Vikend novine 27. i 28. jun 2020.

ĐUKANOVIĆ POVODOM GODIŠNJICE OSNIVANJA

CRNA GORA PONOSNA NA MJESTO I ULOGU U UN

■2

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020. BROJ 2718 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

KINESKA KOMPANIJA CRBC ZA VN ■ 8 9

Volja građana i demokratski terorizam

VRATILO SE 380 KINESKIH RADNIKA, OČEKUJE SE BRŽI NAPREDAK NA PROJEKTU BRISEL ■ 4

INTERVJU: PROF. DR MILENKO A. PEROVIĆ

AMBASADORI EU ODOBRILI OTVARANJE POGLAVLJA 8

Maca popa Mace opet nad Crnom Gorom ■ 6 7

TUŽILAČKI SAVJET

Katnić opet izabran za glavnog specijalnog tužioca ■ 15

ZA NAJBOLJE PONUDE:

IJZ SINOĆ SAOPŠTIO

INTERVJU: VLADIMIR PEROVIĆ, REDITELJ

Potvrđeno još 25 novih SAMO DA PRETEČE slučajeva OGNJILO COVID-19 ■ 28 29 ■ 19

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

ĐUKANOVIĆ POVODOM GODIŠNJICE OSNIVANJA

CRNA GORA PONOSNA NA MJESTO I ULOGU U UN

Crna Gora je ponosna na svoje mjesto i ulogu u Ujedinjenim nacijama, naveo je crnogorski predsjednik Milo Đukanović povodom godišnjice od osnivanja UN. Na jučerašnji dan prije 75 godina potpisana je Povelja Ujedinjenih nacija, koja je, kako je ocijenio Đukanović, kamen temeljac modernog multilateralizma i međunarodnog mira i stabilnosti.

“Pandemija COVID-19 nas je surovo opomenula da na globalne izazove možemo djelotvorno odgovoriti samo multilateralnim pristupom.

Crna Gora je ponosna na svoje mjesto i ulogu u Ujedinjenim nacijama”, naveo je Đukanović na Tviteru.

R.P.

SJEDNICA ODBORA ZA BEZBJED

Đukanović u Ujedinjenim nacijama

MVP OSUDILO DEKLARACIJU O ZAŠTITI PRAVA SPC

Nastavak orkestriranog pritiska protiv naše zemlje

Ministarstvo vanjskih poslova oštro je osudilo usvajanje Deklaracije o zaštiti prava Srpske pravoslavne crkve na slobodno ispovijedanje vjere i prava na njenu imovinu u Crnoj Gori, izglasanu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Zbog usvajanja te Deklaracije, ambasador Bosne i Hercegovine u Podgorici će biti pozvan na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova.

Kako navode u Ministarstvu, ovaj akt predstavlja grubo miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore i nastavak je orkestriranog pritiska i kampanje iz centara srpskog nacionalizma protiv naše zemlje.

“Deklaracija sadrži neutemeljene i netačne tvrdnje koje, po već dobro poznatom scenariju iz prethodnog perioda, a pod izgovorom ugroženosti položaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, njenog sveštenstva, kao i srpskog naroda u Crnoj Gori, imaju za cilj izazivanje podjela i političke nestabilnosti u Crnoj Gori”, saopšteno je iz Ministarstva.

Kako su kazali, retorika korišćena tokom zasijeda-

Sa sjednice Odbora

Deklaracija sadrži neutemeljene i netačne tvrdnje koje, po već dobro poznatom scenariju iz prethodnog perioda, a pod izgovorom ugroženosti položaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, njenog sveštenstva, kao i srpskog naroda u Crnoj Gori, imaju za cilj izazivanje podjela i političke nestabilnosti u Crnoj Gori nja u Narodnoj skupštini Republike Srpske, obilovala je nacionalističkim i anticrnogorskim stavovima, kao i grubim uvredama na račun najviših zvaničnika naše države, što svakako ne doprinosi duhu dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa.

“Kao što smo više puta do sada ponovili, Zakon o slobodi vjerospovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori je dugo, temeljno i promišljeno pripreman.

Zakon je usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima, počev od relevantnih Konvencija UN, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pra-

tećim protokolima Evropskog suda za ljudska prava, do smjernica i mišljenja Venecijanske komisije. On ni na koji način ne uskraćuje vjerske slobode u Crnoj Gori, niti pravo korišćenja crkava i manastira od strane SPC i njenih vjernika, koje su ih i do sada slobodno koristili”, ističu iz Ministarstva.

Kako dodaju, sve ostale tvrdnje predstavljaju grubu manipulaciju i obmanu srpskog nacionalnog korpusa u Crnoj Gori.

“O tome dovoljno govori činjenica da je SPC vođena prije svega političkim ciljevima, bez razmišljanja i razmatranja, odbila ponudu državnog vrha Crne Gore da se primjena Zakona odloži do izjašnjenja Ustavnog suda Crne Gore i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu”, kazali su iz Ministarstva.

U Ministarstvu su naglasili da Crna Gora ostaje privržena principima prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa koje razvija sa svim državama u regionu, i vjeruje da i ovaj pokušaj njihovog narušavanja, neće ostaviti ozbiljniji trag na ukupne odnose Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

A.N.

PREDRAG B IDEMO U GR S jednica Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj će se raspravljati o situaciji u Budvi, biće održana u ponedjeljak, a na sjednicu će biti pozvani ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i direktor Uprave policije Veselin Veljović.

Sjednica je zakazana na zahtjev članova Odbora iz Demokratske partije socijalista, a prethodno je odbačen predlog Demokratskog fronta da se da pauza i pozove Nuhodžić.

Poslanici DF-a su saopštili da očekuju da danas u Budvi dođe do eskalacije sukoba, a poručili su i da će pored zabrane Nacionalnog koordinacionog tijela u nedjelju biti održane litije.

Poslanik DF-a Predrag Bu-

latović je podsjetio da je Nacionalno koordinaciono tijelo donijelo odluku o zabrani političkih okupljanja i litija. „U nedjelju vi znate da će biti litija. Vi znate ako se bude demokratija policije primjenjivala prema mitropolitu Amfilohiju, dolazimo do ivice građanskih sukoba u Crnoj Gori. Mi ulazimo u građanski rat ”, rekao je Bulatović, dodajući da je za danas zakazana sjednica budvanskog par-

Bošković: U Crnoj Gori ne može doći do građanskog rata Ministar odbrane Predrag Boš- želi sada da krene sa nekim sukoković je saopštio da poslanik DF- bima. Crna Gora je dovoljno zrea Predrag Bulatović prizila. U Crnoj Gori ne može biti va građanske sukobe, ni građanskih sukoba, ni ali da ga, kako je kasukoba sa vjernicima, zao, mora razočaveć mora biti reda i rati – u državi poporetka. Ne znam zbog čega je to gosstoji red, a sukobi se mogu desiti sapodin Bulatović izjamo sa huliganima vio danas. Očigledno ili onima koji udarada njegova politička ju na legalne institugrupa jedino može na cije Crne Gore. bazi sukoba i podjela da Bošković “Poznati rušitelj svega ostvari određeni politički bečega se dotakao – gospodin Bula- nefit u susret parlamentarnim iztović, očigledno u nedostatku više borima, zakazanim za 30. avgust”, partija, pošto ni sam više ne zna rekao je Bošković u izjavi za portal koliko ih je porušio u Crnoj Gori, Standard.

AKTUELNO Foto: Igor Sljivancanin

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

VOLJA GRAĐANA I DEMOKRATSKI TERORIZAM

DNOST I ODBRANU O BUDVI U PONEDJELJAK

BULATOVIĆ: MI RAĐANSKI RAT lamenta „na osnovu ukradene volje građana“, te da se očekuje da ponovo rastu tenzije.

Na drugoj strani, podsjetimo, direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša saopštio je da je juče održan sastanak sa predstavnicima svih vjerskih zajednica i da je dogovoreno da se poštuju nove mjere.

“To znači da neće biti litija”, kazao je Mugoša.

Poslanik DF-a Nebojša Medojević je rekao da imaju najave da će danas u Budvi opet biti “zloupotreba ljudi u uniformi” i

da se “može očekivati ponovna eskalacija terora”.

Medojević je inače juče uputio pismo predsjedniku SAD Donaldu Trampu i pozvao ga da iskoristi autoritet i spriječi torturu koju, kako je kazao, prema slobodnim građanima sprovodi aktuelna vlast Mila Đukanovića u Crnoj Gori.

On je naveo da vlast u Crnoj Gori ovih dana sprovodi “brutalni teror i policijsku represiju i to isključivo na političkoj osnovi”, te da u DF-u sumnjaju da vlast angažuje kriminalce za brutalno prebijanje građana.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je na sjednici Odbora rekao da u opštini Budva imamo ugroženu bezbjednost građana, te opštine i pripadnika Uprave policije.

“Imamo situaciju da je lokalna uprava u blokadi”, rekao je Anđušić.

On je kazao da ima dovoljno razloga da o situaciji u Budvi razgovaraju sa čelnim ljudima UP i Ministarstva unutrašnjih poslova i da kroz kontrolnu ulogu utiču na pozitivno rješavanje situacije u Budvi.

R.P.

Čavor: Oduprijećemo se politici destrukcije Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Branko Čavor pozvao je sve partije, građane i ostale aktere koje, kako je kazao, ovih dana dobro prepoznajemo u agresivnoj ulozi, na razum i smirivanje tenzija, dijalog i poštovanje institucija sistema.

“Posebno su za svaku osudu napadi, uvrede, kamenovanje i etiketiranje pripadnika Uprave policije i njihovih porodica, koji posao obavljaju časno, savjesno, profesionalno i reaguju srazmjerno napadima kojima su izloženi od strane učesnika protesta.

U ovakvim napadima prednjače predstavnici DF-a i Demokrata, koji isturaju ispred sebe građane, najbliže članove svojih porodica, manipulišu njima izlažući ih opasnosti, a sve zbog ličnih političkih i finansijskih interesa”, naveo je Čavor.

Čavor Prema njegovim riječima, sve što se događa ovih dana ne predstavlja ništa novo, “već je nastavak u produženom trajanju događaja koji su počeli još 2015. ispred Skupštine, a kulminirali pokušajem državnog udara uoči parla-

mentarnih izbora naredne godine, u koji su bili uključeni i tadašnji i današnji partneri - nacionalističke strukture iz Srbije i drugih država”.

“Država je tada kao i ovih dana pokazala snagu i odlučnost da štiti državne interese, suverenitet i građansko društvo, mir i bezbjednost svih građana i njihove imovine. Tako će biti i u svim eventualnim budućim nasrtajima na ono što su interesi naše države. Zato što je današnja Crna Gora zrelo demokratsko društvo izgrađenih institucija, članica NATO i prva sljedeća država članica EU. Ipak, najbolji i najprecizniji odgovor će dobiti od najmeritornijih - od građana na izborima 30. avgusta, kada će ovakva politika destrukcije biti još jednom, ovog puta zauvijek, poražena”, zaključio je Čavor.

Volja građana je posljednjih dana pomenuta nekoliko stotina puta. To je bila omiljena mantra Bata Carevića, Krsta Radovića i njihovih mentora, koji su stali u odbranu volje budvanskih građana, trenutno ugrožene od strane većine odbornika u opštinskom parlamentu?!

Ajde da vidimo kakva je bila volja Budvana na lokalnim izborima 2016. godine.

Nevjerovatno zvuči, ali tada su se građani Budve većinski izjasnili za DPS! Prema zvaničnom izvještaju Opštinske izborne komisije, za DPS su tada glasala 3.883 Budvanina i ta partija osvojila je ubjedljivo najviše mandata u opštinskoj skupštini – 12.

Daleko iza DPS bili su Demokrate sa sedam i Demokratski front sa isto toliko mandata. Ostali učesnici na lokalnim izborima osvojili su tri ili manje mandata.

Volju građana političari, inače, tretiraju kao žetone na kockarskom stolu. Prisvojili su pravo da te žetone (čitaj: glasove građana) ulažu po svojoj volji. Da blefiraju, dobijaju, gube... Tako volja građana mijenja vlasnika i postaje volja političara.

U Budvi su, recimo, bila tri jača samostalna igrača na izborima. Oni su sakupljali volju građana 2016. godine, ali je ostalo nejasno ko je pobijedio, a ko izgubio, ko u tom dijeljenju drži banak. Vele - DPS je tada izgubio, iako je osvojio najviše. Po toj logici gubitnik je onaj ko dobije najviše. I obratno.

I kakva je to igra đe izgubi onaj ko je dobio? Tu se izgleda neko zajebava sa voljom građana. Jer najviše volje građana imao je DPS, a izgubio je. Ovi drugi, sa manje volje građana, pobijedili su. Možda su takva pravila: dva igrača koja su izgubila saberu svoje poraze i onda su pobijedili onog jednog što je bio najbolji. Dva loša ubiše Miloša, što bi rekla braća Srbi! No, poslije se oni i između

sebe pokomate i u toj gužvi se neki fanat nađe u tuđem špilu. Onda ova „dva loša“ pokazuju veliku nervozu što su izgubili ono što nikad i nijesu dobili. (Malo je komplikovano, ali je logički tačno.)

I u toj velikoj nervozi promovišu novi model - demokratski terorizam, pa ulaze kroz prozore, napadaju policiju, bacaju suzavac na djecu koja igraju fudbal...

DF, kao politički subjekt sa više terorističkog iskustva, dodatno angažuje svoje jedinice da sinhronizovano napadnu na policijske stanice u više crnogorskih gradova. Sasvim eksplicitan je bio i Predrag Bulatović, koji je juče na jednom skupštinskom odboru izjavio kako će, uprkos zabrani, „litija biti u neđelju“ i da su „oni krenuli u građanski rat“?! Nije poznato koji mu je ovo po redu, ali je svaki do sada izgubio od 1998, 1999, 2006, 2015, 2016... Nijesu mu mogli pomoći ni Miloševićeva Vojska, GRU, Šaviv, šatori, barska srbadija sa ražnjem na bulevaru, besplatno pivo i poneka koljenica u „Kristalu“... Njemu, prosto, nema pomoći, nakon što je uspio da od lidera jedne ozbiljne opozicione partije postane potrčko Milana Kneževića i, usput se, 2011. godine prepiše iz Crnogoraca u Srbe.

Politički nedefinisane spodobe, poput Bečića, Lekića i Medojevića, zajedno sa Ristom Radovićem, glavnim promoterom velikosrpskog hegemonizma, tek upotpunjuju sivilo beznadežne „revolucije gubitnika“ u Crnoj Gori...

PS: Koliko god i kakve god prigovore imali na ponašanje „režima“, pomenutim likovima dobar nauk bi trebalo da bude ona Čerčilova dosjetka kada ga je prekorila jedna lejdi da je „pijan kao svinja“, a on odgovorio: „Da, gospođo, ali ja ću se ujutro otrijezniti, a vi ćete dovijeka ostati tako ružni!“

4

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

Ambasadori EU odobrili otvaranje Poglavlja 8

MEĐUVLADINA KONFERENCIJA EU CRNA GORA 30. JUNA

Stalni ambasadori zemalja članica EU u Briselu potvrdili su odluku o otvaranju poglavlja 8 – Konkurencija sa Crnom Gorom, saznaje dopisnik TVCG u Briselu.

Međuvladina konferencija EU – Crna Gora na kojoj bi poglavlje i zvanično trebalo da bude otvoreno biće odr-

žana u utorak, 30. juna na nivou ambasadora.

Prethodno su se predstavnici 27 zemalja članica u Radnoj grupi Savjeta EU za proširenje (COELA) u utorak pozitivno izjasnili o otvaranju posljednjeg pregovaračkog poglavlja sa Crnom Gorom.

Varhelji: Nastavak podrške EU će nastaviti da podržava region Zapadnog Balkana u zajedničkom radu na otvaranju i oporavku od pandemije COVID-19, poručio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

O situaciji i potrebama Zapadnog Balkana u vezi sa pandemijom COVID-19, Varhelji je juče razgovarao sa šefovima diplomatije regiona, a zajednički je ocijenjeno da se jedino saradnjom i razmjenom informacija može što brže dostići željeni cilj.

Ministar vanjskih poslova Sr-

đan Darmanović je saopštio da je Crna Gora, zahvaljujući spremnosti i kompetentnosti institucija, uspjela da suzbije epidemiju virusa COVID-19 i da je značajan period bila bez prisustva virusa, te da je po otvaranju granica njegovo prisustvo opet zabilježeno, ali da je situacija pod kontrolom.

“Strateška politika Vlade u ovom pogledu je da nastavlja otvaranje granica u cilju što skorijeg oporavka ekonomije, uz održavanje stabilne epidemiološke situacije i zaštite zdravlja u zemlji“, rekao je Darmanović.

Na zvaničnom sajtu Kancelarije za evropske integracije Crne Gore navedeno je da je poglavlje 8, koje se odnosi na konkurenciju, jedno je od najzahtjevnijih koje se uvijek otvara i zatvara među posljednjima.

Podsjetimo, prije nekoliko dana premijer Duško Marković je kazao da je to veliki dan za Crnu Goru koja će tako postati prva zemlja kandidat koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja. “Potvrdili smo ono što se već godinama unazad čuje sa svake relevantne adrese – da je Crna Gora najperspektivnija i država koja je najbliža članstvu u Evropskoj uniji”, rekao je Marković.

Marković je istakao da otvaranje poglavlja 8 obilježava završetak prve faze procesa integracije u EU i daje vjetar u leđa da sa novim elanom pristupimo ispunjavanju obaveza u narednoj, najzahtjevnijoj fazi zatvaranja poglavlja. M.P.

DPS PODGORICE I PLJEVALJA OPOZICIJI

RUŠILAČKE NAMJERE VAM NEĆE PROĆI

Pripremne aktivnosti u partijskoj mreži vezane za predstojeće parlamentarne izbore završene su na najbolji način, što je garant ubjedljive pobjede DPS-a na predstojećim izborima, ocijenio je odbor DPS Glavnog grada.

Kako je saopšteno, data je puna podrška institucijama sistema koje su, kako navode, pravovremenim, srazmjernim i profesionalnim reakcijama spriječili nerede u Podgorici i ostatku Crne Gore, a izazvane su dešavanjima u Budvi od strane opozicionih političkih subjekata.

“Ovakvo ponašanje destruktivnih opozicionih skupina pokazatelj je da su ti po-

litički akteri svjesni da samo nasilnim putem, mimo redovnog izbornog procesa, mogu dobiti priliku da vrše vlast”, navode iz odbora DPSa Glavnog grada, ističući da su sigurni u snagu crnogorskih institucija i poručujući opoziciji da im to neće proći.

Iz OO DPS Pljevlja saopštili su da smo ovih dana svjedoci da se manifestuju prave, rušilačke, namjere većine opozicionih partija.

Oni su poručili građanima da ne nasijedaju na sitne provokacije jer ovo je samo “priprema opozicije da opravdaju još jedan, nikad teži poraz na sljedećim izborima”.

M.D.

ZBOG ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

Raičević napustio DPS

Odbornik Demokratske partije socijalista u Beranama i istaknuti funkcioner te partije Radoš Raičević juče je napustio tu partiju, navodeći da je razlog tome neslaganje u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti.

Raičević je zahvalio na saradnji dosadašnjim partijskim kolegama i kazao da će vratiti mandat lokalnom parlamentu.

Iz OO DPS Berane su poručili da, za razliku od opozicije, oni ne proganjaju one koji promijene partijska uvjerenja.

Oni su zahvalili Raičeviću na dosadašnjem radu u partiji koja će “u skladu sa programom, nastaviti da baštini građansku, multivjersku, multinacionalnu i antifašističku Crnu Goru kao zajedničku kuću svih nas”. M.D.

Za brzo ostvarenje želja Gotovinski Freš keš kredit Namijenjen svima kojima je potreban gotov novac za kupovinu ili brzo izmirenje obaveza.

• Iznosi od 500€ do 20.000€ (bez žiranata do 15.000€) • Rok otplate od 6 do 72 mjeseca www.podgorickabanka.me • Call centar: 19 900

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

AKTUELNO

5

DANAS IZBOR PREDSJEDNIKA OPŠTINE I SKUPŠTINE BUDVE

foto: RTV Budva

LP: Iz Budve pokušavaju da promijene naš identitet P redsjednici Opštine i Skupštine Budva trebalo bi da budu izabrani na današnjoj sjednici lokalnog parlamenta koju je zakazala po hitnom postupku vršilac dužnosti predsjednika budvanske Skupštine Snežana Kuč.

Na dnevnom redu je i saglasnost na rješenje o razrješenju potpredsjednika Opštine Marka Markovića.

Navodi se da je dnevni red sjednice predložen na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi i da su se stekli uslovi da se sazove po hitnom postupku.

Sjednica će biti održana, kako se navodi u sazivu, u zgradi Opštine, u sali gdje se održavaju sjednice Skupštine.

Doskorašnje predsjednike Opštine i Skupštine Marka Carevića i Krsta Radovića novoformirana odbornička većina smijenila je 11. juna.

Tada su na te funkcije kao vršioci dužnosti imenovani Vladimir Bulatović i Snežana Kuč.

Prije sjednice na kojoj bi trebalo da budu imenovani čelnici budvanske opštine, biće održano zasijedanje na kojem će biti razriješeni stari i izabrani novi predsjednici skupštinskih odbora.

Na dnevnom redu je Predlog zaključka o davanju saglasnosti za angažovanje dodatnog obezbjeđenja radi sprečavanja opasnosti po lica i imovinu Opštine.

■■ OPŠTINA I DALJE PRAZNA

Vrata opštine i juče su bila zatvorena, a smijenjene predsjednike Opštine i Skupštine Marka Carevića i Krsta Radovića službenici policije nisu pustili u zgradu.

Kako stoji u dokumentu koji je potpisao Vladimir Bulatović, u zgradu Opštine moći će da uđu samo oni zaposleni koji budu pozvani.

Zaštititi narod i mir

Liberali od državnih institucija traže da zaštite narod Crne Gore, mir i policajce i njihovo zdravlje i živote.

“Tražimo i da na efikasan način spriječe i razbiju sve naredne pokušaje destabilizacije Crne Gore, kako se to radi i u demokratskom svijetu i pravnim državama, te da obezbijede uslove za normalno odvijanje radnih aktivnosti u svim strukturama na svim nivoima opštinske i državne uprave”, zaključuju u saopštenju liberali.

Radović je, međutim, najavio dolazak na sjednicu.

“Ja sam jedini legitimno izabrani predsiednik SO Budva, dolazićemo svaki dan. Ako je sjutra skupština, naravno da dolazimo”,

kazao je Radović.

Na drugoj strani, Demokratska partija socijalista je juče saopštila da je budvanska pobuna, posložila sve aktere opozicione scene i postavila ih na svoja mjesta.

Jasno je, kažu, kome je koja uloga bila namijenjena: od Demokratskog fronta do budvanskih sveštenika SPC. Ipak, ona najnečasnija, dodijeljena je Bečićevim huliganima.

“Da li iz razloga što je Demokratski front, poznat po svom otvorenom animozitetu prema Bečiću, ove umišljene revolucionare, namjerno htio da ponizi pa ih sveo na nivo siledžija, običnih uličara, i to samo na lokalnom nivou, ili se prosto ova uloga sama nametnula, imajući u vidu očajnu poziciju u kojoj se nakon četiri godine bojkota parlamenta, ova grupa bez političke fizionomije nalazi”, rekli su iz DPS-a.

Događaj u Budvi je, sma-

traju, još jednom pokazao da Bečićevi jurišnici nemaju skrupula i da ne znaju za političko dno.

“Uspjeli su i majku da posvađaju sa ćerkom koja je njihov član i da je natjeraju da se od nje ogradi. I to samo zato što je ćerka rekla istinu: da su suzavac među djecu u Budvi bacili huligani sa ulica. Da bi tzv. lider Bečić mogao da vrijeđa i etiketira časne ljude, dajući tako sebi na značaju, i da bezočno širi laži o tom događaju. Šta drugo i očekivati od tog političkog luzera koji i sopstvenu majku zloupotrebljava u političke svrhe”, ističu iz DPS-a.

■■ NAJBUČNIJI SU SE OBOGATILI

Crnogorska je saopštila da su među onima koji prave nered, kako navode povodom aktuelnih dešavanja u Budvi, najbučniji su oni koji su od države uzeli mnogo.

„Sramota je da se kao takvi bave politikom i pričaju da su žrtve ovog sistema i politike DPS-a“, poručili su iz Crnogorske.

Oni su poručili da neće dozvoliti da se neko bogati na grbači građana.

Liberalna partija tvrdi da smo ovih dana bili svjedoci pokušaja državnog udara, predvođenog istim onim snagama i organizatorima kao i 2016. godine.

“Pokušaj udara je vršen sinhronizovanim napadima u više crnogorskih gradova na vitalne državne institucije, policiju i sudstvo sa jednim jedinim ciljem da se sruši legalno izabrana vlast i Crna Gora poništi kao država, a njeni djelovi raskomadaju i pripoje drugim državama, kako sad već otvoreno najavljuju demonstranti”, rekli su oni.

Kao sljedeća faza je, kažu, uslijedila kordinisana akcija okupljanja grupa, očito pripremljenih, građana i njihov napad na policajce kamenicama, flašama, pirotehničkim sredstvima, a sve sa ciljem da se isproba spremnost države da reaguje.

“Kao završna faza u ovom pokušaju državnog udara uslijedilo je blokiranje saobraćajnica i regionalnih putnih pravaca kako bi se prekinuli vitali saobraćajni tokovi i država blokirala, a policijske snage disperzovale kako bi lakše bilo unijeti haos i sprovesti plan svrgavanja demokratski izabrane vlasti i promjena državnopravnog statusa Crne Gore. Jasno je ko su izvršioci, ali je još jasnije da su višemjesečne litije u stvari samo krinka za ostvarenje primarnog cilja koji se prevashodno ogleda u promjeni državnog identiteta i državotvornog statusa i da se upravo u tom kleru nalazi glavna inspiratorska snaga za ovakve akcije pokušaja državnog udara”, saopšteno je iz Liberalne partije.

Ekipa Dnevnih novina

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

INTERVJU: PROF. DR MILENKO A. PEROVIĆ

MACA POPA MACE PONO

Vesna Šofranac

“Treba li tražiti uvjerljiviji dokaz da Srpska pravoslavna crkva tone u glib klerofašizma od činjenice da je svojim svecima pridodala nekoliko patoloških zlikovaca iz Drugog svjetskog rata. Jednome je nadimak bio Maca, jer je macom ubijao nevinu nejač!

Danas SPC drži Macinu macu nad Crnom Gorom”, poručuje u intervjuu Vikend novinama prof. dr Milenko A. Perović, univerzitetski profesor, predsjednik Savjeta za saradnju Crne Gore sa dijasporom, jedan od tvoraca Pravopisa crnogorskoga jezika.

Perović naglašava da se protiv slobodne i nezavisne Crne Gore juriša u šest kolona, a da prvu - najorganizovaniju i najopakiju - čini svještenstvo SPC. “Za njom stupa druga kolona, sastavljena od pročetničkih političkih partija u Crnoj Gori (Demokratski front, Demokrate i Socijalistička narodna partija). Prislužuju joj “građanski” trabanti (URA, Demos i Ujedinjena CG), kaže Perović.

Komentarišući dešavanja u Budvi, gost Vikend novina bez uvijanja, u svom maniru, poručuje da je Budva ovih dana bila poligon pokazne vježbe kojom je četništvo “uvježbavalo kako bi osvojilo i lagumalo Crnu Goru”.

“Dobro je što je vježba bila javna, jer je dala priliku crnogorskoj i međunarodnoj javnosti da vidi kako bi izgledala Crna Gora da je se dokopaju četnici”, naglašava Perović, poručujući da država ne smije dozvoliti da joj policajci budu glineni golubovi na meti četničkih i drugih huligana.

VN: Ponovo su aktuelne litije, ponovo slušamo političke govore popova Srpske pravoslavne crkve na protestima na kojima se građani “spontano okupljaju”, gledamo popove na čelu protesta u Budvi?!

PEROVIĆ: “Litijama” se Srpska pravoslavna crkva kreće od klerikalizma prema klerofašizmu. Suprotno modernoj sekularističkoj ideji o odvojenosti crkve od države, SPC slijedi ideologiju klerikalizma. Po njoj, svještenstvo treba da se nametne državi i društvu kao vrhovni autoritet koji bi određivao sve bitne političke, kulturne i ekonomske oblike tokova života. Svještenstvo SPC hoće po svojoj mjeri da ustroji cjelokupni život crnogorskog društva. Zna ono da Crna Gora ne bi prihvatila teokratsko političko uređenje. Na lukav način ono pokušava ukorijeniti “svetosavsku” verziju sakerdotalizma, s idejom opšte prevlasti svještenstva u društvu. Duhom klerikalizma SPC sve naglašenije napada pojedine političke partije, medije, nevladine organizacije, organizovanu i neorganizovanu mladež itd.

VN: Na osnovu čega tvrdite da je SPC na putu prema klerikalnom fašizmu?

PEROVIĆ: Kao i mnoge vjerske zajednice u svijetu, SPC sanja i pokušava ostvariti klerikalističke snove. Međutim, ona zna da se njeni snovi ne mogu ostvariti u građanskom društvu zapadnog oblika. Budući da joj je antikomunizam imanentan, koliko i antiatlantizam, Srpska pravoslavna crkva zakonomjerno se sve više

NEMA VJERE U SRBIJU VN: Završeni su izbori u Srbiji. Kojim putem će poći Srbija? Šta se može očekivati na relaciji Podgorica – Beograd?

PEROVIĆ: Sva je prilika, više od 50 posto birača nije izašlo na izbore. Koristeći se svim dopuštenim i nedopuštenim sredstvima, agresivna manjina bez teškoća je pobijedila na izborima. Tako je pokazala da će Srbiju i dalje

i sve upornije okreće “ispovijedanju” ideologije četništva.

U svojoj knjizi “Filozofija politike” izložio sam teorijsko-filozofske osnove interpretacije nacifašizma, dokazujući da je četništvo u bitnim obilježjima jedan tip fašizma! Izrastajući iz humusa klerikalizma, četništvo je usmjerilo Srpsku pravoslavnu crkvu prema jednom od klasičnih oblika ideologije klerikalnog fašizma pod imenom svetosavlja. Između dva svjetska rata, ono je rođeno kao čedo iz “braka” velimirovićevske i justinovske “teologije” s ultranacionalizmom Srpskog književnog kluba Slobodana Jovanovića. Danas je Moljevićev četnički program iz 1941. godine primljen kao “akcioni program” SPC. Njeni današnji stavovi o Crnoj Gori i Crnogorcima samo su “kreativna” interpretacija Moljevićevog programa. U “Mitropoliji crnogorsko-primorskoj” ovaj je “program” inoviran sljedećim elementima: “ispovijedanjem” strategije opravdavanja zločina u ime svoje nacije i vjere, slavljenjem i posveći-

gurati niz radikalski žljeb u opšte propadanje svih društvenih sfera, u siromaštvo i sukobe s komšijama. Kao i do sada, ne može se vjerovati u otopljavanje političkih odnosa Podgorice i Beograda. Naprotiv, Beograd će nastaviti da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore. Nadajmo se da će Podgorica umjeti i smjeti odgovoriti na adekvatan način! vanjem zločinaca u ime “nacionalne stvari“, ultranacionalizmom, ksenofobijom, seksizmom, širenjem laži o “ugroženosti srpstva i pravoslavlja“, teškim istorijskim revizionizmom, izmišljanjem “vlastite“ tradicije i prisvajanjem djelova ili cjeline tuđega nacionalnog, kulturnog i sakralnog identiteta, postuliranjem jedinstva svjetovne i duhovne vlasti (simfonija), militarističkom ideologijom eliminacije Drugoga etc. Treba li tražiti uvjerljiviji dokaz da SPC tone u glib klerofašizma od činjenice da je svojim svecima pridodala nekoliko patoloških zlikovaca iz Drugog svjetskog rata.

Jednome je nadimak bio Maca, jer je macom ubijao nevinu nejač! Danas SPC drži Macinu macu nad Crnom Gorom!

VN: Vidimo ljekare koji otvoreno brane litije i šetaju za popovima, poručujući da “s vjerom u Boga brane tradiciju i pravdu”, dok Amfilohiju ruku ljube i pojedini univerzitetski profesori. Kako Vi vidite aktuelna deša-

UZALUD SRPSKO LOBIRANJE PROTIV CRNE GORE U AMERICI VN: U lobiranje protiv Crne Gore i Zakona o slobodi vjeroispovijesti u SAD vrlo aktivno se uključila i Konferencija srpsko-američkog liderstva. Eksploatisanjem vjerskih sloboda koje su u srži američke demokratije pokušava se uticati i na američko javno mnjenje. Ta stranica se uređuje iz SAD i Rusije. Vaš komentar?

PEROVIĆ: Po sredstvima se odgonetaju ciljevi! Dobro se mahom služi dobrim sredstvima, zlo svim sredstvima! Beskrajan je okean laži koji je od Garašanina do naših dana stvaran u velikosrpskim propagandnim i specijalno-ratovskim štabovima protiv Crne Gore i Crnogoraca. Primjer koji navodite podśetio je kako se veli-

kosrpskim kanalima lobiralo da crnogorski jezik ne dobije međunarodni jezički kod u Kongresnoj bibilioteci u Vašingtonu. Lobiranje koje se koristi teškim lažima može biti opasno za onoga protiv koga se lobira samo ako onaj kod koga se lobira ima interes na “naśedne” na takve laži. Ipak, političke akcije Crne Gore u Americi dovoljno su

jake da im ni mnogo pametnije, vještije i uvjerljivije lobirajuće laganje ne može ozbiljno naškoditi.

vanja u Crnoj Gori?

PEROVIĆ: Protiv slobodne i nezavisne Crne Gore juriša se u šest kolona. Prvu, najorganizovaniju i najopakiju kolonu čini svještenstvo SPC. Za njom stupa druga kolona, sastavljena od pročetničkih političkih partija u Crnoj Gori (Demokratski front, Demokrate i Socijalistička narodna partija). Prislužuju joj “građanski” trabanti (URA, Demos i Ujedinjena CG). Treću kolonu formiraju spoljašnji politički činioci.

U njoj, istim korakom maršira oficijelna vlast države Srbije, najveći dio njene političke opozicije i većina medija. Prislužuje im ruski činilac. Četvrti red streljačkog stroja čine spoljašnji i unutrašnji organizatori i nosioci specijalnog rata protiv Crne Gore. U petu kolonu sljegla se šarena vojska “nezavisnih” medija u Crnoj Gori (Vijesti, Dan, Monitor, TV Vijesti, Svetigora, Srpski radio, Elmag, portali In4s, Borba itd.). Šestu čine grantojedi. Ona okuplja brojne “nevladine” organizacije sa zadatkom permanentnog opanjkavanja svega što održava i snaži suverenu Crnu Goru. Napokon, ovoj duboko ešaloniranoj četničkoj vojsci počela se priključivati sedma kolona. Na brzinu je skr-

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

AKTUELNO

7

OVO NAD CRNOM GOROM pljena od tzv. intelektualaca (univerzitetskih profesora i ljekara). Ovi umovi nijesu svjesni da podržavaju klerofašizam. Nijesu ni svjesni da su krenuli za onima koji Crnu Goru vraćaju iz stanja civilizovanosti u prethrišćansko varvarstvo. Ovi humanisti skočili su da pripomognu da Macina maca nad Crnom Gorom dobije što snažniji zamah!

VN: U jednom ranijem intervjuu Dnevnim novinama rekli ste da je potreban novi savez istinski patriotskih snaga u Crnoj Gori čija bi ideološka okosnica, na svim političkim i intelektualnim nivoima, morala biti stalna radikalna kritika velikosrpskog nacionalizma.

Ali tog saveza nema. Zašto?

Ko bi trebalo da bude pokretač ta-

kvog jednog saveza?

PEROVIĆ: Prema mjeri napada na suverenu Crnu Goru mora se postavljati širina i snaga njene odbrane. Do sada je odbranu predvodila vladajuća politička nomenklatura, prije svega štiteći sebe i svoje političke i ekonomske interese. Liše pojedinaca, koji su godinama predvodili politički suverenizam, ona je svojom uskogrudošću i političkom kratkovidošću - pred totalnim napadom velikosrpstva na Crnu Goru koji traje tri decenije - ostavljala potpuno nezaštićenim ogromni društveni prostor. Na njemu su se nesmetano ukorjenjivali velokosrpstvo i svetosavlje!

U tom se periodu odnjivilo cijelo jedno pokoljenje vaspitavano na anticrnogorstvu! B olno otrežnjenje je došlo sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Čini se da je nomenklatu-

POLICAJCI NE SMIJU DA BUDU GLINENI GOLUBOVI NA METI ČETNIČKIH I HULIGANA VN: U Crnoj Gori prisustvujemo otvorenom pozivu na linč policajaca. Poziv dolazi i od strane jednog sveštenog lica SPC, koje preko društvenih mreža i portala In4S uči građane šta da rade na “razotkrivanju” policajaca koji su angažovani na sprečavanju nasilja u Budvi.

Sve to je praćeno fotografijama policajaca sa kojima se treba obračunati. Kako ovo komentarišete?

PEROVIĆ: Od 1998. godine do danas, svaki put kad se

odlučno ispriječila pred onima koji su šćeli onemogućiti crnogorski suverenistički put, na crnogorsku policiju dizala se silna otrovna graja. Policija je ocrnjivana na sve moguće načine. I stalno se u pozadini “skandalizatora” koji ruže policiju nalazila jedna te ista namjera. Oni su svojom grajom šćeli potpuno vezati ruke policiji. Tako su mislili razoružati suverenu Crnu Goru, da bi s njom činili što im je volja. Krajnje je glupo i licemjerno od tzv. “građan-

ra počela pomalo shvatati da na duže staze ni vlastite parcijalne interese neće moći odbraniti ako ne počne kreirati i provoditi smišljenu strategiju odbrane cjeline društvenog prostora Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma. Za provođenje te strategije ona može imati samo jednog saveznika. Taj saveznik su istinske patriotske snage Crne Gore. Od referenduma do danas, nomeklatura ih je ignorisala i potiskivala, držeći ih podalje od svakog društvenog uticaja. Štaviše, stigmatizovala ih je kao nosioce “crnogorskog nacionalizma”. Došlo je vrijeme, izgleda, da je opšta crnogorska kuća “ostala na Mrzana”!

ji imaju odlučujuću društvenu moć, fenomen litija može biti spasonosan za crnogorsku suverenističku ideju. U protivnom, on će je uništiti”. Šta biste danas poručili? Prepoznajete li u potezima vlasti i djelovanju institucija odlučnost da riješi vjersko pitanje, odnosno ne odstupi od primjene Zakona?

PEROVIĆ: “Litije” su pokazale sve tačke političkih bolesti crnogorskog društva.

Jasna je njihova anamneza.

Ona otvara mučno pitanje: Nije li vladajuća politička nomenklatura, s pobjedom na Referendumu, potrošila cijeli svoj potencijal potreban za izgradnju stabilnog i uređenog društva. Da li je referendumska pobjeda suverenizma ono najviše što je ona mogla postići? Ako se izuzme vanjska politika - u stvarima bitnih elemenata unutrašnje politike ova nomenklatura se ponašala prema sloganu: Ne može nam niko ništa! Ona je na pola puta odustala od strategije jezičke politike. Umjesto kulturne politike, narodu je ponudila turbo-folk i “pink kulturu”, obogaćenu turskim serijama i budvanskim “grad-teatrima”. Umjesto naučne politike, koja bi afirmisala ozbiljna naučna istraživanja crnogorskog identiteta u cjelini, pučanstvu je ponuđeno fasciniranje prostote s nedostižnim uzorima zapadnih prirodnih nauka, posebice fi-

VN: Podsjetiću ponovo na Vaše riječi: Ako bude volje i pameti kod onih ko-

ski” nastrojenih persona kada traže dlaku u jajetu u postupcima policajaca na mjestima na kojima, čak i doslovno, mogu pucati mozgovi. Ako misli da sačuva samu sebe, država permanentno mora čuvati policiju kao prvi ešalon vlastite odbrane. Nijedna ozbiljna država ne smije dozvoliti da joj policajci budu glineni golubovi na meti četničkih i drugih huligana. Ne smije dozvoliti ni da jurisprudencija olako poništava teški i opasni rad policije na terenu. zike. Umjesto medijske politike, stvoren je finansijski zaštićeni zvjerinjak u kome se dobro snalazi samo “likvidatorski žurnalizam” kao apsolutna mentalna trovačnica Crne Gore. Napokon, dok se Amfilohije duhovno, materijalno, srpstvujušće i katastarski ukorjenjivao, propuštena je decenija i po da se počne stvarati nekakva vjerska politika. Ako bi se ova radikalna kritika shvatila i prihvatila kako treba, crnogorski suverenizam mogao bi dobiti novi moćni impuls. U protivnom, doživjeće teži i bolniji slom nego 1918. godine.

VN: Kako vidite dešavanja u Budvi? Predstavnici Demokrata i Demokratskog fronta kažu da neće “odstupiti ni milimetar” i da neće “dati Budvu ni po koju cijenu”… Mogu li se dešavanja u Budvi posmatrati i kao svojevrsni eksperiment opozicije koji bi se, ako upali, mogao primijeniti i na državnom nivou?

PEROVIĆ: Budva je ovih dana bila poligon pokazne vježbe kojom je četništvo na potpuno ogoljen način – bukanjem i vrijeđanjem, kršima i “junačkim“ zalijetanjima uvježbavalo kako bi osvojilo i lagumalo Crnu Goru. Dobro je što je vježba bila javna, jer je dala priliku crnogorskoj i međunarodnoj javnosti da vidi kako bi izgledala Crna Gora da je se dokopaju četnici.

8

AKTUELNO

50

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

ODSTO RADOVA IZVEDENO JE NA NA PETLJI SMOKOVAC, GDJE SE TRENUTNO INTENZIVIRAJU RADOVI NA VISOKOM USJEKU, NA MOSTU SMOKOVAC I NA NADVOŽNJACIMA I PODVOŽNJACIMA. ZAVRŠENI SU RADOVI NA IZGRADNJI ARMIRANOBETONSKIH ZIDOVA NA POZICIJI NAPLATNE RAMPE.

Petlja Smokovac

TRENUTNO NA PROJEKTU A Na projektu gradnje prioritetne dionice auto-puta BarBoljare trenutno je angažovano 1.365 radnika. Od ovog broja je 753 radnika iz Kine, 146 crnogorskih državljana koji rade za kinesku kompaniju, a 466 radnika je angažovano od strane podizvođača.

U Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta se ističe i da je podizvođačima koji imaju sjedište u Crnoj Gori i registraciju prije 01.01.2012. godine, do sada po-

vjerena realizacija 40,11 odsto vrijednosti Ugovora, iako se bilans realizacije ugovorne obaveze Izvođača radova u vezi sa angažovanjem podizvođača svodi na završetku Radova, na bazi stvarno realizovanih predmeta i vrijednosti podizvođačkih ugovora. Ukupan broj izdatih saglasnosti za podizvođače je 110, kojim je obuhvaćeno 125 preduzeća, od čega je 97 preduzeća iz Crne Gore, a 28 preduzeća je iz okruženja.

KINESKA KOMPANIJA CRBC ZA VIKEND NOVINE

VRATILO SE 380 KINESKIH OČEKUJE SE BRŽI NAPREDAK

⌦ Nemanja Lacman

R

adovi na prioritetnoj dionici auto-puta Bar - Boljare, napokon se vraćaju ustaljenoj dinamici, jer se u Crnu Goru vratilo 380 kineskih radnika. To su Vikend novinama potvrdili u kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation, koja gradi prioritetnu dionicu od Smokovca do Mateševa.

Usljed pojave pandemije korona virusa, više od 400 kineskih radnika ostalo je u matičnoj državi, bez mogućnosti dolaska u Crnu Goru. Kako su mjere, ko-

94 RADNIKA KOMPANIJE CRBC VRATILA SU SE U CRNU GORU 21. JUNA

je su uvodile države zbog novonastale situacije jenjavale, stvorili su se uslovi, da se nakon gotovo tri mjeseca, kineski radnici vrate u našu državu i nastave rad na gradnji prioritetne dionice.

“Prema planu, posljednji radnici, njih 94, vratili su se u Crnu Goru 21. juna. Ukupno se do sada oko 380 kineskih radnika vratilo u Crnu Goru”, rekli su iz CRBC-a.

■ DINAMIKA Kada je u pitanju dinamika projekta, u CRBC uvjeravaju, da će sa dolaskom radnika i dinamika biti znatno veća.

“Manjak radnika zbog epidemije korona virusa je uticao na dinamiku projekta. Kompanija CRBC je omogućila, za date uslove, maksimalnu brzinu izvođenja radova na gradilištu, organizacijom postojeće radne snage i angažovanjem lokalnih podizvođača. Sa povratkom kineskih radnika, očekujemo brži napredak na projektu”, objasnili su u

Izvođaču radova skoro 16 miliona

Izvođač radova izvodi radove na prioritetnoj dionici Smokovac-Mateševo auto-puta BarBoljare u skladu sa svojim Programom radova i plaća se za obim stvarno izvedenih radova, a prema definisanoj metodologiji mjerenja elemenata za plaćanje. U 2020. godini (zaključno sa aprilom) izvođaču je odobreno radova u iznosu od 27.676.329 eura, a isplaćeno 15.913.199 eura. kineskoj kompaniji. Što se tiče rok, u CRBCu ističu da će isti biti utvrđen u skladu sa ugovornom procedurom.

■ RADOVI Ukupan procenat izvedenih radova na izgradnji

prioritetne dionice Smokovac – Mateševo u ovom trenutku iznosi 89 odsto.

Procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi iznosi više od 90 odsto, a ukupan procenat završenosti radova na otvorenoj trasi iznosi oko 70 odsto. Kako je navedeno u informaciji, završen je proboj i urađena primarna podgrada na svih 16 tunela. U toku su radovi na izradi sekundarne obloge. Radovi na gornjem dijelu sekundarne obloge završeni su 99,5 odsto ili u dužini od 35,3 kilometra.

“Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno oko 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno oko 96 odsto radova. Ukupan procenat radova na mostovima sa završnim radovima (hidroizolacija, zaštitne čelične ograde, instalacije…) iznosi 91 odsto”, navodi se u Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta auto-puta Bar – Boljare.

Manjak radnika zbog epidemije korona virusa je uticao na dinamiku projekta. Kompanija CRBC je omogućila, za date uslove, maksimalnu brzinu izvođenja radova na gradilištu, organizacijom postojeće radne snage i angažovanjem lokalnih podizvođača, kažu u CRBC-u

89 ODSTO RADOVA JE ZAVRŠENO NA PRIORITETNOJ DIONICI AUTO-PUTA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

AKTUELNO

9

ANGAŽOVANO 1.365 RADNIKA NOVI MODEL ZA DRUGU DIONICU

Druga dionica će se graditi po drugom modalitetu kako bi se smanjilo dodatno zaduživanje države

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici, intenziviraju se i aktivnosti na stvaranju pretpostavki za početak realizacije sljedeće dvije dionice (Mateševo – Andrijevica i Smokovac – Tološi – Farmaci), koje su Detaljnim prostornim planom autoputa Bar – Boljare definisane kao druga faza.

“Zbog nivoa trenutne zaduženosti Crne Gore, i uvažavajući preporuke ključnih programskih dokumenata,

planirano je da se naredna dionica auto-puta realizuje po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva, kako bi se smanjilo dodatno zaduživanje, pri čemu tek predstoji odluka o utvđivanju optimalnih uslova i načina realizacije”, kazali su nedavno u Vladi.

U skladu sa tim, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je u novembru 2018. godine apliciralo prema Investicionom okviru za Zapad-

ni Balkan za dodijeljivanje 54,6 miliona eura za kofinansiranje izgradnje dionice Mateševo – Andrijevica, što predstavlja 20 odsto od procijenjenog kapitalnog izdatka za izgradnju ove dionice od 273 miliona eura (procjena na osnovu Idejnog rješenja). Dodatnih 20 odsto se namjerava obezbijediti putem kreditnog zaduživanja kod EBRD, a preostalih 60 odsto od zainteresovanih privatnih partnera.

H RADNIKA, NA PROJEKTU Sa povratkom kineskih radnika očekuje se brži napredak na projektu

Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno oko 99 odsto radova

10

PROMO

U

Crnoj Gori je tokom marta ove godine bilo 60 posto više online transakcija Visa karticama nego u istom periodu prošle godine. E-trgovina se ubrzano razvija u cijelom regionu, a korona virus poslužio je kao dodatan pokretač za upoznavanje sa ovim načinom kupovine.

U razgovoru za Vikend novine, generalni direktor kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu, govori o pomaku ka e-trgovini i digitalnim plaćanjima, ali i o sprečavanju zloupotreba prilikom ovakvih transakcija.

VN: Usljed pandemije virusa COVID-19, poraslo je interesovanje za beskontaktna plaćanja. Kakva je situacija u Crnoj Gori po ovom pitanju? Đorđević: Godinama unazad beskontaktne transakcije prave značajnu razliku u načinu na koji milioni ljudi plaćaju. Pandemija je dodatno uticala na interesovanje za ovaj način plaćanja u mnogim zemljama širom svijeta, i vjerujem da to nije aktuelni trend, već da postaje svakodnevna platna navika. Beskontaktno predstavlja jednostavan i siguran način plaćanja, kako za trgovce, tako i za potrošače, vidljivo brži i praktičniji od upotrebe gotovine. Kartica ili uređaj preko kojeg se vrši plaćanje ne napuštaju ruke korisnika i time se dodatno smanjuje i najmanja mogućnost da će podaci biti kompromitovani na bilo koji način. Ukupna upotreba beskontaktnog načina plaćanja Visa karticama u Crnoj Gori porasla je za 37 posto u odnosu na mart prošle godine. Imajući u vidu porast upotrebe, Visa je nedavno u svim zemljama Jugoistočne Evrope povećala maksimalan iznos za beskontaktne transakcije za koje nije neophodan unos PIN koda. U Crnoj Gori je taj limit uvećan na 50 eura, što predstavlja unapre-

đenje od 25 posto u odnosu na prethodnu sumu.

VN: Dakle, potrošači su tokom pandemije promijenili način kupovine. Kakvi su efekti korona virusa na e-trgovinu u regionu? Đorđević: E-trgovina predstavlja veliki potencijal za preduzeća, a posebno za mala i srednja. Na globalnom nivou vidimo da je današnja ekonomija zapravo digitalna, ljudi sve više kupuju online ili naručuju usluge koristeći samo mobilni telefon, sa bilo kog mjesta.

E-trgovina se ubrzano razvija u cijelom regionu, a korona virus poslužio je kao dodatni pokretač za upoznavanje sa ovim načinom kupovine, čak i kod onog dijela populacije koji radije kupuje na licu mjesta. U Crnoj Gori je tokom marta ove godine bilo 60 posto više online transakcija Visa karticama nego u istom periodu prošle godine. Kupci su, prilagođavajući se preporučenim mjerama, nabavljali čak i osnovne namirnice putem interneta i uvjerili se da iz udobnosti svog doma mogu da pristupe širokom spektru roba i usluga.

Smatram da će se trend rasta online kupovine održati i da u budućnosti možemo da očekujemo generalan pomak ka e-trgovini. Danas, da bi neko preduzeće moglo neometano da radi u svim okolnostima, potrebno je da bude digitalno. Ovdje ne govorimo o važnosti primjene samo novih tehnologija, već o prilagođavanju potrebama potrošača i njihovim novim navikama.

VN: Kako bi odgovorili

37

POSTO U ODNOSU NA MART PROŠLE GODINE PORASLA JE UKUPNA UPOTREBA BESKONTAKTNOG NAČINA PLAĆANJA VISA KARTICAMA U CRNOJ GORI

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

VLADIMIR ĐORĐEVIĆ, GENERALNI KOMPANIJE VISA ZA JUGOISTOČNU

KORONA VIR PODSTAKAO R E-TRGOVINE CIJELOM REGIO

I DIREKTOR U EVROPU

RUS RAST EU ONU

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

PROMO

likom e-trgovine ili online plaćanja bez prisustva platne kartice. Najbolji način da se trgovci zaštite je njihova stalna edukacija i informisanost, ali i primjena teorije u praksi.

SMATRAM DA ĆE SE TREND RASTA ONLINE KUPOVINE ODRŽATI I DA U BUDUĆNOSTI MOŽEMO DA OČEKUJEMO GENERALAN POMAK KA E-TRGOVINI, KAŽE ĐORĐEVIĆ na te nove potrebe potrošača, većina preduzeća se sada seli na internet. Koji su najbolji načini da se spriječe zloupotrebe u online svijetu? Đorđević: Osigurati pravi bilans između digitalne tranzicije biznisa, pružanja podrške kupcima i izgradnje povjerenja sasvim sigurno predstavlja dodatan izazov. Ključno u procesu transformacije poslovanja je osiguravanje pravih alata za e-trgovinu uz pružanje sigurnog i jednostavnog iskustva plaćanja.

Uz sve to treba uzeti u obzir i potencijalne strahove korisnika zbog mogućih zloupotreba. Naredni korak je svakako ulaganje u inteligenciju i tehnologiju koje će da osiguraju bezbjednost potrošača. Visa već 60 godina pruža sigurna i pouzdana rješenja za plaćanje, koja zadovoljavaju potrebe trgovaca i njihovih kupaca. Na mreži ili van mreže, preduzimamo proaktivne korake kako bismo osigurali da su informacije i transakcije bezbjedne. Naše napredne tehnologije pomažu u sprečavanju, otkrivanju i iskorjenjivanju prijetnji. Nedavno smo predstavili Visa Secure, unaprijeđeni program za povećanje bezbjednosti online plaćanja, koji koristi EMV 3-D Secure (3DS) tehnologiju. Ovo rješenje omogućava kupcima da potvrde svoj identitet kod banke pri-

11

VN: Potrošači strahuju za svoje podatke prilikom digitalne kupovine. Na koji način Visa štiti ove osjetljive informacije? Đorđević: Glavni prioriteti kompanije Visa su da klijentima omogući pouzdanu platnu mrežu i zaštitu njihovih podataka. 3DS program koji sam pomenuo potvrđuje identitet kupca u realnom vremenu, dok je transakcija u toku. Ukoliko se pojavi bilo kakva sumnja, program vrši dodatnu provjeru identiteta kako bi osigurao da je transakciju zaista izvršio vlasnik Visa kartice. Naš napredak u analitici, tokenizaciji i upravljanju biometrijskim podacima omogućava nam da stope prevare održavamo na 0,01 posto, što je veoma blizu istorijskog rekorda.

Visa već 60 godina pruža sigurna i pouzdana rješenja za plaćanje, koja zadovoljavaju potrebe trgovaca i njihovih kupaca. Na mreži ili van mreže, preduzimamo proaktivne korake kako bismo osigurali da su informacije i transakcije bezbjedne, objašnjava Đorđević

60 50 ODSTO VIŠE TRANSAKCIJA VISA KARTICAMA JE ZABILJEŽENO U CRNOJ GORI U MARTU, U ODNOSU NA ISTI MJESEC PROŠLE GODINE

Đorđević

EURA IZNOSI MAKSIMALNI LIMIT ZA BESKONTAKTNE TRANSAKCIJE VISA KARTICAMA

12

AKTUELNO

SINDIKATI NE ŽELE IZMJENU ZAKONA

U Uniji slobodnih sindikata zatečeni su zahtjevom PKCG, s obzirom da je upravo od njih potekla inicijativa za proglašenje nedjelje neradnim danom.

“Upravo je Odbor udruženja trgovine u PKCG inicirao da se nedjelja proglasi neradnom, obrazlažući to argumentima da bi time u znatnoj mjeri bila povećana produktivnost rada, da bi radnici bi-

li zadovoljniji i odgovorniji prema radnim zadacima, da bi provodili i planirali više vremena sa porodicom, a poslodavci bi razvili mnogo veću društvenu odgovornost, smanjili troškove angažovanja dodatne radne snage, kao i tekuće troškove održavanja i redovna izdvajanja za električnu energiju, grijanje, komunalije i slično”, rekli su u Uniji.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

PODNIJETA INICIJATIVA MINISTARSTVU EKONOMIJE

Trgovci traže ukidanje neradne nedjelje tokom ljeta i praznika Neradna nedjelja važi od 20. oktobra prošle godine

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Izvođenje radova na saniranju puta kroz Gornji Grbalj, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 142.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 58/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 25.06.2020. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322-940, e-mail zorica. stankovic@direkcijakotor.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, PC Kula A, Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Roba - rezervni djelovi za teretna vozila i autobuse: Partija I, Partija II, za potrebe DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 45.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj OP-08-5336 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 26.06.2020. godine. Lice za davanje informacija: Željka Petrović, telefon: +38269/414-423; e-mail: nabavke@komunalnobar.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI medicinskih sredstava i potrošnog medicinskog materijala iz oblasti laboratorije – hormoni i specifični markeri za rad na analizatoru ,, Architect i 1000 sr ” proizvođača ,, ABBOTT ” ili ekvivalent, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 43.574,00 €. Tenderska dokumentacija broj 405-21/204552 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 26.06.2020. godine. Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: mdjukanovic@bolnica-nk.com

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka opreme za deklarisane snage, po partijama, CPV (35121300-1; 18143000-3; 35113100-0) ukupne procijenjene vrijednosti 544.100,00 € sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 0705-426/20-4216-6 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www.ujn.gov.me, dana 26.06.2020. godine. Kontakt – Jasna Jovanović, telefon +382 20 483 445, e-mail: jasna.jovanovic@mod.gov.me; nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („ Sl.list CG“ , br. 75/18 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta DOO „Agro Promet PP“, Slobodana Penezića bb iz Bijelog Polja, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda, na dijelu kat.parcele br. 245 KO Njegnjevo, opština Bijelo Polje.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 9 do 11 časova, kao i na sajtu opstine Bijelo Polje www.bijelopolje,co.me .

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail: odrzivirazvoj@bijelopolje. co.me .Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Odbor udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) uputio je apel Ministarstvu ekonomije da još jednom razmotri mogućnost izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini i omogući trgovcima rad nedjeljom tokom turističke sezone i državnih praznika.

Trgovci su, kako je saopšteno nakon sastanka Odbora, tražili i da Ustavni sud što prije ocijeni ustavnost člana 35a tog zakona.

“Tražimo da se omogući rad nedjeljom tokom sezone, državnih i drugih praznika, kako bismo ublažili negativne

Smanjiti broj polazaka Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pripremilo je Predlog plana o održavanju minimalnog broja polazaka prevoznika u javnom međugradskom linijskom prevozu putnika do 1. oktobra, na koji svi zainteresovani mogu do ponedjeljka dostaviti sugestije.

Predloženi akt je, kako je saopšteno u Ministarstvu, pripremljen shodno Naredbi za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja korona virusa, a uzimajući u obzir zahtjeve prevoznika. R.E.

posljedice koje je na poslovanje ostavila pandemija. Naveli smo u Inicijativi primjer da su zbog prvomajskih praznika objekti morali biti zatvoreni tri dana uzastopno, a ukupno je tokom maja bilo devet neradnih dana. U julu bismo imali sličnu situaciju, jer je državni praznik 13. jul, koji se slavi dva dana, u ponedjeljak, tako da bi opet imali tri neradna dana uzastopno, uzimajući u obzir i neradnu nedjelju.

Očekujemo odgovor Ministarstva i Ustavnog suda”, kazao je predsjednik Odbora Jovan Lekić.

On je podsjetio da je PKCG 24. aprila uputila resornom ministarstvu jednu od inicijativa za ukidanje neradne nedjelje, zbog negativnog uticaja korona virusa na sektor trgovine.

Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu Biljana Jakić kazala je da zvanična statistika ne pokazuje značajan pad prihoda i zaposlenosti u trgovinama kao posljedicu neradne nedjelje. Ona je naglasila i da se online trgovina ne može obavljati nedjeljom. D.J.

SASTANAK U HERCEGNOVSKOJ OPŠTINI

Čarter let iz Ukrajine sljedeće nedjelje Prvi čarter let iz Ukrajine sletjeće u Crnu Goru 3. jula, dok se dan kasnije očekuju još tri leta, saopšteno je na sastanku predstavnika Opštine Herceg Novi i ukrajinske ambasade.

Oni su konstatovali da ukrajinski turisti vole da dolaze u Herceg Novi i da su tokom prošle godine ostvarili oko 55.000 noćenja.

“Zaključeno je da postoji značajan prostor za unapređenje kada je riječ o promociji Herceg Novog na tržištu te države, na čemu se može zajednički raditi”, kazali su u Kabinetu predsjednika Opštine.

Imajući u vidu da u Herceg Novom stanuje najveći broj ukrajinskih državljana koji imaju prijavljen boravak u Crnoj Gori, iz Ambasade su najavili da imaju u planu osnivanje “ukrajinskog kutka” u tom gradu, koji bi bio mjesto za okupljanja i promociju kulture te zemlje. U fokusu razgovora bila je kulturna saradnja, učešće Ambasade u organizaciji festivala po kojima je grad prepoznat, kao i obnavljanje veza između Herceg Novog i Odese, koji su prije deset godina ozvaničili prijateljstvo.

R.E.

⌦-------------------------------------------Ilustracija

NA SASTANKU JE KONSTATOVANO DA UKRAJINSKI TURISTI VOLE DA DOLAZE U HERCEG NOVI I DA SU TOKOM PROŠLE GODINE OSTVARILI OKO 55.000 NOĆENJA.

--------------------------------------------⌦

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

AKTUELNO

13

ZVANIČNI PODACI UPRAVE ZA VODE

Raste proizvodnja i prodaja domaće vode, ali pada izvoz ⌦ Predrag Zečević Fabrike vode u Crnoj Gori su lani proizvele ukupno 29,8 miliona litara flaširane vode, što je za 3,2 miliona litara više nego 2018. godine, pokazuju zvanični podaci Uprave za vode.

Ohrabruje podatak da je tokom 2019. godine prodato 28,7 miliona litara flaširane vode, odnosno preko 96 odsto proizvodnje. Za brigu je da je izvoz vode iznosio svega 797.676 litara, za razliku od 2018. godine kada je realizovano 975.380 litara.

■ WATER GROUP LIDER

U Crnoj Gori trenutno postoji sedam fabrika vode, a ubjedljivo najveću proizvodnju ostvarila je kolašinska fabrika “Water Group” sa izvorišta “Bukovička vrela” i to 11 miliona litara, što procentualno iznosi 37,1 % od ukupne proizvodnje.

Zatim slijedi “Aqua Bianca“ iz Kolašina sa ukupnom proizvodnjom od šest miliona litara, tj. 20,3% od ukupne

proizvodnje, dok je “Eko-Per“ Šavnik u 2019. godini imala proizvodnju od 4,4 miliona litara, ondosno 14,8 % od ukupne proizvodnje flaširane vode.

Najmanju proizvodnju ostvarila je „Božja voda” sa Cetinja, koja je proizvela 509.342 litra, tj. 1,7% od godišnje crnogorske proizvodnje.

■ PRODATO 96 OD-

STO PROIZVODNJE

“Fabrike vode su lani uspjele da prodaju 28,7 miliona litara vode što je 96 odsto ukupne proizvodnje. To je ukupno 5,7 miliona litara više nego 2018. godine kada je prodato 23 miliona litara”, navodi se u Izvještaju koji je Vlada usvojila u četvrtak.

Najviše je, prema očekivanju, prodala kolašinaska “Water Group” 10,49 miliona litara, “Aqua Bianca” 6,9 miliona litara, i “Eko-Per” 3,69 milion litara sa izvorišta “Maljen”.

Zanimljivo je da Uprava za vode vodi kao posebne fabrike vode sa vodoizvorišta “Čeoče” vlasništvo “Water Gro-

up” i fabrike “Eko-Pera” napravljene na vodoizvorištu “Veliki Maljen” u Šavniku.

■ IZVOZ U RUKAMA EKO-PERA

Zabrinjavajući je podatak da je izvoz flaširane vode u 2019. godini pao na 797.676 litara. Podatke koje prezentujemo pokazuju da izvoz održava “Eko-Per” iz Šavnika koja je izvezla 725.129 litara vode sa vodoizvorišta “Veliki Maljen” i 42.331 litara sa šavničkog izvorišta “Gusarevci”.

“Gorska” Kolašin je izvezla 20.736 litara flaširane vode, a “Aqua Bianca”, Kolašin 9.479 litara flaširane vode.

■ UGOVORI Prema podacima iz Izvještaja, u oblasti voda trenutno je na snazi 19 ugovora o koncesiji, od čega 14 ugovora za korišćenje vode za potrebe flaširanja vode u komercijalne svrhe, dva ugovora za korišćenje vode za potrebe vodosnabdijevanja, te po jedan ugovor za korišćenje vode za uzgoj ribe, za

korišćenje vode za pogonske i tehnološke potrebe i za flaširanje vode gdje je otvoren stečajni postupak nad stečajnim dužnikom.

Uprava za vode je predložila je u cilju poboljšanja prodaje vode da se fabrike povežu i objedine ponudu.

“Potrebno je intenzivirati marketinški nastup i postepeno stvarati crnogorski brend koji bi bio prepoznatljiv ne samo na domaćem već i na inostranom tržištu. Takođe, potrebno je povećati izvoz voda kroz plasman na tržištima kako regiona, tako i udaljenim destinacijama gdje i druge države iz okruženja plasiraju svoje vode”, navodi se u Izvještaju.

■ PROBLEMI KOD

KONCESIONARA

U Izvještaju se konstatuje evidentan problem kod šest koncesionara iz razloga što nijesu realizovane ugovorene obaveze u skladu sa dinamikom utvrđenom ugovorom i rokovima za pribavljanje vodnih akata.

“Zaključkom Vlade Crne Gore, Uprava za vode zadužena je da aneksom ugovora o koncesiji produži rok za realizaciju ugovorenih obaveza, na period od 24 mjeseca uz uslov obezbjeđenja bankarske garancije za valjano izvršenje ugovora na iznos definisan u ugovoru o koncesiji, za sljedeće koncesionare: „Đekić export-import“ d.o.o. Podgorica, „Bast“ d.o.o. Nikšić, „Vektra Montenegro“ d.o.o. Podgorica, „Feyur“ d.o.o. Bar, „Oksarela“ d.o.o. Kolaši i „Mercur System“AD Budva. Navedeni koncesionari su u proceduri obezbjeđenja bankarskih garancija za valjano izvršenje ugovora. Ukoliko se ne obezbijede bankarske garancije od strane koncesionara, Uprava za vode je u obavezi da pokrene postupak raskida ugovora o koncesiji”, upozorava se u Izvještaju.

Uvoz flaširane vode u Crnoj Gori se kreće iznad 40 miliona litara što znači da ima veliki prostor za dalji porast prodaje robe na domaćem tržištu.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

KONTROLA OPTUŽNICE ZA UBISTVO RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA

Svjedok promijenio iskaz i optužio Miloševića da je pucao Juče je u Višem sudu u Podgorici održano ročište za kontrolu optužnice Podgoričaninu Mariju M. Miloševiću (39) i Cetinjanima Igoru B. Mašanoviću (24) i Vukanu V. Vujačiću (25), koji se terete da su 10. oktobra 2016. godine kao saizvršioci ubili Radomira Đuričkovića i sa umišljajem doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Prema optužnici, smrtonosne hice u Đuričkovića ispalio je Milošević, a njegova advokatica Natalija Karadžić je kazala da njen branjenik nije izvršio krivično djelo koje mu je stavljeno na teret osvrnuvši se na iskaz svjedoka Milorada Radulovića, koji se, nakon što je optužnica četvrti put vraćena na dopunu, pojavljuje sa potpuno novim promijenjenim iskazom.

“Imajući to u vidu upućujem sud da cijeni prvi iskaz

ovog svjedoka koji je dao 2016. godine, kada je njegovo pamćenje bilo mnogo svežije. Takođe tražim od suda da provjeri kredibilitet ovog svjedoka jer odbrana smatra da se radi o nepodobnom pokušaju da se Mario Milošević strpa u zatvor. Tražim da sud nakon ocjene svih dokaza i navoda odbrane odbaci kao neosnovanu optužbu protiv mog branjenika”, kazala je Karadžić.

Advokatica Bojana Franović tražila je da se iz spisa predmeta izdvoji kao pravno nevaljan zapisnik sa saslušanja svjedoka Milorada Radulovića.

“Tužilaštvo je bilo u obavezi da protiv ovog svjedoka pokrene postupak po službenoj dužnosti za krivično djelo davanje lažnog iskaza. Takođe tužilac prilikom ovog saslušanja nije obavi-

Na osnovu člana 98 Zakona o visokom obrazovanju („Sl. list CG“, br.

44/2014, 52/2014 - ispr., 47/2015, 40/2016, 42/2017, 71/2017, 55/2018, 3/2019, 17/2019 - dr. zakon, 47/2019 i 72/2019)

Fakultet za crnogorski jezik i književnost Ulica vladike Petra I bb, Cetinje 041/241-244 • 068/548-033 www.fcjk.me • info@fcjk.me raspisuje KONKURS za upis na prvu godinu osnovnih akademskih trogodišnjih studija (180 ETCS) za studijsku 2020/2021. godinu

jestio branioce o tome, ali jeste advokata oštećene porodice, čime je, po mom mišljenju, stavio nas u neravnopravan položaj”, kazala je. Ona je zatražila i izdvajanje mjera tajnog nadzora jer su pribavljene protivno ZKP-u i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Takođe smatra da optužnica ne sadrži tačne podatke koji se tiču okrivljenog Vujačića i Mašanovića. U odnosu na Mašanovića se navodi da se na Kosovu protiv njega vode postupci za veći broj krivičih djela što, prema tvrdnji branioca, nije tačno jer je Mašanović pravosnažno osuđen za dva krivična djela teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja.

Podsjećamo, Radulović je promijenio svoj prvobitni iskaz koji je dao u tužilaštvu 2016. godine, pa je u

martu 2020. na saslušanju ispričao da je Mario Milošević ispalio smrtonosne hice na Đuričkovića sa mjesta suvozača u vozilu iz kojeg je pucano, a da je tim vozilom upravlja okrivljeni Mašanović. Kazao je da je Milošević ispalio tom prilikom više hitaca. Tvrdio je da je njegov prvobitni iskaz neistinit i da se odlučio na po-

novno svjedočenje kada je saznao da Miloševiću nije određen pritvor, da je osjetio strah i da je imao moralnu obavezu da ponovo svjedoči kako zbog njega, tako i pokojnog Đuričkovića te da niko na njega nije vršio pritisak da ponovo svjedoči. To je, kako kaže, učinio bez obzira na eventualne posljedice.

N.P.

OSUMNJIČENI ZA NEREDE U BUDVI SASLUŠANI U KOTORSKOM SUDU

Devetorici određen nadzor

Pravo prijave na konkurs za upis imaju kandidati sa završenim četvorogodišnjim srednjim obrazovanjem.

Uz prijavu za upis kandidati podnose ova dokumenta: originalna svjedočanstva o završenome 1, 2, 3. i 4. razredu srednjega obrazovanja originalnu diplomu o položenome maturskom/stručnom ispitu koji se polaže eksterno ličnu kartu ili kopiju izvoda iz matične knjige rođenih ovjerenu kopiju diplome „Luča“ ili njoj ekvivalentne diplome, ako je kandidat pośeduje.

Prijave na konkurs podnose se 30. juna te 1. i 2. jula 2020. godine od 10 h do 14 h u prostorijama Fakulteta.

Prijava se može podnijeti i elektronski. Obrazac elektronske prijave može se preuzeti putem linka http://www.fcjk.me/wp-content/uploads/2020/06/Prijavni-list-za-upis-2020-2021.pdf. Popunjenu i potpisanu prijavu uz ostalu neophodnu dokumentaciju potrebno je skenirati i poslati na imejl adresu info@fcjk.me u periodu od 30. juna u 10 h do 2. jula 2020. u 14 h.

Kandidati koji nijesu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit mogu polagati testove iz Crnogorskoga – srpskoga, bosanskoga, hrvatskoga jezika i književnosti te iz stranoga jezika, čime stiču mogućnost da ostvare ekvivalentan broj bodova kao kandidati koji su stručni ispit polagali eksterno. Polaganje testova iz ta dva predmeta, za zainteresovane kandidate, biće održano 3. jula 2020. godine.

U junskome upisnom roku može se upisati 40 studenata koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore.

Rezultati konkursa biće objavljeni na oglasnoj tabli i sajtu Fakulteta 6. jula 2020. godine.

Upis kandidata obaviće se 9. jula 2020. godine.

Sudija za istragu kotorskog Osnovnog suda Špiro Pavićević izrekao je devetorici učesnika u neredima u Budvi, među kojima je i bokser Nikola Sjekloća, mjeru nadzora - zabranu napuštanja stana. Njima je prethodno kotorsko tužilaštvo odredilo zadržavanje od 72 sata stavljajući im na teret napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i učestvovanje u grupi koja sprečava službeno lice u vršenju dužnosti.

Podsjećamo, u neredima koji su se dogodili u srijedu ispred zgrade Centra bezbjednosti Budva došlo do incidenta nakon što je vršilac dužnosti predsjednika Opštine Budva Vladimir Bulatović izašao

ispred zgrade Opštine Budva, a kojom prilikom su okupljeni građani odmah počeli da ga zasipaju kamenicama i drugim predmetima, te da mu upućuju uvredljive riječi. Oni su ovakvim postupcima i ponašanjem nastavili i nakon što je Bulatović pokušao da uđe u svoje vozilo, u čemu su ga spriječili. Okupljeni građani, od kojih je određeni broj bio i u alkoholisanom stanju, na najgrublji način su ugrožavali bezbjednost ovog lica, ostalih građana kao i bezbjednost policijskih službenika izazivajući nerede. Uprkos tome što je policija u više navrata izdala naređenja i upozorenja da se okupljeni građani raziđu, oni su nasta-

vili da izazivaju incidente. Pripadnici policije su ovom prilikom zasuti kamenicama i dimnim bombama od strane okupljenih, nakon čega je policija upotrijebila hemijsko sredstvo kako bi se uspostavio stabilan javni red i mir. Osim toga, ovom prilikom je povrijeđen jedan policijski službenik. Takođe, na zgradi Centra bezbjednosti Budva kao i na zgradi Opštine Budva je nastala materijalna šteta. Oštećeno je i desetak službenih vozila. Na ulicama ovog grada prevrnuti su kontejneri, te je polomljen i dio gradskog mobilijara. U Centar bezbjednosti Budva je zbog učestvovanja u incidentima privedeno 17 lica.

N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

AKTUELNO

15

SJEDNICA TUŽILAČKOG SAVJETA

Katnić ponovo izabran za glavnog specijalnog tužioca

KONTAKT CENTAR SAVJETA ZA GRAĐANSKU KONTROLU RADA POLICIJE

Nuhodžić: Svi policajci će imati identifikacione oznake

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je na otvaranju Kontakt centra Savjeta za građansku kontrolu rada policije, da su uvažili preporuke Savjeta i već od sjutra, svi službenici policije sa zaštitnom opremom, uključujući i pripadnike interventnih grupa svih CB, imaće identifikacione oznake i na zaštitnoj opremi.

Nuhodžić je kazao da će zajedno sa Savjetom, nastaviti da ukazuju na potrebu zaštite policijskih službenika, poštovanja njihove privatnosti i djelotvorne kaznene politike.

“Isto tako, svako prekorače-

nje ovlašćenja u radu policijskih službenika biće sankcionisano”, upozorio je Nuhodžić.

On je naveo i da Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje, u cilju utvrđivanja činjenica od značaja za ocjenu zakonitosti postupanja službenika Uprave policije u svim slučajevima u Budvi, u kojima postoji sumnja da je prilikom postupanja došlo do nezakonite upotrebe prinude.

Posebno naglašava da je Savjet prepoznao napore Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije u sprovođenju ozbiljnih reformi, čiji je cilj da se policijska organi-

zacija učini efikasnim servisom, da se unaprijedi ukupna odgovornost i uspješno odgovori na potrebe građana i savremenog društva.

“Tu smo da zajedno sa Savjetom osudimo svako prekoračenje ovlašćenja u radu policijskih službenika. Isto tako, zajedno sa Savjetom, nastavićemo bez ustezanja da ukazujemo na potrebu zaštite policijskih službenika i poštovanja njihove privatnosti i djelotvorne kaznene politike, koja ni u slučaju napada na službeno lice ne bi trebalo da bude ispod zakonskog minimuma”, poručio je Nuhodžić.

N.P.

SJEDNICA SAVJETA ZA GRAĐANSKU KONTROLU RADA POLICIJE

Čelebić novi predsjednik Savjeta Advokat Zoran Čelebić imenovan je na jučerašnjoj sjednici za novog predsjednika Savjeta za građansku kontrolu rada policije. Kako je saopšteno iz Savjeta, Čelebić je bio član tog tijela ispred Advokatske komore Crne Gore, a za predsjednika je imenovan nakon što je Aleksandar Saša Zeković razriješen sa te funkcije na lični zahtjev. Naime, na sjednici Vlade Zeković je imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu za ljudska i

manjinska prava. Iz Savjeta ističu da je na sjednici razmotreno i obraćanje Udruženja “Roditelji”, koje je zatražilo da se provjeri informacija o ubacivanju suzavca u salu u Budvi, u kojoj se održavao trening djece.

“Obraćanje ove NVO je dostavljeno Upravi policije na izjašnjenje, a Savjet je ostvario uvid u službenu dokumentaciju Centra bezbjednosti Budva, koja uključuje prikupljene zapisnike obavještenja prikuplje-

na od građana. O slučaju je diskutovano i na sjednici u prisustvu ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića i predstavnika civilnog društva, gdje je zatraženo da se u vezi sa zahtjevom ove NVO Uprava policije dodatno i javno oglasi, što je od strane iste i urađeno”, naglasili su u Savjetu. Na sjednici su analizirani pristigli odgovori iz državnih tužilaštava i usvojen je plan rada Kontakt centra i program rada Savjeta do kraja tekuće godine.

Glavni specijalni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu Milivoje Katnić dobio drugi mandat na tu funkciju odlukom Tužilačkog savjeta. Naime, na sjednici Tužilačkog savjeta, kojom je predsjedavao v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković, između ostalog, nakon sprovedenog zakonom propisanog postupka jednoglasno je donijeta odluka o izboru Milivoja Katnića za glavnog specijalnog tužioca u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Na javni oglas za izbor Glavnog specijalnog tužioca koji je raspisao Tužilački savjet, stigla je jedna prijava i to Katnićeva.

Katnić je početkom marta saopštio da će se opet kandidovati za mjesto GST-a, na šta ima pravo prema Zakonu o Specijalnom tužilaštvu.

“Očekujem da do kraja odradim ovako profesionalno i do-

bro. Da ne kalkulišem, da bih bio izabran. Očekujem da ću da imam protivkandidata, očekujem atletiku da trčimo na 100 ili 400 metara bez obzira na moje godine i očekujem da izaberu najboljega. Očekujem da ima više zainteresovanih kandidata, koji će se javiti za GST-a”, rekao je Katnić na konferenciji za medije.

Osim toga, razmotreno je osam pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada.

N.P.

Katnić

ODBORNICI DEMOKRATA OSUMNJIČENI ZA STVARANJE KRIMINALNE ORGANIZACIJE

Dragan Karpović kod sudije za istragu Funkcioneri Demokrata Dragan Krapović, izvršna direktorka Vodovoda Budva Jasna Dokić i rukovodilac Sektora za planiranje i razvoj u Vodovodu Igor Đurašević, privedeni su sinoć na saslušanje kod sudije za istragu u Viši sud u Podgorici. Do zaključenja ovaog broja odluka dal će im biti određen pritvor do 30 dana nije bila donešena.

Podsjećamo da ime je nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, juče ujutro

bilo određeno do 72 sata.

Krapoviću se na teret stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije zbog blokade zgrade Opštine Budva i glavne raskrsnice 17. juna. U sklopu iste istrage saslušani su i načelnik Komunalne policije i komunalne inspekcije u Budvi Aleksandar Mijatović i još dva službenika Komunalne policije. Inspektori Specijalnog državnog tužilaštva ušli su juče u opštinu Budva kako bi izuzeli dokumentaciju.

N.P.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka kancelarijskog �otrošnog materijala i tonera �rema uslovima i �a�tjevi� ma �ostavljenim u tenderskoj dokumentaciji uku�ne �rocijenjene vrijednosti sa PDV�om 82.000,00 € (CPV brojevi �redmeta nabavke su: 30125120�8 Toneri �a fotoko�ir a�arate, 30192700�8 Kancelarijski materijal i 30125100�2 Kasete s tonerom). Tenderska dokumentacija broj 0705�426/20�4086/6 od 26.06.2020. godine objavljena je na Portalu javni� nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 26.06.2020. godine. Lice �a davanje informacija: Nikola Vuković, telefon: (+382) 20 483 445 i (+382) 67 319 256, e�mail: nikola.vukovic@mod.gov.me.

16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

IZ POLICIJE APELUJU NA BICIKLISTE DA SE PRIDRŽAVAJU PROPISA

Ove godine 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali biciklisti

U posljednje vrijeme evidentan je povećan broj biciklista koji učestvuju u saobraćaju na putevima, što je posljedica razvoja biciklizma u Crnoj Gori, kao i sve veće prihvatanje, od strane građana, ove vrste prevoza, kao alternativnog. Kao posljedica povećanog broja biciklista koji učestvuju u saobraćaju na putevima, došlo i do povećanog broja saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali biciklisti. Tako se u 2020. godini, na teritoriji Crne Gore, ukupno dogodilo 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali biciklisti, a samo tokom juna, njih pet. U cilju podizanja nivoa bezbjednosti ove kategorije učesnika u saobraćaju, koji su pored pješaka i motociklista najugroženija kategorija, koristimo priliku da podsjetimo sve učesnike u saobraćaju na zakonske odredbe kojima je regulisano učestvovanje biciklista u saobraćaju, kao i obavezama drugih učesnika u saobraćaju, prema biciklistima.

“Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima je propisano da se biciklisti moraju kretati biciklističkom stazom, odnosno biciklističkom trakom, ukoliko ona postoji, a ukoliko ne

postoji, vozač bicikla za vožnju može koristiti kolovoz u širini do jednog metra od desne ivice kolovoza, da bicikl mora da ima uključeno jedno bijelo svijetlo na prednjoj i jedno crveno svijetlo na zadnjoj strani, prilikom kretanja noću, ili u uslovima smanjene vidljivosti, da je na magistralnim i regionalnim putevima zabranjena vožnja bicikla djeci mlađoj od 16 godina života, da na lokalnim putevi-

ma i ulicama biciklom mogu samostalno upravljati djeca sa navršenih 14 godina života, da vozač bicikla ne smije da se kreće biciklističkom stazom brzinom većom od 35 km/h, - da vozač bicikla mora da upravlja vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi učesnici u saobraćaju, da zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na magistralnom i regionalnom putu na glavi mo-

ra nositi vozač bicikla, da je vozač bicikla koji se kreće kolovozom na javnom putu izvan naselja, noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti dužan koristiti prsluk sa svjetlosno-reflektujućim osobinama”, saopštili su iz policije.

Za nepoštovanje odredbi Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kojima su propisane i obaveze biciklista kada učestvuju u saobraćaju. Propisane su nov-

čane kazne u iznosu od 20 do 250 eura, u zavisnosti od vrste i težine prekršaja.

“Takođe, želimo da podsjetimo sve učesnike u saobraćaju, da su biciklisti ravnopravni učesnici u saobraćaju i da se u odnosu na njih mora postupati kao i prema svim ostalim učesnicima u saobraćaju, a posebno u dijelu poštovanja pravila saobraćaja - ustupanja prvenstva prolaza kada se biciklisti kreću putem koji je saobraćajnim znakom određen kao put sa pravom prvenstva prolaza, propuštanja biciklista na raskrsnici ili u susret sa njim, kada se biciklista nalazi sa njegove desne strane, osim ako saobraćajnim znakom nije drugačije propisano i tome slično. Još jednom apelujemo na sve učesnike u saobraćaju, da se pridržavaju saobraćajnih propisa i da posebnu pažnju obrate na najugroženije kategorije učesnika u saobraćaju, kao što su pješaci, biciklisti i motociklisti. Osim toga apelujemo i na bicikliste da se pridržavaju saobraćajnih propisa prilikom učestvovanja u saobraćaju, kako na taj način ne bi ugrozili svoju i bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju”, saopštili su iz Policije.

N.P.

ZBOG VRIJEĐANJA POLICAJACA

BJELOPOLJAC NOVČANO KAŽNJEN 500 EURA

Sudija za prekršaje u Bijelom Polju Ahmet Međedović, rješavajući u prekršajnom predmetu po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije CB Bijelo Polje donio je rješenje kojim je Bjelopoljac M.R. (38) kažnjen novčano u iznosu 500 eura zbog počinjenog prekršaja Zakona o javnom redu i miru.

U rješenju se navodi da

je M.R. kriv što je 24. juna ove godine oko 20.45 časova na Trgu golootočkih žrtava“ ispred zgrade Centra bezbjednosti Bijelo Polje ometao i omalovažavao ovlašćene policijske službenike D.K., V.J. i F.S. i ostale policijske službenike koji su se nalazili u kordonu koji su na osnovu zakona vršili javna ovlašćenja u vezi sa vršenjem poslova policij-

ske nadležnosti obezbjeđenja zgrade CB. Okrivljeni je, kako se navodi više puta povišenim tonom govorio neprimjerene vulgarne riječi.

Od olakšavajućih okolnosti uzeto je u obzir da je okrivljeni nezaposlen i da je priznao prekršaj, dok je otežavajuća okolnost da je ranije prekršajno kažnjavan iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja.

B.Č.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

17

MINISTAR JANOVIĆ PORUČIO MLADIMA

Sjednica UCG

Ne dozvolite da budete instrument za rušenje Crne Gore

ZA JEDNOGODIŠNJE MASTER STUDIJE PREDLOŽENO 589 MJESTA

UCG predložio 2.304 mjesta za specijalističke studije

Senat Univerziteta Crne Gore je na juče održanoj elektronskoj sjednici, utvrdio prijedlog broja studenata za upis na postdiplomske specijalističke studije Univerziteta Crne Gore za studijsku 2020/21. godinu koji predviđa 2.304 mjesta i prijedlog broja studenata za upis na jednogodišnje master studije za studijsku 2020/21. godinu koji predviđa 589 mjesta.

Prijedlog broja studenata za upis na postdiplom-

AKTUELNO

ske specijalističke studije i jednogodišnje master studije (3+1+1) utvrđen u skladu sa licencom Ministarstva prosvjete.

“Dostavljeni prijedlozi opravdani su sa aspekta zapošljivosti i potražnje na tržištu rada u Crnoj Gori, prostornih i kadrovskih kapaciteta organizacionih jedinica i iskazanog interesovanja studenata za upis. Prijedlog Senata je da se na specijalističkim studijama, po principu afirmativne akcije, po-

veća ukupan broj studenata na svakom studijskom programu za po jedan. Takođe, nema većih odstupanja u pogledu predloženog broja studenta za upis u odnosu na prethodnu studijsku godinu”, piše u saopštenju UCG-a.

Senat se rukovodio prvenstveno standardima kvaliteta nastave, procjenama broja studenata koji će upisati specijalističke studije, te materijalnom osnovom za realizacijom pojedinačnog studijskog programa. R.D.

Ministar sporta i mladih Nikola Janović pozvao je juče mlade ljude da ne dozvole da budu instrument onima koji bi htjeli da sruše temelje na kojima počiva naša država.

Gostujući u Jutarnjem prog r a m u RTCG Janović je istakao da “država mora biti stabilna i sigurna da bi se na najbolji mogući način razvijala.

“Nažalost, ovih dana svjedočimo nasilju i primitivizmu, konstantnim i upornim

nasrtajima na državne institucije i policijske službenike. Svjedoci smo njihovog omalovažavanja i vrijeđanja, to nigdje ne postoji.

U tu svrhu se, nažalost, zloupotrebljavaju mladi ljudi, ali i djeca. Zato poručujem našim mladim ljudima da ne dozvole da budu instrument u rukama onih koji bi da ruše Crnu Goru, da joj mijenjaju karakter, da sruše temelje na kojima naša država počiva”, poručio je Janović.

R.D.

POTPISAN MEMORANDUM SA AMERIČKO-AUSTRIJSKOM FONDACIJOM

DOGOVORENA SARADNJA U OBLASTI OTORINOLARINGOLOGIJE Veza između Vojske i Bošković u Petnjici

BOŠKOVIĆ OBIŠAO PETNJICU

Ministar zdravlja Kenan Hrapović, direktor medicinskog programa Američko-austrijske fondacije (AAF) Volfgang Aulick i direktor Klinike za ORL i MFH Kliničkog centra Crne Gore i koordinator medicinskog programa AAF za Crnu Goru Elvir Zvrko, potpisnici su Memoranduma o saradnji u oblasti medicinske edukacije, koji ima za cilj omogućavanje najkvalitenijeg stručnog usavršavanja crnogorskim ljekarima, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Konkretno je u narednom periodu dogovorena edukacija u oblasti otorinolaringologije.

“Ministarstvo zdravlja, kao institucija odgovorna za funkcionisanje sistema zdravstva

Hrapović

u Crnoj Gori, opredijeljeno je da maksimalno podržava dalji razvoj jedne tako široke discipline kao što je otorinolaringologija. Ova grana medicine zavisi od savremene tehnologije, a Ministarstvo zdravlje to prepoznaje, tako da će se i u narednom periodu raditi i na stvaranju uslova za stručno usavršavanje i za obezbjeđenje najsavremenije medicinske opreme na zadovoljstvo i doktora i pacijenata. Neprocjenjiv je značaj povezivanja ljekara iz različitih sredina, razmjenu znanja i iskustva, međusobnog upoznavanja i stručnog povezivanja, a od posebnog značaja je razvijanje i produbljivanje saradnje sa kolegama iz Austrije”, navodi se u saopštenju.

R.D.

građana neraskidiva

Ministar odbrane Predrag Bošković je sa načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore generalmajorom Dragutinom Dakićem i saradnicima obišao Petnjicu, odnosno selo Pločnik gdje inženjerska četa Vojske Crne Gore probija puteve.

Ministar je kazao da je ranije najavljeno da će ovaj period za tu četu biti prava građevinska sezona.

“Ovim današnjim gestom potvrđujemo da je neraskidiva veza izme-

đu Vojske Crne Gore i građana i da smo tu na usluzi svima. Novi zahtjevi su se postavili i sada je naša inženjerska četa umjesto u četiri, prisutna u pet opština, u Petnjici, Gusinju, Bijelom Polju, Pljevljima i Kolašinu, gdje smo bili na Sinjajevini”, poručio je Bošković.

On je kazao da su radovi počeli prije nekoliko dana, kako je to predviđeno ugovorom koji je potpisan sa Opštinom, kao i da se tu neće stati, bez obzira na vremenske uslove. R.D.

18

AKTUELNO

U CILJU SPREČAVANJU ŠIRENJA VIRUSA

Zaposleni u ustanovama socijalne zaštite u izolaciji U ustanove socijalne zaštite i privatne domove za stare je, u cilju sprečavanja širenja drugog talasa virusa Covid-19, na dobrovoljnoj osnovi uvedena potpuna izolacija za zaposlene, rekao je direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija.

On je kazao agenciji Mina da je dobrovoljna izolacija za zaposlene uvedena u ustanove - Zavod Komanski most, domove za stare u Pljevljima, Bijelom Polju, Dom starih Nana i Dom starih Duga, u kojima osoblje domova boravi i živi, a u slučaju da to nije moguće, obezbjeđuje im se hotelski smještaj.

“Na ovaj način svi zaposleni pokazali su odgovornost, humanost i solidarnost koja zaslužuje zahvalnost i nas u Ministarstvu rada i socijalnog staranja,

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

MUGOŠA: MJERE NKT NIJESU POLITIČKE, IMAM

M PRI

a i društva u cjelini, s obzirom na to da oni borave u ustanovama, odnosno hotelima i na taj način su sveli na minimum unošenje virusa Covid-19 u ustanove i domove“, naveo je Kuševija.

On je istakao da su zaposleni u navedenim ustanovama i domovima već bili u potpunoj izolaciji od 30 do 40 dana, kao i da su uvećane njihove zarade za april i maj 15 odsto i svi zaposleni su dobili po 200 eura, na predlog Nacionalnog koordinacionog tijela.

“Pokazalo se da je navedena i druge mjere koje su preduzete uticala na to da nije bilo slučajeva zaraze među korisnicima i zaposlenima“, rekao je Kuševija.

On je poručio da je u narednom periodu najvažnije sačuvati zdravlje i život svakog korisnika.

R.D.

ZA BORBU PROTIV COVID 19

Stigla pomoć iz Estonije

Estonija je nedavno isporučila medicinske zalihe u više zemalja, među kojima je i Crna Gora, kao dio napora da se odgovori na pandemiju Kovid-19, saopšteno je na sajtu NATO. Pomoć su dobile i Sjeverna Makedonija, Ukrajina i Gruzija. “Četiri hiljade flaša tečnosti za dezinfekciju ruku sa pumpom, 1.000 litara tečnosti za dezinfekciju površina, 300 posteljina i 300 ćebadi Crnoj Go-

ri”, navodi se na sajtu NATO. Kako se ističe, to je još jedan primjer solidarnosti i konkretne saradnje između NATO i EU u podržavanju saveznica partnera dok se suočavaju sa zajedničkim izazovima.

Pomoć je obezbijeđena kroz Evropski mehanizam za civilnu zaštitu, a u bliskim konsultacijama sa Evroatlantskim centrom za odgovore.

Mugoša

M

jere NKT donijete su na osnovu procjene trenutne situacije u kojoj je u Crnoj Gori povećan broj oboljelih od korona virusa. Takođe, u narednom periodu moramo se pripremiti za postepeno otvaranje granica, kako bi Crna Gora bila zdravo i bezbjedno okruženje za sve one koji u nju žele da dođu, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

U Crnoj Gori imamo lokalnu transmisiju korona virusa, te su na nivou zemlje donijete mjere kako bi se zaustavilo njegovo širenje, kazao je na jučerašnjoj konferenciji za medije direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

“Ovo je povratak nazad i nešto o čemu smo govorili mi iz Instituta. Prvi talas je uspješno prošao u saradnji institucija i građana. Kako je bilo za očekivati, došlo je do opuštanja, posebno kada nema lokalne transmisije 40 dana. Iako smo upozoravali, vjerovanje da će nas zaobići dovelo je do opuštanja. Jedan određen broj ljudi je olako i neodgovorno otišao na mjesta gdje je velika koncentracija ljudi i došlo je do importacije”, objasnio je Mugoša.

Naveo je da je u početku bilo 90 odsto importovanih slučajeva, a sada se dešava lokalna transmisija.

“Nalazimo se na nivou pre-

ko 75 odsto, ali to i dalje govori da je taj korak koji se na početku desio uzrokovao širenje infekcije širom Crne Gore i sada se maltene u svakoj opštini moramo boriti sa ovim virusom”, kazao je Mugoša.

Ipak, on smatra da će u narednom periodu borba biti uspješna i da će građani prihvatiti dio odgovornosti.

“Imamo porast broja oboljelih, ali i neke zemlje Evropske unije koje su mislile da su uspostavile kontrolu. Moramo živjeti sa virusom, ali to zahtijeva da poštujemo sve mjere i propise. Građani moraju držati fizičku i socijalnu distancu, održavati higijenu ruku i prostora i u onim prostorima gdje je propisano da nose maske”, napominje Mugoša.

■ CRNA GORA NE MOŽE OSTATI ZATVORENA

Zadatak je, ističe on, da se obuzda epidemija u opština-

ma gdje je veliki broj oboljelih i da se zemlja pripremi za otvaranje granica.

“Moramo da omogućimo svima onima koji žele da dođu u našu zemlju da dođu u zemlju koja zna da omogući sigurno i zdravo okruženje.

Molim sve stanovnike Crne Gore da poštujemo mjere, da vodimo računa, da izbjegavamo mjesta gdje može doći do infekcije”, naglasio je Mugoša.

Prema njegovim riječima, pri donošenju novih mjera moralo se balansirati između zaštite zdravlja građana i ekonomije.

“Evropska unija od 1. jula otvara vrata. Crna Gora ne može ostati zatvorena. Zato smo morali da primijenimo mjere koje odgovaraju datom trenutku. Omogućićemo da se granice polako otvaraju. To je bilo i do sada. Nažalost, pojedinci su zloupotrijebili pojedine međunarodne dogovore da se ne nose pasoši i da se može preći sa ličnom kartom. Došlo je do nekontrolisanog ulaska ljudi iz rizičnog područja i sa rizičnog događaja. Situacija jeste ozbiljna. Mi je kao takvu doživljavamo. Smatramo da su mjere adekvatne i mislimo da smo uradili pravu stvar”, kazao je Mugoša.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

AMO LOKALNU TRANSMISIJU KORONA VIRUSA

MORAMO SE IPREMITI ZA OTVARANJE GRANICA ■ POLITIČKI I VJERSKI SKUPOVI RIZIČNI

Što se tiče zabrane političkih i vjerskih okupljanja na otvorenom, Mugoša kaže da je ta mjera donijeta na osnovu procjene situacije.

“U situaciji kada se spremaju izbori, znamo da politički skupovi moraju biti rizični. Isto važi i za druge skupove poput sportskih takmičenja, pa smo isključili publiku. Što se tiče religijskih skupova, smatrali smo da su rizični i opravdano predložili mjere. Sastali smo se sa predstavnicima svih vjera, oni su se složili i podržali nas. Već je objavljeno da neće biti litija”, rekao je Mugoša. Što se tiče noćnih klubova, on je kazao da su razmatrali njihovo zatvaranje, ali da su oni i dalje poluprazni i da nema previše ljudi u njima.

“Nije isključeno da ćemo ih zatvoriti. Donosimo odluke na najbolji mogući način. U našem donošenju odluka nema politike. Danas smo imali jako dobre, fer i otvorene razgovore. Zaključili smo da se bavimo strukom, a ne politikom i da smo već imali rezultate. Tako ćemo i nastaviti”, rekao je Mugoša.

Kada je riječ o maturskim i polumaturskim večerima,

on navodi da njih nema potrebe zabranjivati jer se one završavaju.

“Ostalo je još nekoliko. Nose određeni rizik, ali računajući na upozorenje, smatramo da će se poštovati sve mjere. Ako se budu držali mjera, rizika neće biti”, rekao je Mugoša.

Na pitanje o organizaciji svadbi, Mugoša je podsjetio da na njima ne može biti više od 200 osoba, te da domaćini mogu uspostaviti određenu kontrolu. Što se tiče sahrana, teško je kontrolisati dio koji se odnosi na naša uobičajena ponašanja koja podrazumijevaju jako izražen fizički dodir.

■ HOSPITALIZOVANO 18 PACIJENATA

Direktor Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Saša Radović saopštio je da je hospitalizovano ukupno 18 pacijenata sa korona virusom. “Šestoro je u KCCG, gdje je jedan na respiratoru, u Baru su četiri, a u Beranama osam. Svi su stabilno”, kazao je Radović.

Kako je istakao, nema pozitivnih slučajeva virusa među djecom.

Saopštio je da crnogorske zdravstvene ustanove imaju

U SITUACIJI KADA SE SPREMAJU IZBORI, ZNAMO DA POLITIČKI SKUPOVI MORAJU BITI RIZIČNI. ISTO VAŽI I ZA DRUGE SKUPOVE POPUT SPORTSKIH TAKMIČENJA, PA SMO ISKLJUČILI PUBLIKU. ŠTO SE TIČE RELIGIJSKIH SKUPOVA, SMATRALI SMO DA SU RIZIČNI I OPRAVDANO PREDLOŽILI MJERE. SASTALI SMO SE SA PREDSTAVNICIMA SVIH VJERA, ONI SU SE SLOŽILI I PODRŽALI NAS. VEĆ JE OBJAVLJENO DA NEĆE BITI LITIJA na raspolaganju 163 respiratora, od čega 87 u Kliničkom centru, 76 u ostalim bolnicama i 23 u procesu distribucije.

Radović je istakao da treba da težimo tome da budemo “corona free” zemlja. ‘’Ovaj osjećaj ‘corona free’ zemlje treba da bude cilj kojem težimo, tako da apelujem na građane da poštuju opšte preporuke’’, poručio je Radović.

On je kazao da su, u odnosu na prvi talas, simptomi ostali isti, ali da je, možda, klinička slika malo blaža.

“Klinička slika je blaža uz klasičnu povišenu temperaturu i otežano disanje. Komorbiditet uz starost je glavni faktor rizika za težu kliničku sliku”, naveo je Radović.

M.I.

AKTUELNO

19

IJZ: AKTIVNO UKUPNO 115 SLUČAJEVA

Potvrđeno još 25 novih slučajeva COVID-19

Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) analizirale su juče 398 uzorka, od kojih je 25 bilo pozitivno na novi korona virus.

Kako je saopšteno iz Instituta, sedam slučajeva je potvrđeno u Budvi, šest u Rožajama, pet u Podgorici, četiri u Beranama, dva u Herceg Novom i jedan u Tuzima. Navodi se da su epidemiološka istraživanja u toku. U Crnoj Gori trenutno je aktivno 115 slučajeva COVID-19.

U Rožajama je aktivan 41 slučaj, u Podgorici 24, Budvi 12, Bijelom Polju deset, osam u Beranama, četiri u Baru, tri u Ulcinju i Danilovgradu, po dva u Pljevljima, Cetinju, Tuzima i Herceg Novom, i po jedan u Kotoru i Gusinju.

Zdravstveno stanje pacijenta inficiranog korona virusom, koji se nalazi intenzivnoj njezi Kliničkog centra Crne Gore, i dalje je ozbiljno i on se nalazi na mehaničkoj ventilaciji, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.

“Zdravstveno stanje pacijenata inficiranih korona virusom koji su hospitalizovani u Klinici za infektivne bolesti je zadovoljavajuće i svi su stabilnih vitalnih parametara”, kaže se u saopštenju.

Iz KCCG su kazali da se u toj zdravstvenoj ustanovi trenutno liječe šest pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa COVID-19, od čega se pet liječi na Klinici za infektivne bolesti, a jedan u jedinici intenzivnog liječenja KCCG-a.

M.I.

SKUPŠTINA CRNE GORE

DONIRANE MASKE PROSLIJEĐENE NKT

Donacija 10.000 medicinskih zaštitnih maski, koja je prošle nedjelje stigla u Skupštinu Crne Gore, uz koordinaciju potpredsjednika Skupštine Branimira Gvozdenovića i predsjednika Globalnog savjeta za toleranciju i mir ambasadora Ahmed Bin Mohamed Al Džarvana, upućena je Nacionalnom ko-

ordinacionom tijelu (NKT).

NKT je na sjednici u četvrtak dalo preporuku da se hiljadu komada donira Skupštini, na njihov zahtjev, dok će se preostali dio, devet hiljada maski, usmjeriti „Montefarmu“ koji će shodno potrebama Kriznog medicinskog štaba raspodijeliti doniranu opremu. R.D.

20

AKTUELNO

BIJELO POLJE: KOMPLEKS ĐALOVIĆA PEĆINE

Za regulaciju korita Bistrice 620.000 eura

Maketa regulacije korita Bistrice Uprava javnih radova potpisala je sa podgoričkim preduzećem “Inženjering put” ugovor o regulaciji korita rijeke Bistrice za potrebe izgradnje centra za posjetioce, u okviru kompleksa Đalovića pećine.

Vlada Crne Gore izdvojiće za ovaj projekat iz kapitalnog budžeta blizu 620.000 eura, a rok izvođenja radova je 90 dana od uvođenja izvođača u posao.

“Regulacija korita rijeke Bistrice predstavlja još jednu fazu zahtjevnog projekta valorizacije turističkog potencijala Đalovića pećine i njene okoline, koji će dostići vrijednost od 23 miliona eura, računajući kompletne investicije u elektroenergetsku i saobraćajnu infrastrukturu. Ugovorom su obuhvaćeni geodetski, betonski i armirački radovi, kao i mašinski iskop riječnog materijala u cilju formiranja obala i podizanja obaloutvrda od lomljenog kamena”, saopšteno je iz Uprave.

Uprava javnih radova je nedavno, po principu “projektuj i izgradi”, ugovorila i izradu glavnog projekta, izgradnju i opremanje objekta centra za posjetioce sa uređenjem terena, u vrijednosti od 893.000 eura.

“Kompletno područje bjelopoljske opštine od Gubavča prema Bistrici i Manastiru Podvrh pretvoreno je u veliko gradilište, u cilju valorizacije prirodnih potencijala Đalovića klisure sa pećinom nad Vražijim firovima, novog turističkog bisera Crne Gore”, podsjećaju u Upravi.

U toku je izgradnja puta od Bistrice do Manastira Podvrh, postavljanje elektroenergetske infrastrukture, montaža elemenata žičare, nedavno je počela izgradnja novog mosta na Bistrici i rekonstrukcija puta Gubavač - Bistrica, a uskoro se očekuje i početak uređenja same pećine i izgradnja servisnih objekata ispred ulaza. B.Č.

OPŠTINA TIVAT PRUŽA PODRŠKU NAJMLAĐIMA

BESPLATNI UDŽBENICI ZA PRVI CIKLUS Opštinski Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti i ove godine će obezbijediti komplete udžbenika za učenike prvog, drugog i trećeg razreda osnovnih škola sa područja opštine Tivat.

Na taj način Opština nastavlja praksu pružanja podrške najmlađim polaznicima tivatskih osnovnih škola i njihovim roditeljima. Uče-

nici, pripadnici RE populacije dobiće besplatne udžbenike kao vid podrške nadležnog ministarstva, što je bila i dosadašnja praksa.

Opština već petu godinu za redom pomaže tivatske osnovce, počev od školske 2016/17, kada je nadležni Sekretarijat obezbjedio komplete udžbenika za đake prvake.

Z.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

ZAVRŠENA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE BAR

USVOJEN ZAVRŠNI RAČUN BUDŽETA OPŠTINE ZA 2019. GODINU Na sjednici SO Bar, koja je završena kasno prekjuče, odbornici su sa 21 glasom za, po jednim protiv i uzdržanim usvojili završni račun budžeta Opštine za 2019. godinu. Odbornici Demokrata, DF i SNP nijesu prisustvovali sjednici.

Najveći doprinos kapitalnom budžetu, prema riječima sekretara za imovinu i zastupanje Vida Dabanovića, dale su komunalije sa 4.117.000 eura, čime je plan i prebačen za dva odsto.

O opštinskom dugu polemiku su vodili šefica trezora Opštine Nevenka Plantak i odbornik URA-e Miloš Šušter.

Sporili su se oko toga da li je dug Opštine 13,5 ili 15 miliona eura, vezano za činjenicu da li se dug računa po dospjelim ili ukupnim dugovanjima. Šušter je ocijenio da je manje bitno da li je dug 13,5 ili 15 miliona eura, konstatuju-

ći da je on ogroman i da Opština treba da donese sanacioni plan, jer pristižu kreditne obaveze iz 2008. i 2009. godine. Njegov stav je podržao predsjednik Opštine Dušan Raičević. “Takav dug opterećuje Opštinu, koja mora da otplaćuje aktivna dugovanja još od 2004. godine”, kazao je Raičević i podsjetio da je barska opština prva u Crnoj Gori izmirila sve obaveze proistekle iz reprograma poreskog duga.

Skupština je dala saglasnost za projekat izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže u naseljima Dobra Voda i Veliki pijesak, kao i za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a projekat je vrijedan 19.270.000 eura.

Predsjednik Raičević je odluku Skupštine ocijenio kao istorijsku, ocjenjujući da će se napokon konkretno nastavi rješavanje problema nedo-

statka vode za piće u MZ Mrkojevići i u naseljima Dobra Voda, Veliki pijesak i Utjeha.

“Ovo je nastavak aktivnosti koje smo započeli još u 2018. godini, sa željom da idemo u pravcu rješavanja vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u dijelu naše opštine, koji je prioritetno orijentisan za razvoj visokokvalitetnog turizma, ali i u dijelu koji raspolaže ogromnim resursima za razvoj poljoprivrede, a vodosnabdijevanje je osnov za razvoj. Sastavni dio ove odluke je i sporazum koji ćemo zaključiti sa opštinom Ulcinj, kako bi se riješilo i vodosnabdijevanje graničnih djelova Bara. Sve ovo, ostvareno je u komunikaciji i saradnji koju smo u prethodnom periodu realizovali sa Regionalnim vodovodom i Memorandumom o saradnji, potpisanim 28. februara,

PODGORICA: IZGRADNJA

Raspisan p Gradsko preduzeće „Vodovod i kanalizacija” Podgorica juče je raspisalo pretkvalifikacioni poziv za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, postrojenja za tretman mulja i postrojenja za inseneraciju mulja, odnosno najznačajnijeg segmenta projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici”.

Poziv za odabir izvođača radova koncipiran je po principu dvostepenog ten-

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

Foto: Bar info Sa sjednice SO Bar

Skupština je dala saglasnost za projekat izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže u naseljima Dobra Voda i Veliki pijesak, kao i za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a projekat je vrijedan 19.270.000 eura.

kojim smo definisali naredne korake u pravcu rješavanja ovog istorijskog problema.

Za tu namjenu, Regionalni vodovod je obezbijedio garanciju od strane Vlade Crne Gore u iznosu od 12 miliona eura i nadamo se da će biti u prilici da zaključi ugovor sa Evrop-

skom bankom za obnovu i razvoj i već do kraja ove godine otpočeti radove, koji će biti definisani ovim projektom. Nažalost, Opština Bar se trenutno ne može dodatno zadužiti i krenuti u samostalnu izgradnju tih projekata, zbog čega smo pomoć zatražili od Regionalnog vodovoda, koji je uvažio naše zahtjeve“, kazao je Raičević na sjednici.

Odbornik Miloš Šušter je za ovaj posao predložio prethodnu izradu studije izvodljivosti, navodeći da je iskustvo iz ranijeg perioda sa “Vodakomom” prilično loše.

Predsjednik Raičević se složio da iskustvo sa Vodakomom nije sjajno, ali je zaključio da je dobro što su neki ljudi iz iskustva u radu sa njima naučili posao i kazao da će predložiti da Opština Bar formira radni tim koji će pratiti realizaciju projekta.

R.R.

A POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

pretkvalifikacioni poziv derskog postupka. Prvi korak je pretkvalifikaciona procedura, koja omogućava da se sagleda tehnički i finansijski bonitet zainteresovanih kompanija i da se na taj način koncipira drugi krug, odnosno krug kvalifikacija, gdje se razmatraju konkretne ponude izvođača prema Glavnom gradu i KfW njemačkoj razvojnoj banci, kao partneru na projektu.

U prethodnom periodu pokazano je veliko intereso-

vanje od strane renomiranih kompanija za realizaciju ovog projekta, a Komisija za ocjenjivanje ponuda će izvršiti pregled dostavljene dokumentacije, što ima za cilj da kompanije koje ispune pozivom tražene kriterijume budu pozvane u drugi kvalifikacioni krug.

Krajnji rok za predaju prijava je 7. avgust 2020. godine do 11 sati na adresu: Vodovod i kanalizacija, Ulica Zetskih vladara bb Podgorica. R.R.

AKTUELNO

21

CETINJE: OBILJEŽENA 84. GODIŠNJICA BELVEDERSKIH DOGAĐAJA

Na Belvederu se branila crnogorska čast i sloboda

Polaganjem vijenaca na spomen-ploču na Belvederu obilježena je 84. godišnjica Belvederskih događaja, kada je nastradalo šest, a povrijeđeno više od 20 učesnika protesta protiv potlačenog položaja Crne Gore i Crnogoraca u kraljevini Jugoslaviji.

U znak sjećanja na učesnike Belvederskog događaja iz 1936. godine vijence na spomen obilježje položili su gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan, predsjednica Skupštine Prijestonice Cetinje Maja Ćetković i predsjednik Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Cetinja Stevan Radunović.

Obraćajući se učesnicima skupa, gradonačelnik Kašćelan kazao je da se na Belvederu 26. juna 1936. godine branila crnogorska čast i sloboda, koju nenarodni režim kraljevine Jugoslavije nikakvom prisilom nije mogao istjerati iz srca junaka iz Katunske i Riječke nahije, i svih krajeva naše otete domovine. „Belvederski događaj, koji je nadomak Cetinja okupio između tri i četi-

ri hiljade građana iz svih krajeva Crne Gore, pod crvenim cnogorskim bajrakom, bio je jasan iskaz neslaganja sa nasilnom asimilacijom, terorom, lošim tretmanom i nepravdom koja je učinjena Crnoj Gori i Crnogorcima 1918. i u godinama koje su uslijedile.

Bio je to izraz nezadovoljstva i zbog masovnih hapšenja, internacija i mučenja članova i simpatizera ilegalne Komunističke partije u Crnoj Gori, ali i jednistven događaj koji su združeno organizovali federalisti i komunisti“, rekao je gradonačelnik.

Prema njegovim njegovim riječima, iz tog čina zajedničke borbe za slobodu i danas bi se mogle izvući pouke o tome da su razlike u političkim viđenjima dobrodošle, ali da je neupitna Crna Gora, njena državnost i nezavisnost. „Belvederska događanja ili Krvavi Belveder, kako se u narodu o njemu kazuje, Crnogorci su platili životima, teškim ranjavanjima i utamničenjima u zatvoru u Bogdanovom kraju. Ali ni prosuti životi, ni ljute rane, ni tamnički život, nijesu teški kao po-

tlačenost u sopstvenoj zemlji. Žrtva Belvederskih ustanika trebala bi biti nauk za vrijeme današnje, kada se razni interesi komešaju na uštrb Crne Gore i njenih građana, i kada se na najprizemniji način kidiše na njeno državno biće, imovinu i samostalnost“, kazao je Kašćelan.

On je ocijenio i da je vrijeme demantovalo sve nasilne pokušaje da se utre i izbriše ime crnogorsko. „Pametni narodi uče na svojim, ali i na tuđim greškama, a mudri i na iskustvu i strateškim partnerstvima. Vjerujem da smo kao narod i država i pametni i mudri da prevaziđemo aktuelni trenutak, i da nas je mučno iskustvo iz prošlog vijeka naučilo da se ne zanosimo „bratskim zagrljajem“, jer u svakom domu, ako ćemo pravo, može biti samo jedan domaćin od doma. Crna Gora, naša kuća“, rekao je Kašćelan.

U Belvederskim događajima su stradali Jovan Šofranac, Stevo Vujović, Ilija Ražnjatović, Šunjo Vukmanović, Niko Petričević i Marko Jovićević.

I.F.R.

Kod Spomen obilježja na Belvederu

22

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

EVROPLJANI RAZOČARANI U EVROPSKOM UNIJOM:

Blok je “nebitan” u pandemiji

Javnost se, prema posljednjim istraživanjima u Evropi, duboko razočarala u način na koji je Evropska unija odgovorila na pandemiju - što na nivou bloka, što na nivou nacionalnih vlada. Ubjedljiva većina građana navela je da ih je pandemija uvjerila da bi vlade država članica EU trebalo da sarađuju bliže i kohezivnije u borbi protiv spoljnih prijetnji u budućnosti. U Italiji, jednoj od zemalja najteže pogođenih koronavirusom, 63 odsto građana smatra da je EU iznevjerila svoje građane dok je virus razarao jug kontinentna i na pitanje ko je najviše pomogao Italiji u njenim najmračnijim danima krize, svega 4 odsto Italijana reklo je EU, dok se za Kinu opredijelilo čak 25 odsto njih, prenosi Gardijan. Od onih koji smatraju da je EU imala potpuno pogrešan ili nedovoljno efikasan pristup u pandemiji više je jedino onih koji su rekli da je EU postala “irelevantna”. Velike većine građana u različitim zemljama osjećaju da je blok ostavio nji-

hove zemlje na cjedilu da se same bore sa krizom, a veliki broj ljudi naveo je i da uopšte ne zna ko je najviše pomogao njihovoj zemlji.

Evropljani u devet zemalja koje čine oko dvije trećine EU stanovništva učestvovali su u ispitivanju Evropskog savjeta za spoljne odnose u trenutku kada nacionalne vlade mahom planiraju ili već iniciraju relaksiranje mjera uvedenih tokom pandemije. Dok evropski lideri raspravljaju o planu

za oporavak ekonomije i paketu pomoći vrednom bilionima eura, evropska javnost je “uznemirujuće” zbunjena. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju i da je vrlo upitna postavka da je u pandemiji porasla podrška obimnijoj ulozi države; čak 33 odsto građana navelo je da je izgubilo povjerenje u kapacitet nacionalnih vlada zbog načina na koji su odgovorile na pandemiju, a samo 29 odsto ljudi misli da kriza dokazuje da drža-

ve treba da imaju šire uloge.

Iako su u martu rejtinzi porasli nacionalnim liderima, do kraja aprila je čak 61 odsto Francuza smatralo da je vlada predsednika Makrona neuspešno odgovorila na pandmeiju. U Španiji je 54 odsto građana izrazilo nezadovoljstvo načinom na koji je vlada premijera Pedra Sančeza upravljala krizom. U Nemačkoj je, sa drugoj strane, 58 odsto građana zadržalo pozitivan stav o liderstvu kancelarke An-

gele Merkel. Ipak, široko rasprostranjeno nezadovoljstvo odgovorom EU na pandemiju ipak se još uvijek nije transformisalo u evroskeptični populizam. Čak 63 odsto građana bloka smatra da je pandemija pokazala koliko je nužno da EU vlade djelaju kohezivnije. Mnogi analitičari i političari u prethodnim mesecima su upozoravali da postoji realna opasnost od kraja Evropske unije. Sada, kada su zbog korona-krize privrede mnogih zemalja ozbiljno uzdrmane, potreban je zajednički evropski finansijsko-politički odgovor. Čarobno rešenje vidi se u neophodnoj solidarnosti, konkretno u tzv. koronaobveznicama. Radi se o staroj ideji evro-obveznica kojoj je sada samo promenjeno ime. Slična upozorenja mogla su se čuti i za vrijeme tzv. izbjegličke krize 2015/16. godine, a pre toga u vreme finansijske i dužničke krize 2008/09. I uvijek su na solidarnost onih drugih apelovale, jednom zemlje zapada i sjevera Unije, drugi put zemlje juga. (Nova.rs)

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

SVIJET

23

ANALIZA SITUACIJE U LIBIJI

Turskoj zapad, Rusiji istok, Libiji haos

E

gipatski predsjednik prijeti da će vojno intervenisati u Libiji. To bi, pored ruskih plaćenika i turske vojske, bila treća strana sila u zemlji. Na talonu je veliki ulog, a igra postaje sve opasnija.

Poruka šefova diplomatije Arapske lige zvučala je jasno: integritet Libije mora se sačuvati u svakom slučaju, zemlja se ne smije raspasti na regione koje kontrolišu različite strane sile. „Vojni angažman ne može da donese mir ili političku stabilnost u Libiji“, saopštili su ministri u utorak. Prethodno je egipatski diktator Abdel Fatah al Sisi priprijetio takozvanoj Vladi nacionalnog jedinstva koju u Tripoliju predvodi Fajiz al Saradž. Trupe te Vlade, koju priznaje veliki broj zemalja svijeta, namjeravaju da, zajedno sa snagama koje podržava Turska, zauzmu važan obalski grad Sirt. To je, kako Al Sisi kaže, „crvena linija“.Sirt, u središtu libijske obale, smatra se strateškom

tačkom odakle se može kontrolisati niz mediteranskih luka kao i najvažniji gasovodi u zemlji. Ko drži Sirt, ima veliko ekonomsko preimućstvo koje može da odluči građanski rat.

■ ROVOVI OKO TRIPOLIJA

Al Sisi se suprotstavlja Al Saradžu i Turskoj jer ovi pod svojom kontrolom imaju niz islamističkih grupa.

Egipatskom predsjedniku su te grupe trn u oku – on je na vlast došao vojnim udarom, svrgnuvši upravo Muslimansko bratstvo. „Al Sisi prijetnjom vojnom intervencijom šalje Turskoj poruku da je bolje da gaji prijateljski odnos sa Egiptom“, kaže nam Tarek Me-

gerisi iz Evropskog savjeta za međunarodne odnose.

On ipak misli da egipatski predsjednik samo blefira.

Tursko vojno prisustvo za sada je bilo efikasno. Uz tu odlučujuću pomoć su trupe Al Saradžove vlade uspele da potisnu snage generala Kalife Haftara čija je moćna paravojska duže od godinu dana držala Tripoli pod opsadom.

U tome je, doduše, pomogla jedna odluka iz Moskve, smatra Volfram Laher, stručnjak berlinske Fondacije za nauku i politiku. Naime, Rusija je povukla profesionalnu paravojsku „Vagner“ koja je podržavala generala Haftara u naletu na Tripoli. Zauzvrat je Turska obustavila vazdušne udare na opsadnu paravojsku. „Tako je Haftarova ofanziva propala jer su Turska i Rusija napravile dil“, piše Laher.

General Haftar, koji se iz egzila vratio po rušenju bivšeg vlastodršca Moamera el Ga-

dafija, ipak i dalje može da se uzda u pomoć Ujedinjenih Arapskih Emirata. Emirati su Haftarovoj armiji poslali bespilotne letilice koje sprječavaju Al Saradžove trupe i plaćeničke grupe da potisnu Haftarove ljude još dublje na istok zemlje. Njihova baza je na istoku libijske obale, u Tobruku.

■ UJEDINJENE NACIJE NEMOĆNE

Komplikovani front pokazuje koliko život i smrt u Libiji zavise od stranih sila.

One pak u vidu imaju svoje ciljeve, a ne dobrobit Libije. „Gdje god da se sada povuče linija, Turska je postala dominantna sila u zapadnoj Libiji, a Rusija najvažnija zaštitnica generala Haftara“, piše Laher. Da stvari budu još komplikovanije, Ankara se vojnim uplitanjem zamjerila Parizu, savezniku iz NATO. Francuska želi stabilnost u Libiji kako bi se ra-

zračunalo sa džihadističkim grupama koje u čitavom haosu nesmetano jačaju na jugu zemlje, gdje počinje pojas Sahela. Moguće da su strane sile već toliko uložile u rat u Libiji, da će teško odustati od njega. Kako piše Laher, bilo kakav dogovor značio bi formiranje jedinstvene vlade i vojske u Libiji, koja bi onda bila dovoljno moćna da se brani od stranih uticaja. „Zato ni u turskom ni u ruskom interesu nije da se konflikt reši, nego da se – zamrzne.“ Dok to traje, upozorava Arapska liga, libijskoj omladini ne ostaje bolja perspektiva nego da se uključi u radikalne ili mafijaške strukture.

Ujedinjene nacije su za sada nemoćne čak i da nametnu embargo na isporuku oružja zaraćenim stranama. „Nažalost“, zaključuje Tarek Megerisi, „previše stranih država je previše fokusirano na svoje kratkoročne interese.“ (Dojče vele)

28

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

VRIJEDNA DONACIJA NARODNOM MUZEJU

Baranka poklonila svečanu žensku nošnju iz Mrkojevića

Baranka Ava Vukić uručila je Narodnom muzeju Crne Gore vrijedan poklon – žensku svečanu nošnju iz Mrkojevića, koju je izradila njena majka Mejrema i koja će biti dio zbirke narodnih nošnji Crne Gore Etnografskog muzeja na Cetinju. To je treća vrijedna donacija te vrste nakon što su, prošle godine, Nafija Liharević iz Bara i Ljuljeta Avdiu Cura iz Ulcinja Narodnom muzeju poklonile krajinsku i anamalsku žensku nošnju.

Direktorica Narodnog muzeja Crne Gore dr Anastazija Miranović zahvalila je na donaciji istakavši da u Crnoj Gori postoje ljudi koji cijene značaj i vrijednost ovakvih predmeta, generacijama ih čuvaju za svoje najbliže, ali i žele da budu dostupni na uvid široj javnosti. Ovom i sličnim donacijama, kazala je Miranović, “upotpunjava se fundus Etnografskog muzeja vrijednim primjercima etnografskog kulturnog nasljeđa”, i napomenula da je u završnoj fazi realizacija projekta izrade replika narodnih nošnji Crne Gore, za koji je Narodni muzej dobio sredstva od Ministarstva kulture kroz Program zaštite za 2019. godinu. Direktorica Narodnog muzeja je istakla da ovako vrijedni pokloni i donacije obavezuju i raduju i pozvala druge ljude da slijede primjere gospođa Vukić, Liharević i Avdiu-Cura, kako bi njihovi vrijedni predmeti poput ovih nošnji bili sa-

čuvani za buduće generacije.

Oblast Mrkojevića proteže se obalnim dijelom između Bara i Ulcinja i obuhvata brdovitoravničarsku zonu između planine Lisinja na sjeveru i brda Možure na jugu. Kroz prošlost Mrkojevića smjenjivali su se uticaji mnogih naroda, od kojih su, svakako, najjači ostavili Turci. U okviru domaće radinosti nošnja se izrađivala uglavnom od žukovog i lanenog platna, a manji broj odjevnih predmeta od vune. Sastoji se od fanjelice - kratke košuljice, brageše - dimija, duge svilene košulje i stiskača, kratke donje košulje, svilenog pasa, jeleka - prsluka bez rukava, šamije - vrste kape, jašmaka - bijele svilene marame, jake - ukrasnog vijenca i crvenih fioka traka za rukave.

M.Rog.

SAMO DA PRETEČE OGNJILO

Piše: Dragan Mitov Đurović

U

POETSKI PRVIJENAC NADE KRIVOKAPIĆ

“Žena vilena” u Budvi

Poetski prvijenac “Žena vilena” autorke Nade Krivokapić, biće predstavljen večeras (subota) od 20 časova u holu Akademije znanja Narodne biblioteke Budve.

“Nada Krivokapić se svrstava u red onih pjesnikinja koje su slijedile En Sekston, američku pjesnikinju, koja se ovom poezijom javila šezdesetih godina prošloga vijeka kao promoterka ispovjedne poezije. Ispovjednu poeziju karakteriše ispovijest u stihovanoj formi, bilo da su u pitanju rimovani stiho-

INTERVJU: VLADIMIR PEROVIĆ, REDITELJ

vi ili je ispovijest proznog karaktera, napisana u stihovima. Ono po čemu će se izdvojiti i ova pjesnička zbirka jeste organizacija tijela i uma kao jednog prema svemu što je bilo i što jeste”, zapisala je o zbirci recenzentkinja dr Andrijana Nikolić Nikolić. O knjizi će govoriti Nikolić, stihove će govoriti autorka, a moderatorka promocije biće Stanka Stanojević Stanojević.

U skladu sa preporukama NKTa, uz poštovanje fizičke distance obavezno je nošenje zaštitnih maski.

M.Rog.

filmoteci, ili kinoteci crnogorskog, u svijetu uglednog dokumentarnog filma značajno mjesto pripada stvaralaštvu Vladimira Perovića, univerzitetskog profesora i reditelja koji “vodu pije sa izvora domaćega, sa krša katunskoga, ispod neba crnogorskoga, postopice korača po kamenu stancu o tankom vagancu”, čuvajući od umiranja i tužnog zaborava život i običaje gorštaka i dušu napuštenog ognjišta, đe još tinja lampa ćoravica, a stara vrata čekaju ruku mladog domaćina.

Novi filmovi “Ognjilo” i “Mir naše Gospe” (koji je u glavnoj selekciji prestižnog festivala u Sarajevu) su novi biseri koji potvrđuju sjaj stare ogrlice u kojoj je i film “Žeđ kamenog mora” (prikazan na 62 festivala - dobio deset vrijednih nagrada). Put od ideje do Festivala nije baš posut ružama....

Moram da se prisjetim.

Razgovaram jednom sa Tue-

Stin Milerom, slavnim danskim filmskim kritičarem, i kao jetko mu primijetim da njegovi zemljaci danski reditelji putuju po svijetu i donose samo strane teme, pa pitam zar u njegovoj zemlji nema šta da se snima. Tue mi se kao tužno požali da je život u Danskoj toliko dosadan da njihovi reditelji nemaju druge do da idu i traže teme po svijetu!!!

Ako sam nešto shvatio poodavno, to je da život ovdje kod nas ne da nije dosadan, nego da jedno preobilje (da se ne lažemo: ne samo ljepote i dobra, nego i muke i zla) prosto vapi da bude filmski mišljeno. A shvatio sam i to da ću većinu života provesti radeći u dosta asketskim uslovima. Na šta se naravno nisam nikad potužio, taj i takav rad mi baš odgovara, valjda svaka prava umjetnost i podrazumijeva odricanje, asketizam, monašku predanost…

Katunska nahija i Boka su, kako ste istakli, dva Vaša opsesivna polja, “dva prostora u kojima ste pronalazili vrijedne, dokumentarca dostojne teme”?

Da. Katunska nahija, ljuti krš, surovost, nepristupačnost, bezvodica, izolovanost, samotinja. I Boka, čudesni dar neba, mjesto gdje se kulture i civilizacije plodno ukrštaju, prostor ljepote i magije. I mnogo toga bih još mogao reći i za jedno i za drugo, to su dvije moje ljubavi, dvije fascinacije.

Svi moji crnogorski filmovi, bilo da su snimljeni kod cr-

AKO SAM NEŠTO SHVATIO POODAVNO, TO JE DA ŽIVOT OVDJE KOD NAS NE DA NIJE DOSADAN, NEGO DA JEDNO PREOBILJE (DA SE NE LAŽEMO: NE SAMO LJEPOTE I DOBRA, NEGO I MUKE I ZLA) PROSTO VAPI DA BUDE FILMSKI MIŠLJENO. A SHVATIO SAM I TO DA ĆU VEĆINU ŽIVOTA PROVESTI RADEĆI U DOSTA ASKETSKIM USLOVIMA. NA ŠTA SE NARAVNO NISAM NIKAD POTUŽIO, TAJ I TAKAV RAD MI BAŠ ODGOVARA, VALJDA SVAKA PRAVA UMJETNOST I PODRAZUMIJEVA ODRICANJE, ASKETIZAM, MONAŠKU PREDANOST… nogorskih ili srpskih producenata, snimljeni su upravo tu.

Nešto više u mojim rodnim Cucama nego u Boki...

I tako sam, trudeći se godinama da stvaram poeziju Katunskog krša i poeziju rajskog naselja Bokokotorskog zaliva, došao i do godine 2019. U njoj su se srećno stekle dvije stvari: završio sam film “Ognjilo”, sniman skoro tri godine, i u perfektnoj organizaciji, za svega četiri i po dana, snimio “Mir naše Gospe”. Ostvarilo mi se mnogo toga. Da u isti mah “pokrijem” obje svoje ljubavi, i Katunsku nahiju i Boku. Da konačno jedan film snimim u postojbini moje majke i mojih ujaka, na Čevu. I da u film smjestim (vajkadašnja želja) tu čudesnu Gospu od Škrpjela.

U stara vremena zborilo

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

29

Iz filma “ Mir naše Gospe”

Perović se “sito i rešeto” pa kamen kremen, da bi se propirilo ognjište kada žara nestane, da se uždi cigar duvana savijen iz ovnujske ćese u labudinu, novinu ili ne tako davno u svijetlu karticu, trebala je žiška...malo truda i kamena...trebalo je svakom domu i šilo i ognjilo...

“Ognjilo” jeste snimano tri godine, ali je nastalo u trenutku. Kad sam saznao za namjeru države da gradi dalekovod Čevo-Lastva, samo mi je kliknulo, ama, u jednom času je film nastao. Odmah mi se stvorila slika gorštaka koji ognjilom i kresivom izbija iskre, pa ona gljiva koju u mom kraju zovu usjeka počinje da tinja,

drži vatru, i pali cigaretu savijenu od “prosutog” duvana iz tobolca. Za mene: iskonska slika. I priča je dalje lako dobijala oblik: na početku imaću baš to, ognjilo i vrcanje iskri, kroz film će moj junak raditi ono što radi čovjek u kršu kroz dane, sedmice, godišnja doba…, onda će malo po malo tu do njega da se dešavaju neke čudnovate stvari, sve dok na njegovo imanje, u njegov pejzaž, u njegov život, ne useli čudnovati, ogromni, raskrečeni, metalni komšija, koji drži neke debele žice, iz kojih dopire neko neprijatno pucketanje, jer njima protiče stotine hiljada volti, i na kraju, kad je sve izmijenjeno, kad je prostor postao drugi,

a i era kao da se promijenila, naš će junak i dalje, jednako, udarima metala o kremen izbijati iskre i obilježavati svoje trajanje, u vječnost. Dva svijeta će se susresti, i – mimoići…

Kakva slika savremene Crne Gore! Novo i staro, priča znana i ponavljana mnogo puta. Ali zar se u ovom prostoru na taj način, staro-novo, ne dodiruju, ukrštaju, sukobljavaju, mimoilaze, žive paralelno… navike, shvatanja, običaji, rituali, shvatanja morala, ljudi sami !?

Imao sam sreću da me u traganje za tim idealnim junakom (čiji život uistinu jeste to što sam zamislio, i kome će kroz imanje stvarno proći dalekovod) vodi savršeni poznavalac Katunske nahije, Momo Jovanović. I da me dovede i do čovjeka koji se perfektno uklopio u zamišljenu priču. Taj čovjek, junak filma, i istinski junak jednog načina života, Dra-

go Vujović, iz Ožegovica ponad Čeva, jeste idiealnotipska slika gorštaka.

U zalivu mira i nade na pragu drevnog Perasta koji je vjekovima israćao i dočekivao “morske vitezove” dok se nevjeste crnim i vlasima sijedim vezle čekajući ljubav svoju, kao suza na listu u sunčanu zoru svijetli Gospa-crkvica spasa sa zavjetnim pločićama i porukom “moli se i vjeruj”....

Da, “Mir naše Gospe”… Cio vijek je gledam, u svako doba dana i noći. Dok nije izgrađen hotel u Risnu, imao sam i direktan pogled. Pratim mijene svjetla na njoj, i u njima kao da vidim minjavanje vjekova. Mislim o njoj. Ali kako mene ne zanima samo prikaz nečega, niti poetsko-propagandni hvalospjev, ja temu nisam imao. Sve do časa dok mi najezda kruzera nije otvorila oči. Pa Gospa je u sezoni ne

Sa snimanja filma “Žeđ kamenog mora”

opsjednuta nego napadnuta.

Kakav crni mir kad se na nju stušte horde bjelosvjetskih turista. A oko nje, kao sumanuti, tutnje čamci, gliseri, brodići, brodovi, jedrilice, jahte, gliseri, skuteri, kruzeri… Nisam protiv turizma, ko bi bio protiv turizma, posebno kad znaš da svijetu imamo šta pokazati.

Nemate Gospu na svakom ćošku. Ali ja sam i za mjeru. I tu se nekako počela razvijati ideja.

Od praskozorja do kasne noći, otočić Gospa, ono što je na njemu, i ono što je oko njega. Iz mira noći (i vjekova) u nemir turističkog dana, nemir paklene sezone, nemir julsko-avgustovskog jaropeka. I na kraju, kad dan prođe, i svi odu, i sve se utiša, i Gospa utone ponovo u noćni i vjekovni mir, ljudski rod ima i za taj čas svoj nemir.

A od njegovog nemira nema mira ni Gospa…

Gospa, “mjesto mira, čistoće i spokoja”, u stvari je metafora savremenog života?

Ona je danas nevinost bez zaštite. Ona je protagonista ove priče, trpilac radnje, i to nevoljni trpilac. Na nju se ustremio čudan antagonista, sa više lica: brzina, buka, površnost i taština modernog doba. Nebesko naspram zemaljskog, prolazno naspram vječnog, materijalno naspram duhovnog…Hoće li izdržati pod nasrtajima modernog doba!?

Hoćemo li mi izdržati…!?

Moramo. Jer “udar nađe iskru u kamenu”. Samo da preteče ognjilo.

30

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

STAZAMA BJELASICE TIŠINA NAD KATUNIMA

O SVEČEVIMA PONEKO DOĐE DA ROŠTILJA PA POĐE

⌦ Zorica Bulatović

P

očetak juna obilježava i početak izdiga na Bjelasičke katune. To nas je opredijelilo da obiđemo Goleš, jedan od najljepših katuna na planini, koji se graniči sa Nacionalnim parkom Biogradska gora.

Nalazi se u kotlini okružen šumom, i sa dva eko katuna moderne izgradnje, sa rasvjetom, toplom vodom, tuš kabinama i domaćim proizvodima. Od Kolašina je udaljen 18 km, dok je iz Trebaljeva, sela nadomak grada udaljen 13 km. Na katunu izdižu pretežno mještani pomenutog sela. Odabrali smo veću kilometražu i to na konjima ergele Dragović.

Nakon nekoliko sati neprekidnog jahanja stigli smo na Preslo, zaravan i uzvišenje iznad samog katuna na nadmorskoj visini od 1.750 m. Tu smo zatekli Radenka Boškovića sa stadom od 70 ovaca.

Na toj zaravni, odakle se pogled pruža na okolne planine, postoji jedna klupa i spomen-ploča koju su Trebaljevci podigli u spomen svom mještaninu Zoranu Bulatoviću. Radenko predloži da baš na toj klupi malo posjedimo prije nego krenemo da se spuštamo u katun koji je na nešto nižoj nadmorskoj visini, od 1.600 m.

■ GLEDAO NA

SVOJ GOLEŠ

“Zoran Bulatović je bio mladić od 37 godina koji se bavio planinarenjem i ski-

Radenko sa svojim stadom

Pogled na katun Goleš sa prevoja Pre

Oranice nikle usred pašnjaka

janjem, a planinu je iznad svega volio kao i ovaj katun.

Naš Trebaljevac. Jedan u oca i majke. Kad se razbolio od teške bolesti stalno je ovdje dolazio i satima sjedio gledajući u svoj Goleš, sve dok nije umro. Tako smo odlučili da mu na tom mjestu podignemo spomen-ploču. Da zauvijek ostane na mrtvoj straži”, sa sjetom je ispričao Radenko.

Ostadosmo tako još neko vrijeme na toj klupi ćuteći u tišini, razmišljajući o prerano zaustavljenoj mladosti, a onda krenusmo da se polako spuštamo prema katunu tjerajući ovce u obližnji šumarak gdje ćemo ih ostaviti u dubokoj hladovini.

I tako nastavismo razgovor,

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

No, Radenku su vukovi prošle godine skoro prepolovili stado, i to usred bijela dana i zaklali 20 ovaca. Za sada, kako kaže, nijesu primijećeni, ali je u pripravnosti jer kako veli, vuk samo naleti i eto belaja.

eslo

■■Golešom

odjekivala pjesma čobana

Radenko objasni da je izdigao 3. juna, a do tada je 20 dana bio u katunu Omanovci iznad Trebaljeva. Ima 70 ovaca, kravu i konja.

“Jedino o’đe ja i Milan Vlahović imamo ovce, ja više, Joja ima 15, ali nije još izdigao. E, to su nam sve ovce i samo nas petoro o’đe izdiže.

A nekad je na Golešu bilo dvije hiljade ovaca i jagnjadi i 40 koliba. I tada nije bilo puta, no na konja poćeraj slamaricu, kace, pa po nekolika puta od Trebaljeva dok se ne izdigne. Sad put, a niko neće da dođe. O svečevima neko i dođe da roštilja i podsjeti se đe mu je bila koliba i ode”, objašnjava Radenko.

“Omladina neće, nevjeste neće, neće ni da rade, oće da

se udaju đe ima kola da se voze, da je krava ubije repom ne bi skočila, ne bi duše u nju ostalo. Ko jednom zgazi na trotoar u grad, na selo se ne vraća nikad, a još ako vidi đe semafor blizu, e tek tad ne mrda. Jedino ja eto iz Zagoriča đe zimim stoku opet dođem ođe. Pola godine sam u Zagorič a pola na Golešu. Samo da nam se malo popravi sada ovaj put i riješi problem vode, jer je ima do Ilina dana, a poslije ni kapi, ovo bi bio najljepši katun na Bjelasici”, malo ljutito, a uz dozu humora ispriča Radenko kako samuju na planini.

Noći su po njegovom mišljenju, čarobne u ovom dijelu planine, katun se sa jedne strane graniči i sa NP Biogradska gora, pa se prisjeti davnih dana kad je Golešom odjekivala pjesma čobana.

“Bijelio se katun od stada, a bez laveža pasa ni ‘tica nije mogla prelećeti. Nekad se omladina skupljala ne samo kad su svečevi, no bar jednom nedjeljno. Baš po sredini katuna svih 30 čobana na ramena donese drva i zapalimo vatru, a dođu čobani i iz Melaje i Slađevca, ponekad i sa Vranjaka, a Kolašinci su često dolazili, pa do ujutru igranka”, prisjeća se rado Radenko čobanskih dana.

Turistima se, kaže, ne nada ove godine, ali ni neke vajde nijesu imali od njih, ne kupe ni kilo sira, oni idu da se dive planini. Tako se uputismo u središte čobanskog katuna koje krase kolibe Bulatovića i Šećepanovića odnosno dva eko katuna. Šćepanoviće nijesmo zatekli, ali

reportaže

31

ležaja oduvali.

■■Gostima se Omladina neće, nevjeste neće, neće ni da rade, oće da se udaju đe ima kola da se voze, da je krava ubije repom ne bi skočila, ne bi duše u nju ostalo. Ko jednom zgazi na trotoar u grad, na selo se ne vraća nikad, a još ako vidi đe semafor blizu, e tek tad ne mrda. Jedino ja eto iz Zagoriča đe zimim stoku opet dođem ođe

zato jesmo svratili kod Bulatovića koji su nadaleko poznati po gostoprimstvu i domaćoj hrani koju proizvode u katunu. Čuveni su i po lisnatom siru i kajmaku jer se inače bave stočarstvom. No, nevrijeme u oktobru prošle godine nanijelo je veliku štetu svima na Golešu, što je vidljivo na svakoj kolibi. Vjetrovi su čak kolibe trgali iz temelja i odnosili dalje.

Kod Bulatovića je šteta čak najveća. Od opštine imaju obećanje o saniranju posljedica, ali oni sami već rade na popravci bungalova i koliba, pa pomoć ako stigne, stigne.

Da je bilo snijega, kažu ništa od toga ne bi bilo, jer napada i zatrpa svaku kolibu, a kako ga ove zime nije bilo vjetrovi su nosili sve pred sobom, pa su komplet kućicu sa dva

ove godine ne nadaju

Bulatovići se bave stočarstvom i ugostiteljstvom.

No, gostima se ni ove godine ne nadaju, do sada je sve otkazano, a čekaju sa strepnjom šta će avgust donijet.

Zbog situacije sa korona virusom opada i prodaja sira.

Oni svaki dan proizvedu 6-7 kg lisnatog mladog sira, nije se kažu u gradsku sirnicu moglo nadodati, a sad jedva polovinu da prodaju jer ni u gradu turista nema. Sir prodaju pet eura po kilogramu, dok se na tržištu odnosno u sirnici plasira po cijeni za samo 50 centi više.

Obećali smo da ćemo doći neke ljetnje večeri na konak u njihove bungalove, grijati se pored noćne vatre, koju će Radenko naložiti, a ako bude sreće možda se začuje i zvuk frule, što bi nas vratilo u ta, kako reče Radenko, srećnija i ljepša vremena. Ovako, žalosno bi bilo da se u ovo doba godine tišina nadvila nad katunom. Polako se spremismo za povratak jer nas čekaju onih 18 km nimalo lakog jahanja, prečicama, kroz šume i šipražje kuda nas obično naš džokej Žaka Žarko Dragović vodi da upoznamo svaku stazu ovog dijela planine.

■■Pašnjaci

pretvoreni u orance

Silazeći, spazismo da su pašnjaci pretvoreni u oranice iako je to komun. Kako Radenko reče, nijesu nikog pitali, naprotiv, on smatra da bi Ministarstvu poljoprivrede drago bilo što oni sade krompir na katunu, jer na ovim nadmorskim rađa najboljeg kvaliteta. Ali, nije samo to razlog što su pašnjaci ispred koliba pretvoreni u njive.

“Sva dolina je nađubrena jer su tu decenijama bile ovce, sad u nedostaku stoke mi smo prinuđeni da se bavimo poljoprivredom, odnosno sadnjom. Malo kiše da padne i biće zdrav planinski krompir”, siguran je naš domaćin u procjeni roda krompira. Ne pitasmo više ništa oko oranica, jer nam bi jasno stanje stočara na katunu.

Konji na pojilu u katunu Goleš

32

MARKETING

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

Na osnovu člana 98 stav 2 Zakona o visokom obrazovanju («Službeni list Crne Gore», br. 44/14, 47/15, 40/16, 42/17, 71/17, 55/18, 03/19, 017/19, 047/19 i 072/19 ) i člana 24 stav 1 tačka 15 Statuta Univerziteta Crne Gore, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore, UPRAVNI ODBOR UNIVERZITETA CRNE GORE raspisuje KONKURS ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU OSNOVNIH STUDIJA UNIVERZITETA CRNE GORE ZA STUDIJSKU 2020/21. koji se finansiraju iz Budžeta Crne Gore UNIVERZITETSKA JEDINICA / STUDIJSKI PROGRAM

BROJ STUDENATA

FILOZOFSKI FAKULTET

305

ARHITEKTONSKI FAKULTET

60

Filozofija

40

Arhitektura

60

Sociologija

40

Istorija

45

Predškolsko vaspitanje

30

Pedagogija

30

Obrazovanje učitelja

30

Geografija

40

Psihologija

30

Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku

20

BIOTEHNIČKI FAKULTET

155

Biljna proizvodnja

60

Animalna proizvodnja

35

Mediteransko voćarstvo

30

Kontinentalno voćarstvo

30

EKONOMSKI FAKULTET

390

Ekonomija

240

Menadžment

100

GRAĐEVINSKI FAKULTET

110

50

Građevinarstvo

110

MAŠINSKI FAKULTET

200

Mašinstvo

100

Drumski saobraćaj

100

MEDICINSKI FAKULTET

205

Menadžment Bijelo Polje ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET

330

Energetika i automatika

100

Elektronika, telekomunikacije i računari

100

Primijenjeno računarstvo

130

FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI

35

Medicina

60

Drama i pozorište

12

Stomatologija

20

Gluma

10

Farmacija

30

Film i mediji

13

Primijenjena fizioterapija

45

Visoka medicinska škola

50

FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI

40

Slikarstvo

15

Vajarstvo

10

Metalurgija i materijali

35

Grafički dizajn

15

Hemijska tehnologija

35

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

140

Politikologija-međunarodni odnosi

60

Socijalna politika i socijalni rad

40

Medijske studije i novinarstvo

40

FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE

120

Fizička kultura i zdravi stilovi života

60

Sportski novinari i treneri

60

FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO

180

Turizam i hotelijerstvo

180

FILOLOŠKI FAKULTET

355

Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Srpski jezik i južnoslovenske književnosti

55 45

Engleski jezik i književnost

80

Italijanski jezik i književnost

45

Ruski jezik i književnost

45

Francuski jezik i književnost

45

Njemački jezik i književnost

40

METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

115

Zaštita životne sredine

45

MUZIČKA AKADEMIJA

36

Izvođačke umjetnosti

26

Opšta muzička pedagogija POMORSKI FAKULTET

10 260

Menadžment u pomorstvu i logistika

60

Nautika i pomorski saobraćaj

80

Brodomašinstvo

60

Pomorska elektrotehnika

60

PRAVNI FAKULTET

240

Pravne nauke

240

Pravne nauke - Bijelo Polje PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

230

Matematika

30

Matematika i računarske nauke

40

Računarske nauke

50

Fizika

30

Biologija

50

Računarstvo i informacione tehnologije

30

UKUPNO

3506

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

MARKETING

33

Ukupan broj mjesta na svakom studijskom programu povećava se za po 1% po principu afirmativne akcije.

Imajući u vidu aktuelnu situaciju i mjere koje se preduzimaju radi prevencije i sprečavanja širenja COVID-19, u skladu sa važećim naredbama Ministarstva zdravlja i preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Univerzitet Crne Gore organizuje isključivo elektronsko prijavljivanje na predmetni konkurs, uz obavezu slanja originalnih dokumenata isključivo putem pošte.

Pravo prijave na konkurs za upis na studije ima crnogorski državljanin i stranac, u skladu sa zakonom, koji je stekao odgovarajuću kvalifikaciju IV-1 podnivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija.

Procedura prijavljivanja je koncipirana po fazama i sastoji se u sljedećem: Kandidat se prijavljuje popunjavanjem elektronske prijave koja je dostupna na sajtu www.ucg.ac.me. Ova prijava je neophodna radi početne registracije u sistem elektronskih prijava.

Formular Prijave kandidata sa uputstvom za popunjavanje čini sastavni dio ovog konkursa.

Nakon podnošenja elektronske prijave, kandidat dobija potvrdni e-mail sa sadžajem da je prvi dio elektronske prijave uspješno završen i obavještenje da se izvrši skeniranje original dokumentacije u boji, u odvojena PDF dokumenta veličine do 5 MB, kao i da se isti elektronski unesu (upload) na stranicu Dokumenta za upis.

Kandidat klikom na link Obavještenja (iz e-maila) otvara stranicu na kojoj treba da izvrši elektronski unos (upload) sljedećih dokumenata za upis: svojeručno potpisan formular za Prijavu za upis na osnovne studije Univerziteta Crne Gore, koji je dostupan na internet stranici za upis Univerziteta Crne Gore; originalna diploma o položenom eksternom maturskom, odnosno stručnom ispitu; originalna svjedočanstva o završenim pojedinačnim razredima srednjeg obrazovanja; diploma “Luča” ili ekvivalentna diploma; kopija biometrijske lične karte, a za strance odgovarajuća lična isprava koja se izdaje u skladu sa posebnim propisom; diploma (ili ekvivalentni dokument) o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnom ili međunarodnom takmičenju iz predmeta koji su od značaja za nastavak obrazovanja.

Stranac podnosi i dokaz o poznavanju jezika na kome se izvode studije, izuzev u slučaju kada je završio srednju školu na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.

Nakon učitavanja (upload) dokumenata slanje se vrši klikom na dugme Pošalji.

Sadržina stranice Dokumenta za upis sa uputstvom za elektronski unos dokumentacije čini sastavni dio ovog konkursa.

Prijava iz tačke 1 ovog konkursa se podnosi elektronski u periodu od 30.06.2020. do 02.07.2020. godine do 16 h, kada će sistem biti zatvoren.

Dokumentacija iz tačke 2 ovog konkursa mora biti elektronski dostavljena u roku za podnošenje prijave iz prethodnog stava ovog konkursa.

Neblagovremeno podnijeta prijava, odnosno dokumentacija koja čini njen sastavni dio, neće se uzeti u razmatranje.

Nakon prethodno sprovedenih radnji vrši se pregled elektronski unesenih dokumenata i uslovno se verifikuje Prijava kao važeća, o čemu kandidat dobija obavještenje.

Sadržina obavještenja čini sastavni dio ovog konkursa.

Nakon toga kandidat dobija potvrdu putem e-maila da je uspješno unio potrebna dokumenta.

E-mail sadrži uputstvo kandidatu da original dokumenata dostavi preporučenom/kurirskom pošiljkom, naziv i adresu organizacione jedinice na koju treba uputiti pošiljku. Pošiljka sa originalnim dokumentima se mora poslati organizacionoj jedinici u okviru roka za predaju prijave (zaključno sa 02.07.2020. godine).

Sadržina ove stranice čini sastavni dio ovog konkursa.

U slučaju da komisija za upis ocijeni da su dokumenta nepotpuna ili neodgovarajuća, kandidat će dobiti Obavještenje putem e-maila da Prijava za upis nije potpuna i da se ista ne može uzeti u razmatranje, uz navođenje razloga i pozivanje kandidata da izmijeni elektronsku prijavu shodno komentarima Komisije za upis, najkasnije u roku od 24 h.

Sadržina obavještenja čini sastavni dio ovog konkursa.

Konačnu valjanost prijave sa dokumentacijom komisija za upis organizacione jedinice cijeni nakon prijema originalne dokumentacije.

Prijava kandidata koji ne dostavi originalnu dokumentaciju smatraće se nepotpunom i neće se uzeti u razmatranje prilikom rangiranja.

Testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nijesu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit polažu se 04.07.2020. godine.

Raspored termina polaganja predmeta biće istaknuti na internet stranicama organizacionih jedinica.

Prijemni ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, a koji su dodatni uslovi za upis, polažu se prema rasporedu koji će biti istaknuti na internet stranicama organizacionih jedinica, u periodu od 06.07.2020. do 08.07.2020. godine.

Napomena: Prijemni ispiti se organizuju za upis na sljedeće studijske programe: Medicina, Stomatologija, Arhitektura, Psihologija, Fizička kultura i zdravi stilovi života, kao i na stručno-umjetničke studijske programe.

Upis kandidata i izdavanje uvjerenja izvršiće se zaključno sa 16.07.2020. godine, prema rasporedu organizacionih jedinica.

Upis studenata na Univerzitet Crne Gore bliže je uređen Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore br. 012458 od 17.12.2009. godine, sa izmjenama i dopunama br. 08-463 od 31.03.2011. godine, br. 08- 463 od 02.06.2011. godine, br. 08-153/2 od 03.05.2012. godine, br. 08-793/1 od 23.05.2013. godine i br. 08-614/1 od 24.04.2014. godine.

Na pitanja koja nijesu regulisana ovim propisom ili su u suprotnosti sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju i drugih relevantnih propisa, neposredno će se primjenjivati odredbe tih propisa.

Pravilnik je objavljen na internet stranici Univerziteta Crne Gore: www.ucg.ac.me.

Napomene: Lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave, a postupak priznavanja nije završen prije isteka roka za podnošenje prijave za upis, može uslovno konkurisati za upis i upisati se na osnovu potvrde da je pokrenut postupak priznavanja kod nadležnog organa. U slučaju da zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave ne bude okončan do početka studijske godine, bude odbijen ili ako inostrana obrazovna isprava ne daje pravo na upis na izabrani studijski program Univerziteta, smatraće se da upis nije ni izvršen.

U slučaju da kandidat podnosi duplikate umjesto traženih originalnih dokumenata, dužan je da prilikom slanja originalnih dokumenata priloži original potpisane izjave da originalna dokumenta nije iskoristio za ostvarivanje prava na upis na nekom drugom studijskom programu. Kandidat koji da netačnu izjavu biće eliminisan iz kvalifikacionog postupka.

34

ZABAVA

VER NOVIM ALBUMOM POSTAVLJA PITANJE

Koja je tvoja pasija i u čemu uživaš najviše

priliku poslušati odlično prihvaćene singlove poput “Ooh La La”, “Spotlight” i “Save A Kiss”, koji je za pjevačicu u razdoblju samoizolacije dobio je novo značenje.

“S obzirom na trenutnu situaciju u kojoj smo se našli, vremena su čudna i mislim da je sad trenutak da otkrijem tu pjesmu publici. Smatram da je vrlo optimistična i prikladna za plesanje, nadam se da će je slušaoci širom svijeta takođe doživjeti na taj način”, otkrila je Džesi po objavi pjesme “Save A Kiss”.

Fi.J.

VRIJEME JE ZA SNAŽAN, A LJEPŠI POL

Magazin posvetio novu pjesmu svim ženama

Članovi grupe Magazin vrijeme u izolaciji i pauzi od koncerata iskoristili su na najbolji način da snime novu pjesmu i spot “Jaka sam ti ja”.

Andrea Šušnjara ove je godine proslavila deset uspješnih godina u grupi, a zadovoljstvo zbog nove pjesme kakvu je priželjkivala ne krije: “Pjesma je izvorno trebalo da se zove “Samo da se zna”, što je zapravo naš prvi odabir, ali budući da uvijek volim da uključim publiku oko novog singla i čujem njihovo mišljenje, odlučila sam da na svojim društvenim mrežama napravim malu anketu i uključim fanove u odluku konačnog naslova pjesme. Glasovi su bili podijeljeni između ‘Samo da se zna’ i ‘Jaka sam ti ja’, pa smo odlučili da ugodimo i jedinima i drugima ponudivši im oba na-

slova. Nova pjesma nosi snažnu poruku i uliva nadu da i nakon tmurnog razdoblja u životu uvijek dolazi sunce”, rekla je ona.

Fi.J.

MODNA DIZAJNERKA NATAŠA PEJOVIĆ ZA VN O

MODERNA I GLA NADJAČALA KRIZ ⌦ Danilo Brajković

E

fekat pandemije korona virusa i ekonomska kriza odrazili su se i na brojnost modela i na realizaciju kolekcije koju će Nataša Pejović predstaviti idućeg utorka na pisti crnogorske Nedjelje mode.

Uprkos tome, u taboru istaknute modne dizajnerke vlada entuzijazam - Pejović je slijedila želju da kompletna linija bude i moderna i glamurozna, ali i korak naprijed u odnosu na pređašnju.

Tim Modne komore Crne Gore, na čijem je čelu izvršni direktor Srđa Lubarda, suočio se sa neuobičajenim organizacionim izazovima prilikom pripremanja manifestacije Master Fashion Week Montenegro. Pandemija korona virusa i sve što ju je pratilo dvaput su uticali na pomjeranje datuma i promjenu lokacije, dugo je tinjala neizvjesnost u vezi sa tim hoće li Nedjelja mode uopšte zabilježiti ljetnje izdanje i u kom formatu, a u takvoj atmosferi najteže je bilo modnim dizajnerima, koji su istovremeno razmišljali o realizaciji kolekcija i osluškivali glas organizatora. A nakon što su organizatori dobili zeleno svijetlo i potvrdili da će se na sportskim terenima Bemax arene na otvorenom idućeg ponedjeljka i utorka moda vratiti na velika vrata, među

Foto: Nikola Pejović

Miljenica publike i muzičke kritike Džesi Ver napokon je objavila četvrti album “What’s Your Pleasure?”, koji donosi osvježavajući spoj popa i disko muzike. Nakon što je prethodno objavljenim singlovima publici dopustila da nasluti da će njeno novo studijsko izdanje donijeti više nego zanimljiv zvuk disko euforije, popularna je muzičarka napokon predstavila novih 12 pjesama, u čijem je kreiranju učestvovao Džejms Ford (Florence And The Machine, HAIM, Arctic Monkeys).

Publika je do sad imala

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

Model Nataše Pejović onima koji su odahnuli bila je Nataša Pejović. Modeli jedne od iskusnijih i uspješnijih crnogorskih modnih dizajnerki uljepšaće drugu noć podgoričke manifestacije, a Pejović na početku razgovora za Vikend novine bez ustručavanja priznaje da se tokom perioda izolacije nije nadala revijama u okviru ove sezone, tako da nije teško zaključiti zašto u optimističnom raspoloženju dočekuje početak neobično važnog događaja za domaće modne prilike.

“Sve je bilo vrlo neizvjesno i smatrala sam da će biti sjajno ako se stvore uslovi za održavanje najesen. Jedini koji je vjerovao i ubjeđivao nas u ljetnje izdanje je Lubarda. Ipak, ova manifestacija će biti nešto drugačija od prethodnih, ali ne sumnjam da će biti jednako kvalitetna. Veoma se radujem zbog toga, uželjela sam se publike, druženja sa svima iz modnog svijeta, čitavog pozitivnog haosa koji vlada u bekstejdžu. Jedva

Kriza utiče na potražnju, a ona na cijenu Korona virus uticao je na kompletan modni svijet. Dio domaćih modnih dizajnera mišljenja je da će posljedice krize osjetiti prvenstveno veći svjetski modni igrači, ali Pejović primjećuje da je stanje prilično zabrinjavajuće i kada govorimo konkretno o crnogorskoj sceni. Jed-

nostavno je - novac diktira dosta toga.

“Većina dizajnera, među kojima sam i ja, radi isključivo svečani program. Ukidanje javnih okupljanja nam direktno utiče na posao. Bez toga nema ni potražnje za takvim tipom modela uopšte.

Uostalom, linije koje pra-

vimo spadaju u luksuz, pa nam i ekonomska kriza utiče na obim potražnje. Koliko znam, većina nas se prilagodila u tom smislu i snizila cijene. Tako da nam je čitava situacija i te kako uticala na posao. Ostaje da vidimo do kada će stanje biti ovakvo”, zaključuje Pejović.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

ZABAVA

35

O TRNOVITOM PUTU DO NASTANKA KOLEKCIJE ZA MFW:

čekam da vidite nove modele i naravno - da čujem komentare o njima”, nestrpljiva je Pejović.

■ PRILAGOĐAVANJE SITUACIJI

Ljubiteljima modnih manifestacija dobro je poznato da izrada nove kolekcije, a organizatori Nedjelje mode saopštili su da će ih predstaviti svi učesnici, iziskuje višemjesečne pripreme i to u potpuno normalnom okruženju. Nažalost, prethodnih mjeseci svjedočili smo teškim trenucima i zato ne treba očekivati spektakularne kolekcije, već svim akterima predstojećeg događaja svakako treba aplaudirati, pošto su u izuzetno delikatnoj situaciji pružili trenutni maksimum kako bi ispoštovali rokove, domaćine, publiku... Toga je svjesna i Pejović, a put do realizacije “svega” 10 modela, podsjeća, bio je dug i trnovit.

“Kolekciju sam osmislila početkom godine, a krajem februara smo krenuli u realizaciju. Rok za izradu 20 modela je bio 29. mart.

Zbog unaprijed zakazanog slikanja kataloga počeli smo da izrađujemo najsvečanije modele. Uradili smo sedam kada je stupio na snagu period izolacije. Tada sam čitav projekat zaustavila misleći da revija neće biti održana. Kasnije, u dogovoru sa organizatorom i sa drugim dizajnerima odlučili smo da svi prikažemo po 10 modela. Uradili smo polovinu od planiranog, tj. kolekcija neće biti kompletna. Ekonomska kriza koja je uslijedila uticala je na brojnost modela, kao što će uticati i na prodaju. Modeli koje smo pripremili su izuzetno elegantni, traže posebne prilike za nošenje. Izrađeni su od kombinacija čipki sa dosta ručno dodatih detalja. Što se tiče kolorita, tu su crna, bijela, žuta i boja kajsije”, objašnjava nam Pejović, koja optimizam gaji, između ostalog, i zbog prednosti koje nudi nova lokacija revije.

“Lijepo mi zvuči čitava priča na otvorenom, s obzirom na to da prikazujemo kolekciju za proljeće/ ljeto. Svakako ne treba zanemariti ni činjenicu da je virus još aktu-

10

MODELA NATAŠA PEJOVIĆ PRIKAZAĆE NA CRNOGORSKOJ NEDJELJI MODE

elan i da su to idealni uslovi za javno okupljanje. Vidjela sam projekat piste i izgleda spektakularno.

Potpuno se uklapa u našu modernu i glamuroznu novu liniju”, zadovoljna je Pejović.

Modna dizajnerka ističe da djelimično pripada grupi koja se prilagođava tržištu, jer, kako kaže, na kraju od tog posla živi i mora razmišljati i o isplativosti. Ipak, iskustvo ju je naučilo da ukoliko model prođe njen filter - isto će se desiti i u slučaju klijenata.

“Imam sreću da žene vole moj stil i vjeruju mi. Modeli koji su dobili najbolje reakcije su oni koje sam radila za sebe. Kada odaberem inspiraciju kojom ću se voditi, kada napravim plan i nacrtam modele, uvijek na kraju pažljivo posmatram svaki model i razmišljam da li bih ja to nosila i u kojim prilikama. Shvatila sam da je to od izuzetne važnosti za uspješnost kolekcije”, konstatuje Pejović.

■ KOMPROMIS?

DNEVNI MODELI

Zbog gorepomenutih okolnosti dovoljan je uspjeh to što će Nedjelje mode uopšte biti. Ipak, uprkos svemu, Pejović se svojski potrudila da oni koji prate njen rad primijete napredak u odnosu na ranije projekte.

“Zaista se trudim da svaki put budem bolja. Ne mora to biti konkretno u mom dijelu posla, tj. osmišljavanju, već organizaciji, realizaciji, čitavoj kampanji, mar-

Foto: Nikola Pejović

AMUROZNA LINIJA ZU I NEIZVJESNOST ketingu... Uvijek ima stvari koje mogu biti bolje nego prethodnog puta. Konkretno kod ove kolekcije - trudiću se da je na društvenim mrežama bolje promovišem, da budem uvijek aktivna”, najavljuje Pejović.

Svi učesnici Nedjelje mode saglasni su da aktuelna situacija apsolutno utiče na posao kojim se bave. Naravno - u negativnom smislu. Osim realizacije nove kolekcije, Pejović objašnjava da je tračak kreativnosti potražila u kutku za koji ranije nije imala dovoljno vremena.

“Zatvorili smo radnju kao i svi ostali dva mjeseca i u tom periodu nisam radila ništa. Poštujem odluku drugih dizajnera da počnu da prave i prodaju maske, ali sebe u tome nisam vidjela. Najveći kompromis koji sam mogla da uradim jesu nosiviji modeli za dnevnu varijantu. Inače, uvijek je vladalo interesovanje za tu liniju, ali prosto nisam imala vremena da joj se adekvatno posvetim, tako da sam u toku izolacije razmišljala o tome. Napravili smo nedavno nekoliko modela i po reakcijama bih rekla da smo na pravom putu”, ističe Pejović.

U dogovoru sa organizatorom i sa drugim dizajnerima odlučili smo da svi prikažemo po 10 modela. Uradili smo polovinu od planiranog, tj. kolekcija neće biti kompletna. Ekonomska kriza koja je uslijedila uticala je na brojnost modela, kao što će uticati i na prodaju. Modeli koje smo pripremili su izuzetno elegantni, traže posebne prilike za nošenje. Izrađeni su od kombinacija čipki sa dosta ručno dodatih detalja. Što se tiče kolorita, tu su crna, bijela, žuta i boja kajsije

Nataša Pejović

36

FOTO-PRIČA

POLUMATURA, PODGORICA

PROSLAVA OSNOVNE ŠKOLE “SAVO PEJANOVIĆ”

Učenici Osnovne škole “Savo Pejanović” iz Podgorice proslavili su završetak školovanja u hotelu Hilton

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

FOTO-PRIÄŒA

37

38

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

FOTO UBOD Ledeni kanjon na Grenlandu

Pogled na Pariz sa Ajfelove kule

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

2015-04-16

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3419 2016-02-22 1

4

7

9

6

2

8

5

2 5 www.sudokukingdom.com 9 2 5 4 3 8 6 1 7

5

2 3 1 9

1

9

4

8 6

2

9

6

7

6

4

2 8

2 7

4

8

6

4 8

5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

1

3 7

6

8

3

1

5

7

2

9

4

3

9

6

7

1

4

5

8

2

4

1

8

2

9

5

7

3

6

7

5

2

6

8

3

1

4

9

8

6

4

3

7

1

9

2

5

5

3

9

8

2

6

4

7

1

2

7

1

5

4

9

3

6

8

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 3364

1

4

7 4

1

4

2

8

6

5

3

7

3

5

7

4

1

9

2

8

6

6

8

2

7

5

3

9

4

1

5

3

9

8

6

2

1

7

4

8

4

1

5

3

7

6

2

9

2

7

6

1

9

4

8

5

3

4

2

8

6

7

1

3

9

5

1

9

5

3

4

8

7

6

2

7

6

3

9

2

5

4

1

8

9

8

6

4

8

7

3

6

9

5

5

1 2 4

6

Medium level

2 5

Sudoku puzzle No. 2629 2013-12-24 9

2015-12-29

1

6

8

1

9

4

9

6 7

40

Mali oglasi

SUBOTA I NEDJELJA, 27 I 28. 6. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767 Mali oglasi 1 dan 1 euro

Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući.

Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke.

Tel: 069/678-618

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Junski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 27 I 28. 6. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

43

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

BUDUĆNOST JE ŠEST KOLA PRIJE KRAJA ŠAMPION CRNE GORE ZA SEZONU 2019/20.

TO MJESTO NAM PRIPADA

Dragojević

?

DA LI STE ZNALI

Miloš Dragojević je učestovao u osvajanju sve četiri titule Budućnosti (2008, 2012, 2017. i 2020), Luka Mirković, Miloš Raičković i Vasilije Terzić su bili članovi šampionske ekipe iz 2017. godine, dok je Draško Božović nosi plavi dres u prvom dijelu sezone u šampionskoj sezoni 2011/12.

Druga liga, 29. kolo NEDJELJA, 18.00 JEZERO BOKELJ ARSENAL JEDINSTVO MORNAR IBAR DEČIĆ OTRANT O. DREZGA LOVĆEN

TABELA 1. DEČIĆ 28 2. BOKELJ 28 3. JEDINSTVO 28 4. JEZERO 28 5. IBAR 27 6. ARSENAL 28 7. MORNAR 28 8. DREZGA 27 9. LOVĆEN 28 10. OTRANT O. 28

16 14 12 13 9 8 7 8 6 6

9 6 10 6 8 9 11 7 9 5

3 8 6 9 10 11 10 12 13 17

57 48 46 45 35 33 32 31 27 23

Miloš Dragojević je sa skupljenim iskustvom bio siguran na golu. Miloš Vučić se nametnuo svojim ofanzivnim karakteristikama pri kraju prvog dijela sezone, a onda je prebacivan sa pozicije desnog na poziciju lijevog beka. Kapiten Stefan Milić je prevazišao domaće okvire uprkos tome što je na momente znao da pokaže znakove mladosti. Iskusni stameni Vladan Adžić je nadogradio odbranu uskočivši na mjesto Slavka Damjanovića, a Periša Pešukić je zatvorio defanzivnu rupu nastalu odlaskom Dejana Boljevića.

Luka Mirković je požrtvovanošću odrađivao “prljavi” posao tako što je pokrivao bekove i “trčao umjesto” Draška Božovića, Božović je majstorstvom i diktiranjem tempa opravdao manje obaveza u defanzivi, Vasilije Terzić još jednom dokazivao da ima talenta, ali da mu nedostaje konstantnost.

Igor Ivanović se podredio kolektivu. Petar Grbić iskustvom i željom vukao je kad je bilo teško. Panajotis Moraitis instinktom za gol učinio ofanzivni trio boljim. Dušan Stoiljković igra kvalitetno tokom jeseni, a u drugom dijelu koristio šansu i pokrivao poziciju lijevog beka.

Aleksandar Vujačić mučio muku sa povredama i ulazio kada je trebao...

Tako je izgledao put Budućnosti do četvrte titule u nezavisnoj Crnoj Gori, a šestog trofeja od 2006. od mogućih 14, u godini kada “plavi” proslavljaju 95. rođendan.

■ POSEBAN OSJEĆAJ

MILIĆ SE OSJEĆA DOBRO

Budućnost je nakon pobjede nad Komom znala da proslavi titulu, ali nakon toga je sve moglo da pođe po zlu, ali srećom nije...

Kapiten Stefan Milić je imao lakšu saobraćajnu nesreću u noći između četvrtka i petka, ali na svu sreću niti je koga udario, niti se on povrijedio. Zbog ugruvanosti je posjetio Urgentni centar gdje su mu konstatovane lakše povrede.

“Sve je ok”, javio nam se juče porukom.

Talentovani štoper je jesenas dogovorio transfer u zagrebački Dinamo, u koji će se preseliti kroz mjesec i po dana... la o kojima će se pričati.

“Za svakog napadača je najljepši osjećaj kada postiže golove, posebno odlučujuće. Imao sam sreće da ove sezone pogađam u ključnim momentima, nadam se da ću nastaviti tu tradiciju”, rekao je 27-godišnji Zarubica za Dnevne novine.

Na riječi meč vinera sa utakmice protiv Koma nadovezao se godinu dana mlađi vezista koji je sezonu počeo povrijeđen, ali se kasnije probudio...

“Titula je nevjerovatan osjećaj. Veliko zadovoljstvo vlada u cijelom klubu, svi smo presrećni. Siguran sam da su srećni i svi pravi i iskreni navijači Budućnosti. Vratili smo klub na mjesto gdje zaslužuje”, jasan je Raičković.

■ PREKRETNICA

ušao povrijeđen, ali brzo se i nametnuo.

“Tokom jeseni sam igrao u punom ritmu, sve do povrede. Ispostavilo se da sam imao manju minutažu u ovom dijelu sezone, ali bitno je da smo ostvarili cilj, a to je titula”, poručio je Zarubica.

Budućnost je otišla korak više nakon što je Milinković preuzeo trenersku palicu od legende kluba Brnovića (Brna je dobrim dijelom selektirao šampionski kadar) sredinom novembra prošle godine - ekipa se brzo razigrala, igrači su za čas ukapirali novog šefa, a šampionski lovor je obezbijeđen šest kola prije kraja sezone.

“Iskreno, prekretnica sezone je bila derbi utakmica u prvom dijelu sezone protiv Sutjeske u Nikšiću. Pobijedili smo sa 2:0, a nakon igre i pristupa u toj utakmici postali smo svjesni svog kvaliteta i pokazali da smo najbolji u ligi”, vraća film Raičković na 1. decembar 2019. kada je kraj Bistrice savladan vje-

Međutim, sve to bi bilo U NIKŠIĆU malo da Branko Brnović na početku, a Mladen MilinZa razliku od popularnog ković nakon što ga je nasli- Raija, rođeni Nikšićanin je u jedio u rosteru nijesu imali prvom dijelu imao veću miDejana Zarubicu i Miloša nutažu, a onda je u proljeće Raičkovića.

Spretni krilni napadač je često bio džoker Budućnost ima šansu da osvoji prvu duplu u špilu “plavih” i donokrunu u istoriji, pošto se nalazi u polufinasio je bodove kada je lu Kupa zajedno sa Sutjeskom, Petrovcem i trebalo (pet goloPodgoricom... va) kao sada za “To smo najavili od prvog momenta. Jedan titulu, a visocilj je ispunjen, sada se okrećemo odbrani ki vezista je Kupa. Nadam se da ćemo ispisati nove strasmirenošću nice istorije kluba”, rekao je Dejan Zarubica, napravio a slične snove sanja i Miloš Raičković. balans u ve“Titula je tu, sada idemo po duplu krunu. znom redu, Imamo vremena da se odmorimo, a onda spustio je lopspremimo psihički i fizički. Vjerujem da ćetu na zemlju i mo ući u istoriju kluba.”

Raičković postigao dva go-

NAPAD NA DUPLU KRUNU

čiti rival poslije devet međusobnih okršaja (pet pobjeda Sutjeske, četiri remija)...

“Novi derbi odigran protiv Sutjeske prije dvadesetak dana pod Goricom je potvrdio da je titula naša”, premotao je traku vezista do svog spektakularnog gola sa centra.

■ NAVIJAČI

SU DIO NAS!

“Plavi” su znali da proslave pehar u jednom podgoričkom lokalu, ali neće biti u mogućnosti da se raduju sa navijačima na stadionu NKT je zabranio javna okupljanja, a to će biti treća od četiri titule koja će se slaviti bez simpatizera.

Nakon što je 2012. i 2017. podgorička arena zjapila prazna zbog kazne FSCG izrečene Varvarima, sada i 2020.

“Teško je što navijači neće biti sa nama u najljepšem trenutku za sve ljude koji vole Budućnosti, ali viša sila je u pitanju. Međutim, svi dobro znamo da su uvijek bili uz nas i da će se i sada negdje u blizini radovati kao i mi”, poručio je Zarubica, da bi Raičković poentirao...

“Naravno da nam je žao što titulu nećemo proslaviti sa navijačima. Uvijek su uz nas i uz klub. Njima idu velike zasluge na našu titulu. Bili smo u svemu ovome zajedZarubica no.”

B.T.

016.

44 SPORTSPORT

47

Omladinci Mornara u PanÄ?evu 1984. godine

oj

urga se a u Duformu se boto bolji e, druua igra ... m je bio a U21), sa 14:1, mici je ac Crne

ostigao minuom dovoli da ega.

Crnootpisac, Mak v (dva), B.T.

LITI

IPU

saradnji , moĹžda Ĺžda i niaÄ?ević... emo se a ćemo nu ekia se noasan je

nam je raÄ?a vidinstva, soniÄ?ić, n Ĺ ahaÄ?anin, uka Tiuković, azar LaB.T.

NOSTALGIJA SJEĆANJE NA LEGENDARNE EKIPE NOSTALGIJA - SJEĆANJE NA CRNOGORSKE OMLADINCI MORNARA, 1984 EKIPE (OMLADINCI MORNARA, 1984)

Jegulja ii mornari mornari su su bili bili Jegulja stvoreni jedno jedno za za drugo drugo stvoreni âŒŚ Bojan Topalović âŒŚâŒŚMornar Bojan Topalović je kroz istoriju

imao kvalitetne mlađe seMornar je kroz istoriće se starimlaljubijulekcije, imao ali kvalitetne telji fudbala ali u Baru uvijek đe selekcije, će se staomladinske risjetiti ljubitelji fudbalaselekciu Bajeuvijek “mornara� koja je gurala ru sjetiti omladinloptu 1984. godine. ske selekcije “mornara�

Svoje velikeloptu domete su koja je gurala 1984. nagovijestili na “Turnigodine.

Svoje velike doru Prijateljstvaâ€? u PanÄ?emete su nagovijestili na vu 1984. Prijateljstvaâ€?

Tada su osvojili “Turniru u drugo mjesto, Barane je PanÄ?evu 1984.a Tada su predstavljala osvojili drugo druĹžina mjesto, sa a fotografije.

Barane je predstavljaGORNJIsa RED: Dragoje la druĹžina fotografije.

Leković, MiloĹĄeGORNJIVasilije RED: Dragoje vić (trener), Zdravko MiLeković, Vasilije MiloĹĄelić,(trener), BoĹžidar Petranović, Bević Zdravko Mićo BoĹžidar Begzić, Neven Leković, lić, Petranović, Slavko Polović, NikolaLeVuBećo Begzić, Neven koslavÄ?ević, Pantoković, Slavko Vukić Polović, Nivić, Vojo Radonjić (fiziotekola VukoslavÄ?ević, Vurapeut), DĹževad Rastoder. kić Pantović, Vojo RadoRED: Jugoslav VunjićDONJI (fizioterapeut), DĹžeÄ?inić, Vladimir VuÄ?ković, vad Rastoder.

Petar Macanović, Gavro DONJI RED: Jugoslav Ugrenović, SkenderVuÄ?BiĹĄeVuÄ?inić, Vladimir vić, Bećir Kolar, Zoran Peković, Petar Macanović, Gavro Ugrenović, Skender BiĹĄević, Bećir Kolar, Zoran Perović, Goran Ä?urnić.

Mornar je do finala stigao sa Ä?etiri pobjede (RadniÄ?ki (1:0), Mogren (7:0), Ulcinj (16:0), Arse-

rović, Goran Ä?urnić.

Mornar je do finala stigao sa Ä?etiri pobjede (RadniÄ?ki (1:0), Mogren (7:0), TRI GODINE NAKON TURNIUlcinj (16:0), Arsenal (8:0)) i jednim porazomDRAGO(Lovćen RA PRIJATELJSTVA a u finalu izgubili JE1:0), LEKOVIĆ JE SAsuJUNIORod domaćeg Dinama (4:0), SKOM JUGOpa su SELEKCIJOM se morali zadovoljiSLAVIJE OSVOJIO SVJETti srebrom. turniru je briljirao SKONaPRVENSTVO U ÄŒILEUtada 17-godiĹĄnji Dragoje Leković, kojii je već 1985. zanal (8:0)) jednim poraduĹžio(Lovćen opremu Budućnosti, zom 1:0), a u fia kasnije je bio Ä?lan nalu su izgubili odCrvedone zvezde, Mogrena, maćeg Dinama (4:0),Kilpa marnoka, Sporting Hihosu se morali zadovoljiti na, Malage, AEK Larnake srebrom.

Na turniru je i Pert Glorija. briljirao tada 17-godiĹĄnji Samo tri godine koji nakon Dragoje Leković, je “Turnira , poveć 1985.Prijateljstvaâ€? zaduĹžio oprepularni Jegulja je u Crnu mu Budućnosti, a kasniGoru donio odzvenajje je bio Ä?lanjednu Crvene vrijednijih titulaKilmar- kao kazde, Mogrena, piten juniorske selekcije noka, Sporting Hihona, Jugoslavije je podigao troMalage, AEK Larnake i fej najboljeg Svjetskom Pert Glorija. na Samo tri goprvenstvu ÄŒileu 1987. dine nakonu“Turnira PriLeković ipopularni Mornar su bili jateljstvaâ€?, Jeidealan spoj... gulja je u Crnu Goru donio jednu od najvrijednijih titula - kao kapiten juniorske selekcije Jugoslavije je podigao trofej najboljeg na Svjetskom prvenstvu u ÄŒileu 1987.

Leković i Mornar su bili idealan spoj...

IzdavaÄ?: Novine d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, JuĹžna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvrťni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)

VIKEND TIKET

1 2

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

SUBOTA

NEDJELJA

(desk@dnovine.me) ASTON VILA HIHON VOLVS LUGO Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina SEUL MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me),SELTA DruĹĄtvo: Bojana PEJOINÄŒON BARSELONA VIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ BORUSIJA M. BOAVISTA dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIĆ (svijet@dnovine.me), HERTA S. KLARA Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: MiloĹĄ ANTIĆ LACIO SASUOLO (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me) FIORENTINA VERONA redakcija@dnovine.me UKUPNA KVOTA: 56,92 UKUPNA KVOTA: 32

1 1 1 I 4+ 4+

1 2-2 3+ 1

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

7

PERFEKCIJA ÄŒEKANA 30 GODINA - LIVE

W

KOLA PRIJE KRAJA PRVENSTVA LIVERPUL JE OBEZBIJEDIO Ĺ AMPIONSKU TITULU, Ĺ TO GA ÄŒINI NAJRANIJE KRUNISANIM PRVAKOM ENGLESKE U ISTORIJI

1,3 MILIONA FUNTI POTROĹ IO JE LIVERPUL NA TRANSFERE PRED START Ĺ AMPIONSKE SEZONE - NA POLA SEZONE ZA OKO SEDAM MILIONA STIGAO JE TAKUMI MINAMINO

Walk on with hope in your heart... Hodaj sa nadom u srcu dobro su poznati stihovi Ä?uvene navijaÄ?ke himne, koja se veĹže za nekoliko kultnih klubova, ali Ä?ini se nikoga ne oslikava tako dobro kao Liverpul.

Taj traÄ?ak nade u srcima ljudi sa dokova rijeke Mersi nikada se nije ugasio. Nikada, a bilo je toliko teĹĄkih trenutaka u posljednjih trideset godina za sve koji su zaljubljeni u crvenu boju i taj specifiÄ?ni klub sa “Enfild roudaâ€?.

Nijesu gubili nadu ni kada su gledali kako njihov “king Keni�

(DalgliĹĄ) englesku krunu donosi u Blekburn, ni kada ih je najveći rival ManÄ?ester junajted sa 13 titula za 20 godina preskoÄ?io na vjeÄ?noj listi ĹĄampiona. Srca su im bila slomljena kada se simbol kluba Stiven DĹžerard okliznuo umjesto da poslije 24 godine donese pehar u njihov grad, ali ni tada nijesu gubili nadu. BaĹĄ kao ni proĹĄle sezone, kada je njihov klub osvojio 97 bodova, a ni to nije bilo dovoljno da ta “prokletaâ€?

19. zvjezdica konaÄ?no ukrasi “zid ĹĄampionaâ€? na “Enfilduâ€?.

Uvijek je kod njih postojalo

ono famozno - naĹĄa je sljedeća sezona. ÄŒak i kada je ostatak Ujedinjenog Kraljevstva zbijao ĹĄale na taj raÄ?un.

A onda je zaista doĹĄla i “ta sezonaâ€?. Punih 30 godina crveni dio

Liverpula je Ĺživio za trenutke koje je preĹživio ove sezone, a Ä?ini se da je dobio i mnogo viĹĄe od same titule. Liverpul je konaÄ?no ĹĄampion Engleske, ali ne samo to - bila je to fudbalska perfekcija jednog tima. ÄŒekao je Liverpul tri decenije titulu, a kakav fudbal je igrao ove sezone najbolje govori to ĹĄto se praktiÄ?no joĹĄ u januaru znalo ko će biti novi ĹĄampion Engleske.

Na kraju “pakaoâ€? iz proĹĄlosti “izbrisanâ€? je sa 28 pobjeda, dva remija i samo jednim porazom Ä?ak sedam kola prije kraja ĹĄampionata. Dominacija za pamćenje, predivan fudbal, majstori na terenu, genije koji ih predvodi sa klupe i mnogo golova... I narav-

239

IGRAÄŒA NOSILO JE DRES LIVERPULA IZMEÄ?U OSVAJANJA 18. I 19.

TITULE

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

ERPUL JE PONOVO ŠAMPION ENGLESKE

WALK ON...

SPORT

45

EHF OTKAZAO ZAVRŠNI TURNIR LŠ

NOVI UDARAC KORONE, NIŠTA OD BUDIMPEŠTE

Korona virus odnio je još jednu pobjedu protiv sportskih takmičenja. U istom danu kada su čelnici Dejvis kupa objavili da je taj turnir odložen, isto je uradila i Evropska rukometna federacija - završni turnir Lige šampiona za rukometašice je otkazan, potvrdio je EHF. Kako je saopšteno, odrađena je analiza globalne zdravstvene situacije i uz jasan stav da je zdravlje igračica i svih učesnika turnira prioritet donijeta je odluka da se takmičenje u Budimpešti

ne održi.

Da podsjetimo, u Mađarskoj trebalo je da se igra od 3. do 6. septembra, a rival Budućnosti u četvrtfinalu po planu i rasporedu bio je Esbjerg.

Sve to otpada, pa “plave dame” mogu na odmor. Međutim, vrlo brzo će krenuti i pripreme za novu sezonu koja će početi 12. i 13. septembra, dok je žrijeb 1. jula u Beču.

Kao što je ranije potvrđeno, izabranice Dragana Adžića će rivale čekati iz drugog šešira.

A.K.

OTKAZANO SVJETSKO PRVENSTVO U DUBAIJU

Karatisti na pauzi do 2021.

Bil Šenkli novog Liverpula Bio je to decembar 2015. Liverpul je nekako “iščupao” remi (2:2) protiv Vest Bromvič Albiona, a Jirgen Klop za dva mjeseca, koliko je vodio “redse”, uspio je da ih popne sa 10. na 9. mjesto. Okupio je tada svoje igrače, odveo ih ispod “Kopa” i svi su slavili. Remi sa slabašnim Vest Bromom.

Za mnoge tada bila je to smiješna slika, ali upravo u tom trenutku rođen je novi Liverpul Jirgena Klopa, rođeno je jedinstvo koje će u narednim godinama osvojiti Evropu, svijet i Englesku.

Sedam menadžera promijenio je Liverpul od 1990, kada je posljednji put bio šampion Engleske, bilo je tu sjajnih stručnjaka, ali samo jedan od njih mogao je da osjeti dušu kluba, navijača, grada...

Samo jedan je u sebi nosio duh velikog Bila Šenklija, koji je tokom šezdesetih godina

prošlog vijeka od drugoligaškog Liverpula “sagradio” najbolji tim Engleske. Samo je Jirgen Klop mogao da probudi uspavanog giganta.

Njegove suze nakon što je ispunio 30-godišnji san navijača Liverpula i poruke za Stivena Džerarda i Kenija Dalgliša (da je titula i njihova) najbolje govore o karakteru harizmatičnog Njemca, a o njegovom fudbalskom i uopšte trenerskom znanju ne treba trošiti riječi.

“The normal one”, rekao je za sebe, iako je jasno da je on mnogo više od toga.

Ništa od debija na seniorskom SP: Bojan Bošković, svjetski juniorski šampion no, najvjerniji navijači na svijetu.

Epidemija virusa “Kovid-19” odvojila ih je od njihovog “Kopa” i kluba u završnici prvenstva, ali kada su tog istorijskog 25. juna stigle vijesti sa londonskog “Stemford Bridža”, njihovo srce bilo je jače i od osjećaja odgovornosti, pa je u gradu krenula šampionska fešta...

Ali ko bi im i u ovom trenutku mogao nešto zamjeri - predugo su čekali da bi tako lako mogli da zadrže emocije. Ovo su dani kluba koji nikada nije koračao sam.

Walk on...

K.B.

Korona je “uništila” karate - velikih takmičenja ove godine neće biti. Sezona je definitivno završena nakon što su čelnici WKF-a odlučili da otkažu Svjetsko prvenstvo koje je trebalo da se održi od 17. do 22. novembra u Dubaiju.

Nakon video-konferencija sa karate asocijacijom Ujedinjenih Arapskih Emirata donio je ovakvu odluku jer je procijenjeno da ne postoje uslovi za organizaciju takmičenja.

Prije šampionata plane-

te otkazano je i Evropsko prvenstvu u martu u Bakuu, a za crnogorske takmičare ostala je nada da se neće odložiti Balkansko prvenstvo u Hrvatskoj naredne godine.

“Odlaganje Svjetskog prvenstva u Dubaiju uslovilo je pomjeranje šampionata planete u konkurenciji kadeta, juniora i mlađih seniora, koje će umesto 2021. biti održano godinu kasnije”, naglasio je predsjednik Svjetske karate federacije Antonio Espinosa.

A.K.

46

marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/2011 i 53/2016) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. br. 748/19 od 01.11.2019. godine, stečajna upravnica „Zrelo Doba“ d.o.o. u stečaju Podgorica, OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine „Zrelo Doba“ d.o.o. u stečaju Podgorica (matični broj 02399245), i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/2011 i 53/2016) objavljuje drugi OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

U skladu sa članom 136 Zakona o stečaju Obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, procijenjenu vrijednost imovine, postupak i uslove za izbor ponuda.

Mjesto i adresa:Imovina se nalazi u Podgorici - Kruševac / Bulevar Revolucije Vrijednost imovine: Data je u okviru svakog dijela imovine. a) Zemljište

LN

Broj/ podbroj

Broj zgrade

Potes ili ulica i kućni broj

Način korišćenja

Površina m2

Prava 29/1000

Pripadajuća površina

eur/m2

Vrijednost

207

1303/1

1

KRUŠEVAC

Poslovne zgrade u privredi

625

0.03

18.75

309.77

5,808.15

207

1303/1

KRUŠEVAC

Zemljište uz privrednu zgradu

3,917

0.03

117.51

121.40

14,265.71

LN

Broj/ podbroj

Pripadajuća površina

eur/m2

Vrijednost

4679

1304/4

2.67

121.40

324.14

4,542 Broj zgrade

136.26

Potes ili ulica i kućni broj

Način korišćenja

Površina m2

Prava 29/1000

KRUŠEVAC

Zemljište uz privrednu zgradu

89

0.03

20,073.86

2.67

324.14

LN

Broj/podbroj

Broj zgrade

Potes ili ulica i kućni broj

Način korišćenja

Površina m2

Prava 29/1000

Pripadajuća površina

eur/m2

Vrijednost

4706

1304/1

1

KRUŠEVAC

Poslovne zgrade u privredi

247

0.03

7.41

320.54

2,375.17

4706

1304/1

KRUŠEVAC

Zemljište uz privrednu zgradu

1,806

0.03

54.18

121.40

6,577.45

61.59

8,952.62

Ukupno zemljište: 29,350.63€ b) Posebni djelovi objekta

LN

Broj/podbroj

Broj zgrade

Način korišćenja sobnost

PD

Spratnost/ Sprat

Površina m2

Prava

Pripadajuća površina

eur/m2

Vrijednost

207

1303/1

1

Poslovni prostor u privredi

PD 8

Prva etaža podruma

17.00

0.03

0.51

424.00

216.24

207

1303/1

1

Poslovni prostor u vanprivredi

PD 24

Prvi sprat

35.00

1.00

35.00

848.00

29,680.00

207

1303/1

1

Nestambeni prostor

PD 26

Prvi sprat

236.00

0.09

21.24

424.00

9,005.76

56.75

38,902.00

Ukupno posebni djelovi objekta: 38,902.00€ Sveukupno: zemljište + posebni djelovi objekta = 29,350.63 € + 38,902.00 € = 68,252.63 € Sveukupno slovima: (šezdesetosamhiljadadvijestotinepedesetdvaeura+63/100).

Detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine:Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika sa datim opisom i namjenom imovine u pripadajućim listovima nepokretnosti: Postupak i uslovi za izbor ponuda: Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. Podgorica, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom „Zrelo Doba“ d.o.o. u stečaju Podgorica – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA – PISANA PONUDA, NE OTVARAJ St. Br. 748/19. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 23.07.2020.godine do 13:45 časova.

Otvaranje ponuda obaviće se dana 23.07.2020. godine, sa početkom u 14:00 časova u kancelariji broj 21Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajna upravnica.

Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva domaća i strana - pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću bezuslovnu ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenom cijenom), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu - na iznos od najmanje 10% od date vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda.

Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od najmanje 10% od date vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda.

Ponuđena cijena izražava se u eurima. Ponude se mogu dostaviti samo za ukupnu imovinu (zemljište + posebni djelovi objekta). Nije dozvoljena predaja ponuda za pojedine djelove imovine.

Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati.

Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajna upravnica ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom.

Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, koja ne može biti manja od datih vrijednosti imovine.

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajne upravnice o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude (ili zadržati uplaćeni depozit), i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču.

Stečajna upravnica će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Poslije izvršene prodaje stečajna upravnica će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje.

Stečajna upravnica će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

7)Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac.

Sve potrebne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 08:00 -16:00 h na telefon br.069/065-145.

Stečajni račun Društva je otvoren kod Hipotekarne banke AD Podgorica br.520-39969-60.

U Podgorici, dana 26.06.2020.godine Stečajna upravnica,

47

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 6. 2020.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

SPORTKLUB 1 09.55h 13.25h 15.55h 18.25h 21.55h

Sičuan - Šandong, košarka Aston Vila - Volvs, fudbal Lids - Fulam, fudbal Norič - Man. junajted, fudbal Atl. Madrid - Alaves, fudbal

SPORTKLUB 2 13.00h Orenburg - Krasnodar, fudbal 15.00h Narva - Levadija, fudbal 17.00h Selta - Barselona, fudbal 20.00h Makabi TA - Hapoel TA, fudbal

SPORTKLUB 4 14.00h 16.00h 19.00h

Vurzburger - Hanza, fudbal Kolos - Oleksandrija, fudbal Rostov - Arsenal, fudbal

SPORTKLUB HD 14.00h 17.30h 19.45h

Atl. Bilbao - Majorka, fudbal Fenerbahče - Malatja, fudbal Hapoel H. - Hapoel Ber Ševa, fudbal

14.00h 17.00h 19.30h 21.30h

Duizburg - Halešer, fudbal Partizani - Lači, fudbal Osasuna - Leganes, fudbal Naskar

19.30h 21.45h

13.00h 17.15h

Daegu - Gangvon, fudbal Breša - Đenova, fudbal

Kaljari - Torino, fudbal Lacio - Fiorentina, fudbal

ARENASPORT 2 12.30h 15.30h 18.00h 20.00h

Inter - Palma, futsal Levante - Valdepenjas, futsal Start - OD, fudbal Radnički BG - Naisus, boks

ARENASPORT 3 17.30h 20.00h

Debrecin - Paksi, fudbal Ferencvaroš - Mezokovesd, fudbal

ARENASPORT 4 18.15h 20.00h

Lucern - Servete, fudbal Dinamo - Osijek, fudbal

ARENASPORT 5 20.00h

SPORTKLUB 5

ARENASPORT 1

● NE PROPUSTITE

Slovan - Banjik O, fudbal

Drugi dan vikend će obilježiti i povratak najstarijeg fudbalskog takmičenja - FA kupa.

Na programu su mečevi četvrtfinala, a najzanimljivije će biti u okršaju Lestera i Čelsija Sportklub 1, 16.55h

EUROSPORT 17.15h 18.15h 20.30h

EUROSPORT 2 15.30h Augzburg - RB Lajpcig, fudbal

● NE PROPUSTITE

NEDJELJA

Egzibicija tenis Egzibicija tenis Valerenga - Viking, fudbal

SPORTKLUB 1

ARENASPORT 1

13.55h Šefild - Arsenal, fudbal 16.55h Lester - Čelsi, fudbal 19.25h Njukasl - Man. siti, fudbal 21.55h Espanjol - Real Madrid, fudbal

11.00h Ulsan - Jeonbuk, fudbal 17.15h Milan - Roma, fudbal 19.30h Sampdorija - Bolonja, fudbal 21.45h Parma - Inter, fudbal

SPORTKLUB 2 SPORTKLUB 4 14.30h 17.00h 19.00h

Posljednje kolo u Bundesligi. Šampion je poznat, jedan učesnik Lige šampiona takođe, ali očekuje nas borba za preostala mjesta koja vode u elitno takmičenje i opstanak Eurosport 2, 15.30h

Mjalbi - Hamarbi, fudbal 16.00h Viljareal - Valensija, fudbal 19.30h Šturm - Rapid, fudbal

SPORTKLUB HD

ARENASPORT 3 Bazel - Sion, fudbal Napoli - SPAL, fudbal

ARENASPORT 4

16.30h V. Plzenj - Sparta Prag, fudbal 14.00hMagdeburg - Sonenhof, fudbal Udineze - Atalanta, fudbal 17.00h Mirandes - Almerija, fudbal 19.30h 20.00h Kopanhagen - Midtjiland, ARENASPORT 5 fudbal 18.00h Molde - Stabek, fudbal

SPORTKLUB 5

15.15h 18.30h

Notingem F. - Hadersfild, fudbal Vorskla - Olimpik, fudbal 17.15h 18.15h

SPORTKLUB 6

16.00h 19.30h

Mariopulj - Dnjepar, fudbal Granada - Eibar, fudbal 20.30h

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

+382 20 252 900

ARENASPORT 2

14.00h Levante - Betis, fudbal 17.30h Votford - Sautempton, fudbal 17.00h Polufinale Endesa, košarkaa 20.30h AEK - Olimpijakos, fudbal 20.00h Polufinale Endesa, košarka

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

EUROSPORT Egzibicija tenis Egzibicija tenis

EUROSPORT 2 Bran - Rozenborg, fudbal

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

Sport

BUDUĆNOST ĆE NA ŽRIJEBU ZA KVALIFIKACIJE ZA LŠ BITI NEPOVLAŠĆENA

ko čeka plave u Evropi POVLAŠĆENI

NEPOVLAŠĆENI

Seltik (Škotska) (Kazahstan) Astana Ludogorec (Bugarska) (Srbija) C. zvezda Karabag (Azerbjedžan) Molde (Norveška) Šerif (Moldavija) Ferencvaroš (Mađarska) (Irska) Dundalk Slovan Bratislava (Slovačka) Suduva (Litvanija) (Izrael) Makabi Tel Aviv Omonija (Kipar) (Poljska) Legija Kluž, Krajova (Rumunija) Olimpija, Maribor, Celje (Slovenija) Fola (Luksemburg) Sarajevo (BiH)

BUDUĆNOST (CRNA GORA) Flora (Estonija) Dinamo Brest (Bjelorusija) Riga (Letonija) Konah Kvej (Vels) Evropa (Gibraltar) Klaksvik (F. Ostrva) Rejkjavik (Island) KUPS (Finska) Sileks (S. Makedonija) (Malta) Florijana Đurgarden (Švedska) Ararat, Širak, Alaškert, Noah (Jermenija) Tirana, Kukeši (Albanija) *Dva tima od četiri iz pretkvalifikacija

*Što se tiče povlašćenih i nepovlašćenih timova tu do konačnog spiska može da dođe do malog pomjeranja, a pred sami žrijeb 9. avgusta UEFA će skratiti spisak potencijalnih protivnika Budućnosti na pet podijeljenih po regionima i koeficijentima

Četvrta titula u klupskoj istoriji je osvojena i proslavljena, a šta čeka Budućnost dan poslije!?

Do kraja sezone u Telekom 1. CFL je ostalo još šest kola, trener Mladen Milinković će do kraja pružiti šansu mlađim igračima, ali će uporedo - nakon što odmori

udarne igle - pripremati ekipu za 1. kolo kvalifijacija za Ligu šampiona. Zna iskusni stručnjak da će biti malo vremena za pripremu i da nešto drugačiji sistem takmičenja zahtijeva maksimalnu koncentraciju.

“Plavi” će u novu evropsku avanturu krenuti 18. ili 19. av-

gusta iz prve runde kvalifikacija, a ko će im biti protivnik saznaće na žrijebu 9. avgusta. Kao što je UEFA ranije najavila, biće promjena u sistemu takmičenja - u prva tri kola i pretkvalifikacijama igraće se samo jedan meč zbog zgusnutog rasporeda, a domaćin mečeva će

- kao i ranije - biti određen na samom žrijebanju.

Podgorički ponos će 99 odsto “ples kuglica” dočekati u nepovlašćenom dijelu žrijeba, a to znači da već u 1. kolu kvalifikacija može da naleti na atraktivnog rivala.

Neke stvari su već sada jasne kada je u pitanju podjela na povlašćene i nepovlašćene evropske timove, ali će biti i nekih pomjeranja, jer u pojedinim šampionatima nije poznat prvak.

Ali, sve su prilike da neće biti mnogo “pomjeranja”, tako da naš vladar može da naleti na Seltik, Crvenu zvezdu, Legiju, Ludogorec, uvijek nezgodni Karabag, Astanu, Slovan, Dundalk...

Još šest utakmica formalnosti u Crnoj Gori, pa završnica Kupa (“plavi” mogu da osvoje prvu duplu krunu u istoriji), a onda evropske utakmice za koje živi Podgorica.

Nadamo se sa publikom...

A.K.

ZAVRŠNI TURNIR acb LIGE U VALENSIJI - POZNATI SVI učesnici POLUFINALa koje se igra u nedjelju

Dubi poslao “kralja” kući i hita ka tituli Nevjerovatne vijesti stižu iz Španije - poslije osam uzastopnih finala i pet titula u završnici košarkaškog šampionata ACB neće biti velikog Real Madrida.

A glavni krivac je Valensija našeg reprezentativca Bojana Dubljevića!

“Narandžasti” su razočarali “kralja” - pobjedom protiv Gran Kanarije (98:71) Dubi i drugovi su osigurali prvo mjesto u grupi i polufinale, a trijumfu se obradovao Burgos koji je ispisao istorijski rezultat plasmanom u

polufinale.

Kapiten Valensije i Crne Gore je na terenu proveo 14 minuta i za to vrijeme je upisao četiri poena i pet skokova, dok su najefikasniji bili Džordan Lojd sa 26 i sjajni Majk Tobi sa dabl-dabl učinkom - 18 koševa i 11 uhvaćenih lopti.

Valensija će u polufinalu igrati protiv Baskonije našeg Duška Ivanovića (nedjelja, 20.00), dok će Burgosu rival biti sjajna Barselona (nedjelja, 17.00), a finale je zakazano za utorak. A.K.