Dnevne novine 8. jun 2020.

INTERVJU: IVANA VOJINOVIĆ, ŠEFICA RADNE GRUPE ZA POGLAVLJE 27 ■ 6 7

U ekologiju biće uloženo više od milijardu eura

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020. BROJ 2700 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

U CENTRU ZA OBUKU VCG TRENUTNO NA OBUCI 40 DOBROVOLJACA ■ 24 25

SVE VIŠE ŽENA U VOJNIČKOJ UNIFORMI

DONACIJA IZ DUBAIJA

■ 2 3

DPS, CRNOGORSKA I SD IZ BUDVE PODNIJELE KRIVIČNE PRIJAVE

Demokrate postale FRAKCIJA FRONTA KIC “BUDO TOMOVIĆ”

Susret sa publikom nakon tri mjeseca

■ 26

ZA NAJBOLJE PONUDE:

DANAS U VILI GORICA

Prezentacija novih ličnih dokumenata ■ 14 15

marketing@dnovine.me

U Crnu Goru stigla 21 tona zaštitne opreme ■ 15

PRVA CRNOGORSKA LIGA

Budućnost sigurno gazi prema tituli

■ 42 43

+382 20 252 900

2

POLITIKA

GORAN DANILOVIĆ UJEDINJENA CRNA GORA

Ako pobijedimo sve će nam biti oprošteno Odluke opozicije moraju da budu hitne i radikalne jer je tišina gubitnička i nepodnošljiva, rekao je poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i poručio da ako je potrebno treba otvoriti prostor za nove ljude.

On je kazao da je UCG konstatovala da je trenutno političko stanje po opoziciju vrlo teško i možda najteže od 2006. godine, “nažalost, uz našu nesebičnu podršku”.

“Niko umjesto nas neće završiti posao niti će se desiti bilo kakvo čudo, a da mi ne činimo ništa”, kaže se u izjavi poslanika Gorana Danilovića.

On je kazao da javne ponude preko medija, zakazivanje i otkazivanje sastanaka reda radi, o ovoj ili onoj taktici, samo izazivaju međusobno ponižavanje.

“Treba nam jedan konačan i kvalitetan sastanak mimo očiju javnosti i brza odluka: ulazimo li zajedno u bojkot izbora koji je sve više realnost ili imamo kvalitet koji može da nadomjesti sve naše dosadašnje promašaje i nesporazume”, rekao je Danilović.

Prema njegovim riječima, taj kvalitet koji bi bio pozdravljen od građana je jedinstveni nastup ili dogovor da se međusobno ne gonimo i ne svrstavamo u izdajničke i patriotske kolone.

“Ako pobijedimo u ovakvim uslovima Đukanovićevu ludačku politiku sve će nam biti oprošteno i Crna Gora će početi novu eru, a ako

Danilović

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

Sa jedne od “šatorskih” sjednica SO Budva

“JASNO JE DA NAM TREBA KAO HLJEB SLOGA ZA ODLUČIVANJE - IŠLI U BOJKOT, U JEDNU ILI VIŠE KOLONA TREBA NAM MEĐUSOBNA KOMUNIKACIJA I HITAN DOGOVOR”, KAŽE DANILOVIĆ zbog unutrašnjih svađa i mržnje izgubimo bićemo skupa prezreni od birača bez obzira na to jesmo li stariji ili mlađi političari”, rekao je Danilović.

On je kazao da se plaši da “nismo svjesni šta je sve ugroženo i šta sve branimo u ovom trenutku”.

“Jasno je da nam treba kao hljeb sloga za odlučivanje išli u bojkot, u jednu ili više kolona treba nam međusobna komunikacija i hitan dogovor. Dakle, ne jedni protiv drugih kao što smo prečesto radili, nego zajedno, uz dogovor, protiv DPS pandemije koja Crnu Goru vodi u sunovrat”, poručio je Danilović.

On smatra da opozicioni lideri moraju biti spremni na hitne, racionalne i hrabre odluke.

“Ako treba da otvorimo prostor za nove ljude, ako će se novi dogovoriti brzo i lako, učinimo to već danas jer svaki dan našeg nečinjenja je podrška DPS-u koji nikada u deceniji-dvije nije imao luđu i nazadniju politiku. Bio bi grijeh pred istorijom i budućnošću da se ta politika spasi našom krivicom”, zaključio je Danilović.

M.P.

DPS, CRNOGORSKA I SD IZ BUDVE PODN

Demokrate postale

U ovoj partiji ističu da su posljednji događaji u Budvi primjer panike i nesnalaženja izazvanih saznanjem da se satima broji trenutak kada će morati da napuste funkcionerske fotelje i polože račun Budvanima, ali i cjelokupnoj crnogorskoj javnosti.

“Položiće račune za sva nezakonita djela koja su počinili u mandatu, sa posebnim osvrtom na divljaštvo i hajdučiju, od protekle nedjelje. Uzalud su angažovali cjelokupnu rodbinu, tetke, ujne, stričeve, kume i ponekog lokalnog kriminalca, da ih neartikulisanim urlicima i nasrtajima na druge odbornike brane od neminovnog odlaska sa vlasti”, kažu u DPS-u.

Bečiću i drugim poslanicima Demokrata nije dovoljno što su za skoro četiri godine nerada inkasirali blizu tri miliona eura, preko skupštinskih plata i dodataka, a da nisu ni dolazili na posao, nego bi još malo da zahvate iz skupštinske kase koja se finansira novcem građana Crne Gore. Za početak možda da ipak objasnite građanima Budve: koji motivi su

Kompromitacija države Crne Gore Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Budva, Predrag Jelušić, saopštio je da je predata krivična prijava prema odgovornim licima u Opštini Budva za kršenje zakona, Statuta i Poslovnika o radu Skupštine Opštine Budva.

“Sve činjenice koje imamo ukazuju da se moguće radi na ozbiljnu zloupotrebu službenog položaja odgovornih lica u Opštini

opredijelili neovlašćeno lice u ulozi predsjedavajućeg budvanskom Skupštinom, Miomira Pejovića da, iako više nije poslanik, nastavi da prima platu od Skupstine Crne Gore, a da istovremeno poslaničku platu naštelujete, sljedećem sa liste, Vladimiru Čađenoviću?

Pritom, znamo da svakog mjeseca i jedan i drugi, prihoduju najmanje po 1.500 eura. Prvi po osnovu bivšeg radnog mjesta, a drugi na osnovu sadašnjeg, s’ tim da je obojici zajedničko da se na radnom mjestu nijesu pojavili niti jedan jedini dan.

Mnogo bismo pitanja

Budva. Hronološki slijed dešavanja u prethodnih par dana upućuje da se to radilo na organizovan način. Takođe, dalje ovdje se radi i o pokušaju kompromitacije političkog sistema i države Crne Gore i sve činjenice koje imamo i prethodno rečeno upućuju da sve ovo zahtijeva ozbiljnu pažnju i analizu svih nadležnih institucija i državnih organa u državi Crnoj Gori”, naveo je Jelušić. imali da vam postavimo, ali to će ipak stručnije i detaljnje uraditi nadležni organi. Što se vaših kontraprijava tiče, jasna nam je potreba Krapovića da makar deklarativno pruži podršku odlazećem predsjedniku Skupštine Krstu Radoviću. Vrlo svjesno ga je žrtvovao i uveo u krivičnu odgovornost. U konačnom možda iz ovih najavljenih prijava konačno i isplivaju Krapovičeve podmornice na površinu!

Inače, budvanski opštinski odbori DPS-a, Crnogorske i SD-a, podnijeli su krivičnu prijavu protiv Krsta Radovića, predsjednika

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

POLITIKA

3

ODGOVOR NA IZJAVU ANE BRNABIĆ DA OČEKUJE OTVARANJE GRANICA

Crna Gora se neće igrati sa zdravljem svojih građana

Ana Brnabić

NIJELE KRIVIČNE PRIJAVE

frakcija DF-a SO Budva, Gojka Liješevića odbornika, predsjedavajućeg na 34 sjedinici SO Budva i drugih NN lica zbog zloupotrebe službenog položaja i povrede ravnopravnosti, i to na organizovan način.

Kako se navodi, krivičnu prijavu podnose jer su, u periodu od 30. aprila 2020. godine do 3. juna 2020. godine, svjesni svojih djela, kao službena lica u Opštini Budva, protivrpravnim iskorišćavanjem položaja i nevršenjem službene dužnosti, u svojstvu predsjedavajućih sjednicama Skupštine opštine Budva (33 i 34 sjednica), povrijedili prava Crnogorske, DPS-a i SD-a kao podnosilaca inicijative da se glasa o njihovom predlogu za razrješenje predsjednika Opštine Budva Marka Carevića i predsjednika Skupštine opštine Budva Krsta Radovića, u čemu im je umišljajno i organizovano pomogao određeni broj učesnika rasprave, kao i drugih lica koja su se na poziv prijavljenih, odnosno njihov stranačkih kolega okupili u većem broju ispred objekta gdje je trebalo da se održe navedene sjednice kako bi onemogućili njihovo održavanje.

U krivičnoj prijavi se predlaže da se nakon ocjene navoda ove prijave kroz izviđajni postupak, odnosno njihove provjere kroz saslušanje prijavljenih i ostalih lica koja su prisustvovala navedenim aktivnostima, te ocjenom dokaza koji će biti dostavljeni od podnosioca prijave, nadležno tužilaštvo podnese nadležnom sudu optužni akt protiv prijavljenih lica i ostalih za koja se isto utvrdi kroz izviđajni postupak, za prijavljena krivična djela i eventualno još neko drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti i za koje nadležno tužilaštvo nađe da postoji osnovana sumnja da su se stekli elementi istog u radnjama okrivljenih.

U OO Demokrata Budve, reagujući na podnošenje krivične prijave, ističu da se “DPS hvata za slamku ne bi li spasili sebe od neviđene bruke koja ih je zadesila”.

Oni su najavili krivične prijave protiv svih koji su, kako su naveli, umiješani u kupovinu i korupciju odbornika Stevana Džakovića, ali i protiv Predraga Jelušića, predsjednika OO DPS-a, u vezi sa Lukom Budva. M.P.

Crna Gora se neće igrati sa zdravljem građana, kazao je zvaničnik crnogorske Vlade i dodao da crnogorska granica, po pravilima koje primjenjuje, ne može biti otvorena do sljedećeg ponedjeljka.

On je za Televiziju Crne Gore kazao da je jučerašnja izjava premijerke Srbije Ane Brnabić “da joj je drago da su se stekli uslovi za otvaranje granice Crne Gore prema Srbiji”, suviše licemjerna jer dolazi od osobe koja je pozivala građane Srbije da ne putuju u Crnu Goru.

“Posebno neodgovornom smatra izjavu Brnabićeve da su se crnogorske vlasti rukovodile političkim a ne zdravstvenim razlozima kad su za otvaranje svojih granica primijenile savremeni epidemiološki standard 25 oboljelih na 100 hiljada građana”, rekao je zvaničnik crnogorske Vlade koji nije želio da bude imenovan.

Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore rukovodila se preporukama i pravilima struke i medicinske nauke, a ne dnevne politike kao što to radi Brnabić.

“Ovo uostalom potvrđuje rezultat koji je Crna Gora postigla u borbi protiv korona virusa, kao i jedinstveni status corona free zemlje”, kazao je zvaničnik Vlade.

On je istakao da crnogorska granica za državljane Srbije, po pravilima koja primjenjuju, ne može biti otvorena do sljedećeg ponedjeljka.

“Nadamo se da će do ta-

IJZ ĆE ZVANIČNO TRAŽITI POJAŠNJENJE IZ SRBIJE Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) uputiće zahtjev za pojašnjenje kolegama iz Srbije, nakon što je ta zemlja objavila podatak da je u toku jednog dana izliječeno preko 4.000 oboljelih od koronavirusa, piše Antena M. Poštujući opšte načelo i preporuke EU da se popuštanje mjera i otvaranje granica mora vršiti postepeno i na osnovu naučno zasnovanih dokaza i činjenica, Institut za javno zdravlje je predložio da se otvaranje crnogorskih granica u drugoj fazi borbe sa Covid-19 vrši ka onim zemljama koje imaju nizak epidemiološki nivo rizika koji je postavljen na 25 aktivnih slučajeva na 100.000 stanovnika. Na taj način fokus je postavljen na broj trenutno zaraženih osoba u državama čija lista se ažurira jednom sedmično i to petkom.

S obzirom na to da nekoliko država u svijetu ne prijavljuje broj oporavljenih slučajeva, samim tim, za njih nije bilo moguće izračunati broj aktivnih slučajeva te je Institut, preko uobičajenih stručnih kanala zamolio

da u Srbiji epidemija biti značajnije suzbijena, a srpskim vlastima ostavljamo da nam u međuvremenu objasne kako je za jedan dan izliječeno 4.500 zaraženih”, dodao je on.

Zvaničnik Vlade poručio je da se u svakom slučaju, Crna Gora neće igrati sa

za pojašnjenje kolege u tim državama, kako bi osigurali da svi putnici u međunarodnom saobraćaju imaju jednaku mogućnost da doputuju u Crnu Goru, poštujući gore definisani epidemiološki uslov.

“Zahtjev za istim pojašnjenjem će biti upućen i Institutu za javno zdravlje Srbije”, saopšteno je Anteni M iz IJZ. Iz Instituta kažu i da je u narednom periodu moguća izmjena metodologije.

“Takođe, čekajući jedinstveni stav Evropske unije po pitanju definisanja jasno kvanitifikovanih kriterijuma za otvaranje eksternih granica, vrlo je moguće da će u narednom periodu doći do izmjene metodologije kojom se definiše lista država kako bi se u obzir uzela dinamika epidemiološke situacije na terenu, trenutno dostupni zvanični podaci koje države prijavljuju SZOu i Evropskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti ali i ispoštovao koncenzus evropskih država koji će uskoro, nadamo se, biti postignut”, kažu iz Instituta.

zdravljem svojih građana.

“Naše granice otvaramo postepeno i redosljedom koji diktira epidemiološka situacija u zemljama prema kojima se granice otvaraju, zbog čega su nam političke izjave, poput ovih premijerke Brnabić, čist višak”, zaključio je zvaničnik Vlade. R.P.

4

POLITIKA

KONKURS

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PREDSJEDNICA SOCIJALISTA SNEŽANA JONICA

Tenzije i nacionalne teme su preko glave građanima

Jonica: Građani žele vlast koja će rješavati njihove probleme Crna Gora u susret parlamentarnim izborima obiluje sumnjama u fer izborni proces, ocijenila je predsjednica Socijalista Snežana Jonica, navodeći da građani žele vlast koja će rješavati njihove nagomilane probleme, a ne „vještački“ produkovati političke.

Ona je kazala agenciji MINA da parlamentarni izbori nijesu puko prebrojavanje glasova, već prilika da se čuje glas građana.

Upitana da prokomentariše učešće Socijalista na predstojećim parlamentarnim izborima, Jonica je kazala da njena partija upravo tokom ovog vikenda radi na Planu organizacionih aktivnosti, čija realizacija počinje već za par dana konstituisanjem koordinacionih odbora po opštinama, kao i koordinacionog odbora na državnom nivou.

Prema njenim riječima, tek nakon konstituisanja tih organa, biće definisan stav Socijalista vezan za parlamentarne izbore.

Jonica je kazala da Socijalisti nijesu zadovoljni važećim izbornim zakonom. „Smatramo da je dio propisa iz seta izbornog zakonodavstva, koje su pred Novu godinu sami predložili i usvojili predstavnici vlasti, pun normi kojima se pokušava ostaviti privid „treniranja strogoće nad samim sobom“, jer su pooštrene i naglašene neke zabrane, ali je to urađeno na način da je primjena tih normi u stvarnosti u najmanju ruku

Foto:Darko Jovanović

DNEVNIM NOVINAMA

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

Jonica smiješna i suprotna onome što se prikazuje kao njihov cilj“, smatra Jonica.

Ona nije mišljenja da je za slobodno izražavanje izborne volje građana i fer izborni proces ključan samo izborni zakon, već i mnogo drugih važnih pitanja o kojima se, kako je navela, dovoljno ne govori i na čijem rješavanju se ne radi.

Prema njenim riječima, svjedoci smo da je građanima Crne Gore preko glave vještačkih tenzija i jakih „nacionalnih tema“ i više nego ikad traže više socijalne pravde, pravo na pristojan život i jednakost pred zakonom. „Sigurna da sam da građani Crne Gore žele vlast koja će rješavati njihove nagomilane probleme, a ne „vještački“ produkova-

I SVAĐE DOJADILE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Jonica kaže da su opozicionim, ali i neopredijeljenim biračima su dojadile hronične međuopozicione svađe. „Socijalisti su odmah nakon osnivanja saopštili da od nas nećete čuti ništa što potpiruje vatru podjela unutar opozicije“, kazala je Jonica.

Kako je navela, danas većinska Crna Gora, više nego ikad, živi u strahu, ponižena i ekonomski obespravljena.

„Svi oni koji žele da mijenjaju takvo stanje imaće u Socijalistima iskrenog saveznika. Pružićemo ruku saradnje svakoj ideji koja opšte dobro stavlja na prvo mjesto i onima koji su spremni da, umjesto kukanja nad unaprijed prihvaćenom zlom sudbinom, zasuču rukave i danonoćno rade kako bi Crnu Goru izveli na pravi put“, poručila je Jonica.

ti političke probleme, kako bi skrenuli pažnju sa stvarnih“, kazala je Jonica.

Komentarišući način na koji Socijalisti vide izlazak iz trenutne društveno-političke krize, Jonica je navela da, kao društvo, imamo problema više nego ikad – vještački izazvanih političkih, ali, prije svega, ekonomskih i socijalnih.

Kako je kazala, za ovu godinu su, pored postojećih zaduženja, planirana nova u iznosu od pola milijarde eura, tako da su ukupna nedostajuća sredstva u ovoj godini narasla do čak 880 miliona eura. „Javni dug doći će do iznosa od 82,5 odsto BDP-a, čime ulazimo u opasnu zonu zaduženosti, a indirektno je najavljeno i smanjenje zarada u javnom sektoru“, rekla je Jonica.

Govoreći o učešću Socijalista na lokalnim izborima, Jonica je kazala da je ta partija osnovana krajem prošle godine kao izraz želje i potrebe značajnog broja građana za stvaranjem jedne nove političke snage koja će odgovoriti njihovim očekivanjima, baviti se njihovim životima, ukazivati na probleme u društvu, nuditi rješenja za te probleme. „Logičan slijed je da se politička partija formira da bi učestvovala na izborima“, rekla je Jonica. R.P.

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

POLITIKA

STALNA AMBASADORKA UJEDINJENOG KRALJEVSTVA PRI NATO-U SARA MEKINTOŠ

Crna Gora pokazuje impresivnu posvećenost NATO Alijansi

C

rna Gora pokazuje impresivnu posvećenost NATO-u i ima aktivnu ulogu, ne samo u odbrani, već i u odlukama koje oblikuju budućnost Alijanse, kaže za Dnevnik TVCG stalna ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva pri NATO-u Sara Mekintoš.

Poručuje da je Velika Britanija ponosna što stoji rame uz rame sa Crnom Gorom u suočavanju sa prijetnjama zajedničkim interesima.

Crna Gora i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju jake bilateralne i odbramene veze, a zvanični London od samog početka podžavao je težnje naše zemlje da postane NATO članica, kaže za Dnevnik stalna ambasadroka Velike Britanje pri NATO-u Sara Mekintoš.

“Bili smo prva zemlja koja je ratifikovala pristupni sporazum. Srećni smo što ste postali članica NATO-a.

Crna Gora je donijela jedinstvenu perspektivu u nekoli-

Sara Mekintoš ko izazova sa kojima se suočava NATO-jugoistočni dio i evropskoj bezbjednosti u širem smislu. I to je važno za sve nas. Pokazujete impresivnu posvećenost NATO-u

i imate aktivnu ulogu, ulažete u odbranu, doprinosite operacijama na Kosovu i Avganistanu i učestvujete u odlukama koje oblikuju budućnost Alijanse i našoj kolek-

tivnoj bezbjednosti”, kazala je ambasadorka Mekintoš.

Crna Gora je, naglašava ambasadorka Mekintoš, aktivna u jačanju Alijanse na Balkanu, blisko je sarađivala sa najnovijim saveznikom NATO-a – Sjevernom Makedonijom, tokom pripreme da postane članica.

Ističe zadovoljstvo što je Crna Gora već tri godine dio NATO porodice, uz ocjenu da je snaga Alijanse u zajedništvu i da se samo saradnjom mogu suzbiti najveće bezbjedosne prijetnje, u šta se uvjerila i tokom svog rada na Kosovu.

“NATO je snaga dobra, stabilnosti i sigurnosti Zapadnog Balkana. Polovina država regiona, Albanija, Crna Gora i sada Sjeverna Makedonija su članice alijanse, BiH kandidat za članstvo, a Srbija je partner za mir. Sve te zemlje obučavaju se i rade zajedno u suzbijanju zajedničkih prijetnji. One regionalno sarađuju i doprinose evropskoj bezbjednosti. NATO takođe podržava mir na Kosovu više od 20 godina, u šta sam

ZAJEDNIŠTVO JE OSNOVA SAVEZNIŠTVA Da saveznice, bez obzira na izazove, stoje zajedno pokazalo se i tokom pandemije korona virusa. Velika Britanija nedavno je bila domaćin globalnog samita za vakcinu, tokom kojeg je prikupljeno skoro devet milijardi dolara i ima vodeću ulogu u međunarodnim naporima da se pobijedi koronavirus. “Zajedništvo, to je osnova transatlantske solidarno-

sti u NATO-u. Jači smo zajedno. I sada NATO saveznici podržavaju jedan drugoga, saradnjom u dopremanju zaliha, opreme, i dijeljenju znanja i kapaciteta. Naši vojnici su imali vitalnu ulogu u nacionalnim naporima, uključujući planiranje i logistiku, izgradnju poljskih bolnica i transport pacijenata. Vojne snage širom alijanse su učestovale u više od 100

misija kako bi prevezli medicinske radnike i opremu. Hiljade pripadnika vojnog medicinskog osoblja je raspoređeno kako bi se podržali civilni napori. U Crnoj Gori, NATO koordinacija i sposobnost prevoženja avionima je bila ključna da medicinska pomoć stigne, i zadovoljna sam što je Velika Britanija mogla da donira zaštitna odijela crnogorskim oruža-

nim snagama, budući da one imaju ključnu ulogu u podržavanju mjera borbe protiv COVIDa. Čestitke, što ste prva zemlja u Evropi koja je proglašena kao corona free to je odlično”, kazala je Mekintoš. Ambasadorka zaključuje da će se podrška NATO-a nastaviti, kako bi Crna Gora bila spremna u slučaju eventualnog drugog talasa korona virusa.

5

Crnogorska zastava razvijena tamo gdje pripada U NATO sjedištu u Briselu, 7. juna 2017, podignuta je zastava Crne Gore, podsjetili su iz Skupštine Crne Gore.

“Crna Gora se vratila onamo gdje je oduvijek pripadala: porodici progresivnih i demokratskih naroda. U najmoćniji savez ulazimo podignute glave i ispružene ruke, a ne nikako puške i sablje. Ulazimo prijateljski i pozivamo na mir, a ne na sukobe. Ulazimo svjesni da nemamo vojne potencijale velikih sila, ali imamo tradiciju, mudrost i odlučnost da svoju slobodu čuvamo duže od milenijuma. Imamo prvu štampariju kod Južnih Slovena čija smo slova pretvorili u zrna, da bi danas i dobronamjernima i onima koji to nijesu rekli da mir, tolerancija i progres nemaju alternativu”, kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta Ivan Brajović 7. juna 2017. godine, na svečanosti u Podgorici, povodom podizanja zastave Crne Gore u Briselu.

M.P. se i sama uvjerila kada sam radila na Kosovu 2004. i 2005.

Petnaest godina kasnije, misija NATO-a Kejfor nastavlja da doprinosi održavanju bezbjednog i sigurnog okruženja. A Crna Gora učestvuje u KFOR-u.

Hvala vam na tome. NATO drži i držaće naše zemlje i ljude bezbjednim prilagođavajući se novim bezbjednosnim izazovima. Mi u Ujedinjenom Kraljevstvu smo ponosni što stojimo rame uz rame sa Crnom Gorom, i drugim saveznicima u tom regionu i širom Alijanse u smislu suočavanja sa prijetnjama našim zajedničkim interesima i međunarodnim pravilima.”

R.P.

PREDSJEDNICA SDP DRAGINJA VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ

GRAĐANIMA TREBA VEĆA POMOĆ

Predsjednica SDP Draginja Vuksanović-Stanković boravila je u posjeti opštini Bijelo Polje i razgovarala sa građanima i članovima partije o planovima i inicijativama SDP za popravljanje socio-ekonomskog položaja velikog broja građana koji žive na ivici egzistencije.

Ona je rekla da je veliki broj građana dodatno uzdrman krizom izazvanom korona virusom i da je ključna obaveza države

da pomogne najranjivijim kategorijama stanovništva – poštenim ljudima koji žive od svog teškog rada.

“SDP je nezadovoljna obimom te pomoći građanima koju je obezbijedila Vlada, i zato smo tražili da ona bude značajno veća jer ovo vrijeme traži solidaran odnos, pravičnu raspodjelu resursa kako bi se očuvala socijalna stabilnost. Posebno su pogođeni nezaposleni, penzioneri,

mali i srednji biznis, brojni samostalni preduzetnici i baš zato je SDP nizom inicijativa i zakonskih predloga tražila izdašnije pakete pomoći za ove kategorije”, rekla je predsjednica SDP. Vlada kaže da je ovo što mi predlažemo populizam, a da je patriotizam to što oni rade omogućavajući bankama da zbog krize zarade više od 30 miliona na ime kamata.

“Mi u SDP smo populisti jer

tražimo za narod, a oni u DPS su patriote kad sipaju onima koji imaju milione – čudna neka logika”, navela je Vuksanović- Stanković u razgovoru sa građanima.

Ona je naglasila i da SDP uporno insistira da se usvoji Zakon o PIO kako bi se ispravila nepravda prema penzionerima i kako bi novi penzioneri primali značajno veće penzije a i postojeći bi osjetili boljitak.

“SDP je prikupila na hiljade potpisa građana koji traže ovaj zakon, koji su ovi iz vlasti stavili u ladicu, i mi od toga nećemo odustati. Tražimo i tražićemo i da se poveća minimalna zarada, da se smanji PDV za električnu energiju, da se smanje poreska opterećenja za poslodavce i da se naplati poreski dug od blizu 400 miliona eura kojima se čašćavaju favoriti i tajkuni vlasti”, kazala je predsjednica SDP. R.P.

6

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

INTERVJU: IVANA VOJINOVIĆ, ŠEFICA RADNE GRUPE ZA POGLAVLJE 27

U EKOLOGIJU BIĆE ULOŽENO VIŠE OD MILIJARDU EURA

Š

⌦ Predrag Zečević

efica Radne grupe za najzahtjevnije poglavlje 27 Ivana Vojinović, najavila je velike investicije u ekologiju Crne Gore.

“Pored dosadašnjih investicija u ovu oblast, u narednih 15 godina biće uloženo nešto više od milijarde eura, iz različitih izvora finansiranja poput IPA i ostalih EU fondova, državnog i opštinskih budžeta, međunarodnih finansijskih institucija”, saopštila je Vojinović u intervjuu za Dnevne novine.

Vojinović, koja je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, navela je da su u toku veliki projekti iz oblasti ekologije.

“Kroz kreditne aranžmane međunarodnih finansijskih institucija, ali i sopstvena sredstva, trenutno se grade se kolektorski sistemi i kanalizaciona mreža na čitavoj teritoriji Crne Gore i realizuju višemilionske investicije u izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda”, rekla je Vojinović, uoči sjutrašnjeg sastanka Pododbora za životnu sredinu sa Evropskom komisijom.

DN: Crna Gora je, na iznenađenje mnogih, obradovala javnost i otvorila poglavlje Životna sredina. Koje su nam naredne obaveze u ovom poglavlju i koliko će sve to da košta?

VOJINOVIĆ: U periodu od otvaranja pregovora u Poglavlju 27, realizovan je ve-

liki broj zadataka i započet niz aktivnosti u oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Moram istaći da imamo konstruktivnu saradnju sa Evropskom komisijom, što je jako važno za uspjeh pregovora koji su u toku. Upravo sjutra, 9. juna u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom komisijom imamo sastanak Pododbora za energetiku, transport, životnu sredinu i regionalni razvoj.

U kontekstu daljih planova, nastavljamo trend očuvanja prirode. Kako smo prošle godine proglasili čak tri parka prirode: Ulcinjsku solanu, Rijeku Zetu i Komove (za teritoriju opštine Kolašin), radimo na uspostavljanju upravljačkih struktura na tim područjima. Za Ulcinjsku solanu, ko-

Početkom izgradnje primarnog kolektora 18. maja u Podgorici započela je izgradnja novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda. U pitanju je kapitalno važan projekat kojim se obezbjeđuje zaštita rijeke Morače, podzemnih voda i vodoizvorišta u slivu Skadarskog jezera.

ja je dobila i međunarodnu zaštitu, u kapitalnom budžetu za ovu godinu obezbijeđen je milion eura za kapitalne investicije, tj. sanaciju kanala i nasipa. Takođe, nastavljamo istraživanja u cilju uspostavljanja Natura 2000 ekološke mreže, što je obavezujući kriterijum za članstvo u EU. Ubrzanom dinamikom radimo i na dugo očekivanom proglašenju prvih morskih zaštićenih područja.

Kroz saradnju sa UNESCO-om intenziviramo implementaciju visokih standarda za područja koja su upisana na Listu svjetske prirodne baštine, a očekujemo i pozitivan odgovor na nominaciju prašumskih bukovih kompleksa NP Biogradske gore za upis na UNESCO listu.

DN: Koji se ekološki projekti trenutno realizuju u Crnoj Gori?

VOJINOVIĆ: Kroz kreditne aranžmane međunarodnih finansijskih institucija, ali i sopstvena sredstva, grade se kolektorski sistemi i kanalizaciona mreža na čitavoj teritoriji Crne Gore i realizuju višemilionske investicije u izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

U toku je realizacija ugovora o izgradnji ovih postrojenja u: Andrijevici, Petnjici i Danilovgradu. Početkom izgradnje primarnog kolektora 18. maja u Podgorici započela je izgradnja novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda, koji predstavlja investiciju od preko 50 miliona eura. U pitanju je kapitalno važan projekat kojim se obezbjeđuje za-

Piva najčistija, Morača, Ibar, Lim, Ćehotina najzagađenije DN: Kakvo je stanje crnogorskih rijeka?

VOJINOVIĆ: Bogatstvo i kvalitet podzemnih i površinskih voda jedna su od najznačajnijih komparativnih prednosti Crne Gore. Shodno podacima iz Informacije o stanju životne sredine, koju je Vlada usvojila u junu 2019, vodotoci ili djelovi vodotoka na kojima je evidentirano najveće zagađenje su: Vezišnica, Ćehotina, Morača, Ibar, Lim i Grnčar, dok najbolji kvalitet vode ima rijeka Piva. Najveći izvori zagađenja vodnih

resursa su komunalne otpadne vode, potom poljoprivredne aktivnosti, industrija (prije svega prehrambena), saobraćaj, ali i distribucija goriva i građevinski radovi.

Sigurno da neki negativni primjeri koji su se desili prošle godine, kao što su nedopustivi ekološki incidenti na rijekama Ćehotina i Lim, oblikuju naše odluke za dolazeći period, primarno u pravcu jačanja inspekcijskog nadzora na državnom i lokalnom nivou, kao i snažnog sankcionisanja svakog zagađivača.

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

štita rijeke Morače, podzemnih voda i vodoizvorišta u slivu Skadarskog jezera.

U oblasti upravljanja otpadom nastaviće se aktivnosti na uspostavljanju sistema: selekcije, prevencije, reciklaže i ponovne upotrebe otpada, kao i osiguranja njegovog ekološki ispravnog odlaganja. Realizuju se projekti sanacije neuređenih odlagališta, izgradnje reciklažnih dvorišta (Berane, Kolašin i Pljevlja), transfer stanica (Mojkovac, Andrijevica i Pljevlja), četvrtog tijela deponije u Podgorici, centra za obradu otpada u okviru deponije u Baru. Biće izrađen novi Državni plan upravljanja otpadom za period do 2026. i usvojen novi Zakon o upravljanju otpadom ko-

jim će, između ostalog, biti predviđene mjere za sprečavanje nastanka plastičnog otpada, uz zabranu upotrebe jednokratnih proizvoda od plastike. Takođe, radi se na stvaranju uslova za izgradnju regionalnog centra upravljanja otpadom u opštini Bijelo Polje, koji će opsluživati sjever Crne Gore.

Kroz novi strateški okvir u oblasti kvaliteta vazduha, čija izrada je u toku, posebnu pažnju posvetićemo mjerama smanjenja uticaja zagađenja vazduha na javno zdravlje, te ostvariti saradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, sa fokusom na najpogođenije gradove: Pljevlja, Podgoricu, Nikšić i Bijelo Polje.

DN: Koliko će sve to da košta?

VOJINOVIĆ: Pored dosadašnjih investicija u ovu oblast, u narednih 15 godina biće uloženo nešto više od milijarde eura, iz različitih izvora finansiranja poput IPA i ostalih EU fondova, državnog i opštinskih budžeta, međunarodnih finansijskih institucija (Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Svjetska banka i njemački KFW), bilateralnih programa podrške, Eko fonda, programa UNa i drugih.

Od dana članstva u EU značajan izvor finansiranja biće strukturni fondovi. Kako su otpočele aktivnosti na programiranju IPA sredstava za period 2021-2027, radimo na pripremi projekata čijom realizacijom će se ispuniti cilj Vlade Crne Gore, a to je dovođenje stanja životne sredine na nivo kvaliteta koji zahtijevaju EU standardi.

DN: U posljednjih nekoliko decenija pominju se crne ekološke tačke Crne Gore.

Prva među njima je bazeni crvenog mulja nedaleko od Podgorice. Dokle se stiglo s revitalizacijom bazena i šta se planira? Da li bazen crvenog mulja može da postane mineralni resurs?

VOJINOVIĆ: Već duži niz godina Vlada Crne Gore bavi se rješavanjem služenog problema opasnog industrijskog otpada na najkritičnijim lokacijama. U saradnji sa Svjetskom bankom realizuje se projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, u okviru kojeg su, između ostalog, obezbijeđena kreditna sredstva za izradu tehničke dokumentacije za remedijaciju bazena crvenog mulja.

Do sada su po ovom pitanju potpisani ugovori sa obrađivačem i revidentom Idejnog i Glavnog projekta remedijacije, kao i obrađivačem Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Pozitivno je revidovan Projekat geološkogeotehničkih istraživanja i u toku je sprovođenje geoloških istraživanja.

Primarni cilj je da se radovima na remedijaciji bazena crvenog mulja najprije ova lokacija transformiše u područje ekološki bezbjedno za zdravlje ljudi i životnu sredinu. Nakon ostvarenja tog cilja svakako da se razmatra i potencijal crvenog mulja za potrebe ekonomske eksploatacije, što je i jedna od preporuka iz Strategije pametne specijalizacije koju je Vlada usvojila u junu 2019.

DN: Druga crna ekološka tačka je grit iz Brodogradilišta Bijela. Šta se desilo sa gritom? Da li se to može više posmatrati kao crna tačka?

VOJINOVIĆ: Jedan od ključnih prioriteta u rješavanju problema industrijskog zagađenja je remedijacija lokacije Brodogradilišta Bijela.

Pored rješavanja pitanja višedecenijske kontaminacije otpadnim gritom, kao i čišćenja kontaminiranog zemljišta, remedijacijom lokacije na obali mora u Bokokotorskom akvatorijumu stvaraju se uslovi za valorizaciju tog prostora kroz realizaciju visoko kvalitetnih investicija.

Aktivnosti na remedijaciji ove lokacije traju od juna 2018. kada je izvođač radova, koji je odabran na međunarodnom tenderu sprovedenom u skladu sa procedurama Svjetske banke, započeo svoje aktivnosti. Zaključno sa današnjim danom, shodno Bazelskoj konvenciji, izvođač je izvezao 38.488t opasnog grita u Španiju, na osnovu dozvola izdatih od nadležnog španskog organa i naše Agencije za zaštitu prirode i životne sredine. Izvođač radova još nije obezbijedio potrebne dozvole za nastavak izvoza otpadnog grita, tako da još uvijek naša država nema očišćenu lokaciju shodno standardima nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva.

DN: U Pljevljima i tamošnjoj Termoelektrani su uložena velika sredstva. Da li je taj grad više ekološki sporan?

Da li i dalje ima privatnih ložišta i koliko je zaživio pelet?

VOJINOVIĆ: TE Pljevlja već godinama ulaže u opremu

EKONOMIJA Pažnju javnosti u svijetu jednako zaokupljaju negativne posljedice klimatskih promjena, gubitak biodiverziteta, uništavanje šuma, upravljanje otpadom, prisustvo plastike u morima i okeanima, zagađenje vazduha

za sprečavanje zagađivanja vazduha i poštovanje ostalih standarda zaštite životne sredine. Podsjetiću da je 2013. u TE Pljevlja uložen oko milion eura u popravku elektrofiltera, nakon čega su emisije suspendovanih čestica koje potiču od sagorijevanja uglja bile u granicama propisanih standarda emisija. Međutim, u periodu od 2013. godine do danas, u Pljevljima se svake zime bilježe povećane koncentracije suspendovanih čestica u vazduhu, prije svega kao posljedica grijanja domaćinstava na čvrsta goriva (ugalj, drvo) i usljed nepovoljnih vremenskih uslova koji doprinose koncentraciji zagađujućih materija u nižim slojevima atmosfere.

Ulaganja u TE Pljevlja (procijenjena na preko 60 miliona eura) u okviru ekološke rekonstrukcije ovog postrojenja podrazumijevaju, između ostalog, ugradnju opreme za smanjenje emisija sumpordioksida i oksida azota, ali i stvaranje uslova za realizaciju projekta toplifikacije, kao trajnog rješenja sanacije zagađenja vazduha.

Zagađenje vazduha nastaje kao zbir brojnih faktora pod uticajem industrije, saobraćaja, spaljivanja otpada, šumskih požara i slično, ali dominantan uticaj na zagađenje vazduha u Pljevljima ima grijanje domaćinstava, na šta između ostalog ukazuje sezonski karakter zagađenja koje se pojavljuje u zimskim mjesecima.

U opštini Pljevlja ima oko 10.000 domaćinstava, od kojih 99 odsto ima individualna ložišta, jer je samo stotinak domaćinstava u užem gradskom jezgru povezano na gradsku kotlarnicu, dok vrlo ograničen broj stanovnika opštine Pljevlja za grijanje koristi električnu energiju. Prema podacima opštine Pljevlja, tokom sezone grijanja 2019/2020. godina u aktivnost subvencionisane nabavke peleta učestvovalo je 660 domaćinstava.

7

Očekivanja su da će u narednom periodu opština Pljevlja ulaganjem sredstava od naknade koju plaćaju preduzeća čija je djelatnost energetika i ekstraktivna industrija, u rješavanje ekološkog problema, ubrzati rješavanje ovog akutnog izazova naše najsjevernije opštine. Uz to, tokom ove godine biće završena remedijacija dvije „crne ekološke tačke“ u Pljevljima (dio deponije Maljevac i jalovište Gradac), što će umnogome poboljšati ekološku sliku grada.

DN: Koji je trenutno najveći ekološki problem Crne Gore?

VOJINOVIĆ: Ekološki problemi su brojni i različiti, kako globalno, tako i u Crnoj Gori. Pažnju javnosti u svijetu jednako zaokupljaju negativne posljedice klimatskih promjena, gubitak biodiverziteta, uništavanje šuma, upravljanje otpadom, prisustvo plastike u morima i okeanima, zagađenje vazduha, buka, narušavanje prirodne ravnoteže brojnim ljudskim aktivnostima, poput građevinarstva, transporta, korišćenja fosilnih goriva, hemikalija, supstanci koje oštećuju ozonski omotač i slično.

DN: Zašto je recimo Bijelo Polje zagađeno, iako tamo nema neke velike industrije?

VOJINOVIĆ: Kada je riječ o Bijelom Polju, u toj opštini je u septembru 2019. puštena u rad automatska stanica za praćenje kvaliteta vazduha, a sa početkom sezone grijanja, kao što je bilo i očekivano, zabilježene su povećane koncentracije suspendovanih čestica u vazduhu. Bijelo Polje se, zajedno sa: Pljevljima, Andrijevicom, Beranama, Gusinjem, Kolašinom, Mojkovacem, Petnjicom, Plavom, Plužinama, Rožajama, Šavnikom i Žabljakom, nalazi u sjevernoj zoni kvaliteta vazduha. Nivo zagađenja nije identičan u svim ovim opštinama, jer na to utiče broj stanovnika, gustina naseljenosti, frekventnost saobraćaja i drugih aktivnosti, meteorološka i geomorfološka situacija (npr. gradovi u kotlinama imaju prirodno veći broj dana sa maglom, što pogoduje koncentraciji zagađenja).

Međutim, izvor zagađenja je u velikoj mjeri zajednički, a to je prije svega korišćenje čvrstih goriva za grijanje, koje se pretežno koristi zbog dužih i oštrijih zima, a čijim sagorijevanjem dolazi do prekoračenja emisija zagađujućih materija u vazduh.

8

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

ANALITIČAR VAZDUŠNOG SAOBRAĆAJA, ŠĆURIC, PORUČIO

Avioni ekstremno jeftini, sada je prilika da se kupe Analitičar vazdušnog saobraćaja Alen Šćuric poručio je da države sada treba da kupe avione ili ih uzmu na lizing i po povljnim uslovima.

On smatra da nacionalne avio-kompanije u regionu treba odmah da naprave strategiju rada i vrate određeni dio tržišta dok se veliki igrači ne oporave nakon korona krize.

“Avioni su sada ekstremno jeftini. Trenutno ima 12.000 aviona koji su prizemljeni, a 2.000 će ostati vječno prizemljeno i neće uspjeti da se proda. Ti avioni su izbačeni iz flota”, naveo je

ZEMLJE IZVOZNICE POSTIGLE DOGOVOR

Dogovor je postignut nakon udvostručenja cijena sirove nafte

DOGOVOR JE POSTIGNUT NAKON ŠTO SU SE CIJENE SIROVE NAFTE UDVOSTRUČILE U POSLJEDNJA DVA MJESECA pod pritiskom krize zbog korona virusa. To smanjenje će se produžiti i na jul”, složile su se na početku video konferencije članice OPEC-a.

Cijena barela nafte na londonskom tržištu skočila je na najviši nivo u posljednja tri mjeseca, iznad 42 dolara, nakon što je u aprilu pala ispod 20 dolara. R.E.

i dijasporu u Crnu Goru neće dovoziti stranci.

“Najbolji primjeri za to su Makedonija, Kosovo ili Slovenija. Makedonija je ostavljena na milost i nemilost Wizz Air-a i ostalih prevoznika i nema apsolutno nijedan let. Hrvatska je imala letove tokom cijele korona krize, a sad ima nekih desetak dnevno, dok Slovenija nema nijedan i tek sredinom juna će biti prvi i to šest puta sedmično za Frankfurt”, rekao je Šćuric i upozorio da je korona virus ugrozio opstanak avio-kompanija u regionu.

R.E.

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet

Manje nafte do kraja jula

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), Rusija i partneri dogovorili su u subotu produženje rekordnog smanjenja proizvodnje nafte do kraja jula.

Dogovor je, kako prenose mediji, postignut nakon što su se cijene sirove nafte udvostručile u posljednja dva mjeseca, zahvaljujući naporima da sa tržišta povuče gotovo deset odsto globalne proizvodnje.

“OPEC+ je u aprilu dogovorila da će ponudu tokom maja i juna smanjiti za 9,7 miliona barela dnevno, kako bi podstaknuo cijene

Šćuric Mini biznis.

Prema njegovim riječima, to je velika šansa i za crnogorsku avio-kompaniju Montenegro Airlines.

“Lezori će dati avione da ih plaćate po satu korištenja. To znači da vam cijelu zimu avion može stajati potpuno besplatno na zemlji i da vas ništa ne košta. To je ogromna prilika za sve, pa i za MA”, ocijenio je Šćuric.

On je ukazao i da je tokom korona krize bilo važno imati nacionalnog avioprevoznika koji je obavljao kargo letove i dovozio neophodnu pomoć. Kako je dodao, MA je važan jer turiste

Ojačao euro, dolar u padu Vrijednost dolara pala je i prošle sedmice na svjetskim tržištima, što je treća nedjelja zaredom, dok je kurs eura snažno porastao zahvaljujući podsticajnim mjerama ekonomiji eurozone.

Agencije pišu da je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao prošle sedmice 1,5 odsto, na 96,85 bodova, blizu najnižeg nivoa u tri mjeseca.

“Kurs eura prema dolaru skočio je 1,7 odsto, na 1,1290 dolara, a u jednom trenutku je dostigao i 1,1380 dolara, najviši nivo od 10. marta”, prenose agencije.

R.E.

Dolarov indeks pao je prošle sedmice 1,5 odsto, na 96,85 bodova, blizu najnižeg nivoa u tri mjeseca

ZASIJEDA ODBOR ZA EKONOMIJU

RAZMATRAJU IZMJENE O SIGURNOSTI PLOVIDBE Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmotriće danas Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe. Članovi Odbora će raspravljati i o izvještaju o realizaciji Nacionalnog programa zaštite potrošača za prošlu godinu, kao i o izvještaju o realizovanim investicionim i drugim aktivnostima po osnovu Ugovora o dugoročnom zakupu i izgradnji Luštice Bay. Kako se navodi u izvještaju, u tivatski rizort je od 2010. godine do kraja prošle ulože-

no više od 243,48 miliona eura. Prema podacima, za devet godina je uplaćeno 12,4 miliona eura zakupnine, dok su infrastruktura i izvođenje građevinskih radova, kao i projektovanje, koštali više od deset, odnosno 18 miliona eura.

Pred poslanicima će se naći i izvještaj o realizovanim investicijama, shodno Odluci o davanju u dugoročni zakup zemljiša na poluostrvu Luštica u Herceg Novom, za period od 20. decembra 2018. do 30. novembar prošle godine.

R.E.

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

EKONOMIJA

9

REGULATOR DODIJELIO LICENCU KOLAŠINSKOJ FIRMI

Povlašćeni status i za malu hidroelekranu Bukovica Povlašćena proizvodnja električne prikazana je na računima za struju kao posebna stavka OIE1 i OIE2

Regulatorna agencija za energetiku utvrdila je kolašinskoj firmi Power AB Group status povlašćenog proizvođača električne energije za malu hidroelektranu Bukovica.

Elektrana se, kako je istaknuto u dokumentu RAE, nalazi u kolašinskom mjestu Rovačko Trebaljevo.

“Status se utvrđuje sa rokom važenja od 12 godina, počev od 8. juna ove godine.

Subjekat ima pravo na podsticajne mjere koje su važile 20. februara 2018. godine”, istaknuto je u odluci RAE. Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, izvršni direktor kolašinske firme je Srđan Anđelić, dok je njen ovlašćeni

zastupnik Žarko Ratković.

Električnu energiju u Crnoj Gori, po povlašćenim uslovima, proizvodi 21 mala hidroelektrana.

Beranske elektrane Jezerštica, Bistrica, Orah, Rmuš, Spaljevići, Šekular i Jelovica 2 su u vlasništvu kompanije Hidroenergija Montenegro.

Objekti Bradavec i Piševska rijeka u Andrijevici pripadaju firmi Igma Energy, dok je mala elektrana Vrelo u Bijelom Polju vlasništvo podgoričke Sigma Energy. Plavskim mini centralama Jara i Babino polje gazduje Kronor iz Podgorice, Hydro Bistrica bjelopoljskom elektranom Bistrica-Majstorovina, Nord Energy elektranom Šeremet potok, dok kompanija Simens inženjering iz

Mojkovca raspolaže sa mini centralnom Ljevak. Povlašćeni status nedavno je dobila i firma Small Hydro Power Plant Kutska za mini hidroelektrane Kutska 1 i Kutska 2.

Objekti Mojanska 1, 2 i 3 pripadaju kompaniji Small Hydro Power Plant Mojanska, dok je BB hidro krajem aprila dobila dozvolu za malu hidroelektranu Bistrica Lipovska.

Povlašćena proizvodnja električne energije prikazana je na računima za struju kao posebna stavka OIE1 i OIE2. Ona se odnosi i na struju proizvodenu iz vjetroelektrana Možura u Ulcinju i Krnovo u Nikšiću. U registru su i dvije solarne elektrane u Danilovgradu i jedna u Podgorici.

D.J.

Status se utvrđuje sa rokom važenja od 12 godina, počev od 8. juna ove godine. Subjekat ima pravo na podsticajne mjere koje su važile 20.02.2018. godine, istaknuto je u odluci RAE

OBAVJEŠTENJE Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345.

Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „NLB Banka AD“ Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su: U listu nepokretnosti br. 952 KO Kruče, kat.parcela br.826/2, šume 3. klase, površine 1199m2; kat.parcela br.828/2, voćnjak 3.klase, površine 1382m2; kat.parcela br.828/6, voćnjak 3.klase, površine 687m2, u svojini Karastanović Tefika.

Početna kupoprodajna cijena na trećoj prodaji iznosi 65.000,00€.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika po osnovu Ugovora broj UGKR2008/5100 od dana 14.04.2008.godine, na dan 18.10.2019.godine iznosi 17.050,10 €, sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 03.07.2020. godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica – filijala Ulcinj, na adresi 26. novembra bb, Ulcinj, sa početkom u 14:00h.

Prijave se dostavljaju Advokatskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 01.07.2020. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat. parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

Prijava treba da sadrži oznaku nepokretnosti koja se kupuje i preciznu cijenu koja se nudi. Ponuda mora biti bezuslovna i neopoziva. Pored ponude prijava treba da sadrži i dokaz o uplaćenom depozitu. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja podnesu ponudu u skladu sa ovim oglasom uz dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun NLB Banke AD Podgorica br. 907-53001-03, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Učesnici javnog

nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti, pored dokaza o uplati depozita i sledeće lične podatke: za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, ovjerenu fotokopiju lične karte; za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica i ovlašćenje za zastupanje. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji je blagovremeno podnio ponudu u skladu sa ovim oglasom. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele ponude, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Svi prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih ponuda sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučiće o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ročište će voditi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju u skladu sa pravilima iz Zakona o opštem upravnom postupku. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. U slučaju da dva ili više podnosilaca ponude istu cijenu prednost će imati onaj koji se obaveže da cijenu plati u kraćem roku. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi učesnici su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Ako do roka za predaju ponuda ne stigne nijedna ponuda lice ovlašćeno za vansudsku prodaju nije dužno da održava ročište za prodaju a o činjenici da nije bilo ponuda obavijestiće dužnike, hipotekarne dužnike i hipotekarne povjerioce. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji i isplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja izuzev u slučaju da su dva ili više ponuđača dala istovjetne ponude u kom slučaju je lice koje je preuzelo obavezu plaćanja kupoprodajne cijene u kraćem roku dužno da u tom roku uplati kupoprodajnu cijenu i prije zaključenja ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenim rokovima, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem-učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene.

Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Milana Velimirovića, advokata iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.

www.nlb.me

Kontakt telefon: (078) 119 721 loc 106

10

hronika

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

viši sud u bijelom polju

Danas nastavak suđenja Klimenti

U Višem sudu u Bijelom Polju danas se nastavlja suđenje Safiji Klimenti optuženoj za ubistvo supruga Sulejmana Murića (61) i i njegove nevjenčane supruge Sedine Močević (45).

Prema optužnici, Klimenta je 8. aprila u rožajskom selu Besnik zapalila kuću u kojoj je živio njen bivši suprug sa nevjenčanom ženom.

Ona je tog dana na benzinskoj pumpi kupila dva litra benzina, ušla u kuću kroz prozor od kupatila, otvori-

la vrata od dnevnog boravka, sa vrata isprosipala benzin i zapalila ga upaljačem”.

Klimenti je na saslušanju priznala da je zapalila kuću, jer nije mogla da podnese pomisao da njen muž, nakon što su zajedno gradili kuću, u njoj živi sa drugom ženom. Tvrdila je da nije imala namjeru da nekoga ubije, već da je mislila da je kuća prazna. Objasnila je da sa Sulejmanom ima šestoro djece, ali da su se razveli 2011. godine - jer ju je maltretirao.

N.P.

sudskom savjetu podnijeta 131 pritužba

Građani se manje žalili na rad sudija

U toku 2019. godine, Sudskom savjetu je podnijeto 131 pritužbe, što je za 9,72 odsto pritužbi manje u odnosu na 2018. godinu. Nakon razmatranja na sjednicama Savjeta, u 83 predmeta zauzet je stav, dok je u preostalih 48 pritužbi postupak još uvijek u toku. Pritužbe se kao i do sada uglavnom odnose na nezadovoljstvo stranaka načinom vođenja postupka, sadržinom procesnih rješenja donije-

tih tokom postupka, prvostepenim, drugostepenim, kao i odlukama po vanrednim pravnim lijekovima koje su donijete na njihovu štetu, dok se jedan dio pritužbi odnosi na dugo trajanje postupka, odnosno neažurnost postupajućih sudija. Najčešći motiv obraćanja stranaka je nezadovoljstvo sudskom odlukom, o čemu Sudski savjet ne može odlučivati i samo zauzima stav o navedenim pritužbama.

u višem sudu u podgorici

Za vrijeme privrem riješeno 2.033 p Viši sud u Podgorici u vrijeme trajanja privremenih mjera zaštite od korona virusa, odnosno od 16. marta do 25. maja riješio 2.033 predmeta, saopšteno je iz tog suda Dnevnim novinama.

Navedeni broj predmeta odnosi se i na presude i na rješenja.

“U periodu od 16. marta do 25.05.2020.godine, Viši sud u Podgorici je riješio 2.033 predmeta, s tim što ne vodimo posebnu evidenciju o tome u koliko je od navedenog broja predmeta odlučeno presudom, a u koliko rješenjem.

Sud ne vodi posebnu evidenciju o broju održanih ročišta, broju odloženih ročišta niti o razlozima odlaganja istih”, navodi se u odgovoru dostavljenom Dnevnim novinama.

Na redovan režim rada su-

Na redovan režim rada sudovi su se vratili od prošlog ponedjeljka, odnosno 25. maja, a do tada su uprkos dvomjesečnim mjerama radili na predmetima. Tako je i Osnovni sud u Podgorici od uvođenja privremenih mjera radi predostrožnosti zbog korona virusa pa do prošlog ponedjeljka, koliko su sudovi radili posebnim režimom, riješio ukupno 2.159 predmeta, u svim vrstama predmeta dovi su se vratili od prošlog ponedjeljka, odnosno 25. maja, a do tada su uprkos dvo-

mjesečnim mjerama radili na predmetima. Tako je i Osnovni sud u Podgorici od uvođenja privremenih mjera radi predostrožnosti zbog korona virusa pa do prošlog ponedjeljka, koliko su sudovi radili posebnim režimom, riješio ukupno 2.159 predmeta, u svim vrstama predmeta.

“U periodu od 16.03.2020. godine do 25.05.2020. godine, odlukama predsjednice suda su i br. 46/20 od 16.03.2020. godine i su i br. 49/20-1 od 30.03.2020. godine, sud je radio posebnim režimom rada, i sudilo se samo u predmetima hitne prirode, koji ne trpe odlaganje u skladu sa zakonom, kao i u ranije zakazanim predmetima. No, i pored ove činjenice, u navedenom periodu, riješena su ukupno 2.159 predmeta, u svim vrsta-

1

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

hronika

11

optužni predlog za paljenje vozila “Vijesti”

Stanišić uskoro pred sudom, krivična sankcija za maloljetnike

Stanišić, sa jednog od privođenja

menih mjera predmeta

119 lica oglašena su krivim u Osnovnom sudu u Podgorici zbog kršenja mjera NKT-a

ma predmeta”, saopšteno je ranije iz tog suda.

Kako se dodaje, zbog krivičnog djela nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz člana 287 Krivičnog zakonika Crne Gore, formirano je ukupno 109 predmeta protiv 240 lica, i donijeto je 55 presuda u kojima su 119 lica oglašena krivim, dok je u 54 predme-

ta krivični postupak u toku i biće okončan u najkraćem roku.

Takođe, protiv 73 lica je određen pritvor zbog navedenog krivičnog djela.

“Izrečene su ukupno 24 kazni zatvora, 77 kazni zatvora koja se izvršava u prostorijama za stanovanje i 18 novčanih kazni. Ukupna visina novčanih kazni iznosi 26.300 eura, dok je u korist humanitarnih organizacija, fonda ili javne ustanove uplaćeno ukupno 58.100 eura.

Imajući u vidu prednje navedeno, izvodi se zaključak da su sudije ovog suda posvećeno i odgovorno obavljale sudijsku funkciju i pored činjenice da je u sudu uveden poseban režim rada, te da je sud u proteklom periodu, a imajući u vidu okolnosti, postigao zavidne rezultate.

Bo.B.

Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštu u Podgorici u predmetu paljenja vozila ND “Vijesti” podnio je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv Radisava Stanišića zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti putem podstrekavanja. Kako su saopštili iz tog tužilaštva, istovremeno je državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Osnovnom sudu podnio predlog za izricanje krivične sankcije prema dva maloljetna lica zbog osnovane sumnje da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

Kako se navodi u optužnom predlogu Stanišić je tereti da je u periodu od 2011. do 2014. godine angažovao dvojicu, tada maloljetnika – Stefana Popovića i Radosava Miloševića da zapale ukupno pet vozila “Vijesti”. Popović i Milošević su uhapšeni u aprilu, a policija je od tada tragala za Stanišićem koji je očigledno u jeku pandemije uspio da pobjegne u Srbiju.

U naredbi za sprovođenje istrage protiv Popovića i Miloševića se navodi da su u vrijeme izvršenja krivičnih djela osumnjičeni bili maloljetni, te da im se u opisu produženog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti stavljaju na teret i radnje izvršene od 14. jula 2011.

do 27. avgusta 2011. godine.

U tom periodu Popović je imao 14 godina, kao i Milošević, a prema Zakonu o postupanju prema maloljetnicima, ako su prestupnici krivična djela izvršili kao mlađi maloljetnici, ne može im se suditi za krivična djela iz tog perioda. Naime, mlađim maloljetnicima se može suditi samo ako su počinili krivična djela za koja je zaprijećena kazna zatvora duža od pet godina. Za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti iz člana 327, stav 1 Krivičnog zakonika propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Serija paljenja automobila “Vijesti” počela je 14. jula 2011. godine, kada su uništena dva vozila parkirana preko puta Agencije za na-

cionalnu bezbjednost. Drugo paljenje uslijedilo je 23. jula, a 27. avgusta u podmetnutom požaru, stradalo je još jedno vozilo “Vijesti”, kombi parkiran kod Osnovne škole “Pavle Rovinski” u Podgorici.

U noći između 13. i 14. februara 2014. uništeno je vozilo “Vijesti” kada je saopšteno da je tada nepoznati muškarac oko 2:25 časova polio benzinom i zapalio službeni “nisan”, koji je bio parkiran ispred zgrade na Bulevaru vojvode Stanka Radonjića na Tuškom putu u Podgorici. Rečeno je da su kamere snimile paljenje, da napadač nije bio maskiran i da je vjerovatno riječ o muškarcu starom između 20 i 25 godina, visine oko 178 centimetara.

N.P.

12

Hronika

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

optužnica protiv srednjoškolaca

Sudiće im zbog marihuane vrijedne pet eura Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu državne tužiteljke u VDT-u Tatjana Begović podignutu protiv dvojice srednjoškolaca, zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Okrivljeni V.M. učenik je IV razreda Srednje mašinske škole, a okrivljeni N.P. učenik je IV razreda Srednje elektrotehniče škole “Vaso Aligrudić”. Kako se navodi u optužnici, V.M. je prodao marihuanu vrijednu pet eura okrivljenom N.P. “Okrivljeni V.M. 10.02.2020. godine u Podgorici u Ulici Vasa Raočkovića neovlašćeno je prodao opojnu drogu marihuanu, a okrivljeni

Okrivljeni V.M. 10.02.2020. godine u Podgorici u Ulici Vasa Raočkovića neovlašćeno je prodao opojnu drogu marihuanu, a okrivljeni N.P. neovlašćeno posredovao u kupoprodaji navedene opojne droge

N.P. neovlašćeno posredovao u kupoprodaji navedene opojne droge. Okrivljeni V.M. je 12.02.2020. godine je u porodičnoj kući, neovlašćeno radi prodaje, držao opojnu drogu marihuanu”, stoji u optužnici.

Kako s e do daje, oni

su bili svjesni krivičnog djela i htjeli su njegovo izvršenje.

“Okrivljeni N.P. je za svoj i za račun G.F., M.A. i S.N., nakon što su mu isti predali novac u iznosu od po 1,00 € i 1,50 €, od okrivljenog V. M. kupio opojnu drogu marihuanu za novčani iznos od 5 eura, kojeg je kontaktirao putem aplikacije „S. C.“ kako bi mu isti prodao

opojnu drogu marihuanu, te je okrivljeni V. M. vozilom „polo“ sive boje došao do Elektrotehničke škole u ulici V. R., gdje ga je okrivljeni N.P. čekao, i istom prodao paketić sa opojnom drogom marihuanom mase 0,815 grama za novčani iznos od 5 eura”, navodi se u optužnici.

Dva dana kasnije službenici policije su u poro-

dičnoj kući okrivljenog V.M. pronašli i oduzeli sakrivenu opojnu drogu marihuanu, upakovanu u tri pvc pakovanja, neto masa 0,865 grama, 0,682 grama i 0,836 grama, i to u ostavi u dvorištu kuće, dok je u kućištu kompjutera, u kutiji sa natpisom „Exclusive“ držao vagu za precizno mjerenje i više pvc kesica.

Bo.B.

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

Hronika

13

odbijena žalba advokata okrivljenog Edisa Ramovića

Potvrđena presuda za pokušaj ubistva

A

pelacioni sud potvrdio je presudu protiv Edisa Ramovića (18) iz Bijelog Polja koji je zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju osuđen na dvije godine zatvora.

Kako se navodi u odluci suda Ramović je u obračunu koji se odigrao 7. oktobra 2018. godine ispred kafića “La piazza” na Starom tržnom centru u bjelopoljskoj Ulici Živka Žižića, nožem ranio sugrađane Luku Šćekića (19) i Aleksandra Kljajevića (21). U tom incidentu Šćekić je zadobio teže, a Kljajević lakše povrede.

“Prvostepeni sud je na osnovu izvedenih dokaza i ocjene odbrane optuženog koji nije sporio da je kritičnom prilikom nosio nož i da je imao raspravu sa jednim od oštećenih, sa sigurnošću utvrdio da je optuženi učinio krivično djelo na način, vrijeme i u mjesto bliže opisano izrekom prvostepene presude. Činjenično utvrđenje prvostepenog suda temelji se na iskazima oštećenih koji su objasnili okolnosti koje su prethodile događaju ispred kafe bara ‘La piazza’ i određeno naveli da im je optuženi ispred tog objekta udarcima nožem nanio tjelesne

povrede. Takođe tu je sadržina video nadzora sa sigurnosnih kamera objekta sa koje se jasno vidi kako optuženi sa nožem u ruci više puta pravi pokrete i trzaje prema oštećenima i zalijeće se u njihovom pravcu, nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke u pogledu vrste, mehanizma i načina povređivanja oštećenih”, navodi se u obrazloženju odluke. Kako se ističe, prvostepeni sud opravdano nije prihvatio navode odbrane optuženog kojima je pokušao predstaviti da je ispred objekta napad-

Prvostepeni sud je na osnovu izvedenih dokaza i ocjene odbrane optuženog koji nije sporio da je kritičnom prilikom nosio nož i da je imao raspravu sa jednim od oštećenih

nut od oštećenih koji su ga udarali rukama i nogama, zbog čega je morao da reaguje u vidu vađenja noža iz džepa i zaštite sopstvenog ti-

apelacioni sud potvrdio oslobađajuću presudu

Mikić oslobođen krivice

Nikšićanin Miloš Mikić (27) pravosnažno je oslobođen optužbe za pokušaj ubistva Milivoja Kontića 10. oktobra 2014. godine.

U odluci Apelacionog suda navodi se da je prvostepeni sud na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza, posebno iskaza oštećenog i svjedoka, te medicinske ekspertize Sudsko-medicinskog odbo-

ra, pravilno utvrdio da nije dokazano da je optuženi pokušao lišiti života oštećenog, odnosno da je učinio krivično djelo na način, vrijeme i mjesto opisano u izreci prvostepene presude, zbog čega ga je i oslobodio optužbe, piše u odluci Apelacionog suda.

Prvostepeni sud je opravdano pošao od navoda odbrane optuženog u kojima se

uglavnom izjasnio da je kritičnom prilikom vodio razgovor sa oštećenim oko povraćaja novca koji mu je oštećeni prethodno dugovao, te da je tom prilikom oštećeni iz desnog džepa izvadio mali nož što je dovelo do njihovog međusobnog čupanja i guranja oko noža, nakon čega je oštećeni jauknuo i tada se događaj okončao. N.P.

jela, nalazeći da je takva odbrana optuženog očigledno sračunata na izbjegavanje krivice, jer je opovrgnuta izvedenim dokazima, naročito iskazima oštećenih, te sadržinom snimljenog video materijala “Nesumnjivo proizilazi da je optuženi nakon prepirke sa oštećenim Šćekićem koja se odvijala unutar predmetnog ugostiteljskog objekta, ispred istog gdje je došlo do njihovog međusobnog čupanja i guranja kojom prilikom je i pao, sa nožem u ruci kada nije bio napad-

nut odnosno udaran, najprije zamahnuo u pravcu oštećenog Kljajevića koji se izmicao unazad, da bi nedugo zatim napravio pokrete u pravcu oštećenog Šćekića i u situaciji kada se između njih nalazilo lice koje je sprečavalo njihov kontakt i kada se ovaj oštećeni povlačio unazad, sa nožem zadao udarac oštećenom u predjelu trbuha od kojeg je isti pao”, navodi se presudi. Takođe se ističe da branilac optuženog u žalbi neosnovano potencira da je optuženi kritičnom prilikom napadnut, odnosno primoran da se brani od oštećenih, jer upravo svi provedeni dokazi ukazuju da je optuženi bio taj koji je ispred predmetnog objekta, uz korišćenje noža, napao oštećene koji nijesu bili naoružani, pri tom istrajavajući u tom napadu što potvrđuje činjenica da se sa nožem u ruci više puta zalijetao u njihovom pravcu, a reakcija i ponašanje oštećenih u vidu nanošenja povreda optuženom je prema sadržini snimljenog video materijala uslijedila nakon što je optuženi njima zadao povrede, a ne nikako ranije kako je to optuženi tvrdio u odbrani, o čemu pobijana presuda sadrži jasne, uvjerljive i za ovaj sud u svemu prihvatljive razloge.

N.P.

14

DruŠtvo

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

Nagrada za dodatni angažman tokom epidemije

Marković danas uručuje nova lična dokumenta istaknutim pojedincima

Premijer Duško Marković uručiće danas nova lična dokumenta istaknutim pojedincima koji su angažmanom doprinijeli uspješnoj borbi Crne Gore sa epidemijom novog korona virusa.

Kako je saopšteno iz Vladine službe za odnose sa jav-

nošću, nova dokumenta biće predstavljena javnosti na svečanosti koju u Vili „Gorica“ koju organizuje Ministarstvo unutrašnjih poslova.

“Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je za tu priliku odabralo najistaknutije predstav-

Nova dokumenta biće predstavljena javnosti na svečanosti koju u Vili „Gorica“ koju organizuje Ministarstvo unutrašnjih poslova

nike zdravstvenog sistema, prosvjete, Uprave policije, Vojske Crne Gore, Avio-helikopterske jedinice MUP-a, Sanitarne inspekcije, komunalnih službi i druge, kojima će Marković uručiti nova lična dokumenta”, navodi se u saopštenju.

R.D.

MUP: saobraćajne važe do 1. jula uz polisu osiguranja i dokaz o tehničkom pregledu

Dozvola za boravak se ne prekida ako je istekla poslije 17. marta Dozvole za privremeni boravak i rad koje su izdate u skladu sa Zakonom o strancima, a koje su istekle u periodu od 17. marta do 01. juna 2020. godine, mogu se produžiti do 01. jula, a da im se period od dana isteka važenja dozvole do dana odobrenja produženja iste, ne smatra kao prekid boravka, pojasnili su Dnevnim novinama iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Podsjećamo, odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) produžen je rok važenja saobraćajnih dozvola i privremenih i stalnih dozvola za boravak i rad stranaca, te su se oni koji namjeravaju u Crnoj Gori da ostanu zabrinuli da će im boravak biti prekinut čime bi im procedura izdavanja nove dozvole bila znatno komplikovanija.

“Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i lokalne uprave, privredna društva, javne ustanova i druga pravnih lica, preduzetnici i i fizička lica obavezna su da dozvole za stalni boravak, dozvole za privremeni boravak i dozvole za privremeni boravak i rad stranaca, a kojima je istekao rok važenja, po osnovu kojih ostvaruju pred tim organima neko svoje pravo ili izvršavaju obavezu, smatraju važećim do 1. jula 2020. Za dozvole za koje rok važenja bude istekao

Područna jedinica MUP-a u Podgorici

Nadležni organi koji vrše kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima obavezni su da saobraćajne dozvole kojima je istekao rok važenja smatraju važećim važećim do 1. jula 2020. godine, ako vozač uz dozvolu posjeduje važeću polisu osiguranja i dokaz o izvršenom tehničkom pregledu vozila

u periodu od 01. juna do 01. jula 2020. godine, rok za podnošenje zahtjeva za produženje dozvole za privremeni boravak i rad od 30 dana neće biti smetnja za produženje dozvole do 01. jula 2020. godine, nakon čega će se dosljedno primjenjivati odredbe Zakona o strancima”, naveli su iz MUP-a. Što se tiče saobraćajnih dozvola, one će važiti do 1. jula, ali je vozač dužan da uz isteklu dozvolu posjeduje polisu osiguranja i dokaz o izvr-

šenom tehničkom pregledu vozila.

“Nadležni organi koji vrše kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima obavezni su da saobraćajne dozvole kojima je istekao rok važenja smatraju važećim važećim do 1. jula 2020. godine, ako vozač uz dozvolu posjeduje važeću polisu osiguranja i dokaz o izvršenom tehničkom pregledu vozila”, podsjetili su iz MUP-a.

Podsjećanja radi, područne jedinice i filijale za građanska stanja i lične isprave u Mini-

starstvu unutrašnjih poslova počele su sa radom u ponedjeljak, 1. juna, po ustaljenom radnom vremenu, te građani sada mogu izvaditi lična dokumenta. Prilikom podnošenja zahtjeva, građani su, kako napominju u MUP-u, u obavezi da se pridržavaju privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa, u dijelu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra između korisnika usluga i nošenja zaštitnih maski.

“U skladu sa navedenim, građani se za ostvarivanje svojih prava, po svim osnovima, kao i do sada, mogu obratiti nadležnim područnim jedinicama i filijalama za građanska stanja i lične isprave koje rade po ustaljenoj proceduri, ali u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG. Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i lokalne uprave obavezni su da lična dokumenta (lična karta, pasoš i vozačka dozvola), koja posjeduju građani, izdata nakon 2008. godine, a kojima je istekao rok važenja, po osnovu kojih ostvaruju pred tim organima neko svoje pravo ili izvršavaju obavezu, smatraju važećim (mjera se primjenjuje do 1. jula 2020.)”, dodaju iz MUP-a.

M.I.

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

15

DruŠtvo

Foto:Vedran Ilic

donacija vladara Dubaija i njegove supruge

U Crnu Goru stiglo više od 21 tone zaštitne opreme

Marković

IJZ: Analizirano još 394 uzorka

I dalje bez novih slučajeva korona virusa u Crnoj Gori

Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) analizirale su još 394 uzoraka, među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije #COVID19.

Kako je saopšteno iz IJZ,

trenutno nema aktivno oboljelih od korona virusa, a, podsjećanja radi, tokom epidemije u Crnoj Gori je registrovano ukupno 324 slučaja zaraze.

M.I.

Sporazum Ministarstva prosvjete i Mense

Besplatno testiranje bazične inteligencije za srednjoškolce Besplatno testiranje bazične inteligencije u srednjim školama za zainteresovane kandidate starije od 16 godina, te saradnja na projektima za projektima za identifikaciju i unapređenje intelektualnih potencijala, osnovne su stavke sporazuma koji su potpisali direktor direktorata u Ministarstvu prosvjete Veljko Tomić i predsjednik Mensa Crna Gora Marko Lakić.

Kako je istakao Tomić, intelektualni kapaciteti su ključni nacionalni resurs.

“Mi ovim sporazumom želimo da ojačamo suštinski dio obrazovnog sistema, a to Sa potpisivanja sporazuma

je usmjeravanje sve djece na efikasan i produktivan način razmišljanja i rješavanja problema, da ojačamo kapacitete za identifikovanje nadarenih u raznim oblastima, te da institucionalizujemo činjenicu da su intelektualni kapaciteti ključni nacionalni resurs”, kazao je Tomić.

Mensa, kao međunarodna organizacija koja okuplja visoko i natprosječno inteligentne osobe koje čine oko 2 odsto svjetske populacije, jeste pravi patner Ministarstva koje se bavi obrazovanjem i stimulisanjem potencijala mladih.

M.I.

U Crnu Goru je stiglo više od 21 tone zaštitne medicinske opreme kao donacija šeika Mohameda, vladara Dubaija i njegove supruge, šeike Hind bint Maktum bin Džuma Al Maktum, prve dame Dubaija i njihove porodice i prijatelja, sa-

opštio je premijer Duško Marković na zvaničnom Twitter nalogu.

“Mohamed Al Šaibani, izvršni direktor ICD-a i predsjednik Upravnog borda tivatskog Portomontea i biznismen Petros Stathis koordinisali su otpremanje

opreme poslate iz Dubaija”, naveo je Marković.

Ovom izuzetno vrijednom donacijom vrijednom dva miliona dolara, zdravstveni sistem Crne Gore obezbijeđen je neophodnom zaštitnom opremom na duži vremenski period.

R.D.

Preko100 popusta u Crnoj Gori

EYCA kartice dostupne u Kotoru od ponedjeljka Janović u Kotoru

Prilikom službene posjete opštini Kotor, ministar sporta i mladih Nikola Janović posjetio je prostor koji će Ministarstvo renovirati i u kojem će otvoriti Omladinski klub. Kotor je postao lokalni partner i pružio podršku nacionalnoj inicijativi EYCA – Evropska omladinska kartica, benefit kartici za mlade koja omogućava svim crnogorskim građanima i građankama uzrasta

13-29 godina da koriste preko 100 popusta u Crnoj Gori i preko 60. 000 popusta širom Evrope.

Ministar je naglasio da ga posebno raduje što je njegov rodni grad odlučio da se priključi pomenutoj inicijativi, te omogući još veću dostupnost karticama mladim ljudima u ovom gradu.

“Ministarstvo sporta i mladih kao generalni pokrovitelj Evropske omladinske kartice,

uz saradnji sa NVO Centar za omladinsku edukaciju, kroz implementaciju ove inicijative, ima za cilj kontinuirano jačanje mobilnosti mladih, njihove neformalne edukacije kao i umrežavanje sa vršnjacima na lokalnom, nacionalnom i evropskom nivou”, dodaje Janović.

Kako je saopšteno iz Ministarstva sporta, EYCA kartica biće dostupna mladim ljudima u Kotoru od danas. R.D.

16

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

NA FORBSOVOJ LISTI NAŠA ZEMLJA ZAUZELA 42. MJESTO

Naša zemlja bezbjednija od Sjedinjenih Država, Rusije, Velike Britanije Crna Gora se našla na 42. mjestu liste najbezbjednijih zemalja u trenutnoj fazi pandemije koronavirusa američkog časopisa Forbs, čime je, uz još nekoliko balkanskih zemalja, bolje plasirana od velikih svjetkih sila, kao što su Sjedinjene Američke Države, Rusija i Ve-

lika Britanija.

Na prvom mjestu liste zasnovane na izvještaju organizacije “Deep Knowledge Group” je Švajcarska, dok u ovom trenutku najopasnija država Sudan. Od zemalja u regionu najbolje je plasirana Slovenija, koja se nalazi na 32. mje-

stu. Hrvatska je zauzela 36. poziciju, Srbija je na 54. a Bosna i Hercegovina na 72. mjestu. Albanija je na 88. mjestu.

SAD su se našle na 58. mjestu liste, Rusija je na 61, a Velika Britanija na 68 mjestu.

Među prvih 10 najbjezbednijih zemalja, pored Švajcar-

ske su Njemačka, Izrael, Singapur, Japan, Austrija, Kina, Australija, Novi Zeland i Južna Koreja. U ovom trenutku, prema izvještaju, najopasniji regioni su države Afrike, južno od Sahare, Južna Amerika, kao i neke bliskoistočne zemlje i države Pacifika. Li-

sta je sastavljena na osnovu 130 kvalitativnih i kvantitativnih parametara, kao i na više od 11.000 informacija u kategorijama kao što su efikasnost karantina, monitoring i otkrivanje zaraženih, stabilnost zdravstvenog sistema i efikasnost vlade. R.D.

PROF.DR ČASLAV PEJOVIĆ OBJAVIO KNJIGU U VELIKOJ BRITANIJI

KRITIČKI OSVRT NA PRAVILA POMORSKOG SAOBRAĆAJA

K

njiga prof. dr Časlava Pejovića „Transport Documents in Carriage by Sea: International Law and Practice“ (Transportne isprave u pomorskom saobraćaju: Međunarodno pravo i praksa“) nalazi se na tržištu Velike Britanije, a objavila je izdavačka kuća Informa, (nekadašnji Lloyd’s of London Press - LLP), vodeća svjetska kuća za oblast Pomorskog prava.

Profesor Pejović u razgovoru za Dnevne novine kaže da je ideja o knjizi prvi put otvorena prije par godina kad je na ovu temu držao predvanje na Max Planck Institutu u Hamburgu.

“U neformalnom razgovoru nakon tog predavanja, profesor Jürgen Basedow, u to vrijeme jedan od direktiora Max Plancka, predložio mi je da objavim knjigu u njemačkoj izdavačkoj kući Springer, s kojom Max Planck ima saradnju”, kaže Pejović.

Knjigu ipak, nije objavio u Njemačkoj, već u Velikoj Britaniji. „Baš u vrijeme kad sam se bavio istraživanjem na Max Plancku tamo sam upoznao profesoricu Simone LamontBlack. Ona je Njemica, ali je udata u Škotskoj i predaje Pomorsko pravo na Edinburg Univerzitetu. Kad sam joj kazao da namjeravam da knjigu ponudim Springeru, ona mi je sugerisala da ako želim da moja knjiga dođe do, kako je kazala,

“pravih ljudi”, onda bi trebalo da je objavim kod nekog od vodećih izdavača iz Engleske. Taj razgovor je doprinio da promijenim odluku. Prije nego sam se odlučio da konačno sjednem i napišem ovu knjigu, desilo se par stvari koje su uticale na moju odluku. Najprije sam prije par godina dobio poziv od autora knjige “Transnational Commercial Law” da za drugo izdanje te knjige napišem glavu o pomorskom prevozu. Autori ove knjige su Sir Roy Goode, Herbert Kronke i Ewan McKendrick. Inače, radi se o knjizi u izdanju Oxford University Press, koja je smatra u svijetu vodećem knjigom u materiji Međunarodnog trgovačkog prava. To je bio veliki podstrek za mene. Drugi važan momenat bilo je objavljivanje knjige “Pomorsko pravo” s mojim ne-

kadašnjim profesorom Borom Ivoševićem prošle godine. Kako sam za tu knjigu bio napisao dio o prevoznim ispravama, samo je trebalo da to malo doradim i prilagodim engleskom izdanju”, kaže Pejović.

Obratio se najpoznatijem izdavaču za oblast Pomorskog prava, a to je Informa.

“Odgovor je stigao nakon par dana. Zatraženo mi je da popunim standardni upitnik za autore i pošaljem dvije glave knjige, na osnovu čega bi bila donijeta odluka o eventualnom prihvatanju knjige. Iskreno, nijesam se previše nadao, jer nije lako iz male Crne Gore objaviti knjigu u Engleskoj, koja je svjetski centar Pomorskog prava, i to kod izdavača koji je sam svjetski vrh za tu oblast. Moj projekat knjige je ocjenjivalo čak četvoro anonimnih ocjenjivača iz

reda profesora Pomorskog prava. Sva četiri izvještaja su bila pozitivna. Odgovor sam dobio negdje u oktobru 2018. godine, a konačan tekst sam trebao da predam do kraja septembra 2019. godine. Za moju knjigu je bio zadužen čitav tim urednika i kompletan proces je bio na najvećem profesionalnom nivou. Ono što me je posebno impresioniralo, uz profesionalizam, bila je spremnost da mi se izađe u susret kad god bih nešto želio da dodam ili izmijenim. Zapamtio sam odgovor jednog od urednika da je cilj Informe da sam autor na kraju bude zadovoljan svojom knjigom. Na kraju je tako i bilo”, ističe Pejović. U opisu knjige profesora Pejovića navode se da ona donosi novi pristup temi koju obrađuje.

“Knjiga sadrži neke nove ideje i dovodi u pitanje neke koncepte i rješenja koji su dosad bili opšte prihvaćeni. Vjerujem da će izazvati reakcije upravo zbog tog kritičkog pristupa. Ako bi time doprinijela debatama koje se vode na ove teme, knjiga bi već time ispunila jedan od ciljeva.

Moj stav je da kad nešto pišete, to ne bi trebalo da bude ponavljanje, ili drugačije pakovanje onog što je već na tu temu napisano. Posebno stručna literatura treba da zagrebe ispod površine i pokuša da objasni probleme iz više uglova. Bez takvog pristupa, svako pisanje bez ulaženja u suštinu problema nosi

rizik “mekdonaldizacije”, koja je često prisutna i kod stručne lietarture: mnogo istog, na brzinu, nekvalitetno. Nijedna literatura, a svakako ne ona stručna, ne bi smjela da se spušta na taj nivo.

Knjiga koja nema sadržinu, nema ni težinu. Ne ostavlja trag”, poručuje Pejović.

Pejović je već dugo vremena profesor u Japanu. Na naše pitanje održava li kontakte s Crnom Gorom, postoji li neki vid saradnje, kaže da ljeti i da ponekad održi neko predavanje.

“Kao što znate, jer ste o tome nedavno pisali, bio sam imenovan od Regionalnog vodovoda za arbitra u sporu s austrijskom kompanijom Strabag AG pred MTK u Parizu Tako, ne mogu reći da nema saradnje, mada mislim da bi moglo biti više. Iz Hrvatske sam, recimo, prije desetak godina bio dobio poziv da učestvujem u reformi pomorskog zakonodavstva te zemlje. Iz Crne Gore nikad nijesam dobio sličan poziv. Što može biti dobro, ako to znači da Crna Gora ima dobre stručnjake za ovu oblast”, kaže Pejović, naglašavajući da je jednom od Ministarstva vanjskih poslova bio dobio poziv da bude dio ekspertskog tima Crne Gore za pomorsko razganičenje sa Hrvatskom.

“Prihvatio sam uz jedan uslov: da to radim besplatno.

Tako je i bilo”, kaže Pejović. V.Š.

Društvo

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

Uprava za bezbjednost hrane

Crna Gora je razvila efikasan sistem bezbjednosti hrane Crna Gora je razvila efikasan sistem bezbjednosti hrane, usaglašen sa standardima Evropske unije, spreman da odgovori izazovima i obezbijedi da građani imaju u ponudi bezbjedne proizvode, ocijenjeno je iz Uprave za bezbjednost hrane.

Navodi se da su najbolja potvrda uspjeha Crne Gore u ovoj oblasti rezultati kontinuiranih kontrola bezbjednosti hrane, iz uvoza i na unutrašnjem tržištu gdje se nadzire i kontroliše po principu – „od njive ili farme do trpeze“.

“Kao rezultat kontrole hrane koja se uvozi na crnogorsko tržište, od 1. juna 2017. godine (od formiranja Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove sa pripadajućim inspekcijama) do danas zabranjeno je stavljanje na tržište više od 4,6 hiljada to-

na hrane koja nije odgovarala propisanim parametrima bezbjednosti i kvaliteta”, kaže se u saopštenju.

Povodom 7. juna - Svjetskog dana bezbjednosti hrane, podsjeća se da se programom monitoringa, koji je dio Agrobudžeta, u kontinuitetu sprovodi nadzor nad bezbjednošću hrane koja se nalazi na crnogorskom tržištu.

“Monitoringom, sprovedenim ove godine, uočen je rizik od povećanog sadržaja pesticida u domaćem voću i povrću u odnosu na prethodnu godinu. Odmah je sproveden opsežan monitoring na gazdinstvima naših poljoprivrednih proizvođača”, kaže se u saopštenju.

Predstavnici Uprave su, kako se navodi, prethodnih dana uzeli 178 uzoraka voća i povrća prije branja, od čega je analizom utvrđeno da 13 uzoraka ima nebe-

zbjedan nivo ostataka pesticida, zbog čega je zabranjeno branje i stavljanje na tržište tih proizvoda.

“Iako se čini da je nizak procent utvrđenih nepravilnosti, cilj je da samo bezbjedni proizvodi budu na tržištu i da se podigne svijest svih domaćih proizvođača da su odgovorni za bezbjednost proizvoda, da sa pažnjom dobrog domaćina i u skladu sa pravilima upotrebljavaju sredstva za zaštitu bilja”, navode iz Uprave.

Ističe se da će pristup stalne kontrole i pravovremenog reagovanja na rizike u oblasti bezbjednosti hrane, u cilju zaštite zdravlja potrošača, biće nastavljen i u narednom periodu.

“Očekujemo nastavak razumijevanja i dobre saradnje i sa proizvođačima i potrošačima, jer je bezbjednost hrane posao svih”, poručili su iz Uprave.

R.D.

Ilustracija

17

18

crna gora

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

Herceg Novi: Nacrt uređenja prostora na ja

Memorandum društava Crne Gore i RS

Saradnjom do zaštite speleoloških objekata

Kako bi ljepote podzemnih objekata i speleologije približili mladima, ali i jedni drugima pomagali prilikom speleoloških istraživanja i spasilačkih akcija Asocijacija speleoloških društava Crne Gore i Speleološki savez Republike Srpske potpisali su memorandum o saradnji na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Izvršni direktor ASD-a Crne Gore Veselin Mijušković podsjetio je da je dogovor o osnivanju speleološkog društva u Crnoj Gori donešen davne 1963. godine u Sarajevu, koje je do 1983. godine funkcionisalo u glavnom gradu, da bi se onda sjedište premjestilo u Nikšić, gdje je i odsjek za studije istorije i geografije.

Za sve to vrijeme, kako je pojasnio Mijušković, društvo je opstajalo i nastavilo sa radom do danas.

“Nije to samo ispitivanje jama i pećina, nego je i ponekad, za ne daj Bože, ako se neko povrijedi spelospašavanje, izvlačenje unesrećenih iz tih objekata. A ono što je najbitnije da vidimo šta je podzemlje i naše i njihovo, da primaknemo malo svijetu te ljepote podzemlja, tih objekata, šta sve u kra-

su, kršu, kamenu, kako smo ga već zvali, može da se radi, može da se razvije, da postane”, kazao je Mijušković.

Ističe da je namjera da se mladi iz Crne Gore i Republike Srpske uključe u čitavu priču.

“Ajmo ove mlađe da maknemo iz kafana, restorana, s telefona, kompjutera, da se vrate onom iskonskom. Makar da prošetaju da upoznaju svoju zemlju, da upoznaju ljepote te svoje zemlje”, poručio je Mijušković.

Predsjednik Speleološkog saveza RS Miloš Jakić kazao je da je ta organizacija i do sada sarađivala sa Asocijacijom speloloških društava Crne Gore, čiji su članovii učestvovali na vježbi “Kuk 2016”.

“Sam memorandum se odnosi i na zaštitu ljudi i speleoloških objekata, razmjene informacija, to je zajednička saradnja koja će što više povezati speleologe. U globalu mali je broj ljudi koji smije da se usudi da istražuje speleološke objekte i nadamo se da će ovim potpisivanjem doći do poboljšanja u radu i društava u Crnoj Gori i u RS i zajedničkog druženja”, istakao je Jakić.

M.R.

Kotor: Zaslanilo izvorište Tabačina

Preuzeće vodu iz sistema Regionalnog vodovoda Iz kotorskog preduzeća Vodovod i kanalizacija d.o.o. obavijestili su juče građane Kotora da će zbog zaslanjenja izvorišta Tabačina doći do prekida vodosnabdijevanja u tojj primorskoj opštini.

Navode da su preduzete sve mjere da se iz sistema Regionalnog vodovoda

preuzmu potrebne količine vode.

“Do kraja dana (juče) očekujemo stabilizaciju vodosnabdijevanja”, saopštili su juče iz togg preduzeća.

Glavno kotorsko izvorište, Tabačina, ove godine je zaslanilo nešto ranije nego što je to uobičajeno.

Za kapitalne proj više od 15 miliona Nacrt Programa uređenja prostora za 2020. godinu Opštine Herceg Novi danas će se u 12 sati naći na centralnoj javnoj raspravi, a istog dana se javna rasprava i završava.

U Nacrtu se navodi da je za kapitalne izdatke iz budžeta u ovoj godini predviđeno više od 15 miliona eura. Od tog iznosa najveći dio opredijeljen je za izgradnju vodovodne i putne infrastrukture na Luštici šest miliona eura, kao i za sanitarnu deponiju Duboki do 4,5 miliona eura.

Za kanalizacioni kolektor i uređenje u Ulici obala Nikole Kovačevića planirano je tri miliona eura, podzemnu garažu i trg ispred zgrade Opštine 700.000 eura. Za učešće u izgradnji autobuske stanice u Igalu 400.000 eura, rekonstrukciju sportske dvorane Igalo 150.000 eura, javnu rasvjetu Podi – od kružnog toka do odvajanja za zaselak Rusmani (ukupno 270.000 eura, rok završetka 2021. godina) 150.000 eura i za adaptaciju zadužbine – škola u Srbini 100.000 eura.

Uređenje putne infrastrukture, trgova i stepeništa u ovoj godini trebalo bi da se obavi na 15 lokacija, za šta je predviđeno 1.374.000 eura. Najvrednije je uređenje saobraćajnice na Toploj – 200.000 eura, pješačke staze od Bijele do Kamenara – 140.000 eura, izgradnja pasarela u Zelenici i Bijeloj –

100.000 eura, trotoari duž magistrale – 100.000 eura, koliko i za rekonstrukciju Njegoševe ulice od parka Sv. Leopolda do Gradske kafane.

Za rješavanje imovinsko pravnih odnosa za sprovođenje planskih dokumenata, iz opštinskog budžeta bi ove godine trebalo da bude isplaćeno 262.200 eura. Riječ je o saobraćajnicama Kumbor – 60.000 eura, Žager – 60.000 eura, djelovima saobraćajnice u Kum-

boru 67.200 eura, saobraćajnici Igalo 53.000 eura, Meljine 4.000 eura i zemljištu Planinarske kuće na Vrbanju i za potrebe Agencije za Orjen 18 hiljada eura.

Za hidrotehničku infrastrukturu i sekundarnu kanalizacionu mrežu, iz opštinskog budžeta bi do kraja godine trebalo da bude utrošeno 623.500 eura. Za vodovod i kanalizaciju Igalo – Bare biće izdvojeno 225.000 eura, a fekalnu ka-

podgorica: Iz Parking servisa traže od građana da propisno

Vozači da poštuju mjesta

Iz podgoričkog Parking servisa pozivaju građane da poštuju parking mjesta, a naročito mjesta predviđena za osobe sa invaliditetom.

Zaposleni u Parking servisu Nikola Jovović u tom gradskom preduzeću radi deset godina, a raspoređen je na radnom mjestu inkasanta - kontrolora.

“Istakao bih da u našem kolektivu vlada dobra atmosfera, naši radnici su veoma profesionalni. Situacija sa korona virusom odrazila se na na-

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

avnoj raspravi

jekte a eura

nalizaciju u naselju Boka MZ Podi 150.000 eura. Projekat kanalizacionog kolektora Kutsko polje vrijedan je 125.000 eura, Kumbor - Olimpija 60.000, Kumbor - Amaro 40.000 eura, a izrada fekalne i atmosferske kanalizacije u stepeništu Sima Matavulja 23.500 eura.

U toku ove godne radiće se izmjene i dopune Programa privremenih objekata za period 2019 – 2024. godine, Studija sanitarne zaštite vodoizvo-

19

Nova evidencija nelegalnih objekata

Primjenom Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata potrebno je stvaranje nove baze podataka, odnosno evidencija nelegalnih objekata koji su po odredbama novog zakona ušli u postupak legalizacije.

Stoga Skupština lokalne samouprave donosi jednogodišnji Program uređenja prostora koji će se primjenjivati do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, navodi se u Programu.

Izradom i usvajanjem PUP-a Opštine Herceg Novi za period do 2030. godine, čija je primjena počela 1. aprila prošle godine, Opština je okončala sve poslove na izradi planske dokumentacije koji su bili u nadležnosti lokalne uprave. rišta Opačica, usvojiće se Strategija razvoja opštine Herceg Novi za period 2020 - 2025. godina i konkursna urbanistička rješenja za određene lokacije što je u skladu sa važećim Prostornim planom Opštine Herceg Novi.

Očekuje se i donošenje dva državna planska dokumenta čiji je postupak izrade započet u prethodnoj godini i to: Državne studije lokacije Sektor 6 ( Bijela – Rt. Sveta Neđelja) sa SPU (Odluka o izradi Sl. list CG br. 03/19) i Izmjena i dopuna Državne studije lokacije Sektor 34, a koji su u nadležnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Zbog nepredviđenih okolnosti nastalih pandemijom Covid-19, Centralna javna rasprava, prvobitno zakazana za 23. mart, biće održana danas u Velikoj sali Skupštine opštine Herceg Novi, sa početkom u 12 časova.

M.M.

o parkiraju vozila

predviđena za OSI še poslovanje, ali se obim posla polako vraća u normalu. Apelovao bih na korisnike naših usluga da poštuju naša pravila i da propisno parkiraju vozila, a posebno da obrate pažnju na mjesta koja su predviđena za osobe sa invaliditetom”, kazao je inkasant Parking servisa, Nikola Jovović.

Gradsko preduzeće Parking servis Podgorica, kako kaže, kontinuirano radi na rješavanju parkiranja u glavnom gradu, a sve u cilju poštovanja pravila parkiranja i vodeći računa

crna gora

da se pomogne svim građanima da se njihov problem parkiranja riješi, kako bi njihov život u gradu bio što komforniji.

Od 2007. godine “Parking servis” d.o.o. Podgorica bavi se upravljanjem, korišćenjem i održavanjem javnih parkirališta na teritoriji glavnog grada. Raspolaže sa 5.019 parking mjesta, od čega 3.085 na opštim parkiralištima – zonama, 697 u garažama i 1.237 parking mjesta na parkiralištima sa kontrolisanim ulaskom i izlaskom vozila.

Podgorica: Radnici “Čistoće” apeluju na građane

Zaštitnu opremu odlagati, makar, u kontejnere

Crna Gora je postala prva corona free destinacija u Evropi i krajem prošlog i početkom ovog mjeseca praktično su ukinute sve mjere Nacionalnog koordinacionog tijela.

Ipak, građani zaštitnu opremu, prevashodno maske, koje su postale sastavni dio garderobe većine građana, odlažu većinom neadekvatno.

U prethodnom periodu nerijetka je bila situacija da maske možemo vidjeti i na ulici, trotoaru ili na zelenoj površini. Na taj način one predstavljaju opasnost za sve građane, kao i za kućne ljubimce. Ta slika je bila čest slučaj i u drugim evropskim zemljama, koje su imale problema sa odlaganjem tog otpada. Mnoge države su postavile i posebne posude za odlaganje maski i rukavica, kako bi na bezbjedniji način uklanjali tu vrstu otpada.

U normalnim okolnostima medicinski otpad se u potpunosti drugačije odlaže od klasičnog. U ovoj situaciji to nije moguće sprovesti, jer usljed epidemije i klasični, kućni, komunalni otpad, veoma lako može postati infektivni, odnosno medicinski otpad.

Svjetski epidemiolozi objašnjavaju da bi maske i rukavice, u idealnim uslovima, trebalo bacati gdje i sanitarni otpad, a veoma je važno da se odvoje od drugog otpada.

Obavezno ih, kako kažu, treba stavljati u kesu, koju treba vezivati prije ubaciva-

Otpad i na poklopcu kontejnera Tokom aprila i maja građani su, kako kaže Senad, dodatno otežavali posao radnicima “Čistoće”. Naime, građani su od bojazni kontakta sa podzemnim i polupodzemnim kontejnerima kese smeća ostavljali pored kontejnera. Senad objašnjava da se to najčešće dešavalo kod onih kontejnera koji nemaju nožnu papučicu za otvaranje.

“I ranije se dešavalo da nađemo kesu smeća na poklopcu kontejnera ili pored njega, ali

nja u kontejner.

Da ovu naviku nema dobar dio naših građana potvrdili su nam radnici podgoričke gradske “Čistoće”, koji tvrde da su maske i rukavice mogli naći gotovo na svim mjestima. Radnik “Čistoće” Senad navodi da zaštitne opreme ima čak i pored kontejnera.

“Ljudi vjerovatno promaše kontejner i ostave maske i rukavice pored kontejnera. To je čest slučaj i sa kesama smeća, flašama i drugim artiklima, koje često nalazimo iza, ispred ili pored kon-

sad je to postala svakodnevnica, posebno kod kontejnera koji nemaju papučicu, a građani neće da diraju ručku za otvaranje. Razumijem taj strah, jer ni nama nije bilo svejedno, a nije ni sada”, navodi Senad.

Svi građani doprinos mogu dati tako što će uočene nepravilnosti, tj. fizička ili pravna lica koja ne poštuju procedure i mjesta predviđena za odlaganje otpada, prijaviti Komunalnoj inspekciji i Komunalnoj policiji. tejnera. Uvijek moramo prvo da pokupimo smeće oko kontejnera da bi istovarili kontejner u kamion”, objašnjava Senad.

Aktuelnu situaciju dodatno je komplikovanijom činilo to što su morali da budu još oprezniji kako bi sačuvali zdravlje.

Na pitanje da li ima neku poruku za građane Podgorice, kratko odgovara “samo da pogađaju kontejner”.

Ističe da to što moraju da rade dupli posao čini svaki dan na poslu mnogo težim.

“Ljudi nisu svjesni koliko vremena moramo da izgubimo samo na skupljanje otpada koji se nalazi oko kontejnera, dok kolege moraju da idu oko zgrada i skupljaju otpad pored zgrada koji bacaju stanari sa terasa. Dešavalo se da dok kupe smeće pored njih neko baci kesu smeća ili kartonsku ambalažu, dok su opušci uobičajena pojava”, priča Senad.

M.M.

20

crna gora

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

Za finalizaciju radova čekaju kolege iz Italije

Kotor: Pandemija usporila dinamiku

Situacija sa pandemijom izazvanom korona virusom odrazila se i na dinamiku radova vezanih za završetak prvog Akvarijuma Boka u Crnoj Gori, u realizaciji Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.

Dr Mirko Đurović, iz Instituta za biologiju mora, kazao je da je još uvijek blokiran dolazak kolega iz Italije u Crnu Goru, a koji su bili angažovani na montaži akvarijumskih elemenata. Njihov dolazak se, kako kaže, očekuje tokom ovog mjeseca, ako zdravstvena situacija bude to dozvolila.

Prema njegovim riječima, radni tim BOKA akvarijuma je tokom pandemije radio

na pripremi štampanih materijala i procedura u samom akvarijumu, kao i na finalizaciji glavnog projekta uređenja dvorišta Instituta za biologiju mora čija sanacija treba da otpočne tokom naredne dvije sedmice. Đurović navodi da je još uvijek nezahvalno davati procjene kada Crna Gora može očekivati otvaranje vrata akvarijuma za građane.

“Situacija sa virusom se pokazala vrlo složena i komplikovana i svi moramo da se naviknemo na novi način razmišljanja i rada koji je uslovljen pojavom virusa. Institut za biologiju moraće se potruditi da, ukoliko se izvrši montaža akvarijum-

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju, stečajni upravnik ‘’JASTREB’’ DOO - u stečaju, nakon izvršene procjene cjelishodnosti prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika, blagovremeno OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom, o namjeri prodaje imovine ”JASTREB” DOO u stečaju i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, objavljuje prvi

OGLAS

O PRODAJI IMOVINE “JASTREB” DOO U STEČAJU JAVNIM NADMETANJEM I. Predmet prodaje : Predmet prodaje je imovina u svojini stečajnog dužnika koju čini : - Stambeni prostor površine 130 m² (potkrovlje-mansarda) evidnetiran u listu nepokretnosti 3229 KO Tološi, koji se nalazi u ul. Sima Barovića br: 1, na katastarskoj parceli br: 1818/7 .

II. Početna cijena : Početna cijena za prodaju imovine iz tačke 1 (jedan) iznosi 123.000,00 € .

III. Uslovi prodaje : Prodaja imovine dužnika izvršit će se javnim prikupljanjem pismenih ponuda koje se podnose Privrednom sudu u Podgorici, ul: IV Proleterske br: 2, putem pošte ili neposredno u Sudu u zatvorenoj koverti sa naznakom ‘’ponuda – ne otvaraj’’ sa nazivom stečajnog dužnika i pozivom na posl.oznaku St.br: 302/12 .Ponude se dostavljaju zaključno sa 08.07.2020.godine, dok će se javno otvaranje istih obaviti dana 09.07.2020.godine u prostorijama Privrednog suda- Podgorica sa početkom u 10:00 časova, kancelarija br: 2 .

Pravo učešća imaju pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja na ime depozita uplate 5% od početne cijene nepokretnosti koja je ponuđena na prodaju, na stečajni račun prodavca, br: 520-10416-61.

Dokaz o uplati depozita je sastavni dio ponude i mora se staviti na uvid prije početka otvaranja ponuda . Smatraće se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena dostavljanja ponuda, pristigne makar jedna zatvorena pisana ponuda . Pravo na kupovinu ostvariće ponuđač koji ponudi najpovoljniju cijenu. Prodaja se vrši u viđenom stanju bez prava na reklamaciju . Troškove prevoda,poreza,takse i troškove uknjižbe svojine snosi kupac .

Uplaćeni depozit će se vratiti ponuđačima u roku od pet dana od dana donošenja odluke o prodaji imovine, dok se depozit izabranog kupca uračunava u kupoprodajnu cijenu .

Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti pregled imovine dužnika uz dogovor sa stečajnim upravnikom. Bliže informacije se mogu dobiti svakog radnog dana od 10:00 – 14:00h, na telefon stečajnog upravnika 069/ 021-201 .

Stečajni upravnik

skih elemenata tokom ljeta, finalizuje i otvori prvi akvarijum u Crnoj Gori, u septembru 2020. godine”, kazao je Đurović.

Akvarijum se nalazi u Palati Radoničić, koja je pod zaštitom spomenika kulture Crne Gore. Riječ je o površini od 300 kvadratnih metara, kojoj je Institut za biologiju mora, nakon 30 godina nekorišćenja zbog lošeg stanja i dotrajalosti instalacija, udahnuo novi život.

Rekonstrukcija u takvim objektima je izuzetno zahtjevna, kako sa arhitekton-

sko-građevinskog aspekta, tako i sa pravljenja plana za smještaj samih akvarijumskih bazena i prateće tehnike.

U Akvarijumu će, u tri međusobno povezane prostorije, biti predstavljena morska flora i fauna Mediterana, Jadrana i Bokokotorskog zaliva.

U trećoj prostoriji posvećenoj Bokokotorskom zalivu biće dostupan touch tank, gdje će najmlađi posjetioci moći da dodirnu vodu i osjete blizinu organizama u bazenu i nauče više o flori i fauni Boke.

Budući Akvarijum će i naučnicima u Institutu omogu-

ćiti da izvode različite naučne eksperimente “in vivo”, da prate sve ono što je vrlo teško pratiti u prirodnoj sredini, kao što je rast i razvoj organizama i interakcija među vrstama.

Akvarijum Boka je finansiran najvećim dijelom iz donacije Kraljevine Norveške kroz projekat MONTEAQUA koji se završava u junu ove godine. Dodatna finansijska sredstva obezbijeđena su zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, JP Morsko dobro i Univerziteta Crne Gore.

Bar: Raičević primio velikog dobrotvora brčvaka

Zadovoljstvo je pomoći drugima

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević ugostio je humanistu i filantropa Hajriza Hačka Brčvaka, jednog od najvećih dobrotvora sa naših prostora, poznatog po mnogobrojnim dobročinstvima i brojnim donacijama.

Raičević je zahvalio Brčvaku za pokazanu solidarnost i humanost u vremenu borbe protiv COVID-19, kao i za mnoštvo dobrih djela koja su pomogla institucijama da adekvatno odgovore ovom javnozdravstvenom riziku, a građanima pružila podršku i ohrabrenje.

“Vaša posvećenost čovjekoljublju i oporavku zemlje i grada kroz brojne vrijedne donacije Baru i Crnoj Gori dala je nemjerljiv doprinos odgovoru čitavog društva u ovoj neočekivanoj situaciji, i pružila ohrabrenje i motiv građanima da istraju, i da osjete da nisu sami u trenutku velike zdravstvene krize u čitavom svijetu”, kazao je Raičević. Brčvak je još jednom istakao zadovoljstvo da pomaže drugima.

Raičević i Brčvak “Mi smo samo dio jednog velikog mozaika - naše zajednice, i u njemu svako od nas ima svoje mjesto. Ja sam zahvalan što sam dio tog mozaika i što smo u prilici da jedni druge podstičemo na dobra djela, radeći tako za dobrobit svih”, kazao je Brčvak.

Na sastanku je razgovarano o pokretanju inicijative za uspostavljanje prijateljstva između Opštine Bar i grada Štajnfurt (Steinfurt) u Njemačkoj, u kojem Brčvak živi i radi, na temelju čega bi se radilo na unapre-

đenju saradnje dva grada.

Brčvak i fondacija “Hemiias” iz Njemačke, čiji je on osnivač, od početka pandemije korona virusa u Crnoj Gori donirali su više od 500.000 eura – novčano, u medicinskoj opremi, respiratorima, paketima pomoći u hrani i higijeni.

Preko NKT-a uputio je barskoj bolnici značajnu donaciju, dok je najugroženije stanovnike preko OO Crvenog krsta pomagao paketima osnovnih životnih namirnica i sredstava za higijenu.

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

crna gora

21

Tivat: Apel zakupaca tezgi na pijaci Komisione robe

Traže oslobađanje plaćanja zakupa tokom korona virusa

Zakupci štandova na pijaci Komisione robe u Tivtu tražili su od Opštine pomoć, tačnije da budu oslobođeni plaćanja prostora tokom epidemije korona virusa, nakon što su iz Pošte Crne Gore, koja gazduje prostorima, odbili njihov zahtjev.

Pijaca Komisione robe, populani buvljak, u skladu sa ublažavanjem mjera i preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela otvoren je 4. maja. Zadovoljni što su se vratili na radna mjesta, zakupci tezgi su kazali da nema velikog interesovanja od kupaca.

“Jako je loše počelo, ali svi se nadamo i očekujemo da će biti bolje”, kazao je predstavnik pijačnih prodavaca i zakupaca štandova, Josip Bašić.

On je naveo da su svi štandovi spremno dočekali otva-

ranje, a zakupci se u potpunosti pridržavaju propisanih mjera koje je donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti.

Bašić ističe da su zakupci, odnosno oni koji su izmirili sve obaveze po osnovu poreza, ostvarili benefite koje je Vlada namijenila za mala i srednja preduzeća i ugrožene djelatnosti.

Međutim, kako zbog korona virusa nisu radili mjesec i po dana, zakupci su tražili da budu oslobođeni plaćanja zakupa za taj period.

Zbog toga su se obratili predsjedniku Opštine, Pošti Crne Gore, koja je vlasnik prostora, kao i Komunalnom d.o.o, koje je, kao zakupac prostora od 2015. godine, zaključio ugovor sa Poštom o zakupu 130 kvadrata za potrebe pijace Komisio-

ne robe i izdalo im u podzakup do početka 2025. godine.

U Komunalnom su to uradili da bi pomogli zakupcima koji nisu pojedinačno mogli da potpišu ugovore.

Iz Komunalnog su potvrdili da su im se tim povodom obraćali zakupci štandova buvljaka i da su kontaktirali Poštu Crne Gore, gdje nisu prihvatili njihov zahtjev.

Predstavnici zakupaca su se nakon toga ponovo obratili predsjedniku Opštine Siniši Kusovcu za pomoć.

“Insistiraćemo da za vrijeme za koje nismo radili zbog COVID-19 da nas oslobode plaćanja prostora pojedinačno, odnosno u ukupnom iznosu”, istakao je Bašić.

Zahtjev za oslobađanje plaćanja nadoknade za mjesec i po dana potpisalo je 13 zakupaca koji se nadaju da

Bašić će im izaći u susret i pozitivno odgovoriti na njihov zahtjev.

“Zakup 130 kvadrata zakupci štandova Pošti Cr-

ne Gore u ukupnom iznosu mjesečno plaćaju 2.639 eura, dok za mjesec i po ta cifra prelazi 3.000 eura”, naglasio je Bašić.

Z.K.

Kompanija Bella Boka nastavlja plovidbu zalivom

Pandemija usporila, ali nije i ugrozila planove i rad

Iz kompanije “Bella Boka” saopštili su da nastavljaju sa projektom i da su, uz velike napore, obezbijedili investicije i za kupovinu novih ekoloških brodova.

Oni poručuju da je svaka drugačija tvrdnja zlonamjerna i neistinita.

“Pandemija korona virusa, koja je pogodila cijeli svijet, uticala je svakako i na naše planove, ali nijednog trenutka nismo razmišljali o prekidu prvog projekta javnog transporta ekološkim brodovima u Crnoj Gori. Virus je samo usporio zacrtane planove za ovu godinu, ali nije ozbiljno ugrozio održivost i budućnost našeg projekta”, navodi se u saopštenju i ističe da su brodovi Gracijana i Eletra spremni za prevoz putnika.

Iz te kompanije tvrde da su spremniji dočekali ovu sezonu, jer su odrađeni kompletni servisi i u velikoj mjeri poboljšane njihove performanse.

Ističu da prate situaciju na domaćoj i međunarodnoj sceni, kao i upute nadležnih institucija u Crnoj Gori i na

promotivna Kampanja TO Tivat

Predstavljaju tradicionalne i lokalne gastro specijalitete

osnovu toga će odlučiti o datumu otvaranja pomorskih linija o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

Iz komapnije su demontavali tvrdnje da su otpustili kompletnu posadu.

“Namjera kompanije nije bila da otpusti nijednog radnika, već im je, zbog pandemije i činjenice da mjesecima nismo mogli raditi, ponuđen aneks ugovora koji je predviđao smanjenje plate dok ne počnemo sa radom, što je dio njih od-

bio da potpiše. Svim radnicima koji su odbili da potpišu aneks isplaćene su pune otpremnine predviđene zakonom”, navode iz kompanije Bella Boka i naglašavaju da je Uprava za inspekcijske poslove potvrdila da su sve uradili u skladu sa zakonom.

“Na zadovoljstvo brojnih mještana i turista jedva čekamo da zajedno nastavimo ‘Đir za čistu Boku’”, zaključuje se u saopštenju kompanije.

Z.K.

Organizacija žena Tivta, u saradnji sa lokalnom Turističkom organizacijom, a pod pokroviteljstvom Opštine organizovala je prošle sedmice tradicionalnu gastro manifestaciju P(i)jat od žućenice, koja je centralni dio Žučenica festa, odnosno Festivala dobroga za sva čula.

Turistička organizacija je istog dana snimila video o pripremanju pite od žućenice i sa receptom ga postavila na društvene mreže. Na taj način započela je kampanja TO Tivta tokom koje će se predstavljati gastro specijaliteti i restorani grada.

“U okviru te kampanje svake nedjelje promovisaće-

mo jedan ugostiteljski objekat iz Tivta sa pripremom nekog lokalnog specijaliteta po kojem je Tivat i prepoznat”, istakla je direktorica TO Tivat Danica Banjević.

Kako u Tivtu ima mnoštvo različitih specijaliteta po kojima turisti pamte grad, iako nisu lokalni, Banjević smatra da ih takođe treba promovisati.

To je jedan od načina da se predstavi gastro ponuda grada koja je i te kako raznovrsna i zanimljiva, a nerijetko gastronomija je i centralni dio turističkog iskustva. U mnogim slučajevima i glavna atrakcija, koja pruža autentičan doživljaj.

Z.K.

22

SVIJET

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

NAJBROJNIJE DEMONSTRACIJE PROTIV RASIZMA I POLICIJSKE B

DESETINE HILJADA LJUD PROTESTOVALO U VAŠI D esetine hiljada demonstranata okupili su se u subotu uveče u Vašingtonu i drugim američkim gradovima pozivajući vlasti da prekinu rasizam i policijsku brutalnost, nakon što su protesti podstaknuti smrću Džordža Flojda u Mineapolisu, za koju je odgovorna policija, ušli u dvanaesti dan.

Okupljanje demonstranata ispred spomenika Abrahamu Linkolnu u Vašingtonu i njihov mimohod do Bijele kuće obilježili su do sada najveće proteste u zemlji od objave video snimka na kome se vidi kako nenaoružanog Afroamerikanca u lisicama guši bijeli policajac klečeći mu na vratu. Demonstranti su se u subotu okupili u brojnim urbanim cetnrima – Njujorku,

Filadelfiji, Čikagu, Los Anđelesu, San Francisku, Sijetlu, Bostonu i Majamiju.

“Imam utisak da na ovaj način postajem dio istorije i dio grupe ljudi koja nastoji da promijeni svijet za dobrobit svih nas”, rekao je Džamilah Muahiman, stanovnik Vašingtona, koji se pridružio demonstracijama kod Bijele kuće. “Ovo je demonstracija onoga što smo naučili u učionici”, kaže Iv Brever koja je

nedavno magistrirala pravo. Profesor Fil Li je odlučio da sa troje djece dođe na proteste jer, kako kaže, vrijednosti koje želi da nauči djecu su “pravda i jednaka zaštita pred zakonom za sve članove društva.” Na putu ka 19. ulici koja vodi do Bijele kuće a koju je gradonačelnica Vašingtona u petak preimenovala u ulicu “Crni životi su bitni”, demonstranti su zastali i klečali četri minuta odajući i na taj način poštu Džordžu Flojdu. Kada su demonstranti, koji su se okupili kod Linkolnovog memorijalnog centra, stigli nadomak Bijele kuće, gužva je postala već pre-

velika da bi se svi našli na platou pa su se oni raširili okolnim ulicama zauzimajući bar još dva bloka. Među demonstrantima okupljenim samo jedan blok od trga ispred Bele kuće, koji je gradonačelnica Vašingtona dan ranije preimenovala u Black Lives Matter Plaza, vladala je gotovo svečana atmosfera. Demonstrantima se pridružila i gradonačelnica, žestoka i glasna kritičarka Trampove reakcije na proteste. Demonstranti su uz glasnu muziku sa zvučnika pjevali “Sweet Caroline” Nil Dajmonda i “Alright” Kendrika Lamara. U protestima su uče-

stvovale cijele porodice, kao i građani svih starosnih grupa. Bilo je mnogo manje policije nego prošle nedelje i njeni pripadnici nisu bili toliko agresivni, čemu u prilog govori i činjenica da su bili odeveni u službene patrolne uniforme i nisu nosili kacige ni neprobojne prsluke. Da se ne bi stvarale gužve organizatori su poveli kolone u marš okolnim ulicama. Demonstranti su se

Protest policajaca u Bafalu

Oko 100 policajaca i vatrogasaca protestovalo je u gradu Bafalu, na sjeveru države Njujork, zbog optužnice koje je protiv dvojice pripadnika policije podignuta nakon napada na starijeg čoveka u tom gradu. Nakon podizanja optužnice, 57 pripadnika interventne jedinice napustilo policiju. Aron Torgalski i Robert Mekeb su se izjanili kao nevini, nakon što je okružni tužilac protiv njih podigao optužnicu zbog guranja starijeg muškarca tokom protesta zbog ubistva Džordža Flojda. “Dvojica policajaca su prekršili zakon. Moj posao je da pravdi privedem one koje su prekršili zakon, kratko i jasno. Čvrsto vjerujem da su prekršili zakon”, rekao je okružni tužilac Džon Flin.

Torgalski i Mekeb su suspendovani odmah poslije incidenta, što je izazvalo pravu pobunu u interventnoj jedinici policije u Bafalu, jer je svih 57 pripadnika dalo otkaz. Snimak ovog incidenta razgnjevio je javnost širom SAD, a kontroverze su dodatno pojačane kada je policija, reagujući na prve optužbe, saopštila da je čovjek sam pao i povrijedio se.

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

BRUTALNOSTI U AMERICI

DI MIRNO INGTONU okupili i u drugim gradovima. Si-En-En je javio da se u Čikagu okupilo najmanje 5.000 ljudi. U Finiksu je šefica policije Džeri Vilijams marširala zajedno sa demontrantima. Rekla im je da policija sluša njihove zahtjeve. Gradonačelnik Sijetla Džeri Drukan je apelovao na demonstrante da se testiraju na koronavirus.

■■NASILJE IZO-

STALO, PROTESTI “MNOGO OPUŠTENIJI”

Subotnji protesti bili su puno ‘opušteniji’ u poređenju s puno žešćim, premda uglavnom mirnim demonstracijama, održanim poslednjih dana. Sedmica je započeta sporadičnim epizodama paljenja, pljačke i vandalizma za šta vlasti i aktivisti uglavnom okrivljuju spoljne uticaje i zločinačke porive. Vlasti su povremeno pribjegavale žestokoj taktici nastojeći da uvedu policijski čas u nekim gradovima, među njima i u Njujorku i Vašingtonu, gdje je policija rastjerivala okupljene demonstrante. No, ti su sukobi samo pojačali fokus protesta na širi način gledanja na događaje čiji su dugoročni cilj dalekosežne reforme kazneno pravnog sistema, kao i odnos prema rasnim manjinama. Intenzitet protesta počeo je da jenjava u srijedu, pošto su vlasti Mineapolisa uhapsile svu četvoricu policajca umiješanih u Flojdovu smrt. Derek Šovin, policajac koji je koljenom gušio Flojda gotovo devet minuta, dok je on više puta rekao da ne može da diše, optužen je za ubistvo. Sa saučesništvo su optuženi još trojica njegovih kolega koji su bili prisutni kada je Šovin ubio Flojda.

Jedno od najvećih iznenađenja je okupljanje između 150 i 200 protestanata u sklopu pokreta ‘Black Lives Matter’ u gradiću Vidor na istoku Teksasa, zloglasnom po dugogodišnjoj povezanosti s Kju Kluks Klanom.

■■NEREDI NA DE-

MONSTRACIJAMA U LONDONU

Za vikend su najavljeni i protesti u gradovima širom svijeta, od Australije do Evrope. U Sidneju i Londonu održani su masoni protesti uprkos zabrani okupljanja zbog koronavirusa. U Londonu je došlo i do nereda u blizini rezidencije britanskog premijera. Policija je poslala jedinice za razbijanje demonstracija koje su postavile kordon. Demonstranti su gađali policiju flašama i kamenicama a jedna policajka pala je sa konja kada je udarila u semafor, javio je Skaj njuz. Policija koja obezbjeđuje kapiju ispred Dauning strita 10 takođe je uzela štitnike i drugu opremu za razbijanje demonstracija. Neredima je prethodio masovan protest koji je počeo ispred zgrade britanskog parlamenta da bi kolona otišla do ambasade SAD u Londonu i na taj način demonstranti izrazili protest protiv rasizma i policijske brutalnosti koja je uzrokovala smrt Džordža Flojda.

SVIJET

23

24

fokus

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

U CENTRU ZA OBUKU VCG TRENUTNO SE OBUČAVA 40

Sve više žena u vo

⌦⌦ Jelena Vađon Đurišić

C

rnogorski mladići i djevojke, njih 40, starosti između 18 i 25 godina, treća su generacija dobrovoljaca koji u Centru za obuku Vojske Crne Gore u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu prolaze tromjesečnu vojnu obuku. Kao i u prethodna dva konkursa interesovanje kandidata je bilo veliko i nadmašilo je planirane potrebe Vojske Crne Gore.

Ministarstvo odbrane Crne Gore raspisalo je ove godine treći oglas za dobrovoljno služenje vojnog roka u trajanju od tri mjeseca za crnogorske državljane i državljanke starosti od 18 do 25 godina. U ovoj generaciji dobrovoljaca, kaže za Dnevne novine komandant Centra za obuku u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu potpukovnik Igor Knežević, trećinu čine djevojke što u poređenju sa prethodne dvije generacije predstavlja trend rasta. Posebno su ponosni, ističe, na izuzetnu motivaciju svih vojnika na dobrovoljnom služenju vojnog roka.

“Ministarstvo odbrane je nakon stvaranja uslova za nastavak vojne obuke za građane Crne Gore koji to žele izvršilo pozivanje treće generacije vojnika na “Dobrovoljno služenje vojnog roka”. Kao i za prethodne dvije generacije interesovanje je bilo veliko i nadmašilo je planirane potrebe”, istakao je za Dnevne novine potpukovnik Knežević.

Dobrovoljno služenje vojnog roka je, objašnjava, mogućnost koja se nudi svakom zdravom i sposobnom crnogorskom građaninu koji je starosti između 18 i 25 godina uz

Detalj sa obuke

uslov da ne postoje bezbjednosne smetnje za prijem u službu u Vojsku Crne Gore. Tačni uslovi kao i način prijavljivanja, dodaje, detaljno se opisuju u javnim oglasima koje raspisuje Ministarstvo odbrane.

“Da bi neko došao na vojnu obuku kao vojnik na Dobrovoljnom služenju vojnog roka potrebno je da zadovolji određene uslove navedene u javnom oglasu”, kazao je Knežević.

Nikakvih drugih, ističe, uslovljavanja nema.

■■ OVE GODINE TREĆI-

NA DOBROVOLJACA DJEVOJKE

“U stroju ove generacije vojnika na dobrovoljnom služenju vojnog r o ka j e d nu trećinu čine djevojke što u poređenju nilovgradu trenutno sa prethodne se nalazi 40 dvije generacije pokazuje dobrovoljaca. trend rasta”, na“Dobrovoljpotpukovnik no služenje vojglašava Knežević.

Knežević Na tromjesečnoj nog roka definisano obuci u Centru za obuje Pravilnikom o dobroku Vojske Crne Gore u Da- voljnom služenju vojnog roka i

Detalj sa obuke u ovom trenutku obuka traje tri mjeseca. Sastoji se iz četiri faze obučavanja”, rekao je Knežević.

Prve tri faze obučavanja, pojašnjava, usmjerene su na osnovnu obuku vojnika, dok je četvrta osposobljavanje za konkretnu dužnost.

“U najkraćem, tokom ova tri mjeseca vojnici nauče da koriste naoružanje i opremu vojnika pješadije u taktičkim situacijama približno borbenim.

Tokom tri mjeseca obuke imaju ukupno osam gađanja danju i noću iz automatske puške i poluautomatskog pištolja, kao i tri gađanja ručnom bom-

bom. Takođe imaju i dvije vježbe sa bojnim minsko-eksplozivnim sredstvima”, precizirao je Knežević.

Sve ovo, ističe, obuku čini dinamičnom i interesantnom.

■■ Najveći izazov

prilagođavanje

“Najveći izazov vojnicima svakako predstavlja prva faza vojnog roka. Ova faza se popularno naziva i period prilagođavanja i traje svega sedam dana. Cilj ove faze je postepeno prilagođavanje vojnika vojničkom načinu života i sadrži ad-

102

vojnika do sada su prošla obuku kao dobrovoljci u Centru za obuku u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

fokus

25

DOBROVOLJACA NA SLUŽENJU VOJNOG ROKA

ojničkoj uniformi ministrativno-tehničke sadržaje, formiranje vojnih kolektiva, zaduživanje naoružanja i vojne opreme ali i provjeru nivoa fizičke sposobnosti, određivanje intenziteta opterećenja i izrada planiranje podizanja fizičke pripremljenosti”, objašnjava Knežević.

U Centru za obuku Vojske Crne Gore, ističe, posebno su ponosni na izuzetnu motivaciju svih vojnika koji se odluče za dobrovoljno služenje vojnog roka.

“Svima njima će boravak u Vojsci Crne Gore zasigurno biti životno iskustvo kojeg će se nadam se rado sjećati bez obzira na sve izazove kojih nesumnjivo ima tokom tri mjeseca obuke”, zaključio je Knežević.

Tokom tromjesečne obuke dobrovoljci primaju novčanu naknadu od 275 eura, a nakon obuke stupaju u rezervni sastav Vojske Crne Gore i imaju prioritet prilikom zapošljavanja.

■■ LJUBAV PREMA OTADŽBINI

Vojnici na dobrovoljnom služenju Radomir Gagović i Ivana Marković

Peti Ljetnji vojni kamp za mlade od 21. juna Ministarstvo odbrane će od 21. juna do 6. jula organizovati peti Ljetnji vojni kamp za mlade. Oko 50 srednjoškolaca imaće priliku da na dvije nedjelje obuku uniformu, da kroz razne aktivnosti i druženje razviju osjećaj solidarnosti, drugarstva, a istovremeno stiču znanja o ulozi i značaju Vojske Crne Gore. Predviđena je sanitetska i obuka u topografiji, a instruktori će učiti mlade kako da prežive u prirodi, hraneći se isključivo onim što mogu da nađu u divljini. Osim toga,

biće i obuka u alpinizmu, rukovanje sredstvima veze, brojne druge vojne, sportske i kulturne aktivnosti. Ništa manje važnije od vještina je činjenica da će se osamostaliti, povezati sa vršnjacima iz cijele Crne Gore i steći nova prijateljstva.

Učešće na Kampu je, naravno, besplatno, a aktivnosti su planirane širom naše zemlje, od sjevera do primorja. Pripadnici Vojske Crne Gore će danonoćno biti uz učesnike kampa i brinuti o njihovoj bezbjednosti i potrebama.

Ipak, ono zbog čega se mladi ljudi odlučuju na dobrovoljno služenje vojnog roka je, kažu sagovornici Dnevnih novina razvodnica Ivana Marković i vojnik Radomir Gagović, ljubav prema državi, patriotizam i želja da se oprobaju u nečem novom.

Iako je na drugoj godini Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore 21-godišnja razvodnica na dobrovoljnom služenju vojnog roka u Prvom podcentru Centra za obuku u Danilovgradu Ivana Marković kaže da joj je uvijek bila želja da obuče uniformu i služi narodu.

“Jedan od glavnih motiva je bio moj otac koji je u službi Vojske Crne Gore preko 20 godina i želja da se nastavi porodična tradicija. Biti pripadnik Vojske Crne Gore je prava čast i privilegija”, ističe Ivana.

Obuka je, kaže, iz dana u dan sve teža i uzbudljivija.

“Ovdje je svaki dan novi izazov. Nikad ne znamo šta nas sljedeće čeka, obučavamo se za razne situacije. Znala sam da nije lako biti vojnik, ali sam zadovoljna kako teče obuka”, dodaje Ivana.

Za sada, naglašava, obuka je potpuno ispunila njena očekivanja.

“Smatram da će kako vrijeme bude prolazilo biti sve zanimljivije. Meni su naročito interesantna predavanja iz Vojne istorije i tradicije kod prof.

Martinovića kao i predmet Rukovanje sa ličnim naoružanjem”, rekla je Ivana i predložila svim mladim ljudima koji su zainteresovani za vojsku da dodju i da se oprobaju.

Dobrovoljno služenje vojnog roka je, smatra ona, jedno posebno iskustvo iz koga se može dosta naučiti.

“U vojsci pored rada, reda i discipline stiču se prijateljstva za cijeli život. Ja sam ponosna što „idem stopama“ vojničkog života kako je to moj tata radio i tek danas vidim koliko je biti vojnik plemenit poziv”, kazala je Ivana.

■■ Zadovoljni obukom, očekivanja ispunjena

I njen vršnjak i kolega na obuci iz Nikšića Radomir Gagović nakon obuke planira da karijeru nastavi u Vojsci.

“Otkad znam za sebe želja mi je bila da postanem vojnik. Smatram da kao mlad čovjek željan izazova imam veliku šansu, da na dobrovoljnom služenju vojnog roka postanem odgovorniji, spremniji i iskusniji čovjek i da ostvarim svoje mladalačke snove”, kaže Radomir i dodaje da možda nakon obuke njegovo buduzanimanje bude profesionalni vojnik.

Prvim vojničkim danima, kaže, i on je veoma zadovoljan.

“Svakog jutra sa ponosom ustajem, spremajući se na nove izazove sa željom da naučim nešto na obuci i da zajedno sa kolegama u stroju izvršavam zadatke koje komandiri postavljaju ispred nas”, kazao je Radomir.

Cio život se, kaže, bavi sportom, a nakon obuke planira da upiše Fakultet za sport i fizičko obrazovanje u Nikšiću.

“Igrao sam fudbal za FK “Sutjesku” i FK “Čelik” tako da mi je omiljeni predmet Fizička obuka kod prof. Branke Vujičić. Kad ste fizički dobro pripremljeni onda van ni Strojeva obuka ne može biti teška”, dodaje Radomir.

Dobrovoljno služenje vojnog roka, za sada je, kaže, premašilo njegova očekivanja.

“Obuka je zahtjevna, što mi i nije posebno teško jer uvijek imam tu komandire i profesore koji će mi pomoći da lakše naučim da rukujem naoružanjem a i da savladam gradivo koje se od mene traži. Znam da je cilj svih nas da obuku realizujemo uspješno i da se sjutra možemo ponositi što smo bili pripadnici treće generacije dobrovoljaca”, ističe Radomir.

Mladim ljudima bi, kako je rekao, preporučio da slijede svoje snove, da prihvataju izazove, a ukoliko žele da vide sebe u vojničkoj opremi dobrovoljno služenje vojnog roka je prava prilika za to.

“Bez obzira na poteškoće uvijek treba stremiti ka svom cilju jer nama mladima svi ciljevi su ostvarivi i dostupni, a nema za mene plemenitijeg cilja nego dati zakletvu i služiti svoj otadžbini”, poručio je Radomir.

Obuka dobrovoljaca traje tri mjeseca

26

kultura

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

KULTURNO-INFORMATIVNI CENTAR “BUDO TOMOVIĆ” OTVARA VRATA ZA POSJETIOCE

Ponovni susret sa publikom nakon tri mjeseca pauze

Nakon višemjesečne pauze, Kulturno-informativni centar “Budo Tomović” počinje, prema preporukama NKT-a i IJZCG, sa redovnim programskim aktivnostima, pa će od danas početi sa radom: Forum mladih pisaca KIC-a, najstariji gradski folklorni ansambl, KIC pop hor i dječji hor Zvjezdice.

Prvi program u KIC-u, nakon korone, biće održan večeras od 19 sati, kada će se izložbom i mini koncertom predstaviti učesnici projekta “Crnogorski umjetnički kružok” NVO-a Zinak, u izložbenom holu ove institucije.

Tokom juna, kako se ističe u saopštenju KIC-a, biće organizovano nekoliko promocija knjiga domaćih autora, izložbe slika i umjetničkih rukotvorina i premijeru dokumentrnog filma Filipa Rašovića “Primjeri - Fundina”.

“Uz to, povodom Svjetskog Dana muzike - 21. juna biće održan koncert mladih virtuoza, učesnika KIC-ovog ciklusa “Mladi talenti”: Luke Perazića, Sima Šiševića, Koste Popovića, Vladane Perović, Viktora Hutera, Sarija Šaćirija, Petra Popovića, Miljana Stanišića, Miloša Pavićevića i drugih”, ističu iz KIC-a.

Preusmjereno 160.000 eura iz budžeta Tokom prethodnog perioda, uz sugestiju Glavnog grada i Sekretarijata za kulturu, a zbog Covida19, kako navode iz ove ustanove, preusmjereno je oko 160.000 eura iz budže-

ta KIC-a, inače planiranog za drugi i treći kvartal.

“Samim tim, ove godine, uz ostalo, neće biti najavljene rekonstrukcije velike sale KIC-a. Naglasimo da usko-

ro uz podršku Glavnog grada, počinju radovi na postavljanju hidroizolacije na krovnoj ploči terase KIC-a, u vrijednosti oko 40.000 eura”, navodi se u saopštenju.

Poštujući mjere NKT-a i IJZCG, u cilju sprječavanja širenja koronavirusa, od 16. marta do kraja maja, u KICu je otkazano oko 40 planiranih i pripremljenih programa. Među njima su treći

KIC-ov Festival crnogorske narodne pjesme “Stare note - novi zvuci”, koncerte dva svjetska virtuoza - Edina Karamazova i Dejana Gavrića, ali i nastup koncerte popularnog Trija Miško Plavi u kojem

su i Vasil Hadžimanov klavir/klavijature i Srđan Dunkić (bubanj). Otkazan je muzičko - plesni spektakl “Sunce Anadolije” iz Ankare, peto izdanje regionalnog književnog festivala Literitorija, tra-

BERLINSKI INTERFILM POZIVA FILMADŽIJE

Prijave za festival kratkog filma traju do 14. juna Međunarodni festival kratkog filma Interfilm Berlin poziva sve zainteresovane autore i producente da prijave kratkometražne filmove za 36. izdanje festivala.

Interfilm Berlin osnovan je 1982. godine, a nakon dugogodišnjeg iskustva okupio je brojne svjetske filmske profesionalce koji iz godine u godinu jačaju i povezuju sve veću zajednicu kreativaca okupljenih oko produkcije i distribucije kratkog filma. To je drugi po redu najstariji filmski festival u Njemačkoj i jedan od najznačajnijih nakon Berlinala. Među osnovnim ciljevima festivala Interfilm Berlin je pronalaženje novih talena-

ta, kreativnih filmskih producenata i autora, koje će umrežiti, internacionalno predstaviti i omogućiti kulturnu razmjenu i razmjenu ideja u ovoj oblasti.

Festival nudi brojne liveaction filmove, animaciju, filmove za djecu, dokumentarni i igrani film, a sve u kratkometražnoj formi.

Rok za podnošenje prijava je 14. jun 2020. godine.

U okviru Interfilm Berlin festivala biće organizovan i Script Pitch 2020 – takmičenje za najbolji pitch scenarija za kratki film.

Rok za podnošenje prijava za ovaj dio programa je 17. jul 2020. godine.

M.Rog.

dicionalno obilježavanje Svjetskog dana poezije, kao i manifestacije Mjesec poštovanja džeza. Kada je riječ o majskom repertoru, otkazana su dva koncerta sevdah umjetnika Boža Vreća, ali i Festival stand up komedije OPUČ, ali i brojne godišnje koncerte podgoričkih srednjih škola, umjetničkih škola i klubova.

Nakon prvog talasa popuštanja mjera NKT-a, podržan je projekat nove multimedijalne platforme za generisanje umjetničkih ideja “Platform 081”, u okviru kojeg je na krovu KIC-a nastupio DJ i producent Ognjen Vuković AudioStorm. Takođe, KIC pop hor je uspješno snimio numere: “Za milion godina”, “Uz maršala Tita” i crnogorsku himnu “Oj svijetla majska zoro”, dok su članovi Foruma mladih pisaca KIC-a u okviru Memoranduma o saradnji potpisanog sa Savezom slijepih Crne Gore (SSCG) krenuli sa realizacijom projekta SSCG “Audio poezija”.

Svečana akademija povodom 55. rođendana ove ustanove i godišnji koncert folkloraša biće organizovan u okviru DEUS-a, zaključuju iz KICa. M.Rog.

Novi Benksijev rad posvećen Džordžu Flojdu

Popularni umjetnik Benksi objavio je na Instagramu djelo inspirisano smrću Džordža Flojda. Na djelu koje je objavio daje se počast anonimnoj osobi, simbolično crnoj sjenci, dok pored rama slike svijeća pali američku zastavu. Njegova objava, koja uz ovo djelo sadrži i snažnu poruku, u svega dva dana skupila je dva miliona lajkova.

“U početku sam mislio da bih trebao samo ćutati i slušati crnce o ovom pitanju. Ali zašto bih to uradio? To nije njihov problem. Moj je. Kao izlomljena cijev koja je pre-

plavila stan ljudi koji žive dolje. Ovaj neispravan sistem čini njihov život bijednim, ali nije njihov posao da ga riješe. Ne mogu – niko ih neće pustiti u stan gore”, napisao

je umjetnik.

Objavu je završio riječima da ukoliko bijelci ovaj problem ne riješe, “neko će morati da se popne gore i da im otvori vrata”.

R.K.

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

KULTURA

27

BORIS LIJEŠEVIĆ O RADU NA KOMADU “ČITAČ” U BDP U

SUOČAVANJEM SA KRIVICOM DOSTIŽEMO ZRELOST

N

aš istaknuti pozorišni reditelj Boris Liješević trenutno radi na adaptaciji romana “Čitač” po djelu Bernharda Šlinka u Beogradskom dramskom pozorištu.

Ovaj komad bavi se temama zločina i zločinca, pitanjem da li ih je moguće razumjeti i osuditi istovremeno.

A kako kaže Liješević u razgovoru za Tanjug, rediteljski čita ovaj roman kroz percepciju doživljaja zločina u sopstvenom društvu i događaja iz ratova devedesetih.

“Pripadam generaciji koja je stasala neposredno posle ratova i počela da putuje i susreće se sa vršnjacima i kolegama sa drugih strana.

U tim susretima sam pronalazio ljude koji su doživjeli velike nesreće i patnje između 1991. i 1995. godine.

Dešavalo se da zanijemim pred nekim svjedočanstvima. A onda u okruženju naiđem na osudu zbog empatije i pijeteta koji imam prema strahotama koje su preživeli npr. moje kolege u Sarajevu”, kaže Liješević.

Osuda je obično glasila, kako kaže, zašto nema istu empatiju prema našim ljudima koji su propatili u ratovima i bezbrojnim pogromima, zašto o tome ne govori u predstavama, u intervjuima.

■ EMPATIJA I TUGA “Imam i empatiju i tugu i boli me duša i srce. Međutim i dalje ne znam kako da se nosim sa činjenicom da su moji sunarodnici činili veli-

ko zlo drugima. To mi budi osjećanja krivice, odgovornosti, ali i bijesa. Zato valjda i radim komade sa tom tematikom”, kaže reditelj.

Na pitanje na koji način tretira zločin i zločinca, da li je moguće i razumjeti i osuditi, kao i zašto su te teme i dalje tabu, citira rečenicu iz dramatizacije “Čitača” Fedora Šilija: “Suočavanjem sa krivicom dostižemo zrelost” i skreće pažnju na dileme glavnog junaka koga filozofija raščišćavanja prošlosti napušta pred kompleksnošću situacije.

“Na optuženičkoj klupi nalazi ženu sa kojom je kao tinejdžer bio u velikoj ljubavi i ne može da joj sudi jer je u njoj prvo prepoznao ljudsko biće, pa tek onda zločinca. I tako je nehotice postao upleten u krivicu”, objašnja-

va reditelj. Kaže da prepoznaje u tome i našu situaciju i pitanje - kako se postaviti pred mrljama i zločinima svog naroda ako poznaješ cijeli kontekst - ako samo osuđuješ onda ne razumiješ, ako samo razumiješ onda zatvaraš oči pred zločinima. Da li je moguće i razumjeti i osuditi? I ono što smo uradili i što nismo uradili, smatra, sve je to dio naših života koji moramo prihvatiti, suočiti se sa istinom o sebi i prihvatiti odgovornost.

■ DAH GASNIH KOMORA

Liješevićeva predstava “Upotreba čoveka”, rađena po romanu Aleksandra Tišme, otvoriće festival u Budvi ovog ljeta, a na pitanje da li su se teme kojima se u nje-

mu bavi – porast netrpeljivosti usljed socijalnih, rasnih i ekonomskih različitosti, sada u toku epidemije pokazale aktuelnije nego ikad, odgovara potvrdno.

Kaže da je pandemija antisemitizma ostavila “milione mrtvih i nije se nikada ugasila”, te ističe da je rasna netrpeljivost podstiče.

“Treba da nam je stalno pred očima do čega dovodi mržnja i poigravanje sa opasnim idejama, a zlo je slatko, nadahnjujuće, odjekuje slobodom, patriotizmom, ljudskom srećom – a tako kreću ratovi. Kad god u svijetu koketira sa fašizmom, ili širi mržnju i netrpeljivost prema nekom narodu, osjeća se dah gasnih komora. A mržnja ga potpiruje. Holokaust je najveće zlo koje je ikad zadesilo naše pamćenje”, podsjeća reditelj.

■ STAKLENE NOGE

MODERNOG DOBA

Liješević ističe da je suočavanje sa krivicom katarzično i prosvećujuće i donosi veliko olakšanje - u tome je istinska snaga i veličina.

Prema njegovom mišljenju, pandemija korona virusa je ukazala na fragilnost čitavog čovječanstva, “a i nas samih koji smo se tako predano oslonili na staklene noge moderne civilazacije”.

“Svom težinom. Nismo ni sanjali da nešto može da uzdrma svjetske industrije, proizvodnje, promet, trgovinu, svakodnevicu. Da rafovi opet mogu da budu prazni, da ćemo spremati zalihe... A onda dođe najsićuš-

niji predstavnik prirode i sve sruši. I pokaže kako je sve u svijetu nestalno i nesigurno. I kako cijela planeta visi o nekim tankim nitima”, smatra reditelj.

■ “LORENCAČO” NA TAŠMAJDANU

Liješević se i u predstavi “Lorencačo”, koja će se naći uskoro na ljetnjoj sceni stadiona Tašmajdan, bavi kritikom društva i sistema sa uvjerenjem o nepromjenjivosti nepravde i bezakonja, a na pitanje da li je zadatak pozorišta da ponudi neki izlaz, reditelj kaže da je teatar sam po sebi optimizam, susret glumca i gledaoca oko nekog pisca i sadržaja. “Šta je bolje i veće od toga? Puno gledalište zainteresovanih ljudi za ono što će grupa glumaca izvoditi na pozornici, zar nije to i nada i optimizam i izlaz”, pita Liješević.

On dodaje da se treba ostaviti poetike socrealizma - da priča treba da nosi narativnu pouku.

“Pažnja sa kojom publika prati dešavanja na sceni, aplaudira glumcima, oni se poklanjaju u tom trenutku obostrane radosti, to je značajnije od izlaza koji dođe kroz tekst”, kaže Liješević i pita gde je nada u Ilijadi, grčkim tragedijama, Šekspiru?

“Na Tašmajdan će publika doći da gleda komad Alfreda de Misea, pa ako prepoznaju i današnje vrijeme i nešto dožive i pokrene se neki misaoni i asocijativni proces? Zar to nije stvar za optimizam?”, zaključuje reditelj.

R.K.

28

DRUGI PIŠU

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju ( „Sl.list CG“ br.1/11) Stečajni upravnik A.D. „GORICA „ u stečaju iz Podgorice objavljuje , o prodaji

OGLAS

imovine stečajnog dužnika A.D. GORICA“ u stečaju iz Podgorice JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA PREDMET PRODAJE: I.Nepokretnosti označene na katastarskoj parceli br.4068/1, upisane u LN br.6645; KO Podgorica III, potez Ulica IV jul, i to:zemljište uz zgrade površine 2674 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 145 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 6m,2 potpuno devastirana, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 344 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta povrišne 49 m2, potpuno devastirana; sve ukupno 3301 m2 zemlišta.

Poslovna zgrada u privredi, površine 83 m2, upisana pod rednim brojem 4. u LN br.6645 KO Podgorica III na kat. parceli br.4068/1 ne prodaje se.

Prodavac i firma doo“Bast-Plastik“ –Nikšć zadržavaju pravo prolaza.

Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje.

Eventualna razlika u kvadraturi označene na katasrarskoj parceli br.4068/1, upisane u LN br.6645;KO Podgorica III, koje su predmet prodaje i nađene na terenu prodaju se na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu reklamaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 300.000,oo evra, tristahiljada evra.

II. Nepokretnosti upisane u LN br.708; KO Maine, Bečići, potez Prdačevina, Opština Budva i to: a). Zemljište označeno na kat.parceli br.4196/3 ukupne površine, 4.688 m2. b) Zgrade u ugostiteljstvu- 20 objekata po 52 m2 na kat. parceli 4196/3.

Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 350.000,oo evra, tristapedesethiljada.

III.Nepokretnosti upisane u LN br.196; KO Podgorica I. kod hotela „Podgorica“ u Podgorici, i to: Zemljište označeno na kat. paceli br.1271/1.površine 1300.m2.;na kat.parceli br. 1271/3. površine 195.m2; sve ukupno površine 1795 m2. Ponude se podnose za kupovinu obje parcela zajedno.

Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja n iznosi 120.000,oo evra, stodvadesethilajda evra.

USLOVI i POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.275/11 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 06.06.2020 godine na pisarnici Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE A.D.“ GORICA“ u stečaju iz Podgorice „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“.

Ponude koje ne pristignu na pisarnici Privrednog suda C G do 06.06.2020 g. neće se razmatrati.

Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 06.06.2020g. u 09,oo sati u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 30.

Ponude se podnose pojedinačno za svaku nepokretnost saglasno oglasu.

Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 06.06.2020 godine na žiro račun prodavca br.550-12989-13 Podgoričke banke u Podgorici.

Prijava ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 06.06.2020 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu.

Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda.

Upravnik, može za kupca proglasiti ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu.

Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji.

Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude.

Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude za kupovinu predmetne nepokretnosti zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa i u istom roku izvrši uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene na žiro račun prodavca.

Ukoliko kupac u predviđenom roku ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi ili ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita . Upravnik ima pravo da zaključi ugovor sa sledećim ponuđačem čija je ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene.

Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac.

Imovina, zemljište i objekti, se prodaje u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu.

Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta i objekata upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon +382 69 026 812.

Podgorica ,06.06. 2019 g.

Stečajni upravnik,

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

RADIKALNI LJEVIČARI KOJI BI USKORO MO

ŠTA JE ZAPRAV ANTIFA, POKRE KOJI DONALD TRAMP PREZIRE

“Sjedinjene Američke države proglasiće Antifu terorističkom organizacijom”, objavio je američki predsednik Donald Tramp prije desetak dana na Tviteru.

Tramp, ali i mnogi drugi američki zvaničnici, uključujući šefa FBI-a Kristofera Vreja, tvrdi da upravo ovaj radikalno lijevi pokret dijelom stoji iza nasilja i nereda koji su proizašli iz protesta zbog brutalnog policijskog ubistva Afroamerikanca Džrodža Flojda u Mineapolisu. Od Trampove prijetnje proglašenjem Antifa terorističkom organizacijom, što pravni stručnjaci uglavnom smatraju neozbiljnim i zakonski nesprovodivim, termin Antifa došao je i do hrvatske obale – do makarske rivijere, čije je ljepote Hloverka Novak Srzić hvalila na Facebooku “uprkos antifa haosima i virusima”, iako je pritom zamijenila Makarsku i Mozambik, prenosi Index.

■ PORIJEKLO IMENA ANTIFA

Ime Antifa je, naravno, skraćena verzija termina antifašizam, odnosno antifašisti. Ovaj pokret odnosno supkultura – ili, preciznije, kontrakultura – prisutan je u zapadnoj Evropi, a zatim i u SAD-u još od sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Savremeni antifašistički pokret pojavio se paralelno s pojavom savremenog neonacističkog pokreta u Evropi i Sjevernoj Americi, prije svega u obliku supkulture takozvanih skinhedsa, odnosno njihovog neonaci-

stičkog krila. Ali Antifa svoje korijene vuče, naravno, iz originalnog antifašističkog pokreta, koji se na ulicama Njemačke, Italije i drugih država borio protiv originalnih nacista i fašista dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka. S izbijanjem Drugog svjetskog rata, ovi antifašisti, dobrim dijelom, ali ne isključivo komunisti, pokrenuli su oružanu partizansku borbu širom okupirane Evrope. Kakve veze s istorijskim antifašistima imaju mladići i djevojke koji se od glave do pete odjeveni u crno pojavljuju na američkim ulicama, s palicama, čak i kacigama i štitovima, bacaju molotovljeve koktele, cigle i petarde, tuku se s policijom i desničarima, razbijaju izloge i pale zgrade i automobile – pone-

kad policijske i korporativne, ali ponekad i one običnih građana i malih privrednika?

■ PREKLAPANJE S

ANARHISTIMA I CRNIM BLOKOM

Prema ubjeđenjima pokreta Antifa, oni se danas bore protiv fašizma, baš kao što su to radili partizani i lijevi radikali prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata. A svojim taktikama i ciljevima uveliko izviru iz jednog drugog, šireg pokreta – onog anarhističkog i antiglobalističkog koji je prije dvadesetak godina stupio na scenu nasilnim protestima protiv samita klubova G7 i G20, Svetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetskog

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

DRUGI PIŠU

29

OGLI DA BUDU PROGLAŠENI TERORISTIČKOM ORGANIZACIJOM U AMERICI

VO ET

E ekonomskog foruma u švajcarskom Davosu, izmeđuu ostalih.

Baš kao i oni, i Antifa se protivi fašizmu, nacionalizmu, rasizmu, seksizmu, homofobiji, kao i kapitalizmu, društvenoj nejednakosti i uništavanju okoline radi profita. Štaviše, anarhistički Crni blok, koji je posebnu pažnju privukao neredima tokom samita G20 u Hamburgu 2017, izgledom i taktikama gotovo je identičan Antifi, a vjerovatno su i njihovi pripadnici dobrim dijelom isti. Iste te godine i Antifa je svojim nasilnim protestima privukla pažnju u Americi. Činjenica da je 2017. bila i prva godina Trumpovog mandata, naravno, nije slučajna, baš kao što nije slučajno da je takozvana alternativna desnica (alt-right), koja često

koketira s neonacizmom, doživjela nevjerovatan uzlet za vrijeme predizborne kampanje 2016. i nakon izbora.

■ OBRAČUNI SA

DESNIČARIMA

Godina 2017. će ostati zapamćena po nekoliko dramatičnih obračuna Antife i alt-righta: obračun zbog predavanja desničarskog provokatora i miljenika alt-righta Majloa Janopulosa na Berkliju, koje je na kraju otkazano (sukob je imao reprizu u aprilu), i zbog marša alt-righta, odnosno neonacista i srodnih desnih ekstremista, u avgustu u Šarlotsvilu, u Južnoj Karolini, gdje je sukob s Antifom i drugim lijevim protivmitingašima eskalirao zabijanjem ekstremnog desničara automobilom u njih. Iste godine je iznenadni napad maskiranog pripadnika Antife na jednog od predvodnika alt-righta i bjelačkog nacionalistu Ričarda Spensera postao svojevrstan mem nazvan “udari nacistu”. Pokrenuo je i široku raspravu oko toga je li pribjegavanje nasilju legitimno sredstvo borbe protiv nacista i desnih ekstremista. Za pripadnike Antife dileme nema. Nasilnu borbu protiv fašista i onih koje tako doživljavaju, ali i policije i drugih predstavnika “struktura moći”, Antifa tumači kao svojevrsnu samoodbranu. “Argument je da je militantni antifašizam inherentno samoodbrana zbog istorijski dokumentovanog nasilja koje fašisti vrše, posebno prema

marginalizovanim ljudima”, navodi Mark Brej, profesor povijesti na Univerzitetu Radžers i autor knjige “Antifa: Antifašistički priručnik”, za Njujork tajms.

■ NASILJE KAO

SAMOODBRANA

Doduše, mnogi pripadnici Antife rastežu pojam antifašističke samoodbrane i na uskraćivanje platforme, takozvano deplatformisanje, intelektualcima i organizacijama čije poruke smatraju opasnima za obespravljene i diskriminisane manjine. U svojoj ekstremnoj verziji rezultira brutalnim napadima na novinare, autore i aktiviste s kojima se ne slažu. A takvo rastegnuto shvatanje antifašizma neminovno dolazi u konflikt s načelima slobode izražavanja, organizovanja i okupljanja na kojima počiva liberalna demokratija. Ali u tome

i jeste problem, smatraju kritičari ovog radikalnog pokreta, a podseća Index.hr – Antifa ne vjeruje u liberalnu demokratiju, već želi da zamjeni postojeći ekonomsko-politički sistem radikalnom alternativom – komunizmom ili anarhijom. “Oni su samodeklarisani revolucionari. Oni ne osjećaju odanost prema liberalnoj demokratiji, za koju vjeruju da marginalizuje zajednice koje oni brane. Oni su anarhisti i komunisti i kao takvi su daleko izvan konzervativno-liberalnog spektra”, objašnjava Brej za portal Vox. Ali u isto vrijeme teško je precizno govoriti o ciljevima i metodama Antife, kao i o njenoj umješanosti u trenutne nerede u SAD-u, iz istog razloga iz kojeg ne znamo ni koliko je ovaj pokret snažan – ne postoji jedinstvena organizacija ni vođe. Antifa je skup neformalnih, autonomnih lokalnih ćelija bez vođa i hijerar-

hije. Ipak, kako piše Vašington Post, i u svojim najvećim akcijama uspeli su da okupe tek nekoliko stotina pripadnika iz cijele zemlje. Takođe, očigledno je da su im najsnažnija uporišta Kalifornija i Oregon. Brej takođe smatra da je Antifa kao pokret premalen i preslabo organizovan da bi mogao da predvodi aktuelne proteste. Dobar dio njihovih aktivnosti, baš kao i kod ekstremne desnice, koncentrisan je na internet. Tamo prate aktivnosti svojih ideoloških protivnika i pokušavaju da razotkriju ekstremne desničare, pri čemu često objavljuju i njihove lične podatke. Ali, čini se da barem neki među njima vide proteste kao priliku za nasilan obračun sa sistemom kojem se protive. Takve nasilne metode onda postaju temelj za izjednačavanje krajnje levice ili desnice. Da li je takvo izjednačavanje opravdano ili ne, ostaje nešto oko čega će se neistomišljenici teško složiti. Ali, dobro je u tom kontekstu imati na umu i konkretne podatke, na primjer one o terorističkim i ekstremističkim napadima u SAD-u. Prema evidenciji Univerziteta u Merilendu, od 2010. do 2016. 53% takvih napada izveli su vjerski ekstremisti.

35% su izveli desničarski ekstremisti, a samo 12% ljevičarski ili zeleni ekstremisti. Stoga je prilično ironično da Tramp i njegove pristalice žele da proglase Antifu terorističkom organizacijom prije nego što to učine s mnogo opasnijim i bolje organizovanim ekstremno desnim organizacijama.

(Nova.rs)

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

BRZO I UKUSNO

Makaroni po sicilijanskoj recepturi Ovo jednostavno jelo sa sosom tipično je za najveće mediteransko ostrvo – Siciliju, a nenadmašno je zbog punog ukusa sočnog paradajza, patlidžana, maslinovog ulja i mirisnih začina.

Sastojci (4 osobe) 400 g makarona 400 g zrelog paradajza ili pelata 300 g patlidžana 4 kašike maslinovog ulja bijeli luk bosiljak peršun so

crni papar mljeveni 1 kašika vegete Priprema Patlidžane operite i narežite na kockice, posolite i ostavite da staje oko pola sata. Paradajz ogulite i, odstranivši im sjemenke, narežite na kockice. Bijeli luk nasjeckajte ili ga zgnječite i kratko prodinstajte na maslinovom ulju. Dodajte oprane i posušene patlidžane pa ih dinstajte oko 5 minuta.

Nakon toga dodajte paradajz, bosiljak, nasjeckani peršun, papar, vegetu i zajedno dinstajte oko 15 minuta.

Makarone skuvajte u slanoj vodi, ocijedite i umiješajte u sos od patlidžana.

Posluživanje Tople makarone na sicilijanski način pospite rendanim parmezanom i poslužite.

Savjet Želite li sos pikantnijeg ukusa, tokom kuvanja dodajte ljutu papriku ili par kapi tabasca.

Mala tajna Kako biste skratili vrijeme pripreme, patlidžane nakon stajanja posušite.

kuvar

31

zabava 32 Dizajnerski projekat “AKKA” Aleksandre Džaković podržan kroz program “KREATIVNA CRNA GORA” PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

Kostimi koji propagiraju slobodu izražavanja

Džaković

U

okviru kampanje “Živimo kulturu”, Ministarstvo kulture nastavlja da predstavlja autore čiji rad je zaslužio podršku na drugom konkursu za kreativne industrije, u sklopu programa “Kreativna Crna Gora”. Dizajnerski projekat “AKKA”, arhitekte iz Budve Aleksandre Džaković, jedan je od trinaest koji su podržani ovog puta.

Specifičnim dizajnom kostima, Džaković daje posebnu vrijednost scenskom nastupu, a savremenim kontekstom i inovativnošću u produkciji omogućava široku upotrebu svim potencijalnim profesionalnim

Kostimi od pinjateksa, materijala napravljenog od lišća ananasa kao nus proizvoda prehrambene industrije

korisnicima. Podrška Ministarstva kulture projektu “AKKA” kroz ovaj konkurs, autorki će omogućiti neophodni start produkcije, kao i jedan dio plasmana proizvoda na lokalno tržište.

Pojašnjavajući nesvakidašnji pristup u dizajnu kostima, Aleksandra Džaković naglašava da projekat AKKA na inovativan i ekološki osviješćen način ispituje odnos tehnologije i tradicije u kulturi odvijevanja.

“Polazeći uvijek od tradicije, bilo da je afirmišemo ili negiramo, preispitujemo konvencionalni način konstrukcije kroja, odnos tijela i odjeće i onaj prostor između”, napominje Džaković.

Dodaje da njeni kostimi nijesu dizajnirani za određenu namjenu, već za određeno raspoloženje.

“Bilo da se nose u pozorištu, na sceni, na ulici ili na žurci, ideja je da ovi kosti-

mi propagiraju slobodu izražavanja, ali i da promovišu kulturnu baštinu”, ističe Džaković.

Za svoju prvu kolekciju Džaković je, kaže, koristila i inovativan materijal.

Raspisan i treći konkurs Ministarstvo kulture raspisalo je nedavno i treći Konkurs za sufinansiranje projekata i programa iz oblasti kreativnih industrija i naučnih istraživanja u skladu sa Akcionim planom programa “Kreativna Crna Gora: Identitet, imidž, promocija” u 2020. godini.

“Imajući u vidu situaciju izazvanu pandemijom korona vi-

rusa, a u okviru mjera podrške oblasti kulture, Ministarstvo kulture ove godine, pored planiranih 100.000 eura, uvećalo je iznos fonda za ovaj konkurs za dodatnih 50.000. Na ovaj način obezbijeđena je veća podrška, a samim tim i održivost ove važne oblasti kulture u aktuelnim okolnostima”, stoji u saopštenju MK.

“To je materijal pinjateks, napravljen od lišća ananasa kao nus proizvoda prehrambene industrije. Takođe, svi modeli iz kolekcije AKKA modifikovani su krojevi klasične narodne nošnje. Digitalno su modifikovani, tako da su prilagođeni laserskom rezanju. Budući da nemaju šavove, ručno se sklapaju”, pojašnjava Džaković.

Njena namjera je da produkciju kostima AKKA radi po zahtjevu.

“Korišćenjem savremenih tehnologija skraćuje se linija proizvodnje, a time se proizvod približava korisniku. Takođe, izbjegava se i negativan uticaj na životnu sredinu”, poručuje Džaković.

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

zabava

33

Moramo preuzeti svoj dio odgovornosti MILE I IVANA KEKIN u političkim vodama

Lijevo-zelena koalicija predvođena platformom Možemo! predstavila je kandidate, a među njima je i Mile Kekin, pjevač grupe Hladno pivo.

Koalicija stranka koju čine Možemo!, Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je naš! i Za grad na predstojeće parlamentarne izbore izaći će u svim izbornim jedinicama.

Mile Kekin rekao je da se priključio toj platformi i koaliciji jer su se dokazali i opravdali njegovo povjerenje kroz ovih nekoliko godina u Gradskoj skupštini.

“Dokazali su se od odbrane Savice do otkrivanja raznih afera oko štandova, na GUP-u. Ljudi su koji imaju moralni kompas i odbranili su ga u poslu u kojem ga je vjerovatno najteže od-

braniti”, istakao je Kekin, čija je žena Ivana Kekin takođe na listi.

Ivana Kekin rekla je da je “dovoljno mlada, ali i dovoljno stara da joj je dosadilo da u opservatorskoj poziciji gleda i komentariše kako je sve lošije”.

“Ja sam dio tog društva i mislim da moram preuzeti svoj dio odgovornosti”, istakla je.

nova numera Gang of Four

Pjesma kao pomen gitaristi Endiju Gilu Slavni britanski bend Gang of Four objavio je pjesmu “Forever Starts Now” i najavio EP pod imenom “Anti Hero”.

U pisanju objavljene pjesme učestvovao je gitarista Endi Gil, koji je preminuo početkom ove godine. Bend je u njegovo ime objavio ovu posthumnu saradnju.

“Uvijek smo vidjeli ne-

Pearl Jam objavili necenzurisanog “Jeremyja”

Opomena o nasilnosti vatrenog oružja Grupa Pearl Jam objavila je necenzurisanu verziju spota za svoju pjesmu “Jeremy”. Bend je to učinio kako bi obilježio nacionalni Dan svjesnosti o nasilnosti vatrenog oružja (National Gun Violence Awareness Day), koji se obilježava 5. juna.

Riječ je o spotu koji je u SAD cenzurisao televizijski cenzorski odbor. Pjesma “Jeremy” objavljena je na debitantskom albumu benda “Ten” iz 1991. godine, a napisao je Edi Veder nakon što je pročitao tekst o Džeremiju Vejdu Deliju, srednjoškol-

cu koji se ubio usred nastave na času engleskog jezika pred cijelim razredom.

Spot je režirao Kris Kufaro i za njega osvojio nekoliko nagrada na MTV Video Music Awardsu 1993. računajući i onu za najbolji spot godine.

što divno u ovoj pjesmi i bili smo uzbuđeni zbog nje”, rekao je frontmen Džon Steri. Frontmen benda Gang of Four je takođe rekao da je pjesma o čovjeku koji voli kontrolu u vezama i koji se osjeća kao heroj kada manipuliše partnera.

“Anti Hero” je završen uz pomoću Gilsove udovice, Ketrin Mejer.

kuvar

ZDRAVO I UKUSNO

34

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

Pečurke u pika Predlažemo nekoliko recepata za pripremu jela sa pečurkama. Počastite sebe braon čorbom, salatom od lisičarki, telećom šniclom sa vrganjima...

Braon čorba

Potrebno je: 200 g šitake pečuraka, šargarepa, glavica crnog luka, veza peršuna, krompir, 1 dl neutralne pavlake, kašika brašna ili gustina, bosiljak, kurkuma, so, biber Sve sastojke dobro usitnite u blenderu (ostavite nekoliko pečuraka isječenih na tanke šnite), pa dinstajte na blagoj vatri. Kada masa pusti tečnost, dodajte kašiku brašna ili gustina i brzim mešanjem spriječite stvaranje grudvica. Kada se sve sjedini, nalijte litar vode i ostavite da se krčka, i po potrebi začinite. Na kraju dodajte pavlaku, a prilikom serviranja u tanjir sipajte i krutone.

Teleće šnicle sa vrganjima

Potrebno je: 500 g telećih šnicli, 50 g sušenih vrganja, 2 šake sušenih vrhova koprive, 4 kašike brašna, 1/2 l domaće supe, 5 kašika ulja, so, biber Posolite i pobiberite šnicle pa ih propržite na ulju, tek da malo porumene s obje strane. Smanjite temperaturu, na svaku šniclu sipajte kašiku brašna, nalijte supu i dodajte pečurke, koje ste prethodno držali u vodi da malo nabubre. Na kraju dodajte koprive, poklopite i ostavite da se krčka oko pola sata.

Po potrebi dodajte još malo supe, a garnirajte grilovanim tikvicama i šargarepom.

Umjesto koprive možete da koristite blitvu ili spanać.

Brza pica

Potrebno je: 200 ml jogurta, 2 kašike maslinovog ulja, 1/2 kg brašna, prašak za pecivo, kašičica soli, paradajz pelat, šunka, kulen, slanina po želji, na-

rendani kačkavalj, pečurke po želji, crne masline, 4 čeri paradajza, origano, svjež bosiljak U dublju posudu sipajte jogurt i ulje. Pomiješajte brašno, so i prašak za pecivo i dodajte tečnim sastojcima, pa sve dobro umutite. Tijesto bi trebalo da je mekše nego što obič-

no bude kada mijesite ono za picu. Veliki pleh od rerne podmažite maslinovim uljem, stavite tijesto na sredinu i razvucite ga rukama do ivica. Odmah filujte paradajz pelatom, nečim suhomesnatim, kačkavaljem, pečurkama, maslinama, čeri paradajzom sječenim na polovine,

origanom i listovima bosiljka. Ubacite picu u rernu zagrijanu na 200 stepeni i pecite petnaestak minuta, odnosno dok ne poprimi svjetlobraon boju a sir se ne rastopi.

Zapečene s povrćem

Potrebno je: 500 g tikvica, 500 g pečuraka po želji, 10 čeri paradajza, 200 ml ki-

35

kuvar

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

antnim jelima Brza pica

Potrebno je: 200 ml jogurta, 2 kašike maslinovog ulja, 1/2 kg brašna, prašak za pecivo, kašičica soli, paradajz pelat, šunka, kulen, slanina po želji, narendani kačkavalj, pečurke po želji, crne masline, 4 čeri paradajza, origano, svjež bosiljak

Salata od lisičarki

sjele pavlake, 50 ml pasiranog paradajza, 3 paprike, 200 ml mlijeka, 3 jajeta, 1/2 glavice crnog luka, so, biber, bosiljak, kari ili đumbir, peršun, maslinovo ulje Tikvice isječene na kolutove pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni, petnaestak minuta. Pečurke

isijecite na tanke listiće i pržite ih na maslinovom ulju, dok ne dobiju tamniju boju. Propržite luk, dodajte mu sjeckanu papriku, pasirani paradajz, so, biber, bosiljak i peršun.

Sve zajedno pržite dok se ne zgusne. U dubljoj posudi umutite jaja, mlijeko i pavlaku. Vatrostalnu

Potrebno je: 300 g pečuraka lisičarki, nekoliko listova celera, 50 listića rukole, majčina dušica, sok od 1 limuna, ulje po želji, so, biber, 2-3 paradajza sječena na kriške Očišćene, oprane i isjeckane lisičarke obarite da omekšaju. Isjeckan celer, so, biber, sok od limuna, majčinu dušicu i rukolu dobro promiješajte i prelijte preko ocijeđenih pečuraka. Izmiješajte, ostavite kratko da odstoje i p o tikvice, poslužite.

sudu premažite maslinovim uljem, pa u nju sipajte pola smjese od paradajza, paprike i pasiranog paradajza, zatim poređajte tikvice, preko sipajte malo smjese od pavlake, jaja i mlijeka, pa ređajte opet

preko sipajte preostalu smjesu od paradajza i pečurke, poređajte čeri paradajz. Na kraju sve zalijte jajima, mlijekom i pavlakom.

Pecite oko sat vremena, u rerni zagrijanoj na 200 stepeni.

Zapečene s povrćem

Potrebno je: 500 g tikvica, 500 g pečuraka po želji, 10 čeri paradajza, 200 ml kisjele pavlake, 50 ml pasiranog paradajza, 3 paprike, 200 ml mlijeka, 3 jajeta, 1/2 glavice crnog luka, so, biber, bosiljak, kari ili đumbir, peršun, maslinovo ulje

kuvar

Lagani obroci

36

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

Trpeza za Rižoto sa morskim plodovima

Pita sa tikvicama i brokolijem

Potrebno je: - 2 šolje pirinča - 500 g morskih plodova - 2 glavice crnog luka - 2 čena bijelog luka - 250 g paradajz sosa - 100 g parmezana - peršun - so, biber Na maslinovom ulju izdinstajte sitno isjeckan crni luk, pa dodajte bijeli i svjež ili osušeni peršun. Promiješajte, dodajte morske plodove i nastavite da dinstate uz povremeno miješanje. Dodajte pirinač (najbolje integralni), paradajz sos, posolite i pobiberite, pa nalijte malo vode.

Na kraju stavite parmezan i servirajte toplo. Pirinač možete da prelijete i čašom bijelog vina umjesto paradajz sosom, i to pred sam kraj dinstanja.

Potrebno je: - šolja pirinča - 3 male glavice brokolija - tikvica srednje veličine - 2 čena bijelog luka - glavica crnog luka - dve kašike ulja - 200 g sitnog sira - šolja mlijeka - so, biber Izblanširajte brokoli kratko u proključaloj vodi, procijedite i ostavite da se ohladi. Tikvice očistite i izrendajte. U tiganju prodinstajte sitno isjeckani bijeli luk na vrelom ulju, ali na umjerenoj temperaturi, kako ne bi zagorjeo, pa dodajte pirinač i tikvice. Miješajte, zatim nalijte dvije šolje vrele vode, promiješajte i kuvajte i dalje na umjerenoj temperaturi, sve dok voda ne ispari.

Isijecite brokoli na sitne komade i stavite ih u veću po-

sudu, zatim sipajte pirinač i tikvice iz tiganja. Promiješajte i dodajte sir, mlijeko, sitno isjeckan crni luk, so i biber. Sipajte smjesu u pleh za pečenje i pecite je na 200 stepeni, u prethodno zagrijanoj rerni do pola sata. Isijecite je na kockice, kao pitu.

Brzi specijalitet sa bundevom

Potrebno je: - šolja pirinča - manja bundeva - glavica crnog luka - 2 čena bijelog luka - 1/2 kašike putera - kašičica mljevenog ili komadić svježeg đumbira - čaša bijelog vina - kari - 1/2 kašičice kurkume - so, biber - suvi biljni začin Prodinstajte na ulju isjeckani crni luk, dodajte zatim bijeli isječen na listiće, pa dodajte

pirinač. Ubacite bundevu koju ste prethodno očistili i isjeckali na kockice. Posolite, pobiberite, sipajte biljni začin, stavite i đumbir (ako je svjež, izrendajte ga), kari i kurkumu, pa

kuvar

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

svaki dan Pileća čorbica Pileća čorbica Potrebno je: - pileći batak bez kostiju - 2 šolje pirinča - glavica crnog luka - 2 šargarepe - komadić celera - 2 kašike brašna - pileća kocka - 1 dl mlijeka - kisjela pavlaka - origano - so, biber Pirinač skuvajte u slanoj vodi. Na ulju izdinstajte sitno isjeckan luk, šargarepu i celer. Kada povrće lijepo

nalijte vinom, a zatim sipajte malo vode. Ostavite da se kuva na srednjoj temperaturi. Pred sam kraj ubacite puter da se istopi i dobro promiješajte. Poslužite toplo.

Predjelo sa tunjevinom Potrebno je: - 2 šolje integralnog

pirinča - konzerva tunjevine - kisjeli krastavčić - paradajz - glavica crnog luka - kašičica peršuna - origano - kašika soka od limuna - šolja soka od paradajza - so, biber Izdinstajte isjeckani luk na malo ulja. Skuvajte pirinač u slanoj vodi i potom ga pomiješajte sa tunjevinom koju ste prethodno ocijedili od ulja, koje treba da sačuvate jer će vam biti potrebno.

Dodajte i sitno isjeckani krastavčić i paradajz, luk, peršun i origano. Posolite, pobiberite, prelijte sokom od limuna i uljem od tunjevine, promiješajte. Na kraju sve prelijte paradajz sokom.

Poslužite kao predjelo ili lagani obrok. Odlično se slaže sa kuvanim jajima.

37

Pita sa tikvicama i brokolijem Potrebno je: - šolja pirinča - 3 male glavice brokolija - tikvica srednje veličine - 2 čena bijelog luka - glavica crnog luka - dve kašike ulja - 200 g sitnog sira - šolja mlijeka - so, biber

omekša, smanjite temperaturu, dodajte sitno isjeckanu piletinu, poklopite i ostavite desetak minuta da se krčka sve vrijeme na srednjoj temperaturi. Dodajte zatim brašno, pa pojačajte temperaturu, nalijte litar tople vode u koju ste razmutili pileću kocku, pirinač i origano. Kada provri, smanjite temperaturu, sipajte mlijeko, umiješajte pavlaku, začinite i servirajte toplo. Čorbu možete da ukrasite komadićima hljeba.

Ćuftice bez mesa

Potrebno je: - šolja pirinča - šolja pire krompira - šargarepa - 2 glavice crnog luka - 2 čena belog luka - kašika iscjekanog peršuna - 4 kašike prezli - so, biber Skuvajte pirinač u slanoj vodi, pa ga pomiješajte sa prethodno skuvanim pire krompirom. U smjesu umiješajte isitnjeni crni i beli luk, peršun i izrendanu šargarepu, posolite i pobiberite po ukusu. Napravite rukama ćufte ili pljeskavice, pa ih uvaljajte u prezle. Pržite ih na vrelom ulju sa obje strane, dok ne porumene, izvadite ih i ostavite da malo odstoje na ubrusu, da bi se višak masnoće skinuo. Ukrasite ih svježim zelenim povrćem ili preko njih narendajte sir.

Brzi specijalitet sa bundevom Potrebno je: - šolja pirinča - manja bundeva - glavica crnog luka - 2 čena bijelog luka - 1/2 kašike putera - kašičica mljevenog ili komadić svježeg đumbira - čaša bijelog vina - kari - 1/2 kašičice kurkume - so, biber - suvi biljni začin

38 DN

ENIGMATIKA SLAVNI JEZERO U ŠPANSKI ŠVEDSKOJ ISTROŠITI GITARIST

GATKE, BAJKE (MN.)

SVRŠENI MATURANT (NJEM.)

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

NAŠA CAR UMJETKOJA ŽIVOTINJA NICA PRIPADA (MN.) LAGATOR MENI PEJOVIĆ

PTICA (LAT.)

FOTO UBOD

NATALIJA ZAKAČITI OD MILJA SE

AMERIČKA GLUMICA (ČARI)

Krokodil dug 6,7 m uhvaćen u Nigeru

BILJKA SPOMENAK NASELJE U SRBIJI KOD OSEČINE RAKETA ZA PODIZANJE KORISNOG TERETA UNUTRA MARKA FRANCUS. AUTOMOBILA

POKOJNA HRVATSKA GLUMICA BEGOVIĆ

PSEĆI LAVEŽ KONJ U PJESMI

ITALIJA UTVARE

PRKOS

NAŠA RIJEKA DOSTA OBORITI

OZNAKA ZA SJEVER

NALIJETANJE

ENGLESKI KOLEDŽ AUDIO VIDEO INTERL. SUPROTNI VEZNIK

SLIKATI, FOTOGRAFISATI GRČKI MATEMATIČAR I FILOZOF PANČEVO

SUSJEDNA SLOVA PUN ČEKINJA

DVA VOKALA

NARAMENICE BIV. BRAZILSKI FUDBALER MARIO

PLANINA U SRBIJI

DN

IZBEZUMITI

VRIJEME (TUR.)

MJESTO U SREMU

DIO GODINE

JAGANJCI

Play sudoku online at:

ŠATOBRIJANOV ROMAN AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

www.sudokukingdom.com AMERIČKA Play sudoku GLUMICA DE KARLO

online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SPLETKARITI, IČIKAVA, KRT, ĐERANI, CANA, ILI, ENDI KOL, NAZE, TEGOVI, PRASKANJA, IJ, ISMET, ANETA, NT, NISKI TON, GVA, T, OTKO, S, EVR, TALAS, ANART, DUNAV, OKANO.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3182

2015-06-30

8

6 7

3

5

1

2 3

9

6

7

1

8

5

1

4 5

7

3

6

7

9

4

Medium level

7

Sudoku puzzle No. 2620 2013-12-15

www.sudokukingdom.com 7 2 4 1 9 6 5 3

8

Zemlja porijekla

4 8 9

7

3

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3185

8

6

9

1

8

5

3

2

7

4

3

5

8

4

2

7

9

6

1

4

3

9

5

8

2

7

1

6

8

6

2

7

4

1

3

5

9

1

7

5

3

6

9

4

8

Puzzle solution:

2

9

1

6

2

7

5

8

4

3

5

8

3

9

1

4

6

2

7

8

2

2

8

3

6

9

2

2

7

3

8

5

1

9

6

1

9

6

7

4

2

8

5

3

8

5

3

6

1

9

4

2

7

6

8

1

2

5

7

3

4

9

2

4

9

8

3

6

7

1

5

7

3

5

4

9

1

6

8

2

9

6

2

1

7

4

5

3

8

5

1

8

9

6

3

2

7

4

3

7

4

5

2

8

9

6

1

5

1 8

3 1

9

1 5 1 7

Medium level

4

2 4 puzzle 7 6 No. 3 2621 8 1 2013-12-16 9 5 Sudoku 4

2015-07-03

6 2

8 3

7

1

6 2

1

6

4

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

39

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #D277AF

B

R

O

O

K

N

A

L

F

U

N

N

E

L

B

A

S

E

R

Y

L

I

K

E

N

E

D

O

N

S

V

O

Y

L

G

N

O

R

W

C

P

O

U

D

J

L

E

A

S

H

E

S

U

O

P

S

T

A

K

E

N

U

R

T

U

R

E

F

I

E

M

U

F

O

R

E

S

T

E

D

I

E

N

L

E

Q

G

V

T

L

A

V

A

N

G

V

V

B

G

S

E

G

P

R

A

O

S

Y

N

E

E

A

L

Y

P

I

E

E

E

L

E

E

I

R

N

S

S

X

Q

S

L

D

A

C

S

K

N

I

T

S

P

U

A

C

I

I

N

T

N

C

I

S

E

A

E

L

N

V

C

L

W

S

T

O

O

H

D

P

E

U

I

O

A

E

G

N

I

H

C

L

U

M

D

V

S

I

N

T

E

G

R

A

L

O

M

F

Forested

Leashes Likened Integral Lisps Invented Loose Lyres Leashes Major Likened Molar Mulching Lisps Naval Newts Loose Nurture LyresNutmeg MajorPassable Pelican Molar

Pique Nurture Resale Rives Nutmeg Socials Passable Speed Spouse Pelican Squads Surveys Pique Taken Resale Tugged Uncle Rives Video Socials Vivid Wrongly

Funnel

Mulching

Spouse

Hockey

Naval

Squads REBUS

Hoots

Newts

Surveys

Baser Brook Baser Cleaver Brook Coining Concerto Cleaver Eases Coining Feverish Flank Concerto Forested Funnel Eases Hockey Feverish Hoots Integral Flank Invented

Taken

HOROSKOP OVAN Imaćete priliku da se odmarate i da uživate u nedjeljnom danu, bez mnogo obaveza. Dopada vam se osoba koja je prilično stidljiva i nesigurna u sebe. Trebaće vam vremena da joj se približite. Posjetite stomatologa.

BIK Dolazi do odlaganja realizacije nekih poslova, ali vikend je i prija vam odmor. Ukoliko ste u braku ili dužoj vezi, imaćete priliku da poboljšate odnos s voljenom osobom. Smanjite unos masne hrane.

BLIZANCI Pred vama je povoljan period za pozajmicu, očekuje vas neki vid finansijskog rješenja koje vam je potrebno. Poradite na komunikaciji s voljenom osobom i na uzajamnom povjerenju. Podložni ste manji upalama, pazite se.

Ukoliko se bavite privatnim poslom, pred vama je dan pun izazova, koje ćete uspjeti da prevaziđete. Prija vam da budete svoji i slobodni, niste spremni za ozbiljnu vezu sada. Problemi s varenjem su mogući.

ŠKORPIJA Očekuje vas kraće poslovno putovanje, koje se može pokazati kao veoma povoljno za vas. Komunikacija s voljenom osobom se popravlja i vraća vam se nada u to da ćete ipak ostati zajedno. Sinusi su vam osjetljivi.

STRIJELAC U nekim situacijama vam nedostaje malo strpljenja kako biste stvari priveli kraju, korigujte to kod sebe. Možete da očekujete dobar i lijep odnos sa osobom koju volite. Slažete se. Današnji dan iskoristite za opuštanje.

Tugged Uncle Video Vivid Wrongly

Speed

Copyright © Puzzle Baron July 1, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

RAK Imate vjeru u sebe i svoje sposobnosti i ništa vam ne pada teško. Niste zabrinuti za budućnost. Ukoliko ste slobodni, očekuje vas zanimljiv susret s nekom osobom koju već poznajete. Unosite više tečnosti, a pogotovo vode.

LAV Potrebno vam je neko vrijeme da se opustite i distancirate od posla, a današnji dan je idealan za to! Nije vam lako da donesete odluku na polu ljubavi, ali nećete pogriješiti ako poslušate svoje srce. Provjerite krvnu sliku.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Stiže liker

VAGA

Možete da se nadate preokretima i promjenama na poslovnom planu. Dolazi vam značajno poboljšanje. Naglo dolazite do emotivnih preokreta i partnera mijenjate brzinom svjetlosti.

Povedite računa o pritisku.

JARAC Mijenjaju se neke stvari koje se tiču vašeg poslovnog okruženja, ali ne i vas lično. Zasad ste mirni na svom radnom mjestu. Možete da očekujete obnovu komunikacije s nekom osobom iz prošlosti. Redovnije vježbajte!

VODOLIJA Važno je da budete spremni da se maksimalno posvetite poslu i da realno sagledate neke stvari iz malo drugačijeg ugla. Potrebno je da se više potrudite ako želite da zadržite partnera pored sebe. Dobro se osjećate.

RIBE Vrijeme je da se suočite sa svojim greškama, da pokažete da ste sazreli i da vas je iskustvo nečemu naučilo. Važno je da pokažete svom partneru razumijevanje i podršku kad mu je to potrebno. Ojačajte svoj imunitet.

40

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem: • veliki izbor umjetničkih slika-veoma povoljno •srebrne perpere,original novac stare Crne Gore ******* Kupujem filateliju okupaciju Crne Gore.

Kontakt telefon 069 / 051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Povoljno!

Tel: 067/898-614 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767

Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući.

Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke.

Tel: 069/678-618 Prodajem imanje 17 ha u Studenca, 30km od Žabljaka. Tel: 069/678-618 Profesor francuskog daje časove osnovcima I srednjoškolcima,kao I latinskog jezika za srednjoškolce. Sve vrste prevoda. Tel: 068/391-168

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Majski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

42

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

TELEKOM 1. CFL BUDUĆNOST I SA DESETORICOM BOLJA

BIVŠI KRALJ SE POKLON

?

DA LI STE ZNALI

Budućnost je vezala 12 utakmica bez poraza u Telekom 1. CFL (11 pobjeda, jeda remi), a Sutjesku je prvi put pod Goricom savladala nakon 6. decembra 2017. i pet utakmica (dva remija, tri poraza). Sa druge strane, OFK Titograd ne u lošem nizu, jer “romantičari” ne znaju za slavlje od 1. decembra 2019. u našem prvenstvu devet utakmica: četiri remija, pet poraza.

Predivan junski dan, konačno nakon dva mjeseca huk po Goricom i vatreni derbi... Ali i derbi koji je još jednom pokazao da je budući (praktično novi) kralj crnogorskog fudbala za klasu bolji od bivšeg. Budućnost je i sa desetoricom (u 28. minutu isključen Petar Grbić) držala čas Sutjesci i sa čistih 2:0 na vrhu otišla na ogromnih “plus 18” u odnosu na velikog rivala iz Nikšića.

“Nije kraj, ali jednu ruku smo stavili na trofej”, rekao je nakon meča trener Budućnosti Mladen Milinković.

A to predivno veče, posebno za navijače Budućnosti, uljepšali su super golovi lidera na tabeli. Panajotis Mora-

MLADEN MILINKOVIĆ, trener Budućnosti Nije kraj, ali jednu ruku smo stavili na trofej. Mislim da smo i sa desetoricom pokazali da smo najbolja ekipa. Ovo je prilika da kažem momcima hvala. Šampionska fešta je već počelo: Slavlje fudbalera i navijača Budućnosti nakon sinoćnjeg meča

LISTA STRIJELACA TROFEJ RADIJA CRNE GORE

9 8

Boban Đorđević (Grbalj, Aktobe), Draško Božović (Budućnost), Velizar Janketić (Rudar)

1. Budućnost

26

20

3

3

55:21 63

2. Sutjeska

26

12

9

5

48:28 45

3. ISKRA

26

11

8

7

32:28 41

4. Zeta

26

9

10

7

26:25 37 30:24 34

5. Podgorica

26

7

13

6

6. Rudar

26

10

4

12 37:47 34

7. OFK Petrovac

26

7

7

12 24:43 28

8. OFK Titograd

26

6

7

13 25:33 25

9. KOM

26

5

9

12 33:41 24

10. GRBALJ

26

3

10 13 20:40 19

-Igor Ivanović (Budućnost), Vule Vujačić (Rudar), Sava Gardašević (Kom), Marko Ćetković, Damir Kojašević, Stefan Nikolić (Sutjeska), Boris Kopitović (Petrovac, Tampines)

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA

6

PLASMAN U BARAŽ

Goran Vujović (Kom), Božo Marković (Sutjeska), Petar Grbić, Panajotis Moraitis (Budućnost), Miloš Kalezić (Petrovac)

KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP DRUGA LIGA

NAREDNO 27. KOLO NA PROGRAMU JE U PETAK 12.

JUNA: OFK Titograd - Zeta, Sutjeska - Grbalj, Iskra Budućnost, Rudar - Petrovac, Podgorica - Kom.

2 0 BUDUĆNOST

SUTJESKA

Moraitis 22’, Raičković 87’

Dragojević Milić Mi. Vučić Adžić Pešukić (55. Stoiljković) Mirković (68. Terzić) Božović Raičković Ivanović (76. Zarubica) Grbić Moraitis (76. Vujačić) Trener: Mladen Milinković

Giljen Šofranac Cicmil Dubljević (85. Bubanja) Ma. Vučić (77. Janjić) Osmajić (54. Marković) Marušić (46. Vuković) Grivić Janković (85. Bubanja) Ćetković Nikolić Trener: Nikola Rakojević

PODGORICA - Stadion: pod Goricom.

Gledalaca: 2.000. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Srđan Jovanović (Bar).

1 1 KOM

RUDAR

Sentoku 62’

Janketić 27’

Ljuljanović Popović Đurković Orlandić Račić Petrović Hot (80’ Radulović) Milović Vujović (46’ Zvrko) Kaluđerović (61’ Vlahović) Mitrović (46’ Sentoku) Trener: Radisav Dragićević

Helić Racković (90+1’ Mrdak) Janketić (84’ Tahirović) Perišić Kašćelan D. Marković Seratlić Ćuković Faria N. Marković Stijepović Trener: Edis Mulalić

PODGORICA - Stadion: FK Kom. Gledalaca: 180. Sudija: Predrag Radovanović. Pomoćnici: Vladan Todorović, Ivan Bogdanović.

43

SPORT

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

OD SUTJESKE 2:0 ZA OGROMNIH PLUS 18

Foto: Nikola Bečanović

NIO KLASI NOVOG

0 0 GRBALJ

OFK TITOGRAD

Popović Kordić Merdović (76’ Đukanović) D. Perović (67’ Denkovski) Đuričković Kartal Zečević (67’ Burzanović) Kovalenko (82’ M. Perović) Simović Vukčević Đalović Trener: Marko Vidojević

Joksimović Bojović (85’ Miličković) Alić Adrović (85’ Merdović) Brnović Banović Muzurović M. Roganović Matanović (70’ Peličić) Mamadu (53’ Škrijelj) Gašević Trener: Zoran Govedarica

RADANOVIĆI - Stadion: Donja Sutvara. Gledalaca: 150. Sudija: Nikola Dabanović. Pomoćnici: Marjan Paunović, Miodrag Brajović.

itis sjajno se snašao u 21. minutu i “spoljnom” matirao Vladana Giljena, a tačka na utakmicu i praktično sezonu nije mogla biti ljepša.

Ponovo se na našim terenima vidio gol sa centra, a ovog puta za magiju je bio zadužen Miloš Raičković tri minuta prije kraja utakmice.

“Mislim da smo i sa desetoricom pokazali da smo najbolja ekipa - ovo je prilika da kažem momcima hvala. Zaista sam ponosan na njih”, dodao je Milinković.

Do kraja šampionata ostalo je još deset rundi, ali čini se da ovako dominantnu Budućnost ove sezone više niko ne može da zaustavi.

Kada su u pitanju ostali mečevi 26. kola, super važnu pobjedu upisao je Petrovac, koji je odigrao utakmicu sezone protiv najprijatnijeg iznenađenja Iskre - Petar Vukčević, Milivoje Raičević, Miloš Kalezić i Andrija Ražnatović potpisali su velikih 4:1 za “neboplave”.

Petrovac tako polako bježi od zone baraža za opstanak, dok OFK Titograd novim remijem (0:0) protiv Grblja nastavlja da komplikuje svoj status.

Priliku da preskoči “romantičare” propustio je Kom, koji je takođe igrao neriješeno -

1 1 ZETA

PODGORICA

I. Vukčević 70’

B. Sekulić 59’

Aković Tuzović Sopo Baošić Sekulić Milojko S. Krstović S. Vukčević (82. Bošnjak) Nijaveđi (88. L. Lambulić) I. Vukčević (82. Mi. Lambulić) Ma. Lambulić (62. Jamoa) Trener: Dejan Roganović

Agović Živković Pajović Đajić Aligrudić Nikolić Božanović (90+2 Vujović) Jovanović (75. Tripković) Suzuki (90+2 Čelebić) Vujnović Sekulić (77. Maraš) Trener: Vojislav Pejović

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 200. Sudija: Nikola Vođević (Podgorica). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Danijel Dević (Bar).

LIGA GOLOVA SA CENTRA

Nakon Balše Sekulića u prošlom kolu, sinoć je za magiju sa centra terena bio zadužen majstor Budućnosti Miloš Raičković, koji je u 87. minutu lobovao Giljena i stavio tačku na utakmicu i prvenstvo. protiv Rudara na Zlatici (1:1).

U “mini-derbiju” u Golubovcima Zeta i Podgorica su podijelili bodove (1:1) - tim sa “DG arene” vodio je golom Balše Sekulića, a bod na “Trešnjici” ostavio je Ivan Vukčević.

Neredna runda Telekom 1.

CFL na programu je u petak.

K.B.

NIKOLA RAKOJEVIĆ, TRENER SUTJESKE Razlika je velika, a Budućnost ju je zaslužila. Mi nismo bili na nivou na mnogo utakmica, a Budućnost igra izvanredno ove sezone.

4 1 PETROVAC

ISKRA

P. Vukčević 22’ (pen), Camaj 37’ Raičević 32’, Kalezić 45’, Ražnatović 63’

Mugoša Medigović Mikijelj Kajević (46’ Milić) Marković Kalezić (61’ Savković) Đurđević (61’ Ilić) P. Vukčević (84’ Vujović) I. Vukčević Raičević (66’ Muharemović) Ražnatović Trener: Nenad Vukčević

Blažić Drinčić (46’ Kumburović) Šahman Jovanović Lakić Milić (84’ Mandić) Rogošić (62’ Vuković) Đurišić (67’ Malešević) Boričić Camaj (67’ Petrović) Jamamoto Trener: Aleksandar Nedović PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Gledalaca: 150. Sudija: Radoje Pajović. Pomoćnici: Veselin Đuranović, Nikola Vujović.

Bokelj preskočio Jedinstvo: Miloš Banićević, kapiten Kotorana

DRUGA LIGA, 24. KOLO PORAZ JEDINSTVA

BORBA ZA BARAŽ SVE DRAMATIČNIJA Dečić je davno odškrinuo vrata Prve lige, a za dva mjesta koja vode u baraž do kraja će voditi žestoka borba između tri tima.

Jedinstvo je juče iznenađujuće u Ulcinju poraženo od posljednjeplasiranog Otrant-Olimpika (1:0, Mehmed Divanović), pa je Bokelj trijumfom nad Ibrom (2:1) preskočio Bjelopoljce na drugoj poziciji. U post korona eri blista i Jezero, koje se sa novih 2:0 (sada protiv Lovćena) na četvrtoj poziciji primaklo Jedinstvu na “minus 1”.

Jučerašnja priča u Kotoru bila je gotova za četrdesetak minuta - Vojin Jeknić je doveo Bokelj u vođstvo, Danin Talović izjednačio, a važna tri boda za tim iz zaliva potpisao je Petar Sekulović u 41. minutu.

S druge strane, Jezero je karakter pokazalo u finišu i golovima Dražena Ajkovića sa penala u 80. i Boža Osmajića u 86. minutu srušilo Lovćen.

Lider Dečić je u sjajnom meču savladao Mornar - 4:2.

SEMAFOR, 24. KOLO: Bokelj - Ibar 2:1 (Jeknić 13, Sekulović 41 - Talović 16), Otrant-Olimpik - Jedinstvo 1:0 (Divanović 76), Lovćen Jezero 0:2 (Ajković pen, 80, Osmajić 86), Drezga - Arsenal 3:1 (Maraš 8, Šaletić 42, Čađenović 46 - Pepić 77), Dečić - Mornar 4:2 (Camaj 20, 90, Mijušković 85, Vuljaj 93 - Bulatović 57, Gazivoda 67).

SLJEDEĆE KOLO (srijeda): Mornar - Bokelj, Arsenal - Dečić, Jezero - Drezga, Jedinstvo - Lovćen, Ibar Otrant-Olimpik.

K.B.

DRUGA LIGA CRNE GORE 1. DEČIĆ

24

14

8

2

49:27

50

2. BOKELJ

24

12

5

7

34:20

41

3. JEDINSTVO

24

10

9

5

29:21

39

4. JEZERO

24

11

5

8

31:24

38

5. IBAR

24

8

8

8

31:31

32

6. DREZGA

24

8

7

9

27:35

31

7. MORNAR

24

6

11

7

23:27

29

8. ARSENAL

24

6

8

10

28:34

26

9. LOVĆEN

24

4

8

12

24:38

20

10. OTRANT O.

24

4

5

15

17:36

17

PLASMAN U TELEKOM 1. CFL BARAŽ ZA TELEKOM 1. CFL TREĆA LIGA

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

44

SPORT

PONEDJELJAK, 8. 12.

6. 2020. ČETVRTAK, 22.

2016.

sport

45

Zaslužio priznanje: Klop i njegovi momciNikola tokomRakojević proslave evropske titule prošlog ljeta

Startnih 11 Zete pred meč sa PSV-om

NOSTALGIJA LEGENDARNE NOSTALGIJA - SJEĆANJE SJEĆANJE NANACRNOGORSKE EKIPE 1987/1988 EKIPE BUDUĆNOST (BUDUĆNOST 1987/1988)

IGRALI SU FUDBAL KAKAV NIKO NIJE ⌦ Bojan Topalović Imala je Budućnost sjajnih generacija, velikih igrača, živopisnih fudbalera koji su davali cijelog sebe za plavu boju, momke kojima je bilo bitno da se igra dopadne navijaču, pa će rezultat - možda - doći...

Ali, kada na jednoj slici u jednom timu vidite dva najveća fudbalera koja je Crna Gora iznjedrila u svojoj posebnoj fudbalskoj istoriji - Dejana Savićevića i Predraga Mijatovića onda vam je jasno da je ta ekipa igrala fudbal kakav nije do tada viđen u Titogradu/ Podgorici.

U današnjem izdanju Nostalgije donos i m o v a m f o t o g ra fiju startnih 11 Budućno sti iz s ezone 1987/1988, a na slici su: GORNJI RED: Dejan Savićević, Goran Stanisavljević, Vojo Ćalov, Dragoje Leković, Željko Janović, Slavko Vlahović.

DONJI RED: Dragoljub Brnović, Branislav

Kada u startnih 11 vidite Savićevića, Mijatovića, Lekovića, Brnovića, Petrovića, Janovića, Miškovića, Drobnjaka, Ćalova, Vlahovića i Stanisavljevića, znate da je dobar fudbal bio zagarantovan

Drobnjak, Goran Mišković, Željko Petrović, Predrag Mijatović.

Te sezone u ligi SFRJ igralo je 18 klubova, prvenstvo je bilo neizvjesnije nego ikada ranije (Crvena zvezda šampion imala 45 bodova, Partizan 44, Velež 42, Dinamo Zagreb 42), a Budućnost je osvojila deveto mjesto sa 32 boda. Igrali su atomski fudbal, a činjenica koja je radovala navijače je - nikoga se nijesu plašili...

Koliko je kvaliteta tada stanovalo na stadionu pod Goricom govore karijere momaka koji su nosili simpatične dresove - samo Vlahović i Ćalov nijesu otišli preko granice.

Dejove i Peđine zvjezdane trenutke znate, a mi ćemo vas podsjetiti da je Brnović harao po Francuskoj (iz Partizana otišao u Mec), Janović sjajno igrao u Španiji (Salamanka), Petrović drmao u Španiji i Holandiji (iz Dinama otišao u Sevilju, a onda PSV, RKC...), Leković imao zapažene role u Španiji i Škotskoj (iz Zvezde pa opet preko Budućnosti otišao u Kilmarnok, pa u Sporting Hihon, Malagu...), Stanisavljević i Drobnjak su bili u Austriji (prvi u Ridu, Klagenfurtu, a drugi u Gracu), dok je Mišković igrao u Grčkoj.

Generacija za pamćenje, generacija na koju bi morali da se ugledaju neki novi klinci...

Jirgen Klop o proslavi toliko čekane titule za Liverpul

Slavićemo na autobusu kad-tad

Odavno je sve spremno za de, a nakon njih igrači i struč- zone - mi ćemo slaviti i ko će nezaboravnu feštu u gradu na ni štab će sami slaviti, zbog to moći da zaustavi? Tada ćerijeci Mersi, mnogo čak i prije poznate situcije tribine će bi- mo i dalje imati trofej i vozipandemije virusa “Kovid-19”, ti prazne, a zabranjena su i ćemo se kroz grad otvorenim ali sudbina se poigrala sa navi- okupljanja u gradu. autobusom. Ako neki misle da jačima Liverpula i u trenutku “To što ne možemo da pro- je to ludo, ne zanima me”, jakada je njihov tim bio za klasu slavimo na način o kojem smo san je Klop. ispred svih u Engleskoj. sanjali nije lijepo, ali svi potpuLiverpul sezonu nastavlja Dugih 30 godina velikan sa no razumijemo odluku”, ista- 21. juna gradskim derbijem “Enfilda” čeka 19. titulu, ove kao je trener “redsa” Jirgen protiv Evertona.

K.B. sezone je još početkom marta Klop. “Isto tako moj ideal nije otišao ne nedostižnih 25 bodo- da proslavljam trofej sam na va, a onda je krenulo iščekiva- stadionu i da onda odem kući”. nje dok muke sa virusom proFenomenalni trener dobro đu. Čekanje da se lopta konač- zna koliko sve ovo znači navi- Kad sve ovo prođe i dano zakotrlja konačno je prošlo jačima, pa je zbog toga obećao. lje ćemo imati trofej i (Premijer liga se nastavlja 17.

“Doći će na kraju i taj dan juna), ali će feštu navijači “red- kada će se život vratiti u nor- vozićemo se kroz grad sa” morati još da čekaju. malu i tada ćemo imati pravo otvorenim autobusom.

Za titulu su Liverpulu po- da proslavimo trofej. Da li će Ako neki misle da je to trebne još samo dvije pobje- to biti 12. ili 13. kolo sljedeće se- ludo, ne zanima me. tefan Savić i Radomir Đalović jesu osvojili laskava priznanja, ali najviše pažnje je zaokupilo proglašenje trenera godine. Znalo sešampion da će biti tijesno, a najbolji,porazom na kraju zasluženo, nekadašnji se novim približio ispadanju Veliko hvala igračima, stručje Nikola Peco Rakojević!

KRUNA ISKUSTVA NIKOLA RAKOJEVIĆ NAJBO

PECOV PEČAT K

S

NIKOLA RAKOJEVIĆ

Verder pred vratima Cvajte

nom štabu i upravi kluba Mladost koja je tokom sezone stvorila dobre uslove za rad.

Takođe, hvala i svim kolegama koji su glasali za mene

Defanzivac Stefan Savić je Draškovića (11) iz Bokelja pomeo konkureciju, napadač - laskava priznanja domaRadomir Đalović takođe, pa je ćim stručnjacima podijelio je Četiri puta je Verder bio najviše pažnje zaokupilo pro- selektor Crne Gore Ljubiša šampion Njemačke, poglašenje trenera Tumbaković. sljednja dupla godine. kruna Znalo iz Za trenere su glasale kolege, saradnja... se da će biti tijesno, a najbolji 2004. i “fabrika golova” sa je - zasluženo - Nikola Rakojević! a Pecu nijesu zaboravili istorijI baš zbog trofeja je 58-goVezera se ne zaboravljaMladosti je sa sku titulu sa “romantičarima”, dišnji stručnjak pretekao koju, Eks ali strateg slavni dani “zele47 glasovasu trijumfovao ispred te drugo mjesto u novoj sezo- legu iz plavog tabora... no-bijelih” prošlost. Budrugoplasiranog ni gdje je ostavio Mladost na“Lijepa godina je iza mene, dućnost je, s drugeMiodraga strane, Vukotića iz Budućnosti (40), kon poraza od Budućnosti ka- lijepo se ispraća... Trenutno neizvjesna. teMomci trećeplasiranog da je sporazumno raskinuta sam bez kluba, ali to ne mora Florijana Slobodana Kohfelda znači da ga vrlo brzo neće da juče su ponovo poraženi biti. Postoje neki razgovori, ali (od Volfsburga 1:0) i na čenema ništa konkretno”, rekao tiri kola do kraja BundesliSLOBODAN je Rakojević. ge imaju šest bodova manje DRAŠKOVIĆ Peco je dugo u fudbalu, steod Majnca koji se nalazi u Zeleni na mukama: Kevin Fogt, štoper Verdera kao je titulu jednog od najcjesigurnoj zoni, a tri od ForLijepo je biti u odabranjenijih stručnjaka, a u hotetune iz Diseldorfa koja drži nom društvu, hvala puHilton je45, stigla - kruna... mjesto za baraž.

Union Berlin – Šalke 1:1 (An- L. 56, lu Volfsburg Hofenno kolegama. Nadam se mislim da su za naU post korona eri nikako drič 11 – Keni 28), Augsburg hajm 43,“Iskreno, Frajburg 41, Herta da ću u bliskoj budućgradu igrači, a i ti38,najzaslužniji Ajntraht F. 35, da krene Šalke, koji je juče – Keln 1:1 (Modeste 86 – 38, Šalke nosti uspjeti da ponotula.

Mladost je iskusna, a spasvao bod protiv Uniona Maks 88).vim sličan rezultat kao Keln 35, Augsburg 32,bila Unito je bio odlučujući segment u u Berlinu (1:1).

TABELA: Bajern M. 70, on B. 32, Majnc 31, Fortuna sa Bokeljom kada smo prethodnoj sezoni. To nam je D. 63,u RB Lajpcig D. 28, Verder SEMAFOR: Verder – Borusija izašli 25, Paderborn Evropu Volfsburg 0:1 (Veghorst 82), 59, Borusija M. 56, Bajer 20. pomoglo da donesemo K.B. klubu

46

SPORT

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

PETAR MIJOVIĆ ZA DN

L’EKIP PONOVO O OTKAZU NAŠEG TRENERA

S MOR I DA NAPRA

Novi odbor Evrolige rješava problem Mitrovića i Asvela Ne stišavaju se strasti nakon što je Asvel na prilično iznenađujuć način uručio otkaz Zvezdanu Mitroviću. Kako se moglo čitati po medijima, bivši crnogorski selektor smijenjen je putem mejla, nekoliko dana kasnije prvi čovjek francuskog evroligaša je objasnio da je razlog veliki broj tehničkih grešaka. A, cijela priča može otići do novog odbora Evrolige.

U pitanju je novoosnova-

ni sud pri najboljem evropskom takmičenju, a prvi slučaj koji će imati biće situacija sa 51-godišnjim Podgoričaninom.

Kako piše tiražni “L’Ekip”, Mitrović će sa svojim advokatskim timom predstaviti problem pred evroliginim odborom. Prije bilo kakvog pravnog procesa, biće predložena medijacija (oblik mirnog rješavanja sporova). U suprotnom, Mitrović i Asvel će morati na sud. A.K.

ŠAMPIONAT CRNE GORE U BRDSKIM TRKAMA

Kotorska dominacija Prvi kroz cilj: Frano Dubreta

Još od 18. oktobra kada je ekipu preuzeo od Slobodana Subotića, u vazduhu je lebdjela dilema šta će se dešavati. Naročito nakon što je prilikom preuzimanja imao uz sebe dodatak “do daljnjeg”. A, onda je Budućnost Voli pokazala da vjeruje svojim snagama - Petar Mijović je od prije dva dana zvanično postao šef stručnog štaba crnogorskog šampiona kojeg će voditi i u narednoj sezoni.

Budućnost je veliki klub, jak organizaciono, svake godine u vrhu i kao takav pritisak se podrazumijeva. Sa njim i odgovornošću nošenja dresa Budućnosti mora da se živi

■ POSLOŽITI KOCKICE

Šampionat Crne Gore u brdskim trkama zvanično je počeo juče, a pobjednik prve trke bio je Frano Dubreta. Vozač AMSK Kotor je danas na stazi Podi - Kameno, koja je duga 4,47 kilometara, trijumfovao u vremenu četiri minuta, osam sekundi i 17,5 stotinki.

Drugi kroz cilj prošao je njegov klupski kolega Filip Petković (4:13,642), a kotorsko postolje kompletirao je Vasilije Jakšić (4:18, 031).

U klasi 1000 H vozač slavio

je AMSK Podi Marko Adžić, ispred Eldina Senadovića iz AMSK Kotor. U ekipnom plasmanu najuspješniji je bio AMSK Kotor.

Na trci je učestvovalo oko 40 vozača iz Crne Gore i Hrvatske, a održana je pod pokroviteljstvom SO Herceg Novi, uz podršku Meridiana i kompanije Carine.

Da podsjetimo, bila je ovo ujedno i prva brdska trka u Evropi koja je održana nakon pandemije korona virusa.

A.K.

Tako je mladi stručnjak dobio podršku koju je apsolutno zaslužio i sada će moći da se koncentriše za treninge koji će se odrađivati do kraja juna, a onda kasnije i početak priprema za iduću sezonu.

Bio je zadužen za mlađe selekcije, Studentski centar, bio je pomoćnik, pa v.d.

trenera i sada konačno prvi trener.

“Iskreno, ja ne razdvajam previše sve te situacije. Da bi se posao napravio u mom odnosu, postavljanju na relaciji trener - uprava, trener - igrači, ja nijesam imao prefiks v.d. Sada, za razliku od prošle sezone, dobijam priliku da sastavim tim, odradim pripreme, posložimo stvari

13

POBJEDA UPISALA JE BUDUĆNOST PROŠLE SEZONE SA PETROM MIJOVIĆEM NA KLUPI

na nivo koji je potreban za visoke ciljeve kluba”, rekao je Mijović na početku razgovora za Dnevne novine.

Mijović je sa ovim igračima koji će biti u rosteru za narednu sezonu već dovoljno dugo. Cijelo prošlo ljeto pripreme, pa turbulentan početak sezone, a onda sjajan niz i rezultata i odlične igre. Nakon pauze zbog korona virusa “plavi” su se 4. aprila vratili treninzima i radiće do kraja juna. Dobra prilika da se napravi podloga za ljeto i pripremni period.

“Post takmičarski period je jako značajan za svakog igrača. U ovom periodu radimo jako u teretani, dok u tehničko taktičkoj obuci radimo na elementima za koje objektivno u sezoni, na dvije utakmice nedjeljno, imamo manje prostora. Ovo je važan period da se podigne u individualnom smislu, a ove sezone posebno važno, jer je iza igrača duža pauza zbog poznatih događaja u cijelom svijetu”, dodao je Mijović.

■ TIMSKI RAD Razmišljanja trenera i uprave su se poklopila plan je da se iz drugog plana čeka šansa za veći rezultat.

Tako je bilo i u istorijskoj sezoni kada je osvojena titula

PONEDJELJAK, 8. 6. 2020.

47

SPORT

N NAKON POTPISIVANJA NOVOG UGOVORA

SA PRITISKOM RA DA SE ŽIVI A SE OD NJEGA AVI PREDNOST Rašad Von prvo pojačanje: Vjerujem da može još bolje Prvo od tri željena pojačanja je dovedeno - novi igrač Budućnost Volija je dobro poznato ime ljubiteljima regionalnog košarke - Rašad Von. Doskorašnji bek Igokee se dogovorio sa čelnicima crnogorskog šampiona i biće zamjena za Skota Bamforda koji ipak neće ostati u Podgorici. Eksplozivni bek je samo jednu godinu proveo na Univerzitetu Nevada (prosjek od 17,8 poena), da bi ga Milvoki 2015. izabrao kao 17. pika na draftu. Nije se nametnuo, pa je prije dvije sezone bio u Razvojnoj ligi uz 13 poena po meču. Uslijedio je dolazak u Igokeu gdje je pokazao kakav potencijal posjeduje. U regionalnom takmičenju imao je prosjek od 16,5 koševa, 3,7 uhvaćenih lopti i 1,9 asistencija.

“Iza njega je odlična sezona u Igokei, a vjerujem da može još bolje. Mislim da možemo da nadogradimo količinu talenta koju posjeduje i da bude ozbiljan šraf u našim narednim uspjesima”, rekao nam je Mijović.

Von sigurno neće biti jedino pojačanje za “plave”. Kako se može čuti, želje su novi igrači na pozicijama krila i centra.

“Aktivni smo na tržištu, pratimo igrače koji su nam zanimljivi i koji su u okviru budžeta. Sigurno da ćemo pokušati da reagujemo kad se pojavi nešto što zadovoljava kriterijume. Tu imamo maksimalnu podršku vodećih ljudi kluba koji se trude da izađu u susret željama stručnog štaba”, poentirao je Mijović.

Naredne sezone u istom timu: Von i Kobs

šampiona ABA lige.

“Naravno da je bitno da imamo ista razmišljanja, jer jednostavno je to i potreba.

Sve limite i nedostatke moramo rješavati naglašenim timskim pristupom i na terenu i van njega. Na taj način se postavlja i takav pristup zahtijevam i od saradnika i od igrača”, jasan je Peko.

U prvoj pravoj sezoni kao trener Budućnosti Mijović neće imati pritisak rezultata. Međutim, 38-godišnji Baranin zna da uz “plave” uvijek ima pritiska.

“On je uvijek prisutan. Budućnost je veliki klub, jak organizaciono, svake godine u vrhu i kao takav pritisak se podrazumijeva. Sa njim i odgovornošću nošenja dresa Budućnosti mora da se živi, da se od njega napravi prednost i moranje da se svaki dan iskoristi da iz njega tim izađe jači i bolji”, poručio je na kraju Petar Mijović.

Sjajni stručnjak je prošle sezone preporodio ekipu, doveo je do drugog mjesta na tabeli regionalnog takmičenja, stigao na korak od plasmana u drugu fazu Evrokupa nakon očajnog starta, osvojio Kup Crne Gore (uz titulu prošle sezone)... Dovoljno da ubijedi čelnike Budućnosti da mu daju podršku.

A.K.

SPORTANDO BUDUĆNOST ŽELI KRILO UNIKAHE

Edžim na plavom radaru Istog dana kada je zvanično potvrđeno prvo pojačanje za narednu sezonu, stiže informacije da je Budućnost blizu dovođenja i drugog. “Plavi” su zainteresovani za Melvina Edžima, javlja specijalizovani košarkaški portal Sportando. Riječ je o Kanađaninu nigerijskog porijekla koji ima 29 godina, visok je 201 centimetar i pokriva poziciju krila. Trenutno ima ugovor sa Unikahom, ali ga neće produžiti. Očekuje se da Edžim odigra finiš španske ACB lige, nakon čega će postati slobodan igrač.

Petar Mijović želi da ga do-

vede u Podgoricu, pa se očekuje da mu čelnici crnogorskog šampiona ispune želju.

Nakon studiranja na Ajova stejtu, 2014. godine Edžim se uputio u evropsku avanturu.

Igrao je za Virtus iz Rima, razvojni tim Orlanda, Veneciju i Uniks, da bi prošlog ljeta potpisao za tim iz Malage.

U protekloj sezoni Evrokupa Edžim je prosječno po meču igrao 19,1 minut i za to vrijeme ubacivao 7,7 poena, 3,9 skokova i 1,8 asistenciju.

U španskom šampionatu imao je učinak od 5,9 koševa i tri uhvaćene lopte po utakmici.

A.K.

7,7

poena prosječno po meču bilježio je Melvin Edžim u protekloj sezoni Evrokupa

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

NENAD AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.