Engleske, 16.12.2012. iz Podgorice su bile na korak od toga, a onda je 13. 2012. san postao java. “Plave io a Crnu Goru odveo Vrela Đer zimai stigla u Srbi-je 13.05.2012. dame” su u paklu Morače “udavile” prva kruna. A tri godine kasnije i druga. I jau baraž za EP ji - rukometašice Cr-10.05.2015. ne Gore nakon neza: Kosta Bošković boravnog meča protiv Dvasudatuma upisana Norveške postale zlatnim slovima, dva šampionke Evrope

A U BEOGRADU MUK

Let izna Marija V preskoče postala šampion

SPORT

Dani košarkaške slave vratili su se u Podgoricu. Nakon nezaboravnih titula s kraja prošlog i početka novog milenijuma Budućnosti se u proljeće 2018. poklonio region - “plavi” su 07.10.2011. preko Crvene zvezde osvojli ABA ligu, “zapali13.07.2008. Na dan svojeGoru. države va-Istorijski let i dodir li” Moraču i vratili Evroligu u Crnu u svojoj istoriji terpolisti Crne Gore donisa stativom - Andrijeli su pr(a)vu radost svo18.08.2012. 25.07.2010. joj naciji. U Malagi su poja Delibašić je u sustali šampioni Evrope Letareiznad Kanade 23.05.2009. Muk u Kombank dijskoj nadoknadi NE TUGUJ 11.08.2012. NOĆAS... Marija Vuković je sa Bajka u Rijeci - vaterni Nikola Ivanović je lupogodio za 2:2 proISTORIJSKI preskočenih 191 cm Srebro za sva vremepolisti Primorca u finadom trojkom sa centra postala juniorska tiv velike Engleske, lu LŠ srušili su moćni Pro Kako izgleda kada se emocije pomiješana - naše rukometaLET DO KINE Reko i postali šampiošampionka srušio Bio svijeta šice donijelese suvidjelo Crnoj u novembru a Crnu Goru odveo ju najbolje 2011.veliku Srbiju. ni Evrope Gori prvu medalju sa imali su istorijsku je to meč u kvalifikacijaBio je to najslađi porazuubaraž za EP Fudbaleri Crne Gore Olimpijskih igara ma07.10.2011. za EP istoriji našeg sporta. Košansu da se preko baraža sa Češkom plašarkaši Crne Gore u fesiraju na EP, ali bez obzira na veliku borIstorijski let i dodir bruaru 2019. izgubili su bu nisu uspjeli. Igrači su plakali, ali bisa stativom - Andriod Letonije šest razlike li ponosni, dok se sa tribina čulo sada većje u suja Delibašić 16.12.2012. nadoknadi (a mogli su do osam) čuveno - Ne tuguj noćas, dijskoj gore glavu. 11.08.2012. Vrela zima u Srbipogodio za 2:2 prodovoljno za “zemljotres” ji - rukometašice Cr- Srebro za sva vremetiv velike Engleske, 25.08.2010. u “Morači” i istorijski ne Gore nakon nezaa Crnu Goru odveo Grad svjetlosti obasjao na - naše rukometaplasman na SP u Kini. boravnog meča- džudiprotiv u baraž za EP srebrnu medalju Norveške postale su 18.08.2012. sta Srđan Mrvaljević je u šice donijele su Crnoj šampionke Parizu postaoEvrope vicešam- Gori prvu medalju Muk sa u Kombank arepion planete Olimpijskih igara ni - Nikola Ivanović je lu-

VNIH GODINA H TRENUTAKA

12. I 15.

šampionka svijeta

šice donijele su Crnoj

Gorikada prvu medalju Kada su mnogi izgubili vjeru u njih, niko nijesavjerovao Olimpijskih igara da imaju tim za velika djela vaterpolisti Crne Gore su još jednom pokazali da su rođeni šampioni. Početkom ove godine u Budimpešti su “zagrizli” bronzanu medalju, a utakmice protiv Italije i Hrvatske dugo će se prepričavati.14 nezaboravnih godina, 14 emotivnih trenutaka

Priredio K.B.

16.12.2012. Vrela zima u Srbiji - rukometašice Crne Gore nakon nezaboravnog meča protiv Norveške postale su šampionke Evrope

Vrela zi ji - ruko ne Gore boravno Norvešk šampio

SPORT

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

Saopštenje sa X sjednice Izvršnog odbora FSCG TAKMIČENJA *Telekom 1. CFL se nastavlja 30. maja mečevima 24. kola, prvenstvo se završava 28. jula *Druga liga se nastavlja 3. juna (zaostali meč Drezga - Bokelj je na programu 30. maja), šampionat se završava 28. jula *Baraž za Telekom 1. CFL se igra 3. i 8. avgusta *U polufinalu Kupa će se igrati jedan meč 23. jula, dok je finale planirano za 2. avgust. *Klubovi će do kraja 2020. imati pravo da izvrše po pet izmjena u tri zaustavljanja igre i moći će na klupi za rezervne igrače da imaju devet rezervnih igrača - dakle, 20 fudbalera je dozvoljeno da se nađe u protokolu RASPORED TELEKOM 1. CFL 24. KOLO (SUBOTA, 30. MAJ): Zeta - Rudar, Podgorica - Iskra, Kom - Sutjeska, Petrovac - OFK Titograd, Budućnost - Grbalj; 25. KOLO (SRIJEDA 3. JUN):: Grbalj - Zeta, OFK Titograd Budućnost, Sutjeska Petrovac, Iskra - Kom, Rudar - Podgorica; 26. KOLO (NEDJELJA 7. JUN):: Zeta - Podgorica, Kom - Rudar, Petrovac - Iskra, Budućnost - Sutjeska, Grbalj - OFK Titograd; 27. KOLO (PETAK 12. JUN): OFK Titograd - Zeta, Sutjeska Grbalj, Iskra - Budućnost, Rudar - Petrovac, Podgorica - Kom; 28. KOLO (UTORAK 16. JUN):: Zeta - Kom, Podgorica - Petrovac, Rudar - Budućnost, Iskra Grbalj, Sutjeska - OFK Titograd; 29. KOLO (NEDJELJA 21. JUN): Sutjeska Zeta, OFK Titograd - Iskra, Grbalj - Rudar, Budućnost - Podgorica, Petrovac Kom; 30. KOLO (ČETVRTAK, 25. JUN): Zeta - Petrovac, Kom - Budućnost, Podgorica - Grbalj, Rudar - OFK Titograd, Iskra - Sutjeska; 31. KOLO (UTORAK 30. JUN): Iskra - Zeta, Sutjeska - Rudar, OFK Titograd - Podgorica, Grbalj - Kom, Budućnost Petrovac; 32. KOLO (NEDJELJA, 5. JUL): Zeta - Budućnost, Petrovac - Grbalj, Kom - OFK Titograd, Podgorica - Sutjeska, Rudar Iskra; 33. KOLO (ČETVRTAK, 9. JUL): Rudar - Zeta,

Iskra - Podgorica, Sutjeska - Kom, OFK Titograd - Petrovac, Grbalj - Budućnost; 34. KOLO (PONEDJELJAK, 13. JUL): Zeta - Grbalj, Budućnost - OFK Titograd, Petrovac - Sutjeska, Kom - Iskra, Podgorica - Rudar; 35. KOLO (SUBOTA, 18. JUL): Podgorica - Zeta, Rudar - Kom, Iskra - Petrovac, Sutjeska - Budućnost, OFK Titograd - Grbalj; 36. KOLO (UTORAK, 28. JUL): Zeta OFK Titograd, Grbalj - Sutjeska, Budućnost - Iskra, Petrovac - Rudar, Kom - Podgorica. SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU UTAKMICA TOKOM PANDEMIJE *Stadion je podijeljen na tri zone (teren za igru, tribine i zona reportažnih kola), na igralištu i oko njega ne smije da bude više od 100 ljudi prije, za vrijeme i poslije utakmice

*Dolazak timova na stadione: - Preporučuje se upotreba maski za lice tokom prevoza igrača od mjesta boravka do stadiona; - Obavezna je dezinfekcija autobusa prije ulaska igrača i osoblja, kao i nakon njihovog izlaska iz istog; - Obavezan je dolazak timova u različitim vremenskim intervalima na stadion; - Ukoliko uslovi na stadionima dozvoljavaju obezbijediti različite rute za dolazak ekipa do svlačionica. *Svlačionice (ekipe i sudije): - Preporuka je da se iskoriste dodatne slobod-

ne prostorije kao svlačionice za razdvajanje početnih postava od rezervnih igrača. *Zagrijavanje - Obaveza timova je da na zagrijavanje izlaze u različitim vremenskim intervalima. - Obavezan povratak timova sa zagrijavanja u različitom vremenskom intervalu, bez zadržavanja u tunelu. *Kontrola opreme - Sudija je obavezan da drugu provjeru opreme igrača (pred sam izlazak na teren) izvrši na vratima svlačionice svakog tima pojedinačno, a ne u tunelu kako je to uobičajeno; *Izlazak timova na teren - Timovi na teren izlaze odvojeno, bez zajedničkog boravka u tunelu; - Igrači na teren izlaze bez pratnje djece; - Bez zajedničkih fotografija prije početka meča; - Bez rukovanja igrača i sudija; - Bez rukovanja sudija i kapitena nakon podbacivanja novčića. *Tehnički prostor - klupe za rezervne igrače - Podjela klupe za rezervne igrače tako da se koristi svako drugo sjedište; - Upotreba dodatnih sjedišta za osoblje koje se ne može smjestiti na klupu za rezervne igrače, sa optimalnom distancom od najmanje 1,5 metara. *Poluvrijeme - Odvojen povratak timova u svlačionice na poluvremenu, bez zadržavanja u tunelu; - Odvojen izlazak timova na teren za početak drugog poluvremena, bez zadržavanja u tunelu; *Medijske aktivnosti - Sala za održavanje konferencija za novinare mora biti zatvorena; - Sve medijske aktivnosti (izjave prije početka i nakon završetka utakmice) odvijaju se na otvorenom prostoru, ispred reklamnog panoa; - Prilikom davanja izjava moguće je nošenje maski za lice zbog zaštite mikrofona od kontaminiranja ili dezinfikovanje mikrofona prebrisa-

vanjem krpe natopljene alkoholom; *Odlazak timova sa stadiona - Timovi odlaze sa stadiona u različito vrijeme i po mogućnosti različitim rutama. FINANSIJSKA POMOĆ *Klubovi koji se takmiče u Telekom 1. CFL će u naredne dvije godine (2020/21. i 2021/22) dobiti pomoć u iznosu od po 25.000 eura, dok će klubovima Druge lige biti uplaćeno po 15.000 eura *Savez će za nastavak sezone klubovima Udruženja, a ukupno ih je 25 (Sjever, Centar, Jug) uplatiti direktno po 2.000 eura. *FSCG će klubovima Prve lige u futsalu uplatiti po 1.500 eura *Savez će u naredne dvije sezone kroz osam rata pomoći prvoligaškom klubovima sa po 80.000 eura, drugoligaškim klubovima sa po 40.000 eura, dok će klubovima koji se takmiče u ligama Udruženja po 4.000 eura. *Savez će nastaviti da finansijski pomaže klubove koji se takmiče u ligi ženskog fudbala u vidu pokrivanja troškova službenih lica i prevoza tokom sezone, kao i futsala lige u plaćanju troškova delegata i sudija. OSTALO *FSCG je podržao inicijativu Sindikata profesionalnih fudbalera koja se odnosi na važenje ugovora između igrača i klubova - da se igračima produže ugovori do kraja aktuelne sezone, te da se ne smije dozvoliti jednostrana izmjena ugovora *Prihvaćena je inicijativa Glavnog grada za saradnju na projektima rekonstrukcije dva fudbalska poligona na teritoriji Podgorice - FSCG će finansirati postavljanje vještačke trave na poligonima u Ulici Ivana Milutinovića (u sklopu SC “Morača”) i Ulici Meše Selimovića, dok će Glavni grad pripremiti betonsku podlogu, ograditi poligone i postaviti neophodni prateći mobilijar. Prema planu Glavnog grada, poligoni bi se koristili besplatno i bili bi dostupni djeci i omladini tokom cijelog dana.

CRNA GORA NAKON

STOGO ⌦ Bojan Topalović

Sutjeska u trofejnoj sali ima pet trofeja (četiri titule, jedan Kup) u nezavisnoj Crnoj Gori, Rudar ima pehar više (dvije titule, četiri Kupa), a pored toga zajedničko im je što u 2020. godini slave - 100 godina postojanja. Zbog složene situacije oko korona virusa, jubileji za ponos su potpuno nezasluženo pali u drugi plan - u sjenu pandemije koja je zavladala planetom. Možda su i “plavo-bijeli” i “rudari” planirali nešto skromno ili nešto veliko, ali fudbalska javnost je smetnula sa uma da će dobiti trećeg “starca” u domaćem fudbalu, nakon što je Lovćen 2013. proslavio vijek postojanja utakmicom protiv Hajduka iz Splita na Obilića poljani. A da, taj sparing meč nikada nije odigran uprkos tome što je najavljivan danima. Čak i mjesecima.

■ OBILIĆ, HAJDUK, PA SUTJESKA

Aktuelni šampion je ljetos ispisao najveći uspjeh u istoriji našeg loptanja na evropskog sceni, 100. rođendan je imao dobru podlogu da se proslavi sa stilom, ali ispriječila se korona... “Mi u Nikšiću slavimo 100 godina igranja fudbala, jer je Sutjeska imala više naziva kroz istoriju, ali smo definitivno mi sljedbenici Obilića kako se klub zvao do 1927.

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

SPORT

N LOVĆENA IMA JOŠ DVA “STARCA” SUTJESKA I RUDAR U 2020. SLAVE 100. ROĐENDAN

ODIŠNJACI U SJENCI KORONE Stadion pod Golubinjom

njeg trena da odbranimo naslov, a Kup ćemo sigurno napasti. Nastavljamo tamo gdje smo stali, ne odričemo se ničega, ali ako neko bude bolji čestitaćemo sportski i fer”, jasan je Jovović.

■ SAMO RUDAR

i Hajduka kako je bio naziv Sutjeske do 1943. godine”, rekao je direktor Nikšićana Nikola Jovović za Dnevne novine, pa se nadovezuje...

“Imali smo određeni plan, mislili smo i da marketinški sve to promovišemo, jer 100. rođendan je velika stvar za Sutjesku i Nikšić, kao i za Crnu Stadion kraj Bistrice

Goru. Međutim, tu neku proslavu ćemo da ostavimo za neko bolje vrijeme”. Nikšićani su razmišljali da odigraju i neku revijalnu utakmicu, ali... “Pomjereno je Evropsko prvenstvo, odložene Olimpijske igre, tako da ćemo i mi sačekati neke ljepše dane. Nema poente igrati revijani meč pred praznim tribinama. Bile su osmišljene i neke aktivnosti kroz grad, ali za sada ništa od toga”, jasan je Jovović, koji je ponosan na ljetošnje igranje Sutjeske u 2. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona i 3. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope... “Suštinski, to je najveći rezultat u istoriji kluba. Radićemo na tome da iz godine u godinu idemo korak naprijed koliko se može u našim uslovima”. Makar bi stadion kraj Bistrice u 2020. mogao da zablista u novom ruhu, a Sutjeska će se do kraja nastavljene sezone boriti makar za jedan trofej - u prvenstvu je udaljena 11 bodova od Budućnosti, ali se nalazi u polufinalu Kupa.. “Borićemo se do posljed-

Rudar je od samog osnivanja bio samo - Rudar. A nakon ljetošnje golgote u vidu opstajanja kluba, malo je ko mislio o stogodišnjici... “Vjerujte mi da sam morao da mislim na bitnije stvari. Međutim, to je jubilej za ponos grada i čitave Crne Gore, jer 100 godina nije mala stvar. Iz te ljetošnje golgote smo napravili uspjeh, tako da što se tiče rezultata možemo da budemo zadovoljni”, govori nam alfa i omega “rudara” Damir Čakar. Za razliku od Sutjeske, Rudar razmišlja o protivniku za 100 godina i to pod reflektorima koji su nedavno obasjali stadion pod Golubinjom... “Tiho se provlačilo da bi jedan velikan poput Partizana mogao da uveliča naš jubilej, ali zbog korone i čitave situacije nismo mogli da reagujemo pravovremeno. Tako je sve to ostalo ad akta”, jasan je Čakar. Rudar će 30. maja u 24. kolu gostovati Zeti, a reflektori će se zvanično upaliti protiv

Podgorice 3. juna. Sa Čakarom možete da pričate o svemu, zato se nismo libili da ga pitamo ‘da li je suludo “slaviti” reflektore u 2020. godini’... “Slažem se, ali iskreno bolje ikad nego nikad. FSCG je napravio velike stvari i sigurno je pravi pogodak što je praktično svima napravio reflektore. Pogotovo u Pljevljima će biti lijepo igrati, jer slijede fantastični dani. Iz Pljevalja će ići lijepa slika, šteta samo što neće biti navijača”. Rudar se 13 kola prije kraja prvenstva nalazi na 4. mjestu, na terenu bi mogao da obezbijedi Evropu, ali licencu neće obezbijediti. A Evropa bi bila najveći poklon za 100. rođendan... “Mislim da ne postoji šansa da igramo Evropu, a to bi bila najveća šteta ukoliko je izborimo. Prvo, izgubićemo veliki dio finansijskog kolača, a najžalije bi mi bilo zbog stručnog štaba i igrača, jer samo oni znaju kroz šta su prošli cijele ove sezone”, cilja Čakar na stvari o kojima smo već pisali - kasni početak priprema, kasni dolazak pojačanja, plaćanje igrača iz svog džepa... “Međutim, naš primarni cilj je da izbjegnemo baraž”. I tako, zajedno sa Sutjeskom i Rudarom čekamo neke vedrije dane. Samo da ne bude kao u slučaju sa Lovćenom: obećano - neispunjeno!

Rudari na prekretnici - ili korak naprijed ili odlazim

Najuspješniji sin Pljevalja Damir Čakar je ljetos utkao cijelog sebe u Rudar, praktično je sam spasio klub, odabirom pravog trenera i igrača je digao klub iz ponora. Ali, popularni Damac se ne zadovoljava sitnicama. “Iskreno, stvari u Rudaru će se iskristalisati tokom naredna dva mjeseca, bićemo na prekretnici - ili će da se prepozna mukotrpan rad, želja i enerija ili ćemo se vratiti na početak. Imamo kostur koji je dobar za našu ligu, a sa par pojačanja sigurno možemo da se uključimo u borbu za Evropu naredne sezone”, govori nam legendarni ljevak, koji dodaje... “A u svakom drugom sluča-

ju ne vidim sebe tu. Ljetos sam došao jer volim klub, jer sam dijete koje je rođeno tu, imao sam moralnu obavezu, ali ako se nešto ne promijeni - ne pada mi na pamet da se vraćamo tri koraka unazad. Biće teško, jer svi znamo da korona utiče na finansije, ali moje ambicije i životni moto su više od preživljavanja”, jasan je Čakar, koji je zahvalio Tariku Telaćeviću koji je jedini prepoznao trud “rudara”... “Od prvog dana je sa nama, imamo maksimalnu podršku, uključen je u sve probleme. Ali klub mora dodatno da se konsoliduje, da se okrene budućnosti. Rudar je bio i ostaće gospodski klub što se tiče Crne Gore, ali i šire”.

EDA

ki” na

SAJTED UTAI, UZ AZA

ekeđstvo, ini u Lejačke ultat. d kujako srećkada stina, n, ali godio e poa Žo-

četidećeg ni đavrtog deće iona, odoriva-

mut ton . VEal siti A.P.

PONEDJELJAK, 5. 12. 2016.

SPORT SPORT

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

I dalje živim svoj san u

Ekipa Partizana iz Momišića u sezoni 1980/1981.

I tog 18. janu narednog dan

NOSTALGIJA - SJEĆANJE NANA CRNOGORSKE EKIPE NOSTALGIJA SJEĆANJE LEGENDARNE EKIPE PARTIZAN MOMIŠIĆI1980/81, 1980/81,RIBNICA RIBNICA 1983/84 (PARTIZAN MOMIŠIĆI 1983/84)

Momišići i Konik, jedno od lokalnih rivalstava ⌦ Miloš Antić U rubrici Dnevnih novina pod nazivom Nostalgija vraćamo se na početak osamdesetih godina, kada su u Podgorici (tadašnjem Titogradu) lokalna rivalstva sve više uzimala maha. Jedno od takvih je i ono između Partizana iz Momišića (naselje ispod Malog brda) i Ribnice sa Konika. Za Momišićane, koji su svoje utakmice igrali na stadionu Crvene stijene, su u sezoni 1980/81. nastupali: GORNJI RED: Veljko Đurović (trener), Vesko Vujanović, Emir Ramović, Saša Kovačević (kapiten), Vasko Pekić, Vu-

Partizan iz Momišića je mečeve igrao na stadionu Crvene stijene, a Ribnica na svom stadionu na Koniku, koji više ne postoji

kašin Milutinović, Toni Janković. DONJI RED: Dejan Vučević, Dejan Radulović, Ratko Kontić, Miloš Tomić, Zoran Vuković. A Ribnica je u sezoni

1983/84. protivnicima najčešće predstavljala tim sa slike dolje: GORNJI RED: Momčilo Jauković (trener), Ostojić, Božović, Ramović, Radulović, Tatalović, Koljenović, Darmanović (pomoćni trener). DONJI RED: Šaljaj, Nelević, Milić, Radović, Brnović. Partizan iz Momišića je odavno prestao da postoji, dok ponosni Koničani (ostali bez stadiona u međuvremenu) danas nastupaju u ligi Srednje crnogorske regije, kao domaćini najčešće na jednom od stadiona na Starom aerodromu u okviru kampa FSCG.

Nekako iz sjenke, iako je već desetak godina bio u klubu, Dragan Adžić je 18. januara 2010. postao šef stručnog štaba Budućnosti. Evropski rukometni velikan, mnogo puta ranjen neuspjesima kada je bio na korak od vrha kontinenta, ponovo nije uspio da osvoji Ligu šampiona. Na sredini sezone uslijedila je selidba u Kup pobjednika kupova - idealna prilika za mladog trenera da pokaže kako zaslužuje klupu velikog kluba. Ipak.. “I tog 18. januara sam dao sve od sebe i nisam razmišljao da li ću na klupi dočekati 19. januar ili narednu sezonu”, počeo je Adžić za praznični broj Dnevnih novina. Par mjeseci kasnije pehar Kupa pobjednika kupova stigao je u Podgoricu - nova zvijezda na trenerskom nebu bila je rođena. Da je tako bilo, postalo je jasno već 13. maja 2012. kada je Adžić uspio ono što mnoga velika imena prije njega nisu - zvjezdica Lige šampiona konačno je zasjala na grbu Budućnosti. Sada već jedan od najtrofejnijih trenera Evrope broji svoju desetu sezonu na klupi “plavih”, a prije par dana je potpisao i novi jednogodišnji ugovor. “Nikada nisam imao ambicije da nešto moram, da moram da osvajam - jednostavno vaspitan sam da svakog dana dajem sve od sebe, a da uvijek bude više nego juče. Tako živim i vjerujem da mi je to pomoglo i da trajem”, nadovezao se Adžić.

Nikada nisam imao ambicije da nešto moram, da moram da osvajam - jednostavno vaspitan sam da svakog dana dajem sve od sebe, a da uvijek bude više nego juče. Tako živim i vjerujem da mi je to pomoglo i da trajem. Ekipa Ribnice u sezoni 1983/1984.

■■Kako smo

zajedno rasli

A rađanje šampionske Budućnosti pratilo je i rađanje Adžića kao trenera, ali i mnogih “plavih dama” koje su kasnije postale svjetska klasa. “Uh, to kod mene budi posebne emocije”, iskreno priča trener Budućnosti. “Tu su igračice 1990. godište i mlađe sa kojima sam i ja rastao, a one stasavale i u sjajne žene, supruge i fenomalne rukometašice. Ne znam kako to nazvati osim ogromnom privilegijom u životu prema njima jednostavno imam posebu ljudsku emociju”. Ni deset godina kasnije ništa se nije promijenilo. “I sada nakon toliko godina želim da se ostvare kao osobe i buduće sjajne majke, ali i svi mi zajedno na sportskom terenu. Ta želja postoji i dalje kod svih”. Da li je u prethodnom periodu među rukometašicama bilo onih koje su iznenadile napretkom ili onih koje se nisu razvile koliko se očekivalo? “Iskreno, još nas niko nije iznenadio - ni u negativnom ni u pozitivnom smislu. Tu mislim u nekom velikom procentu. Vjerovatno zbog ogromne posvećenosti svih nas u klubu još nismo pogriješili, niti nas je neko, prije svega u negativnom smislu, iznenadio”, istakao je Adžić.

■■Martin vječiti izazov

Nadmudrivao se tokom prethodnih deset godina Adžić sa mnogim velikim trenerskim imenima - ko bi od njih mogao da se izdvoji kao najteži? “Ambros Martin - i na klupskom i na reprezentativnom nivou. On je i dalje trener koji me najviše izaziva i koga najviše analiziram, iako se posljednjih godina pojavilo par izuzetno talentovanih trenera - praktično svaki klub ima dobre trenere”, obajsnio je Adžić. A koju je protivničku rukometašicu bilo posebno teško zaustaviti? “Kako se bavimo našim igračicama, tako da bismo mogli da opstanemo u vrhunskom rukometu radimo i analize rukometašica protiv kojih igramo. I kako mi se čini, iako se dešavao da nas igra neke rivalke dovede do poraza, generalno smo uspijevali da ‘rje-

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

SPORT

Budućnosti - Dragan Adžić za DN nakon novog ugovora

uara sam razmišljao samo da na dam više, ne koliko ću ostati

3 velika evropska trofeja osvojio je Adžić kao trener Budućnosti dva puta Ligu šampiona (2012, 2015) i Kup pobjednika kupova (2010)

Dragan Adžić tokom šampionskih dana 2015. u Budimpešti šavamo’ sve vrhunske igračice. Zbog svega ne bih nikoga posebno mogao da izdvojim”.

■■Svaki rezultat

jednako važan

Dvije Lige šampiona (Podgorica 2012. i Budimpešta 2015), Kup pobjednika kupova, uz to olimpijsko srebro i evropsko zlato sa reprezentacijom - je li moguće izabrati najdraži trenutak? “Kako sam već rekao na koji način pristupam poslu, teško mi je da tu nešto odvojim, jer sam lično podjednako ostvaren četvrtim mjestom iz 2014. i nekim zlatom iz 2012. Baš zbog toga što znam koliko smo te 2014. dali i kakav je to vrhunski rezultat bio u tom trenutku”, smatra crnogorski trener. S druge strane... “Ako gledamo značaj za državu ili klub onda to može svako da

Jedna sezona, dva juriša na LŠ - živim za to Zbog pandemije virusa “Kovid-19” sezona u Ligi šampiona je prekinuta pred četvrtfinalne okršaje. Zbog toga bi trebalo da se završi u septembru, kada bi i krenula nova sezona, što znači da bi Budućnost praktično u jednoj sezoni dva puta jurila plasman na

fajnal-for. “Iskreno - ne da mi takav izazov da spavam. Živim za to”, ne krije Adžić. “Naravno, ne možemo da utičemo na situaciju sa virusom “Kovid-19” u Evropi, ali nadam se da ćemo 3. septembar dočekati u zdravoj atmosferi i da ćemo dora-

rangira - od olimpijskog srebra, prve Lige šampiona do evropskog zlata. Ali moj utisak je da uopšte ne razdvajam nijedan rezultat, već se nakon njih odmah okrećem narednim izazovima”.

Budućnost? “Postoji jedino taj momenat iz perioda kada sam prestao da budem selektor Crne Gore, kada je možda bio i trenutak da napustim Budućnost. Ali nisam tada tako odlučio, niti je to bila želja kluba. I drago mi je zbog toga”, istakao je Adžić. “Zaista i dalje živim san, i dalje sam srećan što sam tu i što je naš klub na drugom mjestu po

■■Sve što želim kao trener

Da li ste nekada pomislili da je kucnuo čas da napustite

sti izazovu da nam prva utakmica bude i najvažnija u sezoni - četvrtfinale prekinute Lige šampiona. Biće to sjajan izazov, sjajna šansa, bilo bi sjajno odmah igrati na fajnal-foru, a onda bi ta sezona nevjerovatno krenula i u nastavku bi ova nova ekipa samo rasla”.

rezultatima u posljednjih deset godina”. Nastavio je jedan od najboljih svjetskih trenera u sličnom ritmu... “Srećan sam što trajemo, što imamo svoju školu, svoj sistem i fenomenalne ljude u svim strukturama kluba. Sve što želim kao trener - radim u svom klubu, svojoj državi i svojoj kući”,zaključio je Adžić. K.B.

SPORT

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

IGOR KOLAKOVIĆ ZA DN O NOVOM ANGAŽMANU, KARIJERI, NEKIM LJEPŠIM VREMEN

POSLIJE PUNE MORAČE I TIT NIŠTA NE MOŽE DA ME IMPR

Simbol je odbojke na ovim prostorima, osvojio je sve što se moglo osvojiti u dugogodišnjoj karijeri, gdje god je radio ostavio je neizbrisiv trag. Od rodne Podgorice, preko Francuske, Slovenije i Irana do zemlje svjetskih šampiona gdje je došao da ponovo piše istoriju. Riječ je o Igoru Kolakoviću, najtrofejnijem crnogorskom treneru, koji će naredne sezone voditi Aluron iz Zaverčja. Odlaganjem Olimpijskih igara u Tokiju za sljedeće ljeto završila se avantura 54-godišnjeg Podgoričanina na klupi selekcije Irana. Krajem marta dogovoren je raskid ugovora koji je isticao u septembru, ali fenomenalni stručnjak nije dugo čekao novi angažman - dogovorio je dvogodišnju saradnju sa Aluronom. I to je bio povod za razgovor u prazničnom izdanju Dnevnih novina...

korak po korak, svjesni su da ništa ne može preko noći. Riječ je o stabilnom klubu na svim poljima. Privukao me entuzijazam”, rekao je Kolaković na početku razgovora za naš list. Poljska je definitivno zemlja odbojke, reprezentacija je u samom vrhu godinama, a kakav je tamošnji šampionat? “Veoma jak sa puno klubova koji imaju velike ambicije, što će biti veliki izazov. To je ono što me vodi u Poljsku. Zemlja svjetskih šampiona, sa puno domaćih, vrhunskih igrača koji nijesu došli do reprezentacije”, dodao je Kolaković. Vraćate se u klupsku odbojku nakon četiri godine? “Iskreno, uželio sam se klupske odbojke, igranja od nedjelje do nedjelje. Bilo je naporno sa Iranom, naročito kada se igra Svjetska liga. Previše putovanja, stresa... Ne kažem da ga ovdje nema i neće mi biti problem da se ‘prebacim”, prijaće mi”, jasan je Kolaković.

■■ PRIJAĆE MI POVRA-

■■ NAJLJEPŠE U POD-

Aluron će biti nova stranica u bogatoj i trofejnoj karijeri - kakva su očekivanja? “Prošle godine su bili deseti, godinu prije četvrti, pa je neki opšti cilj da se ostvari plasman ka gornjem dijelu tabele i da uđemo u plej-of zonu. Pored toga svako ima neka svoja prikrivena nadanja i očekivanja. Podatke koje sam dobio od ljudi kojima vjerujem govore da je Aluron veoma dobro organizovan, ambicije sprovodi

Sa ekipom Budućnosti osvajao je prvenstva i kupove u Jugoslaviji, Srbiji i Crnoj Gori i Crnoj Gori. Sa ACH Volejom osvajao je oba trofeja u Sloveniji, dok na klupi Srbije ima zlato, srebro i bronzu sa evropskih prvenstava, dva srebra u Svjetskoj ligi. Sa Iranom je osvajao Azijske igre i bio šampiona Azijskog prvenstva, dok je bronzani bio na Kupu šampiona. Mnoštvo trofeja, sjajnih utakmica, vanserijskih igrača. Ali, ono što će pamtiti za cijeli život je - titula u rodnoj Podgorici. “Najljepše je svakako bilo u Podgorici. Te godine su mi u najljepšem sjećanju. Ne mogu da kažem da nisam imao lijepih trenutaka i u ostalim klubovima i državama. Ali, kada u svom gradu doživite da čitav grad diše sa vama i da stoji na

⌦⌦ Alen Kasmić

TAK U KLUPSKU ODBOJKU

NEMAM OSJEĆAJ DA ME VIŠE CIJENE VANI NEGO KOD KUĆE. MISLIM DA LJUDI DO KOJIH MI JE STALO CIJENE MOJ RAD I ŽIVOT. MISLIM DA SAM DOVOLJNO CIJENJEN I MISLIM DA NEMAM TAJ PROBLEM

GORICI, NAJTEŽE U KANU

IDEALNA POSTAVA IGORA KOLAKOVIĆA NIKOLA GRBIĆ ANDRIJA GERIĆ MARKO PODRAŠČANIN

VLADIMIR GRBIĆ

GORAN VUJEVIĆ

NIKOLA ROSIĆ

IVAN MILJKOVIĆ

vašoj strani, naročito u finalu 2002. protiv Budvanske rivijere i kada imate privilegiju da slavite titulu - to je nešto što obilježi cijeli život. Odbojkaški, ne može se desiti ništa što može da me impresionira”, prisjeća se nekih ljepših vremena Kolaković kada je u pitanju podgorička i crnogorska odbojka. “Prvenstvo 2002. godine protiv Budvanske rivijere je najdraži trofej. Ne može se porediti ni sa jednom medaljom”. A, najteže? “Posljednja godina u Francuskoj. Cijela ta situacija u klubu koji je životario i čekao da se sve završi. Sjećam se da sam križao dane na kalendaru kao u vojsci kada će se sve završiti i kada ću otići iz Kana”.

■■ ODBOJKA JE DOŠLA NA NISKE GRANE

Jedno od pitanja za Igora Kolakovića bilo je da sastavi idealnu postavu od igrača koje je trenirao. Uz mnogo muke i razmišljanja uspio je da izdvoji samo neke od velikih zvijezda koje je trenirao. “Ovo je jako teško pitanje. Podijelio sam ga sa prijateljima na društvenim mrežama gdje su otvorene razne polemike. Mogao bih da napravim još tri ili četiri. Nema Atanasijevića, Kovačevića, Lisinca, Stankovića, Rašovića, da ne govorim o još mnogo igrača. Mogu da budem ponosan kakve sam odbojkaše trenirao i imao priliku da učim od njih i osvajamo medalje”.

Klupa Crne Gore? Nije realno u ovom trenutku Kada razgovarate sa Igorom Kolakovićem ne možete a da ne pomenete - klupu Crne Gore. Mnogo puta do sada je bivši trener Budućnosti, ACH Voleja, Kana, te selektor Srbije i Irana bio blizu. I mnogo puta do sada je isticao da će sigurno sjesti na klupu “crvenih”. “Crna Gora je imala sjajnu epizodu na Evropskom prvenstvu sa trenerom Bašićem. Bilo bi neukusno da ja sada pri-

čao o nekom angažovanju. Nije baš dobro da u trenutku kada dolazim u novi klub sa velikim ambicijama da se bavim reprezentacijom. Imaju loše iskustvo sa prethodnim selektorom, pa preuzimanje Crne Gore nije realno. Bašić radi sjajan posao, reprezentacija ima stabilan rezultat. očekuje plasman i na naredno EP, a tu su i okolnosti sa mojim ugovorom”, podvukao je Kolaković.

Kada smo već pomenuli to epsko finale između Budućnosti i Budvanske rivijere 2002. godine - da li možete napraviti paralelu između te pune “Morače” i današnjih praznih sala? “Lako je napraviti paralelu, kako odbojke, tako i generalno sporta. Taj entuzijazam svih u Budućnosti, od igrača, preko trenera do uprave teško da može da se ponovi. Sport se gleda drugačije, naročito odbojka. Osnovni uslovi su finansije, a odbojka je došla na niske grane, prepuštena je sama sebi. Odbojkaški savez nema toliku moć da se to podigne na nivo koji je bio prisutan tih godina i nažalost ne vidim svijetlo na kraju tunela kada je u pitanju muška odbojka”, surovo je iskren Kolaković. Savladavši Kinu u finalu kvalifikacionog turnira sredinom januara Kolaković je obezbijedio svoje četvrto učešće na Olimpijskim igrama. Me-

ČETVRTAK I PETAK, 21. I 22. 5. 2020.

NIMA CRNOGORSKE ODBOJKE

TULE VIŠE RESIONIRA O NATURALIZACIJI IGRAČA

Ne vodi ničemu. Obesmišljava reprezentativna takmičenja, jer se jači još više pojačavaju, a ovi koji bi trebalo da ih prate radom i svojim idejama ne mogu. Bogati uzmu ono najbolje, kao što su Poljaci Leona, a interesantno da sa njim nisu osvojili nijednu medalju, a bez njega su šampioni svijeta. Čudno je vidjeti Leala u Brazilu, Huantorenu u Italiji. Ne mislim da je dobro, ni za jedan sport. Čemu onda reprezentativna prvenstva? đutim, svega par mjeseci kasnije saznao je da zbog pandemije korona virusa neće ići u Tokio. “Onog trenutka kada smo se kvalifikovali kroz glavu mi je prošlo - ispred mene su još jedne Olimpijske igre. Odlaganje OI prouzrokovalo je raskid ugovora. Nije mi bilo prijatno, ali mislim da je korona donijela mnogo više nevolja nego što je moje učešće na OI. Nisam toliko izgubio - život ide dalje, stižu neki novi izazovi”, zaključio je Igor Kolaković.

SPORT

BUDUĆNOST VOLI ŽELI CENTRA KANTUA

Hejs na plavom radaru

Nove ugovore su do sada potpisali Nikola Ivanović (jedna sezona), Aleksa Ilić i Džastin Kobs (dvije godine), čekaju se potpisi kapitena Suada Šehovića i Zorana Nikolića - ukratko ovo je bilans posla koji su odradili čelnici Budućnost Volija nakon pauze zbog pandemije korona virusa. “Plavi” su krenuli u sklapanje mozaika za narednu sezonu, iako ova zvanično nije završena, a crnogorski šampion je na pragu dovođenja prvog pojačanja. Kako javljaju italijanski novinari, Podgoričani su na dobrom putu da dogovore saradnju sa Kevarijusom Hejsom. Riječ je o 23-godišnjem centru sjajnih fizičkih predispozicija koji bi trebalo da bude zamjena za Ha-

KERAVIJUS HEJS BI TREBALO DA BUDE ZAMJENA ZA HASANA MARTINA KOJEG U SVOJIM REDOVIMA ŽELE DA VIDE OLIMPIJAKOS I MAKABI sana Martina (za njega zainteresovani Olimpijakos i Makabi). Prvi put u Evropi Hejs je zaigrao prošle sezone za Kantu gdje je pokazao da je izuzetan defanzivac. Prošle sezone u italijanskom šampionatu bilježio je 9,6 poena i 7,3 skoka po utakmici prosječno. Nema sumnje da će Hejs sigurno biti pojačanje u reketu za narednu sezonu. A.K.

NAŠ BIVŠI SELEKTOR NAPUŠA ASVEL

Parker smijenio Zvezda mejlom, čeka se Bajern

Na klupu Asvela je sjeo 2018. godine, prošle sezone je osvojio duplu krunu, bio je koliko - toliko ravnopravan u ovogodišnjem izdanju Evrolige do prekida, ali njegova misija u Lionu je završena... Zvezdan Mitrović više nije trener Asvela, a ugledni “L’Ekip” prenosi da je predsjednik kluba legendarni Toni Parker uputio otkaz bivšem selektoru Crne Gore - mejlom. Navodno, Zvezdo je mejl

dobio 19. maja u kome je pisalo da je saradnja prekinuta zbog “ozbiljnog prekršaja”, a “ozbiljan prekršaj” su tehničke greške i isključenja. A da je mejl stigao na Mitrovićevu adresu potvrdio je advokat našeg bivšeg selektora. Asvel je očigledno prošlost 50-godišnjeg Podgoričanina, a minhenski Bajern bi mogao biti budućnosti. Bivši klub Dejana Radonjića je ozbiljno zagrizao za Mitrovića... B.T.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

NENAD AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me