Dnevne novine, 31. decembar 2020, 1. 2, i 3. januar 2021.

MARKOVIĆ I GVOZDENOVIĆ SA PREDSTAVNICIMA AMBASADE SAD ■ 2 3

Političko, pravno nasilje i urušavanje demokratskih institucija

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021. BROJ 2883 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NOVOGODIŠNJI RETROVIZOR ■ 3

Konstrukt 2020.

ZA DN GOVORE

ANDRIJA NIKOLIĆ

■ Poslanik u Skupštini Crne Gore

■ 4 5

NIKOLA RAKOČEVIĆ ■ Poslanik u Skupštini Crne Gore

■ 10 11

DR DANILO NIKOLIĆ ■ RektorUniverziteta Crne Gore

■ 20 21

DOBITNIK NAGRADE “19. DECEMBAR” HUSEIN CENO TUZOVIĆ ZA DN

Nemanam puta u boljitak bez zajedničkog života MINISTARSTVO ZDRAVLJA NAJAVLJUJE ■ 22 23

Početak vakcinacije protiv korona virusa krajem januara

DEJAN SAVIĆEVIĆ ■ Predsjednik FSCG ■ 72 73

SERGEJ I KRISTINA ĆETKOVIĆ ■ 62 64

LJORO NREKIĆ

■ Predsjednik opštine Ulcinj ■ 26 27

SVIM GRAĐANIMA CRNE GORE ŽELIMO SREĆNU NOVU 2021. GODINU Dnevne novine

SLJEDEĆI BROJ DNEVNIH NOVINA IZLAZI U PONEDJELJAK, 4. JANUARA 2021.

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

SAOPŠTENJE PET ČLANOVA DRŽAVNE IZBORNE KOMISIJE

Nije bilo zakonskih uslova za popunu poslaničkog mjesta

Državna izborna komisija (DIK) nije odbila da verifikuje mandat poslanici GP URA Suadi Zoronjić, nego zauzela stav da se nijesu stekli zakonski uslovi za popunu upražnjenog poslaničkog mjesta.

Razlog je, kako su naveli članovi komisije, to što je izostalo rješavanje prethodnog pitanja od strane Skupštine, odnosno nije pravno valjano konstatovan prestanak mandata poslaniku Filipu Adžiću, usljed nepostojanja kvoruma za početak rada sjednice Skupštine.

U saopštenju koje potpisuju pet članova DIK-a Nataša Pešić, Mersudin Dautović, Andrija Radman, Aleksandar Jovićević i Haris Mekić, koji su glasali protiv verifikovanja mandata Zoronjić, navodi se da je Zakonom o izboru odbornika i poslanika jasno utvrđena nadležnost DIK-a da jedino on može izdati uvjerenje poslaniku i dostaviti izvještaj o popuni poslaničkog mjesta Skupštini.

“Mi, članovi DIK-a, informišemo javnost da smo u obavljanju svojih nadležnosti obavezni pridržaviti se Ustava i pozitivnih propisa u Crnoj Gori“, kazali su članovi DIK-a i ponovili da se

nijesu stekli zakonski uslovi za popunjavanje poslaničkog mjesta u Skupštini Crne Gore.

Oni su podsjetili da poslaniku prestaje mandat danom podnošenja ostavke, da o podnijetoj ostavci poslanik obavještava predsjednika Skupštine koji je dostavlja svim poslanicima, te da ostavku i prestanak mandata poslanika konstatuje parlament na sjednici na kojoj je ostavka podnijeta ili na prvoj narednoj, i o prestanku mandata obavještava DIK. “Predsjednik Skupštine otvara sjednicu Skupštine i utvrđuje da li je prisutna većina ukupnog broja poslanika (kvorum). Kvorum je potreban za početak sjednice, usvajanje zapisnika, utvrđivanje dnevnog reda i za odlučivanje (član 90 Poslovnika Skupštine Crne Gore)”,

navodi se u obrazloženju odluke.

Kako navode, imajući u vidu činjenice na koje su im ukazali pojedini klubovi poslanika Skupštine, u aktu dostavljenom DIK-u, a analizirajući odredbe Poslovnika Skupštine, smatraju da sjednica nije mogla početi sa radom zbog nedostatka kvoruma.

“Shodno tome, ostavka poslanika Adžića nije mogla biti ni punovažno konstatovana, što je osnov da DIK odlučuje. Stava smo da DIK može dostaviti izvještaj o popuni poslaničkog mjesta isključivo kada se ispune prethodni zakonom utvrđeni uslovi, i to podnošenje ostavke, konstatacija ostavke od strane Skupštine i nakon toga obavještanja DIK-a o upražnjenom poslaničkom mjestu“, kazali su članovi DIK-a. A.N.

MONTENEGRO INTERNATIONAL PISAO NATO I EU

Ustavni puč i prijetnja građanskim ratom u Crnoj Gori Nezakonita odluka parlamentarne većine da usvoji izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti ne proizvodi nikakve pravne posljedice, podgrijava već povišene političke tenzije i dovodi Crnu Goru na ivicu građanskog rata, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Montenegro International.

“Većina stanovništva neće prihvatiti odluku da im se SPC, kao entitet strane države, nametne kao vrhovna vjerska institucija i službena religija u Crnoj Gori”, navode u saopštenju.

Iz te NVO su saopštili da su u utorak obavijestili zvaničnike Evropske unije i NATO o po-

sljednjim dešavanjima u Crnoj Gori i “ustavnom puču koji se dešava od trenutka formiranja 42. Vlade Crne Gore”.

Pismo je poslato na preko 200 adresa u Evropskom parlamentu, Evropskom savjetu, Evropskoj komisiji i NATO, uključujući i generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga i sve ambasade u Crnoj Gori, dok će kako su kazali, biti upućeno i na sve adrese administracije u Vašingtonu.

U pismu se navodi da je značajno izmijenjeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti jasno dao prevlast Srpskoj pravoslavnoj crkvi, “organizaciji koja nije

ništa drugo do produžena ruka države Srbije i njene tajne službe, kao i najznačajniji promoter malignog ruskog uticaja u regionu“.

“Zakon ovu organizaciju dovodi u povoljan i privilegovan položaj, promovišući je de facto u položaj zvanične državne religije, iako pristalice i vjernici SPC ne čine više od 40 odsto cjelokupnog stanovništva Crne Gore. Zapravo 40 odsto crnogorskog stanovništva čine pristalice SPC, dok je s druge strane 60 odsto crnogorskog stanovništva žestok protivnik ove crkve“, kazali su iz Montenegro International.

R.P.

MARKOVIĆ I GVOZDENOVIĆ S

POLITIČKO, PRAVNO NA I URUŠAVANJ DEMOKRATSK INSTITUCIJA

O

dluke koje je Skupština Crne Gore donijela tokom posljednjeg zasijedanja za opozicione partije predstavljaju pravno nasilje i urušavanje demokratskih institucija, koje mogu imati nesagledive posljedice po državne interese Crne Gore.

Zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista Duško Marković kaže da odluke i postupanja kojima se ne poštuju osnovni postulati vladavine prava mogu imati dalekosežne posljedice u pogledu državnih interesa, odnosno na ukupan politički, ekonomski i bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori.

Marković je sa političkim direktorom DPS-a Branimirom Gvozdenovićem razgovarao sa predstavnicima američke ambasade u Crnoj Gori Krisom Karberom, zamjenikom šefa misije i Luisom Giterom, šefom političkog odjeljenja.

Marković je naglasio, da su po njegovom mišljenju, dešavanja u Skupštini “eklatantan primjer narušavanja osnovnih demokratskih principa u procesu donošenja odluka nove parlamentarne većine”.

Kako je rekao, DPS je obavijestio javnost da se radi o “par-ekselans političkom i pravnom nasilju i urušavanju demokratskih institucija, koje su se u prethodnim decenijama mukotrpno gradile, između ostalog, zahvaljujući i međunarodnim partnerima”.

Prema njegovim riječima, DPS je dao maksimalan doprinos u procesu tranzicije vlasti, pokazujući visok nivo demokratskog kapaci-

teta i u narednom periodu će pažljivo pratiti postupanje nove vlasti i neće dozvoliti kršenje procedura i zakona, kao i nepoštovanje osnovnih ljudskih prava.

Karber je, kako se navodi, zahvalio što je u direktnom susretu informisan o stavovima DPS-a povodom odluka aktuelne parlamentarne većine, kao i na detaljnom objašnjenju pravnih aspekata i nedoumica u radu Skupštine i drugih državnih organa.

“Istakao je da ambasada SAD ostaje privržena vrijednostima i postulatima demokratije, što podrazumijeva da u ukupnom društveno-političkom životu svi akteri moraju djelovati poštujući pravne i zakonodavne okvire”, navodi se u saopštenju.

Predstavnici Ambasade SAD upoznati su na sastanku i sa daljim aktivnostima Demokratske partije socijalista, u okviru kojih je i održavanje vanrednog Kongresa DPS-a.

Nakon DPS-a i Socijaldemokrate su saopštile da neće učestvovati u radu radnih tijela parlamenta dok dešavanja na sjednici Skupštine, koja je održana u ponedjeljak, ne dobiju sudski epilog. To je odlučilo Predsjedništvo te partije, navodeći da vjeruju da

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

SA PREDSTAVNICIMA AMBASADE SAD A Sa sastanka

ASILJE JE KIH

AKTUELNO

3

NOVOGODIŠNJI RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

KONSTRUKT 2020.

SD: Počela zajednička borba za Crnu Goru

“Kršenje Poslovnika od strane parlamentarne većine, kao i nezakonito verifikovanje mandata kandidatkinje sa liste ‘Crno na bijelo’ predstavlja klasično pravno nasilje. Zajednička borba svih političkih subjekata i svakog od nas pojedinačno za građansku, antifašističku i sekularnu Crnu Goru je počela i od nje

nećemo odustati”, zaključeno je na sjednici Predsjedništva SD-a.

Iz te partije kazali su da ponašanje nove parlamentarne većine ne predstavlja apsolutno nikakvo iznenađenje i da se od njih sada, kada imaju većinu u Skupštini, može očekivati “samo još veća bahatost i nepoštovanje Crne Gore, njenog Usta-

va i zakona”.

“Uostalom, oni koji su prije tačno godinu fizički gazili Ustav i lomili skupštinski inventar, sada su, potpomognuti koalicionim partnerima, lažno predstavljanim kao ‘građanski’ i suštinski pogazili Ustav i ponizili našu državu”, navodi se u saopštenju.

će građanska i emancipovana Crna Gora imati razumijevanja za tu odluku.

Iz SD-a su saopštili da ne mogu davati legitimitet “nelegitimnoj skupštinskoj većini”.

“Ispravili smo istorijsku nepravdu učinjenu 1918. na sramnoj Podgoričkoj skupštini. I ovu ćemo sigurno, i to vrlo brzo”, poručeno je sa sjednice Predsjedništva SD-a.

U SD-u su kazali da sjednica Skupštine koja je održana u ponedjeljak nije legitimna jer nije imala kvorum, te da su sve njene odluke ništavne.

U SD-u smatraju da je neophodno da svi opozicioni subjekti u narednom periodu budu jedinstveni, da svih 40 poslanika djeluju zajedno, “jer nam predstoji teška borba za građansku Crnu Goru koju smo godinama mukotrpno gradili”.

“Građani moraju znati jedno – da iako će ta borba biti teška, Crna Gora je uvijek, iz najtežih borbi, izlazila kao pobjednica.

Zato ćemo i mi pobijediti”, poručili su iz SD-a, dodajući da je najbolji dokaz tome okupljanje građana ispred parlamenta, sa kojeg

je “jasno poručeno svima da građansku Crnu Goru ni po koju cijenu nećemo dati”.

Građanski pokret Crne Gore sa zabrinutošću prati loš razvoj događaja u zemlji, nakon održanih parlamentarnih izbora u avgustu ove godine, saopšteno je iz GPCG. “Po pravilu izbori u demokratskim društvima donose rješenja nagomilanih problema, Crna Gora je u stanju dubokih podjela. Nestabilnost u zajednici je dostigla vrhunac. Vlast i opozicija ne pokazuju namjeru da kreiraju ambijent u kojem je prijekopotreban dijalog moguć. I jedni i drugi nastavljaju sa nadgornjavanjima koja nas dovode do same ivice sukoba”, poručuju iz Građanskog pokreta Zatim su se osvrnuli, na odluke nove Vlade, donijete od trenutka preuzimanja vlasti.

“Nova vlast djeluje potpuno haotično i mimo dobrih praksi. Naprečac i bez javne rasprave gasi nacionalnu avio-kompaniju, revidira i na brzinu usvaja kontroverzni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, uhljebljava kadrove, netransparentno nas

zadužuje i drsko se igra s crnogorskim nacionalnim interesima, simbolima i ośećanjima. Suprostavljeni polovi partitokrata nastavljaju duele preko leđa iscrpljenih zdravstvenih radnika i prosvjetne zajednice, koja radi dvostruki posao, bez pare nadoknade, kao i preko leđa crnogorskog realnog sektora, koji trpi ogromne gubitke”, navode iz pokreta.

Nakon aktuelne vlasti, na red je došla i bivša vladajuća koalicija.

“Nova opozicija, pak, glumi da brani nacionalne interese, u pokušaju da zaboravi da su ih upravo oni trodecenijskim poharama skoro sasvim i uništili. GPCG djeluje van konteksta kojeg kreiraju dva oštro suprotstavljena pola. Prepoznajemo u najnovijoj njihovoj igri početak kampanje za važne lokalne izbore u Nikšiću. Zato pozivamo sve građanke i građane da im ne vjeruju ni riječ narednih sedmica i mjeseci i okrenu se saradnji sa nama, stvarnim građanskim pokretom u Crnoj Gori”, kazali su iz GP. A.N.

Tužilaštvo i policija pronašli su „krivca“ i podnijeli krivičnu prijavu zbog organizacije partiotskog skupa ispred zgrade Skupštine 28. decembra. Kako će proći organizator nepatriotskog skupa u zgradi parlamenta tog dana i naredne noći ostaje da vidimo.

A bilo je unutra vrlo zanimljivo toga dana, a pogotovo pod okriljem noći. Prije svega, predsjednik Aleksa Bečić je promovisao novi, savremeni način rada parlamenta, tako da od sad nijedan poslanik više ne mora da dolazi na sjednice ako ima laptop, ajfon ili malo bolji moblini telefon. Može slobodno narodni predstavnik da bude dio kvoruma i učestvuje u radu plenuma iz bašte nekog kafića, sa plaže ili skijališta. A ni Državna izborna komisija više nije neophodna, jer predsjednik parlamenta sam proglašava mandate poslanicima.

Aleksi, dakle, definitivno ne treba dik.

Osim ovih tehnikalija, poseban oreol skupu noćobdija dala je tirada poslanice Božene Jelušić koja je elokventnim „narativom i konstruktom“ objasnila kako je ona protiv onoga za što će da glasa, ali da taj moralni salto mortale čini i žrtvu ličnog integriteta prinosi iz najboljih namjera. Medicinskim rječnikom, to bi se moglo označiti kao eutanazija Crne Gore, humano ubijanje ove države iz milosrđa. Na što je ministar Leposavić ustvrdio da donošenjem crkvenog zakona Crna Gora ponovo počinje da postoji. Znači, vaskrsla je kao Isus! Njemu je doduše za to trebalo tri dana, a njoj je tek par sati, koliko je trajao svetosavski noćni pir.

U svakom slučaju, što bi rekao kolega T. Marković, te noći se desilo „vaznesenje crnogorske baštine u nebesku Srbiju“.

Koji dan prije apostolska vlada je upokojila Montenegro Airlines. Ovo djelo ministra Bojanića nagovještava da će naredne kapitalne investicije najvjerovatnije biti zatrpavanje tunela Sozina, rušenje mosta Moračica i kidanje podmorskog kabla... Jer nijesu usklađeni sa članom 188 Ustava, koji su nedavno u pravni sistem uveli apostoli, mada niko ne zna šta u njemu piše, pošto ovaj Ustav naš ima samo 158 članova. Da ne pominjeno privatni aranžman o zaduženju države za skoro milijardu eura, zbog čega poslanik Medojević tvrdi da su premijer Krivokapić i ministar Spaić počinili „teški kriminal“.

Usput je ministarka četvororučica poželjela da što prije umre uvažena Latinka Perović, a Bečić i Krivokapić smijenili su generala Dakića koji je već u penziji.

Elem, godina na izmaku bila je katastrofalna za Crnu Goru i njene građane. Korona virus je harao i odnio mnoge živote, kompletna privreda je zagazila u duboku recesiju, kafane ne rade, a dobili smo i apostolsku vladu, plus pride Dritana, koja nas je „oslobodila“ i izvela iz „mraka diktature“. Kako reče jedan čovjek u vrijeme rušenja „komunizma“: Ko upali svijetlo, oca mu jebem!

To je taj katastrofalni konstrukt 2020. Ništa gore nije nas moglo snaći. Ne ponovila se! Da ako se u Novoj, 2021. godini, oslobodimo svih pobrojanih nesreća i pošasti, posebno ove potonje.

P.S. No, praznik je, pa valja pisaniju završiti veselo.

Prigodna muzička čestitka za Bečića i Abazovića bila bi pjesma Plavog orkestra koja ide otprilike ovako: Ti si meni sve, ti, mi daješ sve, i kad tebe nema, teško mi je... Suada, Suada...

4

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

INTERVJU: ANDRIJA NIKOLIĆ, POSLANIK DEMOKRATS

NOVA VLAST LEGALIZUJ PLJAČKU CRNOGORSK ⌦ Vesna Šofranac

parlamenta...

“Pretvaranje Crnogoraca u građane drugog reda u sopstvenoj državi, i dovođenje Crne Gore u vazalni položaj u odnosu na Srbiju, osnovna je ideja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u režiji SPC i njenog sekretarijata u Vladi Crne Gore, smještenog u Ministarstvu pravde.

Drugi, ne manje važan i zlokoban cilj je zakonska afirmacija istorijskog falsifikata da CPC nije postojala, već da je Mitropolija crnogorsko primorska SPC, koja odbija da se registruje u Crnoj Gori, zapravo ta tradicionalna crkva prepoznata u Ustavu iz 1905. što je netačno. Konačno, dugoročni plan takozvane legalizacije SPC u Crnoj Gori, mimo procedura koje su ispoštovale druge vjerske zajednice, jeste da se utre put najvećoj pljački crkvene, kulturne i istorijske baštine Crne Gore”, kaže u intervjuu za novogodišnji broj Dnevnih novina poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.

Ukoliko bi, kako ističe, izmjene zakona zaživjele, stvorili bi se uslovi da se i 113 objekata koji su trenutno upisani na državu Crnu Goru, sa lakoćom prepišu na SPC. Nikolić podsjeća da pravoslavni Crnogorci nijesu dobrodošli u svojim crkvama i manastirima, osim ukoliko ne prihvate da su komunistički nakot, kopilad i izmišljena nacija, poručujući: “Naš je amanet da na to ne pristanemo, jer su hiljade naših predaka položili svoje živote da bi živjela ideja o slobodnoj Crnoj Gori. A slobodne Crne Gore, nema bez Crnogoraca”.

NIKOLIĆ: Ne čudi što smo imali građane na ulici, i što su oni izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti doživjeli kao najavu okupacije. Razumijem njihovu zabrinutost, jer Crna Gora pod novom vlašću klizi ka srednjovjekovnoj teokratiji, i to mora da bude predmet pažnje i analize svih dobronamjernih građana, koji vole i poštuju svoju državu. Građanska, antifašistička i evropska Crna Gora će prozreti namjere onih koji su do 30. avgusta branili viziju Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja, i drugih koji su pristali da im peru biografiju, pravdajući to željom za promjenama.

DN: Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti izazvale su ogorčenje velikog broja crnogorskih građana koji su svoj revolt iskazali dolaskom ispred crnogorskog

DN: Javnost je imala prilike da vidi ponašanje nove većine u noći kada su usvojene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Šta je pozadina?

NIKOLIĆ: Naredba koja je izdata vladajućoj većini bila je da izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, budu usvojene na godišnjicu izglasavanja još uvijek važećeg zakona, i da se na taj način sprovede osveta prema Demokratskoj partiji socijalista.

Međutim, ono što nalogodavci i izvršioci nijesu mogli predvidjeti je da će se jedna poslanica baš tih dana naći u samoizolaciji, te da zbog toga neće imati kvorum za početak sjednice, ukoliko ga svojim prisustvom ne obezbijede predstavnici opozicije. Instrukcija da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi uruči prigodan poklon za Božić i takozvanu pravoslavnu Novu godinu, gurnula ih je u kršenje poslovnika, a kasnije i zakona i Ustava. Je li Andrija Mandić koji se te večeri šetao od kabineta predsjednika parlamenta do poslaničkog kluba DF-a, “primorao” Bečića da uđe u antizakonito postupanje, ucijenivši ga da će oboriti vladu, ukoliko zakon ne bude izglasan, manje je važno, jer i

Krik grešnika

DN: Kako komentarišete obraćanje poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića koji je prijetio okupljenim građanima. Podsjetiću, Bogdanović je kazao: ”Niko neće blokirati visoki dom, ko god to pokuša dobiće žestok odgovor sa naše strane... Sad ćete vidjeti kako se problem opstrukcije opozicije rješava za samo 15 minuta”.

NIKOLIĆ: Obraćanje poslanika Demokrata ličilo je na krik grešnika koji je pomislio da će galamom umiriti savjest, i skrenuti pažnju sa incidenta, kojeg je prethodno sam izazvao. Sem toga, neodržive su optužbe da su poslanici opozicije htjeli da izbjegnu raspravu. Mi smo bili veoma zainteresovani da učestvujemo u radu, dokazali smo to prisustvom i aktivnim učešćem na sjednici Zakonodavnog odbora, na kojoj se ministar Leposavić branio ćutanjem. Takođe, imali smo dodatni motiv i zbog građana koji su se kvasili i smrzavali ispred Skupštine. Međutim, kad je rukovodstvo Skupštine, odlučilo da počne sa radom, uprkos činjenici da u sali imaju 40, umjesto 41 poslanika, te da ni Državna izborna komisija, nije verifikovala mandat poslanice koja je trebalo da zamijeni Filipa Adžića iz URA-e, jedino ispravno što smo mi mogli da učinimo je da ne učestvujemo na nepostojećoj sjednici Skupštine. Dakle, ta sjednica je ništavna jer se nije ni održala, a zakoni koji su “razmatrani” u skupštinskoj sali, i o kojima se navodno glasalo, što se nas tiče, još uvijek su u skupštinskoj proceduri. Sudske instance će reći posljednju riječ u odnosu na devijaciju u radu parlamenta, i nadam se da će to uraditi u najkraćem roku, kako bi se u skladu sa zakonom popunilo upražnjeno poslaničko mjesto na strani većine.

jedan i drugi povodom ove stvari, odgovaraju istom poslodavcu. Činjenica je da se predsjednik parlamenta svjesno kompromitovao, kršenjem poslovnika kojeg je upravo donijela Skupština kojoj je on predsjedavao. Dakle, uprkos dosadašnjem, više nego očiglednom konstruktivnom odnosu opozicije, suočili smo se sa krizom u radu parlamenta već na početku mandata.

nakot, kopilad i izmišljena nacija. Od njih se traži da budu asimilovani, i da odlaze u crkvu da bi slušali o Kosovu i knezu Lazaru, bez bilo čega što je autentično crnogorsko. Naš je amanet da na to ne pristanemo, jer su hiljade naših predaka položili svoje živote da bi živjela ideja o slobodnoj Crnoj Gori. A slobodne Crne Gore nema bez Crnogoraca.

DN: Iz Krivokapićevog kabineta horski ponavljaju da su “u pogledu međuvjerskog dijaloga uradili više za pet dana nego prošla Vlada za pet godina”...

NIKOLIĆ: Naša ideja je bila da pravoslavni hramovi u Crnoj Gori budu mjesto sastajanja svih pravoslavnih vjernika, ma koje nacionalnosti bili, ali i svih drugih koji to žele. Ako uzmemo u obzir da je nova verzija zakona pripremljena za svega pet dana, da osim iz SPC predlog nije dobio saglasnost od konsultovanih i nekonsultovanih crkava ili vjerskih zajednica, da nije održana javna rasprava, te da predlog zakona nije ponuđen na recenziju Venecijanskoj komisiji, onda je više nego jasno da gospodin Krivokapić račune polaže SPC, a ne građanima Crne Gore. Istina je sljedeća, predlog zakona kojeg su premijer Krivokapić i ministar Leposavić donijeli od Đurđevih stupova do Skupštine, diskriminiše 45 odsto pravoslavnih Crnogoraca. Spomenuću samo jedno pravo, koje navodno ugroženi Srbi u Srnoj Gori imaju, a “povlašćeni” pravoslavni Crnogorci nemaju. To je slobodan pristup u preko 650 crkava i manastira, koji su iznikli iz borbe za slobodu naših predaka, a koji se predaju na gazdovanje Patrijaršiji čije je sjedište u ulici Kralja Petra broj 5 u Beogradu. Pravoslavni Crnogorci nijesu dobrodošli u svojim crkvama i manastirima, osim ukoliko ne prihvate da su komunistički

DN: Za samo dvadesetak dana Vlada je donijela niz odluka kojima će se jednog dana možda baviti i istražni organi ove države. Do tada, koliko će cijenu platiti građani Crne Gore? Šta će ostati od Crne Gore ako ovi “domaćini”, kako sebe zovu premijer i njegovi eksperti, izguraju čitav mandat?

NIKOLIĆ: Koalicija koja čini novu vladu je raznorodna i nema konsenzus o viziji Crne Gore, što bi trebalo da bude polazna osnova za formiranje vlasti.

Ili treba da povjerujemo da svako i u svakom trenutku može da promijeni političku poziciju, i da javno brani ideje koje su u suprotnosti sa onim u šta suštinski vjeruje. Očigledno da scenografija i skandiranja na talasu kojih su ljudi iz nove većine došli na vlast, neće moći da opstane kao diskurs državne politike. Da bi se umirilo antizapadno biračko tijelo, koje je dalo presudan doprinos formiranju vladajuće većine koja se sad prikazuje kao prozapadna, kreirana je platforma za revanšizam prema bivšoj vlasti, tragom koje se klijentelistički i nepotistički popunjavaju mjesta po dubini. Najavili su da će njihova politika biti transparentna, pa su bez znanja Skupštine i poslanika koji su ih izabrali, zadužili državu za 750 miliona eura, i o tome obavijestili javnost preko Tvitera. Ugasili su nacionalnu avio-kompaniju u prvih dvadesetak dana mandata, bez detaljne analize koja bi tome prethodila. Lakoća u donošenju tako

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

AKTUELNO

5

SKE PARTIJE SOCIJALISTA

JE NAJVEĆU KE BAŠTINE krupnih odluka sugeriše da nije riječ samo o nekompetentnosti, već da postupaju po uputstvima, s ambicijom da po svaku cijenu raskinu sa svim što ih podsjeća na karakter države iz vremena prethodne vlasti.

DN: Približava se vanredni kongres DPS. U javnosti se najviše govori o mogućim kadrovskim rješenjima, a manje o programu, reformi partije… Šta Vi očekujete od Kongresa?

NIKOLIĆ: Demokratska partija socijalista je državotvorna stranka koja je uvijek imala neku nadpartijsku ideju oko koje su se sabirali ljudi, bilo da je riječ o obnovi nezavisnosti, očuvanju mira i multietničkog sklada ili razvoju države u skladu sa evropskim i evroatlanskim vrijednostima. Zato je logično da je danas rezon našeg pristupa politici pod posebnom lupom, jer smo u međuvremenu, odlukom građana prešli u opoziciju i zbog toga se nalazimo pred vanrednim Kongresom stranke. Kongres DPS-a je veoma važan, i treba ga razumjeti kao najbolju priliku za obnovu poljuljanog povjerenja građanske i suverenističke javnosti u plemenitu ideju državne politike, sa kojom će ponovo moći da se identifikuju. A slabost i snaga jedne ideje, uvijek se mjere ljudima. Dobra selekcija stvara novu energiju, kako u vidu jačanja sopstvenog potencijala, tako i kroz unapredjenje kohezionog kapaciteta u odnosu na druge zdrave snage u društvu koje vape da budu objedinjene zarad ostvarenja plemenitih ciljeva u koje vjerujemo. Na nama je velika odgovornost, i ne smijemo da je bacimo u vjetar. Moramo preduzeti nužne promjene, a onda superiornost naše politike još ubjedljivije potvrditi iz opozicije.

DN: Crnogorska dijaspora se takođe sve više javlja i reaguje na dešavanja u CG, poručujući da neće mirno posmatrati urušavanje onih vrijednosti za koje su se i oni, daleko od domovine, borili. Vaš komentar?

NIKOLIĆ: Od izbora 30. avgusta na kojima su građani Crne Gore odlučili o novom vođstvu zemlje, događalo se kolektivno pomračenje svijesti kakvo hiljadugošnja istorija Crne Gore vjerovatno nije zapamtila. Zemlja je bez otpora bačena u jamu primitivizma i religijske iracionalnosti. Zaključno sa sahranom mitropolita Amfilohija, na kojoj su budući najodgovorniji ljudi u državi bagatelisali ovozemaljski život, ugrožavajući svoje i zdravlje svojih najbližih, nepoštovanjem mjera zbog pandemije korona virusa, pričešćem iz jedne kašičice i pomjeranjem brda snagom vjere.

To je najuvjerljiviji primjer koliko je mukotrpan posao kultivisanja i civilizovanja jednog društva. Nažalost, nekolike potonje decenije su nam pokazale da se laž najlakše lijepi za pojedince koji su kloni vjerovanju u iracionalno.

DN: I to je djelo SPC...

NIKOLIĆ: Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo iz Srbije i BiH koje radi na posrbljavanju Crnogoraca, ubijedili su značajan broj građana da se u Crnoj Gori oduvijek plivalo za krst, iako je taj ritual uvezen 1992. i upražnjavao se jedino u Rusiji i Ukrajini. Uvjerili su veliki broj ljudi da se oduvijek klečalo i klanjalo dok ih pop kadi ili im čita molitvu. Naša dijaspora s razlogom brine i vjerovatno se pita šta je sljedeće, smišlja li se nakaradna i falsifikovana interpretacija antifašizma, hoće li se Crna Gora do kraja odreći sebe i pasti pod punu kontrolu SPC. Dakle, ugrožene su vrijednosti za čiju se odbranu, u nekoliko različitih vjekova, žrtvovalo hiljade rodoljuba. Kad se tome doda da je obnovljena nezavisnost najljepša zajednička priča Crne Gore i njene dijaspore, onda govorimo i o zajedničkoj patriotskoj emociji koja je postavila temelje moderne Crne Gore. Zato je energiju svih građanskih, antifašističkih, evropskih i patriotskih organizacija potrebno staviti u funkciju očuvanja ideje države i njene evropske budućnosti.

Predsjednik Đukanović je jedini preostali stub građanske i antifašističke Crne Gore DN: Sve češće se među građanima čuju komentari da se DPS “previše povukao”, da predsjednik Đukanović treba da povuče neke poteze inače izgubismo državu… Čak i oni koji su glasali za promjene sada kažu da nijesu htjeli ovo što smo dobili. Šta kažete na ovakve komentare?

NIKOLIĆ: Najprije da se osvrnemo na one koji su promovisali scenario da će DPS golom silom braniti vlast, i da konstatujemo da su to činili na bazi loše namjere ili nedovoljne upućenosti u proevropsku i državotvornu orijentaciju najjače partije u Crnoj Gori. Kad smo demokratski predali vlast,

saopštili smo novoj većini da će, ukoliko svoje djelovanje usmjeri u pravcu razvoja Crne Gore u evropskim i evroatlantskim okvirima, u DPS-u imati konstruktivnog partnera. Paralelno sa tim, upozorili smo Krivokapićevu vladu, da ukoliko bude posvećena interesima i prioritetima srpske crkve i velikosrpske politike, nećemo sjedjeti skrštenih ruku, i da u tom slučaju treba da očekuju izazovnu kohabitaciju. Naše sumnje u klerikalno ustrojstvo Krivokapićeve vlade, pokazuju se opravdanim.

Istovremeno, URA je, opet očekivano, propustila priliku da pokaže da je spremna da se bori za zaštitu nacionalnih interesa. Da nije

bilo Dritana Abazovića i koncerna Vijesti, koji su crnogorske glasove prinijeli na oltar velikosrpskog udara na Crnu Goru, nikad SPC ne bi imala svoju vladu u državi koju ne priznaje. O tome treba da misle oni, za koje ste u vašem obrazloženju pitanja naveli, da nijesu htjeli ovo što su dobili. To nas logično upućuje na zaključak da je jedini preostali stub, od svih na kojima je stajala građanska i antifašistička Crna Gora, predsjednik države Milo Đukanović. U ovom trenutku, predsjednik Crne Gore je jedina ozbiljna institucionalna kopča naše države sa novom američkom administracijom, NATO-om i Evropskom unijom.

6

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

Crna Gora dovedena u status okupacione zone Srbije Usvajanjem izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti vlast je Crnu Goru dovela u status okupacione zone Srbije, ocijenili su iz Crnogorske pravoslavne crkve (CPC).

Kako su naveli iz CPC, nova vlast je utemeljila pravni osnov za protivustavni upis 50 kvadratnih kilometara crnogorske teritorije sa svim crkvama i manastirima na državu Srbiju.

“Tim izmjenama ruga se i crnogorskoj istoriji, dajući jednoj okupacionoj organizaciji, kakva je Beogradska patrijaršija, status istorijske i domicilne crkve. Akteri takvoga čina, dostojnoga samo kvislinzima, treba da znaju da su se o crnogorsko stijenje obili Nemanjićki, turski, austrijski, Napolenovi, njemački i italijanski “valovi”, pa će i jedne centralnobalkanske seljačko-zemljoradničke zemlje kao što je Srbija. Nijesmo bili ničiji kmetovi niti robovi, pa nećemo ni

srpski i svetosavski“, kaže se u saopštenju.

Iz CPC su kazali da znaju da je taj zakon „okupacioni akt u korist Srbije“, i prema toj činjenici će se, kako su naveli, ravnati.

“Zato pozivamo opoziciju da se prilagodi novim okolnostima Crne Gore kao okupirane zemlje kojom vladaju kvislinzi i da napusti parlament i nastavi borbu do konačnoga oslobođenja zemlje na vaninstitucionalni način”, saopštili su iz CPC. U protivnom će, kako su naveli, dati legitimitet samoj okupaciji, i poslužiti joj kao dekor za propast Crne Gore. „Što se CPC tiče, ona je nosila svoj krst i nosiće ga do Sudnjega dana, boreći se za slobodu Crne Gore, Crnogorsku crkvu kao domicilnu i crkvenu imovinu u vlasništvu crnogorske države. Građani, na okup, ustajte u odbranu nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju. R.P.

ZBOG ORGANIZOVANJA OKUPLJANJA ISPRED SKUPŠTINE

Krivična prijava protiv Igora Damjanovića

Podgorička policija je, po Momira Damjanovića i majnalogu nadležnog tužio- ke Vojislavke Drljević, glavom ca, podnijela krivičnu prijai bradom, imenom i prezimevu protiv Igora Damjanonom, riječju i slovima, a najvića (49) zbog organizovaviše obrazom, organizovao nja javnog okupljanja ispred sam jučerašnji skup ispred Skupštine Crne Gore 28. Skupštine Crne Gore u Podgodecembra. rici”, napisao je Damjanović.

“Zbog sumnje da je orOn je poručio nadležnim ganizovao okupljada ga uhapse zbog tog nje, te na taj način čina, jer mu je, kaizvršio krivično ko je naveo, bolje djelo nepomu je “da živi u stupanje po zatvoru, čiji je z d rav s t ve direktor Crnim propinogorac, nesima za suzgo na slobodi bijanje opau državi Crnoj sne zarazne Gori čiju Vladu bolesti, krivičvode Srbiji”. na prijava će biti Policija je u Damjanović utorak postupala podnijeta protiv Igora Damjanoviča”, saopštipo nalogu nadležnog drli su iz policije. žavnog tužioca u cilju idenDamjanović je na drutifikacije organizatora javštevnim mrežama obja- nog okupljanja u Podgorici. vio da je organizovao skup Izjavu su u svojstvu građaniispred Skupštine Crne Gore na dali Nemanja Batrićević, u Podgorici.

Anđela Ivanović i Predrag “Ja, Igor Damjanović od oca Vušurović.

R.P.

Novim koracima zajedno U biznisu je važan dobar savjet u pravom trenutku.

Krediti za mala i srednja preduzeća - partnerska podrška vašem biznisu.

Dodatne informacije: www.ckb.me • CKB Contact Center 19894

8

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

POČELA TRKA ZA ZAKUP AERODOMA Ministarstvo saobraćaja izabralo je četiri kompanije koje su ispunile pretkvalifikacione kriterijume za dostavljanje konačne ponudu za koncesioni zakup Aerodroma Crne Gore. Tenderska komisija je ozvaničila da su kvalifikovani ponuđači južnokorejski Incheon International Airport Corpora tion, indijski GMR Airports Limited, francusko-turski konzorcijum ADP-TAV, te Corporacion America Airports iz Luksemburga. Indijski GMR Airports Limited je kasnije povukao ponudu jer jer je ADP kupio 49 odsto njihovih akcija.

r Janua

Feb rua r

RADNICI NE MOGU DA SE VRATE, PROJEKAT KASNI

527

EURA IZNOSILA JE NAVEĆA PROSJEČNA PLATA U CRNOJ GORI U OVOJ GODINI I ZABILJEŽENA JE U JUNU

Mart

Zbog pojave korona virusa 400 radnika kineske kompanije CRBC nije moglo nakon odmora da se vrati u Crnu Goru. Tako je usporena izgradnja prve dionice auto-puta, koja već uveliko kasni, jer je svih 400 radnika angažovano na ovom projektu.

NESLAVNI REKORDI CRNE GORE

April

MORATORIJUM NA KREDITE

Centralna banka je 19. marta 2020. godine usvojila odluku kojom je uveden zastoj u otplati dugovanja po osnovu kredita u trajanju od 90 dana. Pored moratorijuma, Vlada je donijela odluku da se najugroženijim kategorijama isplati jednokratna pomoć, dok je za firme IRF kreirao posebnu kreditnu liniju.

EKONOMIJA CRNE GORE U 2020.

GODINI

Zbog korona virusa i zatvaranja granica, Crna Gora u aprilu nije imala nijednog turistu. Takođe, prometa na Montenegroberzi 28. aprila nije bilo što je posljedica pandemije korona virusa. „Danas je na Montenegroberzi zabilježen jedan čudan rekord. Promet za 28. april iznosio je 0,00 eura”, saopšteno je.

DRUGI PAKET MJERA

Hidroelektrana na rijeci Komarnici biće definitivno izgrađena.

Vlada je utvrdila Predlog odluke o donošenju Detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici. Riječ je o najvažnijem dokumentu koji je preduslov za gradnju hidroelektrane, instalisane snage 170 megavata, kapaciteta 209 GWh i visine 171 metar. Vrijednost projekta je oko 246 miliona eura.

Kineska kompanija CRBC uputila je zahtjev za produženje roka i za dodatna plaćanja na projektu izgradnje prioritetne dionice auto-puta. Ugovor prepoznaje klauzulu “više sile”, zbog čega su Kinezi tražili od Vlade produženje roka i dodatna plaćanja.

REBALANS BUDŽETA

Jun

GRADI SE HE KOMARNICA

NOVI ROK ZA AUTO-PUT

Ma j

Vlada Crne Gore je usvojila drugi paket mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje ekonomskih posljedica zbog epidemije korona virusa vrijedan 75 miliona eura.

Jedna od ključnih mjera koja se nalazila u ovom paketu je državna pomoć zaposlenima u zatvorenim djelatnostima (ugostiteljstvo, usluge, prevoz i turistički sektor), kojima je isplaćeno 100 posto bruto minimalne zarade.

Skupština je usvojila rebalans budžeta, kojim su stvorene pretpostavke za dodatno zaduživanje države. Nakon rebalansa, Međunarodni monetarni fond odobrio je Crnoj Gori 74 miliona eura kao mjeru podrške javnim finansijama.

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

AKTUELNO

9

ZADUŽENJE OD 750 MILIONA EURA Ministarstvo finansija emitovalo je državne obveznice na međunarodnom tržištu u iznosu od 750 miliona eura kojima su nadoknadili manjak u državnoj kasi za narednu godinu. Obveznice su emitovane na period od sedam godina i kamatom od 2,875 odsto i sve su prodate. Zaduženjem, dug Crne Goje je premašio 100 odsto BDP-a.

Decem bar

bar em Nov

GRADI SE DUPLO VEĆA SOLARNA ELEKTRANA Vlada Crne Gore konstatovala je da su stvorene sve pretpostavke za izgradnju solarne elektrane “Briska gora” na prostoru od čak 925,25 hektara, odnosno duplo većem nego što je bilo predviđeno ranije. Predlaženo je povećanje kapaciteta solarne elektrane sa 118 MW na 262 MW. Vrijednost projekta premašuje 200 miliona eura.

MONTENEGRO AIRLINES VIŠE NE LETI

te da je jedino moguće otvoriti novu kompaniju, dok će stara poći u stečaj.

Takođe, prvi put od sticanja nezavisnosti Crna Gora će u novu godinu ući bez usvojenog budžeta.

Vlada premijera Zdravka Krivokapića odlučila se za privremeno finansiranje do marta, za kada su najavili usvajanje Nacrta budžeta za 2021. godinu.

ZA 15 PROJEKATA POLA MILIJARDE

Oktobar

Montenegro Airlines je d 26. decembra, nakon 26 godina rada, prizemljio avione i obustavio saobraćaj, zbog odluke Vlade da likvidira postojeću avio-kompaniju i formira novu. Bez posla će ostati 350 osoba koji su imali ugovore na neodređeno u Montenegro Airliensu. Tokom 26 godina poslovanja Montenegro Airlines je uspio da preveze preko deset miliona putnika bezbjedno. Iz Vlade tvrde da su iscrpljena sva rješenja,

Vladina lista razvojnih projekata u oblasti turizma u novembru je dopunjena. Lista obuhvata 15 projekata, ukupne vrijednosti oko pola milijarde eura. Svi projekti su kandidati za dobijanje ekonomskog državljanstva.

S e p t e m bar

MILIJARDI EURA VRIJEDAN JE VLADIN TREĆI PAKET PODRŠKE GRAĐANIMA I PRIVREDI

Jul PENZIJE VEĆE U Skupštini su usvojene izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim se, između ostalog, minimalna penzija povećava sa 128 na 145 eura.

HILJADA OSOBA NEZAPOSLENO JE U NAŠOJ DRŽAVI

ODSTO MANJI SU PRIHODI U TURIZMU OVE GODINE, U ODNOSU NA 2019. GODINU

MANJA POTROŠNJA STRUJE Evropski statistički zavod objavio je podatke koji pokazuju da je u većini zemalja EU, ali i Crnoj Gori došlo do velikog pada potrošnje struje. Znatno manja potrošnja od prosječnih 10 odsto u zemljama EU i 16 odsto u Crnoj Gori se tumači pandemijom korona virusa i mnogo slabijom turističkom sezonom.

t gus Av

1,5

47 88 ŽIČARA KOTOR - LOVĆEN

TREĆI PAKET PODRŠKE Vlada usvojila treći paket ekonomskih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje posljedica pandemije korona virusa vrijedan 1,22 milijarde eura, koji pokriva period od četiri godine. Paketom je obuhvaćena i pomoć sektoru turizma koji je bio na udaru zbog zatvaranja granica, usljed pojave korona virusa.

Kompanije Novi Volvox i Leitner izabrane su na tenderu za izgradnju žičare Kotor – Lovćen. Radovi su vrijedni minimum 18 miliona eura. Autori Koncesionog akta predviđaju da će broj korisnika žičare na godišnjem nivou biti između 170.300 i 222.600 za prvu godinu rada, sa prihodima od 3,2 do 4,2 miliona eura.

10

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

Rakočević

INTERVJU: NIKOLA RAKOČEVIĆ, POSLANIK DPS A

GAŠENJE MA JE POLITIČKI REVANŠIZAM NOVE VLASTI ⌦ Predrag Zečević Poslanik DPS-a Nikola Rakočević ocijenio je da je gašenje Montenegro Airlinesa motivisano političkim revanšizmom.

“Gašenje Montenegro Arlinesa bez objašnjenja i bez istovremeno otvaranja nove kompanije koja bi preuzela sva operativna i formalna prava MA, te zadržala sve radnike koji su

trenutno zaposleni u kompaniji je strateški nepromišljena i ekonomski neodgovorna odluka, nažalost motivisana političkim revanšizmom”, kazao je Rakočević u intervjuu za novogodišnje Dnevne novine.

Nepovjerenje u novu Vladu je, kako dodaje Rakočević, očekivano, budući da je ona proizvod jednog opasnog desno-populističkog talasa, ekonomski infan-

tilne programske politike, svojim značajnim dijelom.

“Svi investitori, i domaći i strani, zastali su i čekaju odluke nove Vlade, ne bi li procijenili da li je Crna Gora i dalje pogodna za ulaganje i poslovanje. Pritom, mislim da je isuviše biznis barijera i do sada bilo koje valja otklanjati u narednom periodu”, naveo je Rakočević.

DN: Vlada je najavila gašenje Montenegro

Airlinesa i osnivanje nove kompanije, uprkos žestokom protivljenju javnosti i struke. Da li je u pitanju gašenje crnogorskog brenda i prepuštanje profitabilnih linija Er Srbiji? Šta je rješenje DPS-a za nacionalnu avio-kompaniju?

RAKOČEVIĆ: Nacionalna avio-kompanija ima izuzetan značaj za turističku i

ukupnu privredu Crne Gore, posebno imajući u vidu da preveze godišnje 650.000 putnika, kao i da predstavlja 25% prometa Aerodroma Crne Gore, a najvažnije - da upošljava preko 350 radnika. Gašenje Montenegro Airlinesa bez objašnjenja i bez istovremeno otvaranja nove kompanije koja bi preuzela sva operativna i formalna prava MA, te zadržala sve radni-

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

ke koji su trenutno zaposleni u kompaniji je strateški nepromišljena i ekonomski neodgovorna odluka, nažalost motivisana političkim revanšizmom.

Sanacija Montengro Airlinesa je neophodna i to nije sporno. Zakon kojim smo predvidjeli konsolidaciju Montenegro Airlinesa smatram dobrim modelom, posebno što EK taj zakon ne smatra problematičnim sa aspekta državne pomoći, budući da smo nakon usvajanja zakona otvorili pregovaračko poglavlje 8. Ima puno modela koji mogu pomoći očuvanju kompanije, nepromišljeno gašenje bi proizvelo veliku ekonomsku štetu i ostavilo bi bez posla vrijedni i stručni kadar. Primijetila je ukupna javnost da se ustupa najprofitabilniji tržišni prostor avio-kompaniji susjedne države, što ne mislim da je namjera, ali jeste svakako jedan od pokazatelja neopravdanosti ovako ishitrene odluke. Očekujem da će Vlada zastati i ozbiljno analizirati stanje i mogućnosti prije donošenja odluke o budućnosti nacionalnog avio-prevoznika.

DN: Vlada se u trećem radnom danu mandata zadužila 750 miliona bez ikakvih najava. Šta mislite o tom potezu, posebno sa aspekta transparentnosti, ali i visine zaduženja? Na internetu kruži šala da se nova vlast za tri dana zadužila 750 miliona, a bivša DPSa za 30 godina 3,75 milijarda. Pošto to očigledno odgovara realnosti, kakav je Vaš komentar?

RAKOČEVIĆ: Zaduženje u

trenutku nastale i tek nastupajuće krize bilo je očekivano, međutim, zadužiti se pod sumnjivim pravnim i nepovoljnim ekonomskim uslovima je za brigu. Počevši od natransparentnosti povodom razlike u kamatnoj stopi po kojoj su izdate obveznice i one po kojoj će se iste vraćati u narednih sedam godina, iznosa zaduženja koji je mnogo veći od onoga što je stručna javnost već projektovala kao dovoljan, pa do izostanka informacije pod kojim okolnostima i pod kakvim pravnim uslovima je sklopljen ugovor sa pravnom kućom koja je sarađivala sa Vladom povodom emisije obveznica na osnovu urađenog prospekta, stvara se nepovjerenje i budi se sumnja u zakonitost postupka Vlade.

Najzad, očigledno je da je premijer obmanuo javnost kada je saopštio da nije imao uvid u finansijske iskaze državne kase prilikom izlaganja ekspozea, a zajedno sa svojim timom danima prije toga je već pregovarao o zaduženju Crne Gore. Lični utisak, na koji svako imam pravo, jeste da ministar finansija u ovoj radnji nije možda imao lošu namjeru, ali je očigledno uvažavao loše savjete koji su ga doveli u zonu netransparentnosti i potencijalne nezakonitosti.

DN: Ministar finansija Milojko Spajić je komentarišući zaduživanje kazao da su spriječena “masovna otpuštanja”. Šta kao poslanik koji prati ekonomska dešavanja mislite o tome da će zaduženje očigledno ići za potrošnju, a ne za investicije kao kod vlasti DPS-a? Da li je to pogubno?

Očigledno je da je premijer obmanuo javnost kada je saopštio da nije imao uvid u finansijske iskaze državne kase prilikom izlaganja ekspozea, a zajedno sa svojim timom danima prije toga je već pregovarao o zaduženju Crne Gore, kaže Rakočević

RAKOČEVIĆ: Svako zaduženje koje nije usmjereno na refinansiranje pristižućih kreditnih obaveza ili na investicije u kapitalne projekte u javnim, ali i u privatnim finansijama smatra se rasipništvom i nedomaćinskim trošenjem. Volio bih da se ova izjava ministra, koju ste citirali, ispostavi tek kao populistička parola, pa da će sredstva od zaduženja ipak biti iskorišćena na adekvatan način, koji jedino može i stvoriti novu vrijednost, a time i radna mjesta i novu perspektivu.

Budući da je ekonomska kriza usljed pandemije korona virusa ostavila negativne posljedice na privredni i javni sektor, treba ostaviti prostor i pružiti pomoć ministarstvu, da pokuša naći najbolja rješenja, međutim, netransparentnost i jednostrano donošenje odluka, bez komunikacije sa parlamentom, sve više će opredjeljivati javnost na oštru kritiku rada ministarstva.

AKTUELNO DN: Šta mislite o odluci da se usvajanje budžeta odgodi za mart? Šta generalno mislite o ekonomskoj politici nove vlasti?

RAKOČEVIĆ: Nepredlaganje budžeta do kraja kalendarske godine za narednu fiskalnu godinu i neusvajanje završnog računa budžeta za prethodnu godinu je jedna od brojnih početničkih grešaka Vlade, koja je donijeta na političkom, a ne stručnom nivou. Kada u ekonomske odluke involvirate više politike nego finansija uglavnom se završi krahom i jednog i drugog.

Privremeno finansiranje koje je rezultat neusvajanja budžeta do 31. decembra je u potpunosti nezakonito za najveći broj budžetskih jedinica, budući da sastav ministarstava u novoj Vladi nije u skladu sa Zakonom o budžetu za 2020. godinu, na osnovu kojeg se računa 1/12 stvarnih izdataka koje Ministarstvo finansija isplaćuje potrošačkim jedinicama, po osnovu privremenog finansiranja.

Upravo zbog toga, neophodno je bilo predložiti rebalans budžeta. Pobjeglo se i od tog akta, valjda u pokušaju izbjegavanja skupštinske rasprave. Za sada ne postoji niti jedna ekonomska odluka koju građani mogu pohvaliti i koja može unijeti optimizam.

Ipak, najava da će se racionalizovati potrošnja u javnom sektoru treba da raduje, budući da se u tom segmentu budžetske odgovornosti može sa pravom prigovoriti pojedinim potrošačkim jedinicama u prethodnoj Vladi. Za sada, od te najave

11

imamo samo političke parole, bez finansijskog iskaza racionalizacije.

DN: Nova vlast je zabranila gradnju malih elektrana i ukinula ekonomska državljanstva. Koliko će to obeshrabriti investitore? Može li Crna Gora da dođe u situaciju da plaća odštetu iz budžeta zbog štete nanijete investitorima? Da li se taj problem mogao drugačije riješiti?

RAKOČEVIĆ: Primijetićete da nova vlast po mnogo čemu slijedi praksu prethodnih vlada. To se, za sada, ogleda na spoljno-političkom planu rada Vlade, povodom čega je nova većina primorana od strane naših zapadnih saveznika. Ukoliko nova Vlada bude željela dobre ekonomske rezultate, slijediće i razvojnu politiku prethodne vlasti, uklanjajući, istovremeno, određene anomalije, kojih je, razumije se, bilo.

Ako tvrdoglavo budu istrajavali na uništavanju svih trasiranih puteva ekonomske održivosti Crne Gore, a tu posebno mislim na primamljivost naše države za direktne strane investicije, bilo da bi to radili iz loše namjere ili frustracije u odnosu na političku konkurenciju, životni standard i nova vrijednost, koja obezbjeđuje šansu za održiva radna mjesta, biće ugroženi. Posebno je važno sačuvati ambijent privlačnosti za visokokvalitetne strane investitore, jer oni ne donose samo kapital, već i poslovno znanje i kulturu koja se prenosi na domaću radnu snagu i stvara konkurentsku prednost za državu.

Očekivano nepovjerenje u novu Vladu DN: Posljednjih dana rada stare Vlade, investitori su pohrlili da dobiju urbanističko-tehničke uslove i dozvole, jer očigledno nemaju povjerenja u nove vlasti. Koliko zaustavljanje stranih investicija može biti loše po CG ekonomiju?

RAKOČEVIĆ: Nepovjerenje u novu Vladu je očekivano, budući da je ona proizvod jednog opasnog desno-populističkog talasa, ekonomski infantilne programske politike, svojim značajnim dijelom. Svi investitori, i domaći i strani, zastali su i čekaju odluke nove

Vlade, ne bi li procijenili da li je Crna Gora i dalje pogodna za ulaganje i poslovanje. Pritom, mislim da je isuviše biznis barijera i do sada bilo, koje valja otklanjati u narednom periodu.

Odluka o nepredlaganju budžeta do kraja godine, odluka o tajnom zaduživanja koje će se koristiti i za tekuću potrošnju, gašenje nacionalne avio-kompanije, koja posredno i neposredno donosi blizu 180 miliona eura ekonomske koristi državi, politička nestabilnost, najave gašenja investicionih programa, sve to skupa zabrinjava i stavlja u stanje pri-

pravnosti i nepovjerenja mladog preduzetnika, a kamoli velikog investitora, za kojeg Crna Gora mora da se bori, jer on svoj kapital ulaže onamo gdje mu je najbezbjednije i najisplativije, a za privlačenje “svježeg” kapitala postoji velika konkurencija na svjetskom nivou. Zbog svega rečenog, ekonomska odgovornost Vlade mora biti na mnogo višem nivou, a kritika javnosti konstruktivna, jer svi doprinosimo ekonomskoj i političkij stabilnosti koja nam je neophodna za privlačenje investicija i otvaranje održivih radnih mjesta.

Vlada Crne Gore

12

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

DIREKTOR BOŽIDAR VUKSANOVIĆ SAOPŠTIO

Profit Pošte u 2020. veći od zbirnog profita u prethodne tri godine

Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić

Realizovali razvojne projekte Regionalni vodovod je ovu godinu obilježio kontinuiranim vodosnabdijevanjem i realizacijom razvojne vizije uz podršku Vlade i povoljnog kreditnog aranžmana Evropske banke za obnovu i razvoj od 24 miliona eura, saopšteno je iz preduzeća.

“Razvojni projekti se realizuju, bez obzira na krizu izazvanu pandemijom korona virusa, uz podršku Vlade i EBRD”, navodi se u saoš-

tenju preduzeća, koje u ovoj godini obilježava deset godina od početka rada sistema i 45 godina institucionalnog postojanja.

Iz Regionalnog vodovoda su rekli da je u toku izrada idejnog rješenja za izgradnju hidrotehničke infrastrukture na prostoru naselja Dobra Voda, Veliki Pijesak i Utjeha u opštini Bar, kao i prostoru naselja Kruče u opštini Ulcinj.

U kriznoj 2020. godini, Pošta Crne Gore je uspjela da ostvari profit koji je veći od zbirnog profita od prethodne tri godine zajedno.

Menadžment Pošte, kako je kazao direktor Božidar Vuksanović, nije podlegao iskušenju da pravi kampanju nemoći, već je pandemiju shvatio kao izazov kome se treba prilagoditi.

Naglasivši da Pošta Crne Gore radi na tržišnim principima, bez donacija iz budžeta, Vuksanović je dodao da je to preduzeće u godini na zalasku imalo niz stvari kojima treba da se ponosi.

Uprkos izazovnoj godini,

kako navodi, Pošta je uspjela da svim radnicima obezbijedi redovne plate, kao i da nema nikakva dugovanja prema dobavljačima, Poreskoj upravi i državi, čime je zavrijedila mjesto na Bijeloj listi Poreske uprave.

“Uspjeli smo da na kraju naše poslovanje bude zaista dobro za ove okolnosti.

Mogu reći da je čak iznenađujuće, u smislu samog rezultata, da smo mi u ovim okolnostima uspjeli da napravimo bolji rezultat i bolji profit od prethodne tri godine zajedno”, istakao je Vuksanović.

Ovakav uspjeh je posljedica, smatra Vuksanović,

prije svega domaćinskog, profesionalnog i kreaitvnog odnosa u smislu novih ideja i inovacija. Pošta se uspješno prilagodila novim okolnostima, prevashodno kada je u pitaju međunarodni poštanski saobraćaj. Međunarodni avio-saobraćaj je bio blokiran, ali su iznašli druge načine da se saobraćaj redovno odvija.

“Naravno, i tome smo doskočili i našli smo način da, uz regionalanu saradnju, drumskim saobraćajem napravimo relacije sa svim zemljama u okruženju, i na taj način razmijenimo pošiljke”, poručio je Vuksanović.

Prosječna plata 525 eura Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je, prema podacima Monstata, iznosila 525 eura i bila je nepromijenjena u odnosu na oktobar.

Prosječna neto zarada u novembru je bila 1,4 odsto viša u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Prosječna bruto zarada u novembru iznosila je 784 eura.

“Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u novembru u odnosu na oktobar pale 0,3 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3 odsto”, navodi se u saopštenju.

Radović na čelu IRF-a Vlada je razriješila sva tri člana Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda Zorana Vukčevića, Irfana Husovića i Džemala Radončića, a za nove imenovala Irenu Radović, Velizara Kaluđerovića i Dragana Pavićevića.

U predlogu ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, upućenom Vladi, navodi se da Vlada kao jedini akcionar donese odluku bez održavanja sjednice Skupštine IRF-a i imenuje predložene članove.

Radović

Vuksanović

AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA

Tri kandidata u trci za novog direktora ANO

Savjet Agencije za nadzor osiguranja je na posljednjoj, sjednici kojom je predsjedavao predsjednik Savjeta, Uroš Andrijašević, između ostalog donio Odluku o visini redovnog doprinosa Garantnom fondu za 2021. godinu. Redovni doprinos Garantnom fondu, koji su društva za osiguranje koja obavljaju poslove obaveznih osiguranja u saobraćaju dužna da uplate Udruženju Nacionalni biro osiguravača Crne Gore za 2021. godinu utvrđen je u iznosu od četiri odsto od bruto fakturisane premije u 2020. godini za sve vrste obaveznih osiguranja u saobraćaju, osim za obavezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vaz-

duhoplova od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima, za koje je utvrđen iznos od 0,4 odsto.

Takođe, Savjet se upoznao sa Informacijom o visini maksimalne kamatne stope za obračun matematičke rezerve, koja ne može biti veća od 1,766 odsto. Navedena kamatna stopa se primjenjuje kod obračuna matematičke rezerve za ugovore o osiguranju koji se zaključe nakon 1. aprila 2021. godine.

Kandidati za novog direktora Agencije za nadzor osiguranja su Branko Barjaktarović, Nataša Backović Blečić i Danilo Vujanović, svi zaposleni u Agenciji za nadzor osiguranja.

Pad BDP-a Bruto domaći proizvod Crne Gore je u trećem kvartalu ove godine pao 26,9 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

BDP je, prema prelimiranim rezultatima, u trećem kvartalu iznosio 1,21 milijardu eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 1,65 milijardi eura.

Prosječan pad ekonomije u zemljama Evropske unije iznosio je 4,2 odsto.

Ilustracija

14

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

PROTEKLU GODINU OBILJEŽILE KRIMINALN

POLICAJAC UBIO ŽENU ZBO UBIO UNUKA, CETINJANIN

U protekloj godini bilo je 18 ubistava među kojima i dva čedomorstva, bizarno ubistvo supruge koje je izvršio njen muž policajac, jer mu se nije svidio ton na koji mu se obratila, ubistva iz koristoljublja, kao i više profesionalnih likvidacija članova kriminalnih grupa.

13. FEBRUAR

zivne naprave podmetnute pod njegov “džip”, koja je aktivirana je oko 12.40 časova, dok je žrtva prolazila Bulevarom crnogorskih junaka.

Prema operativnim saznanjima policije, ubijeni Muhadinović je bezbjednosno interesantna osoba i bio je blizak kavačkom klanu.

Šćepanović likvidiran dok je silazio stepeništem u Herceg Novom

4. MART

24. JANUAR Uhapšen je Paljoka Junčaj (56) iz Tuzi zbog sumnje da je ubio albanskog državljanina Edmonta Gjinkolaja. Ubistvo se dogodilo između 00.00 i 01.00 časova u pomoćnom objektu porodične kuće Junčaj u kojem se nalaze sobe za iznajmljivanje u Tuzima. Junčaj je oštećenom iz blizine ispalio jedan projektil u glavu iz pištolja marke ‘CZ’ model 70 kalibra 7,65 mm.

12. FEBRUAR Pljevljak Nedžib Delić ubijen je, oko 23 sata, u Pljevljima. Na njega je pucao rođak A.D., koji je potom izvršio samoubistvo.

Prema nezvaničnim informacijama, osumnjičeni je došao na vrata od kuće Delića izvadio pištolj i ispalio više hitaca u poznatog pjevača. Nije poznat motiv ove tragedije.

13. FEBRUAR U Plavu je došlo do tragedije kada je 76-godišnji O.H. pucao i ranio unuka R.H. (29), koji je preminuo od posljedice ranjavanja.

Prema nezvaničnim informacijama, dvojica mladića su se posvađali zbog konobarice u jednom lokalu. Nakon što je svađa eskalirala, O.H. je pokušao da odbrani unuka od M.C.

Novljanin Šćepan Roganović ubijen je u rodnom gradu. Njega je ubica presreo na skalama pored Kanli-kule u Herceg Novom. Kako je utvrđeno istragom, napadač je Roganovića pogodio hicem iz pištolja dok se kretao stepenicama. Kada ga je ranio, ubica je iz trka ispalio još nekoliko hitaca u njega.

da u blizini Osnovne škole „Njegoš“.

27. FEBRUAR Na Cetinju je ubijen i Pero Muhadinović (51) iz Kotora. On je stradao od eksplo-

U Dalmatinskoj ulici u Podgorici, između marketa “Lida” i pekare “Laki”, oko 19 sati i 30 minuta eksplodirao je automobil. U eksploziji je poginuo Đorđe Božović, dok je Aleksandar Keković teško povrijeđen. Policija je ustanovila da je Keković prevozio ekplozivnu napravu namijenjenu nečijoj likvidaciji.

Pero Muhadinović dignut u vazduh dok je bio u vozilu

17. FEBRUAR Cetinjanin Andrija Gazivoda ubijen je 17. februara, oko 20.50, ispred jedne teretane koja se nalazi u sklopu Sportskog centra „Lovćen“. Prema nezvaničnim informacijama, za sad nepoznati napadač ispalio mu je više hitaca u glavu i grudi, nakon čega je, po riječima očevidaca, pobjegao u uličicu kod zgraUbijen ispred teretane

blizini kuće Gardaševića, a njegove navike je dobro poznavao.

18. JUL Saša Klikovac ubijen je ispred restorana „Kod Crnogorca” ubila. U Klikovca je pucano iz vozila u pokretu kad dok je obilazio svoj automobil parkiran ispred restorana. Pogođen je sa više hitaca iz „heklera” u predjelu stomaka i grudi. Čelnici tužilaštva i policije saSaša Klikovac likvidiran ispred porodičnog ugostiteljskog objekata

20. MAJ

Milan Andrijašević ubio je Nikšićanina Marka Gardaševića. Tijelo Gardaševića je pronađeno u jutarnjim satima u porodičnoj kući. Istragom je utvrđeno da je Gardašević ubijen na krajnje svirep i podmukao način ubijen. Prema tvrdnjama istražitelja, u ranim jutarnjim satima osumnjičeni je parkirao vozilo u

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

AKTUELNO

15

NE LIKVIDACIJE, ALI I PORODIČNE TRAGEDIJE

OG RIJEČI, DJED GREŠKOM N DIGNUT U VAZDUH Gardašević je ubijen u ranim jutarnjim satima u svojoj kući

Nemanja Prelević i Danilo Peković ubijeni u vikendici na Veruši opštili su da je za ubistvo Saše Klikovca dato 100.000 eura.

23. JUL Cetinjanin Nenad Milošević (45) uhapšen je zbog sumnje da je ubio strica B.M. (74) i njegovu nevjenčanu suprugu G.G. (52), državljanku Ukrajine. Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su obaviješteni da je oko 18.20 došlo do upotrebe vatrenog oruž-

ja u naselju Humci. Efikasnom reakcijom policije osumnjičeni je zatečen na licu mjesta i lišen slobode.

vić i Peković dva dana ranije otišli na pomenutu lokaciju i da nisu ubijeni istog dana kad su pronađeni.

18. SEPTEMBAR

18. NOVEMBAR

U Herceg Novom je pronađeno tijelo Ljiljane Simić, kanađanke srpskog porijekla koja je udavljena šakama. Zbog ubistva Simić uhapšeni su Radomir Delić i Dragan Todić koji su žrtvu ubili iz koristoljublja. Novljanin Dragan Todić, nakon ubistva maskirao se u žensku osobu i namjerno se šetao ispred nadzornih kamera na zgradi u kojoj je stanovala Ljiljana Simić, kako bi se stekao utisak da je ta kanadska državljanka i dalje živa.

Službenik Sektora granične policije Puniša Premović uhapšen je zbog sumnje da je ubio suprugu I.P. Kako se sumnja, on je suprugu ubio pucajući u nju iz službenog pištolja, a tragičnom događaju je, prema rezultatima istrage, prethodila svađa dvoje supružnika. Ubistvo je izvršio pred svoje troje djece.

18. OKTOBAR Nemanja Prelević i Danilo Peković 18. oktobra pronađeni mrtvi na Veruši, ubijeni su iz vatrenog oružja dok su otključavali vrata vikendice u kojoj su planirali da borave. Tijelo jednog od njih pronađeno je na samom pragu vikendice. Sumnja se da su Prele-

24. NOVEMBAR U ugostiteljskom objektu „Obala” u Danilovgradu 24. novembra, u ranim jutarnjim časovima, pronađeno je tijelo Zorana Pavićevića.

Zbog sumnje da je ubio sugrađanina, uhapšen je Zlatko Jovanović (48).

Ubistvo je, kako sumnjaju istražitelji, izvršeno iz koristoljublja, a ubica je najvjerovatnije poznavao žrtvu, sa kojom je proveo nekoliko sati prije nego što ju je ubio. Kako nezvanično saznajemo, broj nanesenih povreda govori o to-

me da je krivično djelo počinjeno iz mržnje.

3. DECEMBAR Na odjeljenju intenzivne njege preminuo Jovan Mijović (53) od posljedica teškog ranjavanja, za šta se sumnjiči Vukota Gardović (77). Do ranjavanja je došlo tokom sukoba Gardovića i Mijovića Gardoviću u podgoričkom naselju Zabjelo.

Mijović tom prilikom zadobio jednu povredu u predjelu abdomena, dvije povrede grudnog koša i jednu povredu nadlaktice.

Stražar ugostiteljskog objekta ubijen zbog 100 eura

16

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

VESNA MEDENICA PODNIJELA OSTAVKU:

Bila je čast biti na vrhu sudske vlasti i postupati u ime građana Crne Gore Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica podnijela je ostavku na tu funkciju, ističući da je bila čast biti na vrhu sudske vlasti i postupati za građane i u ime građana Crne Gore “Kao što sam se u dosadašnjoj karijeri iskreno, profesionalno i odgovorno odnijela prema svakom otvorenom pitanju, pružam poslednji doprinos i lični pečat rješavanju pitanja izbora predsjednika Vrhovnog suda. Iz tih razloga, postupajući u skladu sa članom 106 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, tražim da mi prestane funkcija sudije i predsjedni-

ka Vrhovnog suda Crne Gore”, saopštila je nakon Opšte sjednice Vrhovnog suda, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica.

Kako je istakla, vrijednosti kojima se rukovodila kada je prethodne godine podnijela prijavu na javni oglas za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore bile su usmjerene na nastavak i unapređenje nezavisnosti, samostalnosti, odgovornosti, kvaliteta, efikasnosti i transparentnosti rada sudstva.

“Smatrala sam da je sudski sistem, tokom vršenja prethodnog mandata već izgrađen, te da ne posto-

Medenica ji koncentracija moći predsjednika suda, imajući u vidu njegove nadležnosti koje su važećim Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama propisane. Sklona sam i dalje tom mišljenju”, kazala je Medenica.

Kao prva predsjednica Vrhovnog suda u nezavisnoj i suverenoj Crnoj Gori, koja se prvi put, po slovu Ustava zasniva na vladavini prava, i XV predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore od njegovog osnivanja 1945. godine, imala je, kaže, privilegiju i dužnost, da utiče na postupak sazrijevanja sudstva, koje u međunarodno priznatoj dr-

ODLUKA SUDIJE ZA ISTRAGU

žavi, mora biti samostalno i nezavisno.

“To je bio dug prema svim ranijim predsjednicima najvišeg suda, tradiciji, društvu i porodici. Činjenica da na počasnom zidu fotografija predsjednikâ, stoji jedan ženski lik, daje nadu svim ženama i djevojčicama u Crnoj Gori da možemo obavljati najviše funkcije u državi profesionalno i potpuno posvećeno, a uz spremnost na velike izazove, žrtve i odricanja”, navodi Medenica.

Prema njenim riječima, danas je sudstvo efikasno, digitalizovano, značajno podmlađeno na ključnim

pozicijama i zastupljeno u svim međunarodnim pravosudnim tijelima i u vremenu pandemije, sa 100,1 odsto efikasnosti na nivou svih sudova u Crnoj Gori, što je rezultat za respekt.

“Moram primijetiti da su nevladine organizacije i sa njima povezani mediji, u kontinuitetu stvarali ambijent, pogodan za podrivanje autoriteta nosilaca sudijske funkcije i negaciju svih postignutih rezultata rada. U tom kontekstu, data je povoljna osnova za politički pritisak na sudstvo, tokom prethodne dvije godine”, kazala je Medenica.

R.C.H.

U UDESU UČESTVOVALO VOZILO MINISTARSTVA ODBRANE

ŠEGRT SE BRANI SA SLOBODE Ispituje se koji policajac je dostavio snimak nezgode Budimir Šegrt i Radivoje Božović u daljem postupku braniće se sa slobode, odlučio je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici.

Bivši ministar zdravlja i ambasador u Poljskoj Budimir Šegrt i Radivoje Božović saslušani su u svojstvu osumnjičenih za zloupotrebu ovlašćenja u privrednom poslovanju

u slučaju Meljine.

Oni su pred specijalnom tužiteljkom da su učestvovali u poslu kojim je vrijednost bolnice “Meljine” umanjena za više od deset miliona eura. Šegrt je, nakon angažmana u bolnici koju je država prodala konzorcijumu na čelu sa Atlas grupom, bio ministar zdravlja 2015 - 2016.

godine.

Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je na pres konferenciji SDT-a i Uprave policije u petak javnosti otkrila da je tužilaštvo istraživanjem kupovine kompleksa bolnice u Meljinama utvrdilo da je tim poslom država oštećena za više od deset miliona eura. Atlas grupa u vlasništvu biznismena Duška Kneževića je 2008. godine sa Vladom zaključila ugovor o kupoprodaji Vojnog centra Meljine za iznos od 25 miliona eura.

R.C.H.

PODNIJETA KRIVIČNA PRIJAVA

NIKŠIĆANIN OSUMNJIČEN ZA IZAZIVANJE MRŽNJE

Službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije su podnijeli krivičnu prijavu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv S.K. (19) iz Nikšića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje,

navodi se u saopštenju Uprave policije. Kako su kazali, S.K. je izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, kako se sumnja, na način što je na jednoj društvenoj mreži postavio objavu uvredljive i prijeteće sadržine na štetu jedne vjerske zajednice.

“Policija je preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, u koordiniranim aktivnostima sa Višim državnim tužilaštvom, identifikovala ovo lice koje je na svom nalogu postavilo pomenutu prijeteću objavu i protiv njega je prodnijeta krivična prijava”, naveli su iz UP. R.C.H.

Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije i Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ispitaće ko je od policijskih službenika dostavio u javnost snimak saobraćajne nezgode od 25. decembra, kada je lakše tjelesne povrede zadobio Miljan Perović, doskorašnji generalni direktor Obavještajnog bezbjednosnog direktorata u Ministarstvu odbrane.

“O b av j e štavamo javnost i poslanika Kneževića da sporni snimci potiču iz službenih izvora Uprave policije te ćemo shodno tome o ovoj zloupotrebi obavijestiti Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije i Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici u cilju istraživanja i rasvjetljavanja zloupotrebe video zapisa koji su nastali u službenim prostorijama Upra-

ve policije”, saopšteno je iz policije.

Policija je po nalogu tužioca preduzela sve aktivnosti u vezi sa saobraćajnom nezgodom koja se dogodila 25. decembra 2020. u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici u kojoj je učestvovalo vozilo u vlasništvu Ministarstva odbrane. Sve spise predmeta policija je dostavila nadležnom tužiocu na ocjenu i mišljenje, uključujući i snimke sa video-nadzora koje je objavio poslanik Milan Knežević.

Izjave L.P. i M.P. uzete su ranije u Kliničkom centru Crne Gore kojom prilikom su policijskim službenicima ova lica saopštila da je vozilom upravljao L.P. “Policija u vozilu nije zatekla nijedno lice po dolasku na lice mjesta”, stoji u saopštenju.

R.C.H.

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

AKTUELNO

17

I U USLOVIMA IZAZVANIM KORONA VIRUSOM OBEZBIJEĐENA AŽURNOST

Viši sud u Podgorici u 2020 riješio 96,8 odsto predmeta Viši sud u Podgorici u godini za nama, koja je oblilježana korona virusom, što je uslovilo otežan rad u mnogim oblastima, uspio je da završi 96,81 odsto predmeta u odnosu na priliv, saopštila je Dnevnim novinama savjetnica za odnose sa javnošću tog suda Aida Muzurović.

Kako se ističe u odgovorima, broj završenih predmeta u ovom periodu predstavlja garanciju da se i u ovakvim uslovima maksimalno može obezbijediti ažurnost rada ovog suda.

Potvrđuje da je bilo odlaganja ročišta usljed nastale epidemiološke situacije, međutim, tačne podatke o broju odloženim ročišta sud ne posjeduje.

“Sud ne vodi posebnu evidenciju o broju održanih, odnosno odloženih glavnih pretresa, tako da se ne možemo izjasniti o broju glavnih pretresa koji su odloženi zbog epidemiološke situacije, a svakako da je takvih situacija bilo. Ipak, u svim onim situacijama u kojima je suđenje bilo moguće održati uz poštovanje mjera za suzbijanje epidemije, suđenja su i održana, posebno s obzirom na to da imamo na raspolaganju dvije sudnice u kojima je moguće obezbijediti održavanje potrebne fizičke distance”, na-

Viši sud u Podgorici tokom 2020. godine (do dana dostavljanja ovog odgovora) u krivičnom “K“ referatu donio je 62 presude prema 82 lica. Od toga, donijete su tri oslobađajuće presude prema četiri lica

Zgrada Višeg suda u Podgorici

6 PREDMETA OD UKUPNO SEDAM, PRED SPECIJALNIM ODJELJENJEM VIŠEG SUDA U PODGORICI, OKONČANO JE OSLOBAĐAJUĆIM PRESUDAMA

TRI MJESECA RAZMATRANE ŽALBE NA PRESUDU ZA “DRŽAVNI UDAR”

Posljednji kvartal 2020. godine, kada govorimo o sudskim procesima, obilježile su sjednice Apelacionog suda na kojima su razmatrane žalbe na prvostepenu presudu za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Od izricanja prvostepene presude Višeg suda u Podgorici do zakazivanja prve sjednice pred Apelacionim sudom prošlo je godinu i četiri mjeseca, u kom periodu je tročlano vijeće Apelacionog suda primilo obimne spise predmeta (samo presuda je napisana na preko 600 strana) sa dostavljenim takođe obimnim žalbama odbrane. Početkom septembra održana je prva sjednica, a sredinom decembra okončano je razmatranje žalbi. Predsjednik tročlanog vijeća sudija Zoran Smolović na sjednici održanoj 15. decembra kazao da će odluku stranke dobiti preko

Višeg suda u Podgorici, dodajući da ukoliko dođe do ukidanja presude stranke će dobiti i sudski poziv. Lider DF-a Milan Knežević tom prilikom je istakao da ukoliko dođe do potvrđivanja prvostepene presude kojom je osuđen na pet godina zatvora, on i Andrija Mandić neće dobrovoljno otići u zatvor.

Prema njegovom mišljenju, ali i mišljenju cijele odbrane, Apelacioni sud treba da donese oslobađajuću presudu, dok je stav Vrhovnog tužilaštva da presudu treba potvrditi. Prvostepenom presudom, koju je 9. maja 2019. godine izreklo krivično vijeće sutkinje Suzane Mugoše, Eduar Šišmakov osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 15 godina za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju, a Vladimir Popov na jedinstvenu kaznu zatvora od 12 godina za ista krivična dje-

la. Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina robije, dok je vozač ovog političkog saveza Mihailo Čađenović osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora. Bratislav Dikić osuđen je na osam godina zatvora za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, Predrag Bogićević dobio je sedam godina za ista krivična djela. Nemanja Ristić osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od sedam godina za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, Srboljub Đorđević i Milan Dušić na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora. Kristina Hristić osuđena je na uslovnu kaznu zatvora.

vodi se u odgovorima.

U protekloj godini u Višem sudu u Podgorici izrečeno je 69 presuda u odnosu na 102 lica, što u krivičnim, što u specijalnim predmetima.

“Viši sud u Podgorici tokom 2020. godine (do dana dostavljanja ovog odgovora) u krivičnom ‘K’ referatu donio je 62 presude prema 82 lica. Od toga, donijete su tri oslobađajuće presude prema četiri lica (ovaj podatak ne obuhvata broj predmeta koji su okončani presudom na osnovu sporazuma o priznanju krivice)”, stoji u odgovorima dostavljenim 30. decembra.

U istom periodu, dakle od 1. januara do 30. decembra 2020. godine, u Specijalnom odjeljenju u sedam predmeta donijete su presude prema 20 lica.

“Od toga u šest predmeta donijeta je oslobađajuća presuda prema šest lica (ovaj podatak ne obuhvata broj predmeta koji su okončani presudom na osnovu sporazuma o priznanju krivice)”, zaključuje se u odgovoru dostavljenom Dnevnim novinama.

Bo.B.

20

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

REKTOR UNIVERZITETA CRNE GORE PROF. DR DAN

ULAGANJEM U ZAPOSLENE SPREČAVAMO ODLIV KADROVA

⌦ Jelena Vađon Đurišić

U

prkos pandemiji COVID-19 Univerzitet Crne Gore, zahvaljujući udruženim naporima, obezbijedio je kontinuitet i kvalitet nastavnog procesa, naučnoistraživačkog rada i međunarodne saradnje, odgovorno se starao o potrebama i bezbjednosti svojih zaposlenih i studenata i osigurao pozitivno finansijsko poslovanje i značajna ulaganja u razvojne kapacitete Univerziteta, istakao je u intervjuu za Dnevne novine rektor prof. dr Danilo Nikolić, naglasivši da i u 2020. očekuje nastavak dobre saradnje sa resornim ministarstvom.

DN: Šta očekujete od saradnje sa novom postavkom u resornom ministarstvu i na šta će prvo ukazati Univerzitet Crne Gore kada je riječ o podršci u daljem radu visokoobrazovne institucije?

NIKOLIĆ: U cilju unapređenja visokog obrazovanja u Crnoj Gori, očekujem nastavak dobre saradnje sa resornim ministarstvom. UCG je autonomna ustanova koja objedinjuje obrazovni, naučnoistraživački i umjetnički rad kao djelove jedinstvenog procesa visokog obrazovanja. Nas raduju najave da će se i u narednom periodu na-

staviti sa aktivnostima koje će obezbijediti odgovarajuće mehanizme u cilju osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju, jačanje praktične nastave za studente uz primjenu savremenih metoda, bolji standard zaposlenih i naših studenata, kao i jačanje naučnoistraživačke komponentne.

DN: Šta biste izdvojili kao ključne događaje koji su obilježili godinu pandemije u oblasti kako nastave, tako i naučnoistraživačkog rada i projektne međunarodne aktivnosti?

NIKOLIĆ: U godini koju je obilježila svjetska epidemiološka kriza, UCG je zahvaljujući udruženim naporima obezbijedio kontinuitet i kvalitet nastavnog procesa, naučnoistraživačkog rada i međunarodne saradnje, odgovorno se starao o potrebama i bezbjednosti svojih zaposlenih i studenata i osigurao pozitivno finansijsko poslovanje i značajna ulaganja u razvojne kapacitete Univerziteta. Što se tiče izazova vezanih za organizovanje nastavnog procesa, u kratkom roku i uz intenzivne napore našeg nastavnog kadra i stručnog osoblja preselili smo nastavu iz učionica i amfiteatara na savremene online platforme i e-servise, uz značaj-

na ulaganja u IT infastrukturu. U okviru naučnoistraživačkih i međunarodnih aktivnosti uzeli smo učešće u velikom broju projekata, te smo u ovoj godini i to samo iz programa Erasmus +, zahvaljujući uspješnim projektnim aplikacijama, dobili preko milion eura novih sredstava. Nastavili smo sa progresivnim pozicioniranjem na međunarodnim rang listama, a najveći uspjeh ostvaren je u kategoriji najbolji mladi univerziteti do 50 godina, gdje smo svrstani u kategoriji između 350 do 400 najboljih univerziteta u svijetu, prema renomiranom Times Higher Education rangiranju. Zahvaljujući zapaženim rezultatima naših naučnika i uspješnom međunarodnom pozicioniranju, našem Univerzitetu je dodijeljen i Logo izvrsnosti u istraživanju, prestižno priznanje od strane Evropske komisije.

Pred sam kraj godine usvojili smo i veoma značajnu Strategiju internacionalizacije UCG za period 20212026. godine koja predstavlja akademsku agendu i funkcionalni okvir za povećanje međunarodne vidljivosti i prepoznatljivosti UCG, prvenstveno u Evropskom prostoru visokog obrazovanja i Evropskom istraživačkom prostoru.

DN: Ova godina je godina pandemije, ali i godina dobrih rezultata kada je riječ o naučnoistraživačkom radu.

NIKOLIĆ: Vanredne okolnosti pandemije, mnogi naši profesori su produktivno iskoristili za inoviranje i unapređenje i nastavnih i naučnih aktivnosti. Tokom ove godine publikovan je veliki broj naučnoistraživačkih radova u najpoznatijim svjetskim bazama naučnih radova. Tu posebno ističem jednu od najprestižnijih - Web of Science naučnu bazu (SCI, SCIE, SSCI i A&HCI citatnih baza), a u kojoj se UCG može pohvaliti sa preko 3.000 indeksiranih publikacija, što je značajna i konkurentan uspjeh, posebno u regionu, s obzirom na veličinu naše akademske zajednice. Bilježimo konstantan rast broja citata naših naučnika na Google Scholaru, koji tre-

nutno iznosi preko 140.000, sedam puta više nego što je to bio slučaj u 2017. godini.

Usvojili smo i Politiku za otvoreni pristup istraživačkoj infrastrukturi na UCG, prvi takav dokument usvojen na visokoškolskim ustanovama u regionu, potvrđujući dominantnu usmjerenost UCG ka naučnoj izvrsnosti.

UCG je u prethodne tri godine uzeo učešće u velikom broju projekata, čija vrijednost iznosi skoro 10 miliona eura, obezbjeđenih uglavnom iz međunarodnih fondova. Na svim organizacionim jedinicama trenutno je aktivna realizacija preko 200 projekata. U okviru najzastupljenijeg programa Erasmus+ Izgradnja kapaciteta u visokom obrazovanju, Univerzitet je za tri godine uspio da dobije čak 21 projekat od čega samo u ovoj godini njih

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

AKTUELNO

21

NILO NIKOLIĆ U INTERVJUU ZA DNEVNE NOVINE održivost i kvalitet nastavnog procesa u restriktivnim uslovima pandemije virusa COVID-19. Značajno smo intenzivirali proces digitalizacije Univerziteta, prvenstveno u funkciji reorganizacije kompletne nastave posredstvom online sistema učenja na daljinu, uvođenja novih e-servisa, povećanja internet kapaciteta i obezbjeđenjem računarske opreme i IT podrške. Trenutno primjenjujemo kombinovani pristup tradicionalnih i online metoda nastave, vodeći se praksom evropskih univerziteta, specifičnostima nastavnih disciplina i najboljim iskustvom učenja, a pridržavajući se naredbi i preporuka relevantnih zdravstvenih institucija.

Takođe u ovoj godini smo pristupili optimizaciji nastavnih planova i programa na osnovnim i master studijama, a osnovali smo i Doktorsku školu i u okviru nje aplicirali za akreditaciju prvog studijskog programa na engleskom jeziku iz interdisciplinarne oblasti Održivi razvoj.

sedam, jedan koordinatorski i šest partnerskih.

Kao rezultat ovih napora, UCG je do sada najbolje rangiran na svjetskim rang listama. Pored spomenutog Times Higher Education, UCG je značajno poboljšao poziciju u okviru univerzitetske rang liste Webometrics (> 30.000 univerziteta), sa 3.338. mjesta u januaru 2018. na 1.915. mjesto u julu 2020, što predstavlja najbolju poziciju od kada je UCG uvršten u ovo rangiranje 2012. godine.

Poboljšanje međunarodnog rangiranja dovodi do boljeg pozicioniranja i prepoznatiljivosti UCG u Evropskom prostoru visokog obrazovanja i Evropskom istraživačkom prostoru. To značajno doprinosi uspostavljanju novih strateških partnerstava i bilateralnih ugovora sa evropskim uni-

verzitetima, unapređenju naučnoistraživačke saradnje, umrežavanju i usavršavanju kadrovskih resursa i intenziviranju mobilnosti studenata i nastavnog osoblja. Kao rezultat toga imamo porast naučne produkcije i konkurentnosti UCG i uspješno realizovane projektne aplikacije, odnosno obezbjeđenje znatnih sredstava iz međunarodnih fondova, kojima se doprinosi strateškom razvoju Univerziteta, pogotovo u uslovima izazova budžetskog finansiranja s kojima se danas susreću državni univerziteti.

DN: Kada je riječ o nastavnom procesu pandemija je donijela mnoge novine.

NIKOLIĆ: Tako je, zahvaljujući udruženim naporima nastavnog osoblja, admistrativne podrške i studenata uspjeli smo osigurati

DN: U posljednje vrijeme svjedoci smo da pojedine nevladine organizacije Univerzitetu spočitavaju netransparentnost kada su u pitanju sredstva koja se koriste iz budžeta. Koliko tu ima istine?

NIKOLIĆ: Kao što smo već u nekoliko navrata isticali, UCG radi transparentno i odgovorno, odnosno namjenski i racionalno upravlja budžetskim resursima. Sve odluke koje se donesu na bilo kojem upravljačkom tijelu Univerziteta su javno dostupne i putem sajta UCG. Finansijsko poslovanje je u skladu sa zakonskim obavezama transparentno i javno dostupno na sajtu kroz Finansijske izvještaje za prethodne godine, Finansijski plan i Plan javnih nabavki za tekuću godinu. Iste smo javno i blagovremeno dostavljali na uvid i postupanje nadležnim državnim organima i ministarstvima i to kvartalno i na godišnjem nivou. Takođe Univerzitet je predmet i redovnih međunarodnih institucionalnih evaluacija i kontrola, nacionalnih akreditacija i reakreditacija.

Kako smo svjesni da smo mnogima, bili oni iz vladi-

nog ili nevladinog sektora, interesantni posebno u dijelu trošenja budžetskih sredstava, u nekoliko navrata pozivali smo razne nadležne i stručne institucije, prvenstveno DRI, što je i njihova zakonska obaveza, da provjere zakonitost trošenja sredstava, cijeneći da bi dodatne eksterne provjere, pored redovnih, bile u funkciji dodatnog unapređenja rada i poslovanja, što je, složićete se, u interesu svih subjekata. U tom svijetlu, dodatno ohrabruje činjenica što smo nedavno dobili i najavu od strane Državne revizorske institicije da su UCG uvrstili u svoj plan revizije za 2020. godinu.

DN: Koje su najznačajnije aktivnosti koje ste preduzeli u cilju poboljšanja kvaliteta rada i studiranja na UCG? NIKOLIĆ: I u ovoj godini smo, bez obzira na situaciju na globalnom nivou, izdvojili znatna sopstvena sredstva za investiciono održavanje objekata, za računarsku i nastavnu opremu, kao i za održavanje i nabavku novog namještaja za potrebe amfiteatara, učionica, bilblioteka i čitaonica. Takođe, nastavljamo intenzivan rad na digitalizaciji cjelokupnog administrativnog i operativnog sistema podrške nastavnom procesu i studentskim aktivnostima.

Kako bismo spriječili odliv kadrova i zadržali najbolje studente na Univerzitetu, nastojimo da se odgovorno staramo o poboljšanju profesionalnog, materijalnog i društvenog statusa zaposlenih na Univerzitetu. Pored povećanja plata zaposlenih za koje smo se izborili krajem 2019, u 2020. godini smo pristupili rješavanju njihovih stambenih problema kroz izdvajanje sredstava za stambene kredite i za poboljšanje uslova stanovanja. Izdvojena sredstva za prvi konkurs su 1,2 miliona eura, a za drugi 0,8 miliona eura. Isplatu sredstava po osnovu prvog konkursa očekujem u januaru 2021. godine, po osnovu drugog konkursa u martu 2021. godine.

Planiramo izgradnju stanova za zaposlene u narednoj godini i u tu svrhu smo izdvojili sredstva za izradu idejnog rješenja za četiri stambena objekta i poslali zahtjev nadležnom mini-

starstvu da raspiše međunarodni konkurs.

Takođe smo za nagrađivanje zaposlenih za izuzetne naučnoistraživačke i projektne rezultate i doprinos međunarodnoj afirmaciji Univerziteta, samo u 2020. godini, izdvojili preko 400.000 eura.

DN: Ova godina posebno je istakla društvenu odgovornost mnogih institucija.

Vi ste i nagradili Medicinski fakultet tim povodom i specijalnim priznanjem. Da li je u ovom restriktivnom periodu učinjeno još nešto u cilju jačanja pozicije UCG kao društveno odgovorne institucije?

NIKOLIĆ: Na početku bih želio istaknuti visok stepen društvene odgovornosti i solidarnosti koju su demonstrirali naši profesori, saradnici i studenti u vanrednim okolnostima pandemije, kroz aktivnosti poput proizvodnje zaštitnih maski i vizira, volontiranja u Call centru IJZ, biomedicinskih istraživanja i organizovanje online konsultacija i radionica, humanitarnih akcija i donacija.

UCG, kao društveno odgovorna institucija, pruža svoje naučne i stručne kapacitete i stavlja na raspolaganje kadrovski potencijal svojoj državi i društvu, u svim neophodnim segmentima i okolnostima. To je potvrđeno naročito u oblasti zdravstva i medicine, pa smo s tim u vezi i dodijelili specijalno priznanje Medicinskom fakultetu za poseban doprinos, požrtvovani rad i nesebično zalaganje profesora, saradnika i studenata, koji su kao zdravstveni radnici ili volonteri, medicinski stručnjaci ili naučnici, bili podrška i oslonac zdravstvenom sistemu Crne Gore.

Pored navedenog, u 2020. godini smo započeli sa rekonstrukcijom čitaonice Centralne univerzitetske biblioteke, koja će biti otvorena za široku javnost, što smatramo kvalitetnim ulaganjem u intelektualni i naučni potencijal crnogorskog društva. Nastavljamo i sa ozelenjavanjem površina u univerzitetskim kampusima u cilju proširivanja zelenih oaza u urbanim sredinama i promovisanja ekološke svijesti naših studenata i građana.

22

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

PRIORITET ĆE BITI OSOBE STARIJE OD 80 GODINA

Početak vakcinacije protiv korona virusa krajem januara

U Crnoj Gori bi vakcinacija protiv korona virusa trebalo da počne krajem januara, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.

Ona je na konferenciji za novinare u srijedu navela da Vlada ima intenzivne kontakte sa Evropskom unijom, ali i sa proizvođačima vakcina, kako bi što prije stigle u Crnu Goru.

“Ako pregovori budu nastavljeni ovim tempom, možemo da očekujemo da bi krajem januara vakcinacija u Crnoj Gori mogla da počne”, kazala je Borovinić-Bojović. Ona je podsjetila da je Crna Gora

ranije potpisala inicijativu stigle u Crnu Goru.

COVAX i da će kao potpisnica „Pregovaramo sa onima dobiti odgovarajući dio vak- koji su već dobili sertifikat cina. Borovinić-Bojović naEvropske agencije za ljekovela je da je Evropska ve, kao i onima koji će ovih dana serkomisija prije dva tifikate adminidana usvojila pastrativno upuket pomoći od 70 titi Evropskoj miliona eura za agenciji za ljepomoć zemljama Zapadnog kove“, kazala je Balkana.

Borovinić-BoOna je istakla jović. da Ministarstvo Ona je zamolila zdravlja u posljed- Borovinić-Bojović javnost da se ne banjih 15 dana ima intenvi spekulacijama i nagazivirane sastanke i sa drugim đanjima, jer će sve informarelevantnim proizvođačima cije koje su u vezi sa započivakcina, kako bi što prije one njanjem vakcinacije u Crnoj

BOROVINIĆ BOJOVIĆ NA ODBORU ZA ZDRAVSTVU: MINISTARSTVO FINANSIJA ISPITUJE RAČUN NKT

ZDRAVSTVENI BUDŽET MORA BITI U POSEBNOM FOKUSU

Ministarka zdravlja Jelene Borovinić-Bojović je tokom konsultativnog saslušanja na Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje kazala da je obavila razgovor sa ministrom finansija i da je, imajući u vidu aktuelnu epidemiološku situaciju, sasvim jasno da budžet za zdravstveni sistem treba i mora da bude u posebnom fokusu. “Što se tog pitanja tiče, naišla sam na razumijevanje ne samo ministra finansija, nego i svih ostalih članova Vlade.

Ekonomska situacija je katastrofalna, tako da će ministar finansija na kraju biti zadužen za tu odluku. Ali što se tiče mene kao ministra zdravlja, mi smo već imali razgovore po tom pitanju i sigurna sam da će postojati razumijevanja”, rekla je Borovinić-Bojović.

Na pitanje poslanice Branke Bošnjak o računu za donacije koji je otvorilo Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), Borovinić-Bojović je poručila da je tražila da se taj račun detaljno ispita.

“Veliki broj ljudi koji su dali priloge postavlja mi pitanje što se desilo sa sredstvima. Iz Ministarstva mi je prvog dana odgovoreno da nijesu imali uvid u račun NKT jer je taj račun bio u Vladi i da je formiran operativni štab koji je rukovodio računom. Sve informacije vezane za upla-

te i isplate dobila sam veoma okvirno sa svrhama uplate koje nijesu precizirane, već je pisalo ‘preusmjerena sredstva’”, rekla je Borovinić-Bojović.

Kazala je da je sve informacije predala Ministarstvu finansija koje će se baviti ispitivanjem tog računa. Dodala je da je deset dana prije izbora preusmjereno preko milion eura na račune dijela bolnica.

“U to vrijeme prema njihovim kriterijumima epidemiološka situacija je bila stabilna i u bolnicama se nije dešavalo ništa specijalno, a svrhe uplate nema”, navela je Borovinić-Bojović.

Ona je rekla da je sigurna da su članovi NKT-a imali određene naknade i da o tome ima neke nezvanične informacije “koje ne bi iznosila”. Kako je istakla, u rješenju Ministarstva zdravlja koje se odnosi na sadašnju Komisiju i Savjet decidno piše da nema materijalne nadoknade za članove ovih tijela.

■ SLOBODNO KRETANJE I MEĐUGRADSKI SAOBRAĆAJ TOKOM PRAZNIKA

Govoreći o mjerama za prevenciju širenja korona virusa, Borovinić-Bojović je rekla da u mjerama koje važe za vrijeme predstojećih praznika nema nikakvih izmjena, te da je to-

kom dana praznika 31. decembara, 1, 2, 5, 6. i 7. januara omogućeno slobodno kretanje, kao i međugradski saobraćaj.

“Revidirali smo mjere u domenu koji se odnosi na kretanje i međugradski saobraćaj. Nema ni diskriminacije ugostitelja. Ako posmatramo okolne i zemlje svijeta, to je potpuno isti standard, izuzimajući Srbiju. Svuda u svijetu imali ste situaciju i kompletnog lokdauna. Sa ugostiteljima smo imali razgovore. Uvažili smo njihove sugestije i dogovorili smo se okvirno da ćemo prilikom analize ovih dana razmotriti te zahtjeve. Tu nema nikakve izmjene u odnosu na postojeće stanje”, predočila je Borovinić-Bojović.

Ona je kazala da će se Institut za javno zdravlje (IJZ) sastati 4. januara, kada će razmatrati sljedeći set mjera i analizirati zahtjeve i sugestije ugostitelja.

Ministarka je objasnila da predlog mjera protiv korona virusa donosi IJZ. “Komisija za javno zdravlje koja je formirana pri Ministarstvu zdravlja taj predlog mjera analizira i usvaja. Savjet koji je formiran pri Vladi ne donosi mjere, već je zadužen za implementaciju, odnosno garanciju sprovođenja tih mjera na teritoriji čitave države”, objasnila je Borovinić-Bojović.

Ona je kazala da će sadašnji

Sa jučerašnje sjednice skupštinskog odbora sistem koji je uspostavljen na “sedam stubova” omogućiti i da se reaguje i na druge potrebe koje nijesu striktno vezane za trenutnu epidemiju.

■ KONKURSI ZA

NOVE DIREKTORE ŠTO PRIJE

Prema riječima BorovinićBojović, u prošlosti se dešavalo da su na čelu zdravstvenih ustanova direktori, koji su angažovani po partijsko liniji, bili na funkciji i po više od tri mandata.

“Sve i da su najbolji, toliki period nije dobar za njih, a ni za sami zdravstveni sistem.

Došli smo do izmjene zakona i brzo ćemo, nakon objave u Službenom listu, raspisati konkurse za mjesta direktora domova zdravlja i regionalnih bolnica”, kazala je ministarka

uz objašnjenje da bi se to moglo desiti početkom januara.

Odgovarajući na pitanja o trenutnom stanju u bolnicima, Borovinić-Bojović je kazala da je popunjenost bolničkih kapaciteta 67,3 odsto.

“Na 75 odsto mora biti proglašen lokdaun. Taj procenat nije mali i to je bio jedan od razloga zašto smo bili oprezni kada smo planirali mjere za praznike”, objasnila je Borovinić-Bojović.

Na pitanje o dešavanjima u barskoj bolnici, ministarka je kazala da su preduzeli odgovarajuće mjere radi poboljšanja kadrovskih kapaciteta i opreme. Ona je saopštila da je u razgovoru sa direktorom te bolnice saznala da su u radu sa kovid pacijentima bili angažovani isti ljudi, jer joj je, kako tvrdi, rečeno da drugi nijesu htjeli da rade te poslove. M.I.

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

Gori stići sa adresa sa kojih je očekivano da stignu. „Kada je u pitanju COVAX inicijativa, sve pregovore koje je Crna Gora vršila prije dolaska nove Vlade nije do kraja završila. Državna garancija za vakcine koja je trebalo da bude blagovremeno uplaćena nije bila uplaćena i na taj način je doveden u pitanje memorandum koji je potpisan sa COVAX inicijativom“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, prethodno ministarstvo nije vršilo nikakve bileteralne dogovore ni sa pregovaračima EU, ni sa pojedinačnim proizvođačima vakcina, kao što su to ostale ze-

mlje u regionu uradile u junu.

Ona je kazala da je fokus vakcinacije na ranjivim grupama i da je dogovoreno da u prvom planu bude populacija starije životne dobi. Prema riječima Borovinić-Bojović, prioritet za vakcinaciju su osobe starije od 80 godina, a nakon toga se starosna granica primiče 65. godini. Kako je navela, u ranjive grupe spadaju i osobe koje se nalaze u staračkim domovima i zdravstveni radnici koji su na prvoj liniji odbrane od epidemije. Ona je dodala da je vakcinacija dobrovoljna i da očekuju da će odziv stanovništva biti dobar.

M.I.

HRAPOVIĆREAGOVAONANAVODEMINISTARKEZDRAVLJA

Postojale su zakonske prepreke za nabavku vakcina Bivši ministar zdravlja Ke- jama u Ženevi, Crnoj Gori tek nan Hrapović tvrdi da je u 10.12.2020. godine omogućeno ime resora kojim je upravljao da uplati garanciju u gotovni 15. oktobra ove godine potpi- (99.520USD) budući da novac sao sporazum o preuzetoj ima važnu ulogu u daljem raobavezi po modelu opcione zvoju i proizvodnji vakcina, kupovine 248.800 doza vak- a kako bi prevazišli zakonske cina protiv COVID-19 (koja bi prepreke i cjelokupan postupokrila 20% stanovništva Cr- pak legalno sproveli. ne Gore), a da je “Montefarm” “Od Vas se očekivalo saizvršio uplatu avansa za ku- mo da taj avans uplatite. Popovinu vakcine protiv CO- zivam Vas da kažete šta ste VID-19 u iznosu od 771.280 Vi lično uradili po tom pitaUSD na žiro račun THE nju. Da li je ova uplata rezultat pregoGAVI ALLIANCE. vora koje ste Vi “Međutim, vodili sa GAkao što smo VI-jem ili je transpaprosto rerentno i zultat proupoznafesionalli građane (moženog odnosa te i medije bivše vlasti konsultovaprema poti), postojale trebama grasu zakonske đana u trenutprepreke kada ku kada je bilo Hrapović je u pitanju izdaizvjesno da će nevanje garancije za poko drugi ubirati plododjelu rizika u skladu sa spo- ve mukotrpnog rada na prerazumom”, rekao je Hrapović, govorima”, pitao je Hrapović reagujući na navode mini- u reagovanju. starke zdravlja Jelene BoroOn je, takođe, naglasio da vinić-Bojović, koja je kazala su prethodna Vlada i minida kada je u pitanju COVAX starstvo već razgovarali i sa inicijativa, sve pregovore ko- drugim državama o nabavje je vršila Crna Gora prije do- ci vakcina. Hrapović je kazao laska nove Vlade nije do kra- da je Crna Gora još tokom avja završila. gusta komunicirala sa predHrapović navodi da je na- stavnicima Ambasade Repukon više upita i učestale ko- blike Poljske u Podgorici. munikacije sa predstavnici“Od tada nije bilo kontakama GAVI-ja koja se uvijek od- ta dok nije postala izvjesnija vijala posredstvom Ministar- proizvodnja vakcina. Nakon stva vanjskih poslova Crne što je sada izvjesnije, Poljska Gore (što je uobičajena prak- je, razumio sam, ovih dana sa) i uz veliki angažman Stal- ponovo informisala o njihone misije Crne Gore pri Uje- voj namjeri da se preko njih dinjenim nacijama i ostalim obezbijede određene količine međunarodnim organizaci- vakcina”, naveo je Hrapović.

23

UPRAVA POLICIJE

Zabrana međugradskog saobraćaja samo vikendom

Mjerama Ministarstva zdravlja propisana je zabrana odvijanja međugradskog saobraćaja isključivo u danima vikenda, odnosno od petka, 1. januara 2021. godine u 22.00 časa, do ponedjeljka, 4. januara 2021. godine, u 05.00 časova, saopštila je Uprava policije.

“Važno je napomenuti i to da potvrde o izuzecima od zabrane međugradskog saobraćaja važe isključivo za lica koja obavljaju privredne djelatnosti navedene u naredbi za preduzimanje privremenih mjera sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa”, poručuju iz Uprave policije.

Imajući u vidu da je subota, 2. januar, praznik, a nedjelja 3. januar, neradni dan, svakako da je broj lica koja od poslodavca mogu dobiti ovakvu potvrdu znatno manji nego u prethodnom periodu.

“Licima koja posjeduju potvrde koje zbog nepotpunih ili netačnih podataka nijesu validne ili su navedeni datumi 2. i 3. januar 2021. godine, nakon izvršenih provjera neće biti dozvoljeno dalje kretanje i međugradski saobraćaj”, saopštila je policija.

Izuzeci od zabrane međugradskog saobraćaja, koji su ranije usvojeni i propisani naredbom, a odnose se na

strane državljane, lica koja putuju u inostranstvo i za to imaju odgovarajući dokument kao dokaz, kao i lica koja se vraćaju u mjesto prebivališta, ostaju na snazi.

“Još jednom apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da bezbjednom i strpljivom vožnjom, poštujući saobraćajne i sve druge propise, uključujući i pomenute mjere Ministarstva zdravlja, olakšaju rad i postupanje policijskih službenika, kako bi svi zajedno, tokom predstojećih praznika, doprinijeli nesmetanom i bezbjednom odvijanju drumskog saobraćaja, na čitavoj teritoriji Crne Gore”, poručuje policija.

DONACIJA EVROPSKE UNIJE

Domovima zdravlja na sjeveru uručena oprema vrijedna 87.000€

Domovima zdravlja u Bijelom Polju, Beranama, Plavu i Rožajama uručena je nova medicinska oprema, vrijedna oko 87.000 eura, koja je obezbijeđena u okviru Programa prekogranične saradnje, a projekat finansira Evropska unija (EU).

Nikšićka nevladina organizacija (NVO) Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore - FORS Montenegro, koja sprovodi taj projekat u Crnoj Gori, saopštila je da su zdravstvene ustanove dobile ultrazvučne aparate, sonde, kolposkope, medicinske instrumente, prateću opremu i potrošni materijal.

Oprema je nabavljena u okviru projekta Prekogranične aktivnosti u sektoru reproduktivnog zdravlja /CARESCross-Border Actions in the Reproductive Health Sector. „Pored nabavke opreme, organizovani su preventivni pregledi dojki i ginekološki pregledi za žene iz tih opština, kao i kampanja informisanja o značaju prevencije u očuvanju reproduktivnog zdravlja, sa naglaskom na prevenciju karcinoma dojke i grlića materice“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je u okviru projekta održana i prekogranična konferencija o Una-

pređivanju reproduktivnog zdravlja.

Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje Crna Gora - Kosovo, a u Crnoj Gori sufinansira Ministarstvo javne uprave.

Ugovorno tijelo za projekat je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja Crne Gore – Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći.

Projekat se završava krajem godine, a u Crnoj Gori se sprovodi u Andrijevici, Beranama, Bijelom Polju, Gusinju, Petnjici, Plavu, Kolašinu, Mojkovcu i Rožajama.

R.D.

24

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

RADOVIĆ: OBEZBIJEĐEN UGODNIJI BORAVAK U BOLNICI

UREĐENO IGRALIŠTE ISPRED DJEČJE BOLNICE

DAROVALI POKLONE I RADOST

Volcanova specijalna “Poklonijada” Karavan kompanije “VezuvVolcano” imao je misiju koja je bila veliko uživanje za sve učesnike. Povod je bio želja da se u susret novogodišnjim praznicima podijele pokloni i donesu radost i osmjesi na prave adrese. Tradicionalno i ove godine novogodišnji paketići podijeljeni su mališanima specijalnog odjeljenja OŠ “Olga Golović” iz Nikšića, Poklonijada i Djeda Mraz i ovog puta su bili na visini zadatka. U Risnu Poklonijada “Vezuv-Volcano” je posjetila JU Dom starih “Grabovac” i

donirala sredstva za kupovinu 250 zimskih majica za naše najstarije građane od čega je njih 200 u stanju socijalne potrebe.

Na kraju dana Poklonijada se vratila u Podgoricu i obradovala male sportiste članove Karate kluba “Budućnost”. Njih 50 je u Sportskom centru Morača dobilo novogodišnje poklone i uz čestitke ponovljena je maksima “SPORT JE UVIJEK POBJEDNIK - POBJEDNIČKI RASTIMO” pod kojom uspješno djeluje Volcano Sport Support“, projekat pomoći mladim sportistima.

Direktor Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Saša Radović uručio je zahvalnicu Miljanu Konataru, vlasniku kompanije Arming, povodom donacije za uređenje igrališta i parka, kao i dijela Odjeljenja za dječju hirurgiju, saopšteno je iz KCCG. “Uređenjem igrališta i parka ispred IBD-a željeli smo da našim najmlađim pacijentima obezbijedimo ugodniji i manje stresan boravak u bolnici i tokom pregleda u ambulantama. U realizaciji ovog projekta naišli smo na veliko razumijevanje dobročinitelja, među kojima je i kompanija Arming. Današnji izgled igrališta, u kojem naši pacijenti uz igru, bar na trenutak, zaborave na zdravstvene probleme, dokaz je da zajedno možemo da učinimo više za našu najmlađu populaciju i da mijenjamo svijet uz osmijeh. Moram naglasiti da

Radović i Konatar je ova donacija nastavak filantropskog djelovanja Konatara prema IBD-u, a poznajući njegov odnos prema djeci još jedan u nizu budućih projekata. Koristim ovu priliku da još jednom izrazim iskrenu zahvalnost njegovoj kompaniji i porodici na humanitarnom djelovanju i saradnji u unapređenju prostora za naše najmlađe pacijente”, kazao je Radović.

Konatar je zahvalio Rado-

viću na dodijeljenoj zahvalnici, a posebno ljekarima i kompletnom medicinskom osoblju IBD-a koji, kako je kazao, svakodnevno brinu o našoj djeci, koja su ujedno i naša budućnost. “Čini mi veliko zadovoljstvo što smo ja i moja porodica imali priliku da uz osmijeh mijenjamo svijet”, rekao je Konatar, najavljujući da će i ubuduće, u skladu sa mogućnostima, podržavati IBD. R.D.

26

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

INTERVJU: PREDSJEDNIK OPŠTINE ULCINJ LJORO

PREBRODILI SMO SLUČAJ IZAZOV U NOVIJOJ ISTORIJ

R

ačun Opštine Ulcinj tokom 2020. godine bio je u blokadi 209 dana, a zbog spora starog 40 godina sa računa je skinuto skoro šest i po miliona eura, što je otežalo funkcionisanje lokalne uprave u ionako teškoj godini.

zilo i na ukupnu privredu grada i građane Ulcinja, a rad Opštine bi bio u potpunosti blokiran.

Međutim, našom inicijativom i uz podršlu Vlade sanirali smo uspješno ovaj problem i počeli funkcionisati u punom kapacitetu, tamo gdje smo stali, sve do pojave korona virusa.

Prema riječima predsjednika opštine Ulcinj Ljora Nrekića, ovaj slučaj predstavljao je jedan od najvećih izazova u novijoj istoriji Opštine Ulcinj.

Nrekić je za Dnevne novine istakao da je završena još jedna teška godina, naročito zbog pandemije COVID-19, poručivši da bi još jedno zaključavanje grada i države tokom ljetnje turističke sezone bilo nepodnošljivo za ovu opštinu, te da bi to bio veliki udarac na već teško stanje.

DN: Koji su najznačajniji projekti koji Vas očekuju u narednoj godini?

NREKIĆ: Kod realizacije infrastrukturnih objekata posebno izdvajamo - Projekat vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda vrijednosti 20 miliona eura koja su kreditna sredstva KfW banke i za koja je garant Vlada Crne Gore i uspješno se realizuje.

Raspisan je i zatvoren međunarodni tender. Trenutna faza je izrada drafta ugovora sa prvorangiranim i započet je postupak eksproprijacije kao preduslov za potpisivanje ugovora sa izvođačem. Napominjem da

DN: Godinu na izmaku, kako u našoj zemlji, tako i u cijelom svijetu, obilježila je pandemija COVID-19. Kako je Opština Ulcinj i koliko uspješno uspjela da posluje u ovako izazovnoj godini?

NREKIĆ: Posebnu pažnju u ovoj godini posvetili smo finansijskoj konsolidaciji i u ovom dijelu smo postigli zapažene rezultate. Redovno su izmirivane plate zaposlenima sa svim pripadajućim porezima i doprinosima. Pored ovoga, redovno smo izmirivali obaveze po reprogamu poreskog duga, kao i reprograme po drugim obavezama prema raznim dobavljačima.

Međutim, u međuvremenu je naišla pandemija izazvana korona virusom, koja je uticala i sada utiče na efikasan rad Opštine i njenih institucija, a time i servisiranje obaveza prema državi, privredi i građanima Ulcinja.

DN: Koliko i na koji način je Opština pomogla građane i privredu kako bi lakše prebrodili ovu krizu?

NREKIĆ: U skladu sa našim mogućnostima, prioritetima i specifičnim potrebama kreirali

Nrekić smo mjere podrške koje će dati najbolji rezultat za oporavak lokalne ekonomije i standard naših građana, a da pri tome ne ugroze održivost lokalnih javnih funkcija i vršenja osnovnih funkcija iz nadležnosti Opštine Ulcinj.

S tim, Program ekonomskih mjera opštine Ulcinj za podršku građanima i privrednicima od strane predsjednika ulcinjske opštine, sa saradnicima, sadrže nekoliko značajnih stimulativnih mjera kao i racionalizaciju svih troškova lokalne uprave preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština, te je dobro prihvaćen od većine građana Ulcinja.

Izdvojio bih realizovan projekat dionice magistralnog puta Ulcinj – Vladimirske Krute, put koji je finansirala Vlada Crne Gore stavljen je u potpunosti u funkciju, čime smo omogućili nesmetani saobraćaj za brojne turiste i građane Ulcinja, onda početak rada vjetroelektrana na Možuri i invensticije Karizme u nove smještajne kapacitete

DN: Šta je ono što biste posebno izdvojili u 2020. godini?

NREKIĆ: Godinu na izmaku osim pandemije je obilježilo i izvršenje sudske presude u slučaju poznatom kao “K1“. Naime, po ovom sporu starom 40 godina računi Opštine su bili blokirani ukupno 209 dana i sa računa je skinuto ukupno 6.486.575 eura.

Ovaj slučaj predstavljao je jedan od najvećih izazova u novijoj istoriji Opštine Ulcinj, jer je objektivno postojala velika opasnost da realizacijom ove sudske presude Opština Ulcinj i njen budžet pretrpe katastrofalne posljedice. Ovo bi se odra-

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

O NREKIĆ ZA DNEVNE NOVINE

“K1”, NAJVEĆI JI NAŠE OPŠTINE GODINU NA IZMAKU OSIM PANDEMIJE JE OBILJEŽILO I IZVRŠENJE SUDSKE PRESUDE U SLUČAJU POZNATOM KAO “K1“. NAIME, PO OVOM SPORU STAROM 40 GODINA RAČUNI OPŠTINE SU BILI BLOKIRANI UKUPNO 209 DANA I SA RAČUNA JE SKINUTO UKUPNO 6.486.575 EURA zbog tenderske procedure KfW banke o detaljima ne možemo govoriti. Takođe, i da je i rad komisije i sve aktivnosti u vezi s ovim tenderom uslovljen aktuelnom situacijom i da su predstavnici KfW banke veoma zadovoljni realizacijom preuzetih obaveza od strane Opštine Ulcinj, što potvrđuje da je na sve radnje komisije KfW banka dala bezuslovnu saglasnost, što je i u skladu sa tenderskom procedurom.

Takođe, izdvojio bih i početak

izgradnje kanalizacione mreže za četiri naselja Donja Bratica, Bijela Gora, Kodre i Totoši, vrijednosti pet miliona eura dobijenih kao kredit od Evropske investicione banke, izabran je najpovoljniji ponuđač i u decembru 2019. uveden u posao od kada traju rokovi za završetak poslova.

Potpisan je ugovor o davanju u dugoročni zakup nepokretnosti za izgradnju akva parka.

Vrijednost investicije za izgradnju akva parka će biti oko sedam miliona eura, na površini od 26.658 m2 u Gornjem Štoju.

Ovaj projekat je usporen zbog aktuelne situacije i očekujemo brzi nastavak radova na terenu.

DN: Koliko je urađeno na unapređenju saobraćajne infrastrukture, što je uslov za razvoj gradova, naročito turističkih, kao što je Ulcinj, i šta možemo očekivati u narednom periodu?

NREKIĆ: Izdvojio bih reali-

zovan projekat dionice magistralnog puta Ulcinj – Vladimirske Krute, put koji je finansirala Vlada Crne Gore stavljen je u potpunosti u funkciju, čime smo omogućili nesmetani saobraćaj za brojne turiste i građane Ulcinja, onda početak rada vjetroelektrana na Možuri, invensticije Karizme u nove smještajne kapacitete, radove Volija na ekonomiji naselja Šas.

Od ovih invensticija već su se počeli osjećati benefiti i za opštinu Ulcinj, kroz naplata poreskih i drugih obaveza, kao i otkupa poljoprivrednih proizvoda i zapošljavanja naših građana.

U zadnje vrijeme primjetan je porast interesovanja stranih investitora za opštinu Ulcinj. Tokom proteklog perioda, održao sam brojne sastanke sa raznim potencijalnim investitorima, od kojih su mnogi izrazili konkretno interesovanje za ulaganje.

Ima dobrih najava investi-

AKTUELNO

27

Još jedno zaključavanje tokom sezone bilo bi nepodnošljivo

DN: Koliko je ovo bila teška godina i kada je turizam u pitanju s obzirom na sve okolnosti, imajući u vidu da je Ulcinj, prvenstveno, prepoznat kao turističko mjesto? Koliki su gubici i da li su počele pripreme za narednu sezonu, odnosno šta bi za Opštinu značilo još jedno zaključavanje, tj. još jedna ovako loša sezona?

NREKIĆ: Ljetnja turistička sezona 2020. je prema očekivanjima trebalo da bude najbolja od svih do sada. Očekivali smo veliki broj turističkih dolazaka i odradili sve odgovarajuće pripreme i promocije za što efikasniju sezonu i očekivali veće

tora za ulaganje u obnovljive izvore energije, kao i novih projekata u turizmu kao što su hotel Lido i ostrvo Ada Bojana, čime će se otvoriti znatan broj novih radnih mjesta za mlade u našoj opštini.

U svim našim razvojnim projekcijama očekujemo i podršku Vlade Crne Gore, kako izgradnji spajanja bulevara Skenderbeg sa bulevarom Teuta, čime bi se riješilo nesmetano saobraćajno povezivanje grada sa Velikom plažom i Štojem i njegovo povezivanje sa bulevarom Teuta, tako i u ostalim projektima, kao što su projekat izgradnje novog vrtića, sanacije kanala Port Milena i projekti u poljoprivredi.

DN: Opština Ulcinj je ove godine imala problema sa blokadom računa. Šta je učinjeno da se ovaj problem riješi i kada možemo očekivati da Opština počne da funkcioniše normalno? Koliko je duga izmireno u prethodnom periodu i kolika su dugovanja Opštine?

prihode i zato je potpuni prestanak turističkog prometa sa početka godine bio „hladan tuš“ za sve. Trenutna situacija nije baš dobra, jer znamo da je turistička sezona bila vrlo loša. Podbacila je skoro 90 odsto. Ne samo kod nas u Ulcinju, nego na cijelom Primorju.

S obzirom na trenutno stanje sa korona virusnom malo se ko usuđuje govoriti o budućnosti i projekcijama za ljetnju turističku sezonu 2021, međutim, sa sigurnošću mogu konstatovati da bi još jedno zaključavanje turističke sezone kako za privredu i građane, tako i za funkcionisanje Opštine Ulcinj bilo vjerovatno nepodnošljivo.

NREKIĆ: Dodatna otežavajuća okolnost je i svakodnevno pristizanje na naplatu raznih obaveza od prethodnih godina, gdje posebno ističemo neriješene sudske sporove stare po 30-40 godina, zbog čega smo i u tekućoj godini u nekoliko navrata bili blokirani i plaćane su znatna sredstva iz budzeta.

DN: Imajući u vidu da je ovu godinu sigurno obilježio virus korona, kako ste zadovoljni epidemiološkom situacijom u gradu, koliko su građani bili odgovorni i kako su gradske službe odgovorile na brojne izazove?

NREKIĆ: Iako je broj inficiranih i dalje veliki, ohrabruje činjenica da je sve manje novih slučajeva, kao što je manji i broj pregleda u našoj kovid ambulanti, što je zasluga, pored zdravstvenih radnika, nadležnih službi za sprovođenje mjera tako i građana Ulcinja, koji su shvatili ozbiljnost ovog virusa i pridržavali se prepisanih mjera.

28

AKTUELNO

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

DOBITNIK NAGRADE “19. DECEMBAR” HUSEIN CENO TUZOVIĆ ZA DN

OD GRADA U RUŠEVINAMA DO METROPOLE EVROPSKIH VRIJEDNOSTI

Z

adovoljan sam što sam i u ovim godinama dobio nagradu moga grada, gdje sam se rodio i kojem sam sve posvetio, priča za Dnevne novine Husein-Ceno Tuzović, dobitnik priznanja Glavnog grada “19. decembar” za 2020. godinu.

Ceno Tuzović je novinar, istoričar, hroničar, kao i veliki poznavalac staropodgoričkog mentaliteta, običaja i života stare i savremene Podgorice, a nagrađen je za knjigu “Podgorička istorijska čitanka”. U ovoj knjizi su sabrani prikazi iz istorije Podgorice, koji čine pregled političke, društvene prošlosti grada XIX i XX vijeka.

Ujedno, data je prava slika podgoričkog suživota, tolerancije i ljudskih odnosa.

DN: Šta za Vas predstavlja nagrada “19. decembar” koja je, prema mišljenju mnogih, mogla da Vam pripadne i mnogo ranije?

Tuzović: Mnogo mi znači ovo priznanje, a naročito nakon brojnih čestitki iz

Podgorice, Crne Gore i inostranstva, jer sam zadivljen koliko su ljudi to srdačno primili i poštovali. Svako je rekao da je moglo ranije, ali ja kažem da nikad nije kasno. Zadovoljan sam što sam i u ovim godinama dobio nagradu moga grada, gdje sam se rodio i kojem sam sve posvetio. Zahvaljujem i žiriju, koji je razumio predloge koji su za mene upućeni, predlažući nagradu. Ova nagrada je uvijek za mene predstavljala nešto što grad svojim stavom odražava poštovanje prema onome kojem to uručuje. Dobitnik podgoričke, a prije toga i titogradske nagrade, jeste čovjek koji se samo Podgorici posvetio, a kroz Podgoricu i Crnoj Gori. Podgorica je osnova Crne Gore, jer da nema Podgorice ne bi bilo ni Crne Gore i obrnuto. Pamtim i mnogo teško vrijeme, kada poslije bombardovanja nismo znali kako grad izgleda.

Prije rata, sa 11 godina, izgubio sam oca, a tokom bombardovanja nam je srušena kuća. Život nam je prošao u koheziji i razmišljanju

METHADŽOVIĆ ZASLUŽIO PRIZNANJE

Tuzović je igrao i za FK Budućnost, osvojio titule na nivou Crne Gore, ali se posvetio studiranju, a kasnije poslu. Nakon toga je u tri mandata bio i direktor FK Budućnost.

DN: Da li mislite da ima kako pomoći jedan drugome i kako omogućiti da se ide dalje. Sve je to veza sa time kako sam ja predložen za nagradu.

DN: Kako gledate na Podgoricu nekad i sad, te kako kao direktni svjedok istorije ovog grada doživljavate promjene koje su se dešavale u prethodnom periodu?

Tuzović: Podgorica se izuzetno lijepo izgradila.

Nedavno sam bio u naselju City kvart, gdje sam naišao na bulevare vrhunskih ljudi u Narodnooslobodilačkom ratu i poslijeratnom periodu - Radoje Dakića, nekadašnjeg premijera Veselina Đuranovića, kao i Vidoja Žarkovića, Filipa Bajkovića i dr Pera Šoća... Kad sam

Podgoričana koje je grad zaboravio, a koji su sigurno zaslužili ovo priznanje?

Tuzović: Sigurno da ima ljudi koji su zaslužili ovu nagradu, ali je još nisu dobili. Jedan od njih je i legento vidio bio sam zadovoljan, jer sam učestvovao u tome, da se ti bulevari nazovu po ovim ljudima. Posebno sam zahvalan Veselinu Đuranoviću, koji je meni bio putokaz života i rada u novinar-

Dobitnik podgoričke, a prije toga i titogradske nagrade, jeste čovjek koji se samo Podgorici posvetio, a kroz Podgoricu i Crnoj Gori.

Podgorica je osnova Crne Gore, jer da nema Podgorice ne bi bilo ni Crne Gore i obrnuto

darni fudbaler Ibrahim Peko Methadžović, koji je dobio i ulicu na Koniku, koja prolazi kod njegove kuće. Nagrade su većinom išle u dobre ruke, a sigurno je da su zaboravljena i neka velika imena. stvu, jer nisam mogao ni da zamislim da ću do kraja života biti u novinarstvu.

U svojoj knjizi pisao sam o Vujadinu Popoviću, čovjeku koji je u periodu rata i okupacije, kada se malo moglo i razmišljati o napretku, rekao ‘Podgorici je život preko Morače’. Taj život je došao i Podgorica danas predstavlja grad sa više od 220.000 stanovnika, a prolazeći gradom do Komanskog mosta ili do središta cetinjskog i nikšićkog puta, teško je i povjerovati da je sve to Podgorica. Razmišljajući, ako ne izdam knjigu ‘Podgorica 2020’, onda nisam dao ništa. Mislim da sam to prikazao da se čovjek divi kako je Podgorica izgrađena. Vidio sam grad koji mora napredovati i uvjeren sam da

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

jem je priroda dala najveća dobra koja se mogu i zamisliti. Ta dobra su prostor, što je opredijelio mudre ljude da savjetuju Knjaza Nikolu da Podgorica bude Prijestonica, kao i voda i sunce. Ne vjerujem da se može naći grad i u Evropi koji obiluje tolikim prostorom i dobrotom. Podgorica je sinonim razvoja gradova sa malim brojem stanovnika.

Od Podgorice u ruševinama, gdje sam i ja proveo mladost u raščišćavanju grada od bombardovanja, sada imamo veoma lijep grad, zahvaljujući sjajnim projektantima i arhitektama.

Takođe, Podgorica nikad nije bila u službi nekog ko je izražavao težnje ka osvajanju i nasilju, a doživjela je mnogo zla.

DN: Šta je ono što biste voljeli da promijenite kod Podgorice?

Tuzović: Treba da se promijeni svijest našeg naroda, a tu ne napadam nikoga, jer tu pripadam i ja. Ipak, ako ljudi ne razmišljaju i ne razvijaju svijest ka dobrome, malo je mogućnosti za napredak. Zbog toga volim da istaknem da bez mudrih ljudi nema boljitka. Podgorica nema nikakvih smetnji za dalji razvoj. Ljudi moraju biti svjesni da bez zajedničkog

života nemamo puta u boljitak. Zajednički put upravo mora da bude, što bi vjernici rekli, kako Bog zapovijeda. Posvetio sam se Podgorici, ali i Crnoj Gori, jer joj nisam ostao dužan ni u jednom trenutku, a nikad joj nisam bio protivan.

DN: Da li je Podgorica tokom svih ovih godina ubrzanog naseljavanja izgubila neki svoj duh ili šmek koji je imala?

Tuzović: Da je Podgorica ostala na starom boemskom načinu života to onda ne bi ni bila Podgorica.

Ne bi to bio grad koji pretenduje ka Evropi. Taj duh koji je imala Podgorica zadržan je kod onog dijela stanovništva koji je nasljedstvom ostao Podgoričanin. Podgoričane su u pogrdnom smislu nazivali cikotićima, a cikotići su bili veoma duhoviti, oštroumni, a nikad zlobni.

Bojim se da dolaskom u ovaj grad ljudi ne stiču razumijevanje o ostatku domorodaca.

Taj ostatak ne smije da se tumači u negativnom smislu, jer su oni bili toliko duhoviti i dobronamjerni. Bio sam veliki zaštitnik kulturne baštine i smatram da nam je ona pomogla da se vidi kako je Podgorica u nekom ranijem periodu živjela. Podgorica je i pod Osmanlijama imala

AKTUELNO

svoj šmek. Nikad nije ostala bez ičega. Ostatak kulturne baštine se vidi i naslijedili smo Vezirov i Rimski most, Sahat kulu, vjerske objekte, crkvu Sv. Đorđa...

DN: Šta za Vas predstavlja jedan Podgoričanin i kako bi ga opisali? Da li i dalje postoje oni stari Podgoričani, koji od zaborava čuvaju neka stara vremena i s koljena na koljeno prenose ljubav prema gradu?

Tuzović: U Podgorici se počeo razvijati poslovni svijet, koji je trgovao sa Kotorom, Dubrovnikom, Skadrom... a poslije toga i sa Raškom. Na tim putovanjima su ih pitali odakle su, a oni su bili iz Podgorice - Podgoričani, pa je tako ostalo da Podgoričanin bude sinonim za one ljude ko-

Vidio sam grad koji mora napredovati i uvjeren sam da će za nekoliko godina Podgorica imati i 300.000 stanovnika, jer će sve biti skoncentrisano prema Podgorici, koja je širokoga srca i pruža svakome šansu da dođe, da je poštuje i u njoj živi i doprinosi razvoju

29

ji su udarali temelje društvenom odnosu i tvorci sistema, jer je tada počeo da se razvija društveni odnos i društvo kao cjelina. Podgorica je i kasnije postao grad koji je svima širom otvorio vrata svakom čovjeku koji je smatrao da tu treba da dođe.

Ranije je u blizini Ljubovića postojalo naselje Ćemalisti, a dobilo je naziv po violini, koja na arapskom znači ‘ćemane’, pa su od tog imena, stariji ljudi, prebacivali mladima da mnogo sviraju i onda su ih nazvali ‘ćemanisti’, a kasnije je to ‘N’ prešlo u ‘L’.

Stara varoš je zadržala mnoge stare vrijednosti i na tom mjestu, kao i u Novoj varoši, nalaze se stanovnici ovog grada, koji su tu vjekovima.

DN: Šta je to što nedostaje ovom gradu?

Tuzović: Podgorici nedostaje ljubav prema gradu i vjerovanju koliko može da se razvija. To je treći grad u Evropi prema prostoru i broju stanovnika u ruševinama, a ispred su samo Varšava i Drezden. Podgorica je imala 77 bombardovanja, koja su potpuno uništila grad. Prvo smo čistili grad od ruševina, a nakon toga i pošumljavali Tološe, Zlaticu, Goricu i Ljubović.

Mladen Medenica

će za nekoliko godina Podgorica imati i 300.000 stanovnika, jer će sve biti skoncentrisano prema Podgorici, koja je širokoga srca i pruža svakome šansu da dođe, da je poštuje i u njoj živi i doprinosi razvoju. Podgorica je došla od grada u ruševinama do metropole evropskih vrijednosti, a sigurno da i turisti imaju osjećaj da su u nekom velikom gradu Evrope. Ovaj grad postaje prava metropola i grad za svakoga i svačije oči.

DN: Često ste voljeli da kažete da nije bilo Podgorice, ne bi bilo ni Crne Gore. Šta ste mislili pod time?

Tuzović: Knjaz Nikola je imao viziju da se desnom obalom Ribnice, lijevom obalom Morače i do brda Gorica gradi novi grad, koji bi se nadovezao na Staru varoš. Mislio je da za Prijestonicu odredi Danilovgrad, ali su mu mudriji ljudi rekli da tu ne može da razvija državu. Preporučili su mu Podgoricu, kao prostor sa pet rijeka, brdašcima i svim drugim ljepotama koje ima. Podgorica je grad ko-

Tuzović na dodjeli priznanja (posthumno nagrađeni pedijatar Paša Divanović i profesorica Novka Ubović)

50

SVIJET

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

ZEMLJOTRES U PETRINJI: I DALJE TRAJU AKCIJE SPAŠAVANJA I P

HRVATSKA NE PRESTAJE DA SE TRESE, 2. JANUAR DAN ŽALOSTI

Hrvatska se, poslije razornog zemljotresa u utorak, u kojem je poginulo sedam osoba, u srijedu ujutro ponovo zatresla. Novi potres pogodio je Hrvatsku u 6.16. ujutro, a iz Seizmološke službe su saopštili da je zemljotres bio jačine 4,7 jedinica po Rihteru, a naredni koji je brzo uslijedio 4,8. Potom se osjetio još jedan, jačine 3,9 stepeni Rihtera. Jutarnji list je prenio da su se javljali brojni stanovnici Zagreba, Karlovca, Siska, pa čak iz Slovenije, potvrđujući da ih je probudio novi potres.

Vlada Hrvatske proglasila je 2. januar danom žalosti za žrtve zemljotresa. “O ovome sam konsultovao i predsjednika Republike i predsjednika Hrvatskog sabora. I oni podržavaju ovu odluku”, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade koja je počela minutom ćutanje za žrtve zemljotresa.

U potresu koji je juče pogodio centralni dio Hrvatske – Petrinju, Sisak, Glinu, sedam osoba je poginulo, a više desetina povrijeđeno.

Od sedam žrtava, pet je iz sela Majske Poljane kod Gline. “Od sedam žrtava zemljotresa, pet žrtava je identifikovano u Majskim Poljanama na području grada Gline, od toga su dvoje doseljenih Hrvata iz BiH i jedan naseljeni Hrvat iz drugih djelova Hrvatske, kao i dvoje Srba – jedan mladić i jedan stariji čovjek”, rekao je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.

I dalje traje akcija spasavanja i potraga za nastradalima.

Stotine ljudi ostalo je bez kuća. Sportska dvorana u Sisku je prihvatni centar za one koji su ostali bez domova. Povrijeđeni, ali i pacijenti iz bolnica na pogođenom području, prebacuju se u zagrebačke bolnice.

Nakon najjačeg potresa od 6,3 stepena po Rihterovoj skali, uslijedilo je još dvadesetak

slabijih potresa. Zbog velikih oštećenja električne mreže bez struje je oko 2.000 građana s područja Siska i oko 7.000 građana s petrinjskog područja. Preventivno je zaustavljen rad nuklearke Krško u Sloveniji. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je osigurano gotovo 16 miliona eura pomoći.

■ HITNA POMOĆ HR-

VATSKOJ STIGLA IZ DRŽAVA EU

Iz Slovenije je stigla prva hitna pomoć zbog razornog potresa na području Petrinje i Siska, nakon što je Hrvatska aktivirala Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu – program EU-a pružanja hitne pomoći, saop-

štilo je u srijedu hrvatski Direktorijat Civilne zaštite.

Pomoć Slovenije je stigla u utorak oko 23 sata – 4 kontejnera, 12 kreveta na kat sa 24 madraca i 200 vreća za spavanje.

Ta je humanitarna pomoć tokom noći pristigla u centralno skladište Civilne zašite u Jastrebarsko, odakle se prevozi

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

SVIJET

51

POTRAGE ZA GRAĐANIMA NA PODRUČJU CENTRALNE HRVATSKE

na pogođena područja u skladu s procijenjenim potrebama, navode iz Direktorijata Civilne zaštite RH. Osim Slovenije, hrvatskom zahtjevu za pomoć su se odazvale Austrija sa 470 sklopivih kreveta, Italija sa 100 zimskih šatora, Grčka s 40 šatora, 50 električnih grijača, 500 sklopivih kreveta i 500 vreća za spavanje, Rumunija s 50 šatora, 100 sklopivih kreveta, 200 vreća za spavanje i 14 kontejnera za stanovanje, Švedska sa 60 šatora i 2.000 sklopivih kreveta, Češka sa dvije svjetiljke sa zaštitom, jedan balon/toranja za osvjetljenje, deset električnih grijača, 600 sklopivih kreveta i 1.200 vreća za spavanje. U Beogradu je juče ispred ambasade Hrvatske najavljen skup solidarnosti i podrške građanima Hrvatske pogođenim potresom, a više organizacija, udruga i stranaka apelovalo je u utorak da se Hrvatskoj uputi pomoć u otklanjanju posljedica potresa. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao je pismo Vladi Srbije u kojem je zatražio da se milion eura iz slobodnih sredstava prebaci Vladi Hrvatske kao pomoć zbog serije razornih zemljotresa, objavio je Tanjug.

■ ZAŠTO JE BAŠ PETRINJA STRADALA

Docent dr. Josip Stipčević sa Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a detaljno je objasnio kako je došlo do katastrofalnog zemljotresa u blizini Petrinje. „Dok sa strijepnjom gle-

damo napore spasioca u Petrinji i okolini pokušaću da objasnim nešto o zemljotresima koji su se dogodili na tom području”, naveo je Stipčević objašnjavajući ka-

ko se zemljotres dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline. „Ovo je granični rasjed između

dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog rasjeda (mehanički diskontinuiteti stenske mase, po kojima se odigralo kretanje, a nastaju uslijed naprezanja u stenskoj masi) kompenzuju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima.

Glavni uzrok današnjih i jučerašnjih zemljotresa nalazi se daleko od same lokacije potresa, tačnije na području Jadrana. Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više miliona godina. Ova “naša” mala ploča na-

ziva se Adrija i njeno kretanje te međudjelovanje s Evropom uzrok je potresima u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovinim, Sloveniji i svim okolnim područjima”,ukazuje naučnik.

Objašnjava kako je uticaj ove interakcije najvidljiviji u područjima uz obalu Jadrana gdje planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče. „Takođe, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj uticaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelimično prenosi i na širu regiju. Ako bliže pogledamo rasjedni sistem na kojem se potres dogodio, vidi se da je pomak rasjednih krila kod ovog potresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan i dogodio se na ploči. Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gdje većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom”, detaljno raščlanjuje Stipčević komentarišući kako prve procjene govore da se potres dogodio na rasjedu koji se pruža sjeverozapad-jugoistok i da je dužina pucanja raseda oko 25 km.

Ovakav potresni mehanizam i pružanje rasjeda upućuju da je došlo do pomaka sjevernog dijela rasjeda prema istoku. Posljednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. godine kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5.8.

52

SVIJET

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

“SPORAZUM KOJI ŠTITI TEMELJNE INTERESE GRAĐANA EVROPSKE UNIJE”

EU potpisala Sporazum o budućim odnosima sa Ujedinjenim Kraljevstvom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u ime EU potpisali su Sporazum o trgovini i saradnji sa Ujedinjenim Kraljevstvom. Šarl Mišel kaže da sporazum stupa na snagu 1. januara 2021. godine. “U pitanju je pošten i uravnotežen sporazum koji u potpunosti štiti temeljne interese Evropske unije i stvara stabilnost i predvidljivost za građane i kompanije”, poručio je Mišel.

Istom prilikom EU je potpisala i Sporazum o bezbjednosnim procedurama u razmjeni i zaštiti povjerljivih informacija sa Ujedinjenim Kraljevstvom, kao i Sporazum o Atomskoj energetskoj zajednici. Nakon potpisa u Briselu, sva tri dokumenta, u dvije kopije, idu u London, gdje će ih potpisati britanski premijer Boris Džonson.

Po jedna kopija potpisanih

sporazuma držaće se u Londonu i Briselu. Sporazum o trgovini i saradnji podrazumjeva zajedničke standarde kada je riječ o pravima radnika, ali i mnogim socijalnim, ekološkim i poreskim oba-

Na osnovu člana 134, člana 135 i člana 136 Zakona o stečaju (”Sl. list CG” br. 1/11) stečajni upravnik ”BAJO PIVLJANIN” AD u stečaju iz Plužina, obavještava stečajnog sudiju, sve povjerioce stečajnog dužnika kao i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, da je donio odluku kojom oglašava: ČETVRTO

JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNlKA Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika koja se nalazi u Donjoj Brezni, a bliže opisana u Listu nepokretnosti broj 15 KO Donja Brezna.

Nepokretnost se prodaje kao cjelina po početnoj cijeni od 23.300,00 €.

Neposredan uvid u predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana u vremenu od 09-13 časova, počev od dana objavljivanja oglasa zaključno sa 18.01.2021. godine.

Prodaja nepokretnosti vrši se dostavljanjem zatvorenih pisanih ponuda Privrednom sudu u Podgorici, ul. IV Proleterske broj 2.

Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka : - PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE “BAJO PIVLJANIN” AD - NE OTVARAJ. Ponude se dostavljaju najkasnije do 19.01.2021. godine do 14:00 h, a postupak otvaranja ponuda otpočeće 20.01.2021. godine u 10:00 h u Privrednom sudu Crne Gore.

Pravo na dostavu ponude imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit na prolazni račun depozita Privrednog suda broj 550-4299-87 u iznosu od 5% od početne cijene imovine ponuđene na prodaju.

Status kupca za imovinu stiče ponuđač koji ponudi najvišu cijenu, a koja nije niža od početne.

Izabrani kupac dužan je zaključiti kupoprodajni ugovor u roku od deset (10) dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Ukoliko ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi kupoprodajni ugovor sa sljedećim ponuđačem - kupcem čija je ponuda odmah iza najviše i nije niža od početne cijene.

Troškove zaključenja ugovora i prenosa prava svojine plaća kupac.

Učesnicima javnog prikupljanja ponuda koji nisu stekli status kupca depozit se vraća u roku od deset (10) dana od dana otvaranja ponuda.

Uslov za javno prikupljanje ponuda smatra se ispunjenim ako se na oglas javi bar jedan (1) kupac.

Sve informacije se mogu dobiti od stečajnog upravnika.

Kontakt telefon: +382 67 955 203

vezama, kao i poštenu konkurenciju u oblasti državne pomoći.

Međusobni sporovi će biti rješavani arbitražnim sistemom, uvode se provjere za robu koja se kreće između

Ujedinjenog Kraljevstva i EU, prestaje i bezvizno kretanje ljudi između dvije strane, a profesionalne kvalifikacije se neće autimatski priznavati.

Velika Britanija više neće učestvovati u Europolu

ili Eurodžastu i izgubiće pristup Šengenskom informacionom sistemu. Do formalnog potpisivanja sporazuma koji uređuju buduće odnose EU i Velike Britanije, nakon tranzicionog perioda koji se završava 31. decembra 2020. godine, dolazi nakon što su zemlje članice EU 27 juče pisanom procedurom odobrile dokument dogovoren 24. decembra. Evropska komisija je zbog kratkih rokova i nemogućnosti Evropskog parlamenta da do isteka tranzicionog perioda da svoj glas o Sporazumu sa Velikom Britnijom predložila njegovu privremnu primjenu do 28. februara 2021. godine. Evropski parlament bi o Sporazumu o trgovini i i saradnji EU i Velike Britanije trebalo da glasa početkom 2021. godine.

Kao posljednji korak na strani EU, Savjet EU mora da usvoji odluku o zaključenju Sporazuma.

I.br.2706/2017 Javni izvršitelj u Bijelom Polju Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Lakićević Tamare iz Podgorice, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je u smislu čl.169-177 ZIO-a, dana 30.12.2020 godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI 1. Određuje se deseto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Lakićević Tamare, koje su upisane u listu nepokretnosti Ln.br.1235 KO Kolašin koju čini: kat.parcela br.1274, potes Lugovi, po načinu korišćenja njiva 2 klase, površine 563 m2, svojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1.

2. Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br.2706/2017 od 22.04.2019.godine i iznosi 24.676,29 eura.

3. Na desetom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz predhodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

4.Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova.

5.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

6.Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u u roku od 8 (osam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost.

7.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

8.Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 29.01.2021 godine sa početkom u 13:00 h u kancelariji Javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju, Ulica Slobode br.10.

9.Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu “Dnevne novine“.

Javni izvršitelj Dejan Čogurić

54

KULTURA

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

CRNOGORSKI STVARAOCI I RUKOVODIOCI INSTITUCIJA

ISTINSKA UMJETNOS

⌦ Marija Roganović

N

aši sagovornici, djelatnici u kulturi, osvrnuli su se na događaje koji su obilježili godinu koja nam je dala toliko malo, a uzela i previše. U godini koja je za nama pozorišta nisu radila, festivali su odloženi ili organizovani onlajn, a umjetnici uglavnom nijesu imali priliku da se sretnu sa publikom.

Uprkos svemu, naši sagovornici saglasni su da zalaganjem, upornošću i kreativnošću umjetnika, kultura ne može i ne smije stati.

■ MARTINOVIĆ: FASBINDEROVA GODINA SA TRINAEST MJESECI

Prema riječima prvog čovjeka Crnogorske Kinoteke, Andra Martinovića, “godina na isteku bila je godina sa trinaest mjeseci”, kako kaže naslov jednog Fasbinderovog filma.

“U skladu sa tim, i njen formalni kraj treba uzeti sa rezervom. Ako bih imao ‘glavu za bri-

Martinović

sanje’, završio bi u njoj najveći dio ovih dana i mjeseci. Svakome iole senzibilnijem jasno je i zašto. No, da izdvojim one svijetle trenutke. To su neka nova prijateljstva i prepoznavanja. Preseljenje Kinoteke u novu zgradu, koju smo čekali i oko koje smo se borili više od desetljeća. Najzad, početak rada na filmu o knjazu Danilu, izuzetnoj i složenoj priči o fenomenu vlasti, o pitanju slobode - lične i kolektivne, o tome kakvi smo bili i kakvi smo, u znatnoj mjeri, i danas”, ističe Martinović.

Godinu je, pojašnjava on, obilježilo potvrđivanje uloge kulture u našim životima.

“Onda kada je sve stalo, okrenuli smo se onome što je urađeno u prethodnim vremenima i iznova otkrili pomalo zaboravljene stvari, koje smo mogli da predstavimo novim generacijama. Gledanost programa je bila izuzetna, samo naš projekat ‘Crnogorski gradovi kroz vrijeme’ imao je više od 100.000 pregleda.

Uspjeh je bio ostati vjeran svojim opredjeljenjima, svom pozivu, a taj teret su najvećma ponijeli ljudi u sektoru koji djeluju izvan institucija”, kaže scenari-

■ BOJOVIĆ: POZORIŠTA NAJVIŠE TRPE

Onda kada je sve stalo, okrenuli smo se onome što je urađeno u prethodnim vremenima i iznova otkrili pomalo zaboravljene stvari, koje smo mogli da predstavimo novim generacijama

sta i reditelj.

Nada se da će nam sljedeća godina donijeti promjene na bolje, jer “vidimo da vrijeme nekada ide i unazad”. “Želio bih da bude više prilike za rad u normalnim uslovima, da sve ono što smo bili prinuđeni da preselimo na platforme i razna druga pomagala ponovo bude moguće doživjeti neposredno, u susretu jednih sa drugima, sa publikom. Da putujemo i vraćamo se bogatiji za nova iskustva. Da bioskopi prežive”, zaključuje Martinović.

Bojović

Uprkos činjenici da je protekla, 2020. godina bila obilježena pandemijom i da smo svi postali svjedoci jedne nove stvarnosti, dramaturškinja Jovana Bojović, pamtiće je kao izuzetno uspješnu godinu, kako na privatnom, tako i na poslovnom planu.

“Početkom godine objavljena je moja druga knjiga poezije ‘Magla: vidljive tačke’, na proljeće sam završila pisanje scenarija za dugometražni igrani film ‘Požari’, koji je podržan od strane FCCG, u kategoriji razvoj projekta, a na jesen sam osvojila prvu nagradu na konkursu za najbolji dramski tekst, za dramu ‘Đevič kamen’. Tako da, sve što sam imala u planu, to se i ostvarilo tokom 2020. godine”, kaže naša sagovornica.

Ipak, ona podsjeća da, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori veliki broj kulturnih manifestacija nije održan, festivali su otkazivani ili održavani onlajn. Takođe, nismo bili u prilici da odlazimo u pozorišta, koja su možda i najviše “izgubila” u cijeloj situaciji.

Nada se i želi da vjeruje da će se pomenuta situacija promijeniti u 2021. godini i da ćemo se vratiti okupljanjima i druženju uživo.

“Svima bih poželjela manje kukavičluka, pretjeranog self marketinga, i manipulisanja, a više hrabrosti i iskrenosti, prvenstveno prema sebi, a onda i prema drugima”, poručuje Bojović.

■ BOŠKOVIĆ: UMJETNICI SE NIJESU ULIJENILI

Jedan od najistaknutijih crnogorskih književnika mlađe generacije, Stefan Bošković, u minuloj godini zavrijedio je prestižno priznanje Evropske unije za književnost, za roman “Ministar”, pa su i njegove impresije, između ostalog, vezane za “život ovog djela”.

Neke situacije su se mogle odigrati i drugačije, priznaje on, ali mu se čini da je sam mnogo manje ispaštao usljed posljedica pandemije u odnosu na druge.

“Prije svega mislim na druge profesije. Mnoge stvari su se zakočile, simanja filmova su

Bošković

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

KULTURA

55

A KULTURE SUMIRALI PROTEKLU GODINU

ST UVIJEK NAĐE PUT odložena, kao i konkursi, te mi je ostalo da pišem i natrpavam stranice za iduće godine. Izdvojio bih glavnu nagradu CineLink koprodukcijskog marketa Eurimages Co-Production Development Award koju smo kao tim dobili za film ‘Vidra’, za koji sam pisao scenario, ali i veoma značajnu saradnju u Crnogorskom narodnom pozorištu sa rediteljem Aleksandrom Morfovim na predstavi ‘Posjeta stare dame’”, izdvojio je autor.

Godinu su, prema njegovim riječima, obilježili razni onlajn projekti, poput filmskih radionica, podkasta, razgovora o kulturi među kojima je bilo veoma dobrih, i manje dobrih.

“Umjetnici se nisu ulijenili.

Bila je teška godina za svakog, pogotovo za kulturu Crne Gore s obzirom na tržište, pa se proizvodnja morala potpuno okrenuti prema onlajn izdanjima”, smatra on.

Od godine koja nam dolazi u susret nema pretjerana očekivanja, ni kad su regularne okolnosti u pitanju, a kamoli u ovom slučaju.

“Previše je glasova koji najavljuju svakakve ishode, ili pak po-

četke, pa je suludo i vjerovati u bilo šta sa sigurnošću. Ne znam ni šta bi sebi i kolegama poželio, bolje je da Djeda mraza pitaju”, kazao je Bošković.

■ RAKČEVIĆ: NO-

VA UMJETNIČKA PARADIGMA

Za predsjednika Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore Igora Rakčevića godina na izmaku bila je puna profesionalnih i ličnih izazova.

“Pamtiću je kao godinu u kojoj sam zaokružio početna istraživanja štampane kulturne baštine kojima se bavim već par godina i koja su rezultirala novom mapom grafika inspirisanom Oktoihom prvoglasnikom, ali i stručnom knjigom ‘Slovo o Grafici’. Takođe, ova godina mi je evocirala emotivnu uspomenu na našeg slikarskog genija Dada Đurića, povodom desetogodišnjice od njegove smrti”, sumira godinu Rakčević.

Pandemija je bez sumnje obilježila godinu, i s njom su uslovljeni drugačiji društveni odnosi i kulturni obrasci krucijalna pojava, pogotovo kroz umjetničku po-

Rakčević

javnost. Kako pojašnjava umjetnik, niz manjih, socijalno fokusiranih umjetničkih događaja su ustanovili novu umjetničku paradigmu i time zavrijedili status kulturnog markera za 2020.

“Iskreno, očekujem da sljedeća godina donese kvalitativne promjene u kulturno – umjetničkoj sferi. Svima nama bih poželio fokusiranje na rad, nove projekte, društvenu osviješćenost i spoznaju sopstvene uloge u kulturnom sistemu. Sve to, razumije se, uz dobro zdravlje i kreativno raspoloženje”, istakao je Rakčević.

■ CEROVIĆ: DIGITALNA RENESANSA

Danijel Cerović, jedan od najistaknutijih umjetnika na međunarodnoj sceni klasične gitare iz svoje generacije, ima kontradiktorna osjećanja kada je riječ o 2020. godini, pa bi pravu ocjenu mogao dati tek sa neke vremenske distance.

“Ono što je izvjesno, ova godina nam je pokazala da su, bez obzira na tehnološki i ekonomski napredak, čak i najrazvijenija društva ranjiva, veo-

ma ranjiva. Sa druge strane bilo je zanimljivo pratiti odgovor čovječanstva na pošast koju je izazvao mikroorganizam koji se prenosio i umnožavao upravo koristeći resurse, mogućnosti i ubrzanje modernog doba.

Na samom kraju ove godine pojavila se jaka nada da će stanja uslovljenosti, zatvorenosti i skučenosti ipak biti okončana, što personifikuje ljudsku sposobnost da se bori, adaptira i pobjeđuje”, smatra Cerović.

Kulturnu scenu obilježilo je unisono razočaranje svih aktera, i stvaraoca i publike, zbog nemogućnosti da se umjetnost desi u uobičajenim formama i prostorima. Ipak, istinska umjetnost uvijek nađe svoj put, pa su

PREVIŠE JE GLASOVA KOJI NAJAVLJUJU SVAKAKVE ISHODE, ILI PAK POČETKE, PA JE SULUDO I VJEROVATI U BILO ŠTA SA SIGURNOŠĆU. NE ZNAM NI ŠTA BI SEBI I KOLEGAMA POŽELIO, BOLJE JE DA DJEDA MRAZA PITAJU

Cerović

se putem interneta održali gotovo svi važniji festivali u zemlji.

Kako ističe, bio je u prilici da lično svjedoči digitalnoj transmisiji umjetnosti i kao izvođač i kao organizator.

“Ovaj period sam iskoristio da se još više upoznam sa mogućnostima koje virtualni svijet pruža, tako da su onlajn nastupi, predavanja, kao i učešća u radu raznih internacionalnih žirija postali moja svakodnevica.

Radujem se uspjehu festivala u Nikšiću koji je u svom petnaestom jubilarnom izdanju doživio digitalnu renesansu. Kada govorimo o brojkama kao mjerilu, ovogodišnje izdanje takmičenja u Tivtu i festivala u Nikšiću pod pokroviteljstvom Eurostrings platforme uz podršku Kreativne Evrope, naši programi su na internetu i na TV-u imali preko 400.000 pregleda.

Brojke i uspjeh su odraz kreativnosti, timskog rada i relevantne podrške”, podsjeća organizator Nikšić Guitar festivala.

Nakon 2020, njegova očekivanja su sasvim jednostavna. “Poželio bih svima dobro zdravlje, strpljenje i mir”, poručuje proslavljeni gitarista.

56

KULTURA

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

MONOGRAFIJA “ROMANIČKE CRKVE GRADA KOTORA CRKVE I VJEKOVI”

NEPROCJENJIVI DRAGULJI NAŠE KULTURNE BAŠTINE

K

njiga “Romaničke crkve grada Kotora – Crkve i vjekovi”, istoričarke umjetnosti, Radojke Abramović, novo je izdanje Pomorskog muzeja Crne Gore.

Prema riječima Danijele Nikčević, više bibliotekarke ove ustanove, knjiga Radojke Abramović predstavlja izuzetan doprinos stručnom prikazu sakralnih spomenika grada Kotora, u ovom slučaju romaničkih crkava što je potkrijepljeno iscrpnim podacima o njihovom nastanku.

“Koristeći se relevantnim istorijskim dokumentima i naučnim radovima o sakralnim spomenicima Kotora, autorka iznosi do detalja sve podatke koji su joj bili dostupni, kako bi se njena istraživanja i istraživanja drugih autora našla na jednom mjestu u jednoj monografiji. Ova monografija predstavlja jedinstvenu publikaciju kojom su prikazane crkve po fazama gradnje, njihov sadašnji izgled, unutrašnja dekoracija, kao i stil gradnje koji je bio specifičan u Kotoru kod gradnje sakralnih objekata, s tim što nije bio prihvaćen jedan jedini stil već su se stilski oblici miješali, dolazili sa izvjesnim zakašnjenjem, ili pročišćeni, kao npr. u periodu baroka. Ova stilska simbioza, uticala je na pojavu svojevrsnih stilskih kombinacija i uočljivih uticaja sa strane, tako da su u gradu Kotoru, koji je oduvijek bio na razmeđi između istoka i zapada građena jedinstvena crkvena zdanja vrijedna pažnje”, zapisala je Nikčević.

■ ŠEST SAKRALNIH ZDANJA

Knjiga započinje predgovorom iz pera autorke - upoznajemo se sa pojmom crkve, njenom nastanku i uticaju religije na njenu izgradnju i izgled.

Sam crkveni prostor vremenom doživljava brojne promjene koje su uslovljene ne samo stilskim kriterijumima vremena, kao i društveno – političkim statusom crkve. Autor-

ka posebni akcenat stavlja na sakralna zdanja u Kotoru proučavajući sakralnu arhitekturu od prvobitnih starohrišćanskih trobrodnih bazilika, preko preromaničkih crkava sa bogatom dekorativnom kamenom plastikom, zatim romaničkih uticaja, koji su Kotoru dali baziliku Sv. Tripuna, ali i ostalih pet danas postojećih romaničkih crkava kojima su posvećena poglavlja u nastavku monografije.

Prvo poglavlje posvećeno je Crkvi Sv. Marije od Rijeke, jedne od najstarijih i najznačajnijih kotorskih crkava. U pitanju je prvobitna katedralna crkva, kasnije konkatedralna nakon gradnje nove katedrale posvećene sv. Tripunu.

Snažan benediktinski uticaj, izražen u njegovanju kulta Sv. Mihaila, rezultirao je gradnji crkve Sv. Mihaila smještenoj na omanjoj pjaceti, nastaloj poslije rušenja ogradnog zida samostanskog kompleksa Gospe od Anđela, danas pretvorene u Kino Boka, Gradsku biblioteku i stambene prostorije. Ovoj crkvi autorka posvećuje drugo poglavlje knjige.

Naredno poglavlje opisuje crkvu posvećenu apostolu i jevenđelisti Luki. Ovo je roma-

Treće poglavlje knjige posvećeno je crkvi Svetog Luke nička građevina koja svojim položajem i arhitektonskom koncepcijom spada u najdragocjenije primjere bogate spomeničke baštine grada. Četvrto poglavlje posvećeno je katedrali sv. Tripuna, najreprezentativnijem romaničkom sakralnom zdanju, sagrađenom za vrijeme najvećeg uspona dukljanske države u XII vijeku. Crkvi Sv. Ane posveće-

no je peto poglavlje. Ova mala, ali arhitektonski i starosno važna kotorska crkva pripada kraju XII ili samom početku XIII vijeka. Prvobitno je bila posvećena Sv. Martinu, kao crkvenom patronu.

■ MONUMENTAL-

NA ARHITEKTURA GRADA

U šestom posljednjem poglavlju autorka je na isti način kao i kod prethodnih pet crkava obradila Crkvu Sv. Pavla, koja takođe predstavlja monumentalnu reprezentativnu arhitekturu grada. Prema natpisu na crkvi sagradili su je ktitori Pavle Bari sa svojom ženom Bonom 1263. godine.

“S obzirom na to da su Kotor i njegova okolina 1979. godine upisani u listu zaštićene svjetske baštine UNESCO-a značaj monografije je još veći, posebno ako znamo da je Kotor u prošlosti bio izložen brojnim pošastima, zemljotresima, kužnim bolestima, ratnim okruženjem, pustošenjima i paljenjima, ipak ostao jedan od neprocjenjivih dragulja kulturne baštine, u čemu arhitekturom, kamenom plastikom, slikarstvom kao i svojim oblicima eksterijera i enterijera, prednjače crkve”, ističe se u

Knjiga predstavlja izuzetan doprinos stručnom prikazu sakralnih spomenika grada Kotora, u ovom slučaju romaničkih crkava, što je potkrijepljeno iscrpnim podacima o njihovom nastanku

saopštenju Pomorskog muzeja.

Dvogodišnji rad na ovoj monografiji, sinteza je jako uspješne saradnje Radojke Abramović, autorke teksta, fotografa Nenada Mandića, dizajnerke Marine Jovanović, tehničke urednice Danijele Nikčević, lektorke Jamine Bajo, korektora Slavka Dabinovića, recenzenata Don Antuna Belana i Jovana Martinovića. Izuzetnu zahvalnost za realizaciju ove monografije dugujemo direktoru Pomorskog muzeja Crne Gore, izdavaču Andru Raduloviću i Ministarstvu kulture Crne Gore. Monografija Romaničke crke grada Kotora-Crkve i vjekovi štampana je u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturne baštine 2019. godine.

M.Rog.

S osmijehom u Novu 2021!

Smiles ahead in a Year ahead!

62

ZABAVA

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

INTERVJU: SERGEJ I KRISTINA ĆETKOVIĆ ISPRAĆAJU G

LJUBAV, SMIJEH I RADOST

⌦ Danilo Brajković

Podugačak je spisak sa imenima onih koji su realizaciju brojnih krupnih privatno-profesionalnih planova u 2020. godini morali da odgode na neodređeno vrijeme zbog haosa koji je zavladao svijetom na točkovima pandemije korona virusa. Nažalost, među njima je i Sergej Ćetković. Umjesto da godinu u kojoj je zakoračio u treću deceniju plodonosne karijere uglavnom potroši na koncertnim binama, ispred desetina hiljada ljubitelja njegove muzike, pjevajući i stare hitove i one koji će činiti srž novog albuma, najuspješniji crnogorski pop pjevač i sigurno jedan od najpopularnijih u našem regionu morao se zadovoljiti neplanirano dugim predahom od uobičajeno efektne jurnjave po bivšoj Jugoslaviji, pritom publici pokloni (samo) julski novitet u vidu numere i spota “Vratile se ptice”. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni ukras 2020. Sergej je, naime, proglašen za pop pjevača godine po izboru slušalaca beogradskog radija Naxi i pripala mu je zasluženo radijska “Zvezda”. Dakle, život nam je ove godine, kao nikada ranije, naslikao sijede, što su slikovito svojevremeno opisali stihovi u Sergejevoj pjesmi “Oči nikad ne stare”. Ipak, sve to nije poljuljalo ni nadu ni optimizam pod krovom Ćetkovića, u domu koji pored Sergeja čine tri dame supruga Kristina i kćerke Lola i Mila. Zanimljivo, svi oni, naravno u skladu sa mogućnostima i afinitetima, ispisali su poneku stranicu u ovogodišnjem porodičnom romanu. Sergej je to učinio muzikom, Kristina Jutjub kanalom “Remek jelo”, u okviru kog demonstrira kuli-

DA LI STE ZNALI? Sergej je od slušalaca beogradskog Naxi radija nagradu za najboljeg pop pjevača godine osvojio u konkurenciji Željka Joksimovića, Petra Graša, Tonija Cetinskog i Željka Samardžića. Sergej je osvojio 5.103 glasa

narsko umijeće, skupa su iznjedrili nove epizode za crtani film “Lola i Mila”, bojanke, slikovnice, kuje se i lutkarska emisija “Nije A, nego molim”, naravno pod budnim okom nasljednica i najslađih kritičara. U pomenute projekte, osim očigledne doze kreativnosti i umijeća, Sergej i Kristina utkali su ljubav, sastojak bez kog naročito ove godine nije bilo moguće preskočiti sve izazove, a uz čiju magiju njihov brak i porodica već godinama odišu stabilnošću i srećom.

Očekivano, nakon sivilom obojane 2020, sastavljanje spiska sa željama za 2021. stavlja nas na slatke muke. Šta prije odabrati?

Susret sa najdražima bez bojazni od virusa, zagrljaje, poljupce, putovanja, koncerte, predstave… I tako unedogled. Ipak, u novogodišnjem intervjuu za praznično izdanje Dnevnih novina Ćetkovići primat daju željama zbog čijeg smo se zapostavljanja dobro opekli. Na prvom mjestu biće prostora i za zdravlje i za porodicu, a tek onda bjelinu na pomenutom spisku popuniće slova o albumu, karijeri. Na koncu, saglasni su supružnici, u porodici je sreća.

DN: Neukaljanu emociju, taj nepresušni izvor, vješto utkate u sve što stvorite. Naročito se ona razmaše na koncertima. Spada li odricanje od tih časova ljubavi zbog pandemije među bolnija iskustva? Možete li istinski uživati u alternativnom vidu interakcije sa publikom?

SERGEJ: Svaki kontakt sa publikom je lijep i dragocjen. Mi muzičari se, ma koliko teško bilo u ovoj situaciji, ne smijemo emotivno i stvaralački zatvarati, već moramo da održavamo vezu sa ljudima koji vole ono što radimo, jer se tako ne prekida nit koja nas vezuje, a to je muzika. Naravno da su susreti na koncertima nezamjenljivi i neponovljivi. Nemaju alternati-

7.

STUDIJSKI ALBUM SERGEJ PLANIRA DA OBJAVI NA PROLJEĆE 2021. vu i nadam se da ćemo u sljedećoj godini sve propušteno nadoknaditi.

DN: Pandemija se poigrava fnama, pa nakon svakog koraka unaprijed uslijedi bar jedan unazad. Šta ste još teško prihvatili i iz obilja nove

nametnute realnosti i iz najava o maglovitoj budućnosti?

SERGEJ: Sve kroz šta prolazimo nije lako prihvatiti, ali stvari moramo da posmatramo realno, da budemo odgovorni i čuvamo se. Ne treba gubiti nadu i optimizam i moramo ići naprijed. Zdravlje je u ovom momentu najvažnije, sve drugo će sačekati svoje vrijeme i iskreno vjerujem da ćemo nastaviti gdje smo stali.

DN: “Vratile se ptice”, iako to na početku godine ni najveći pesimisti ne bi naslutili, jedini su klasičan muzički novitet u 2020. Da li je ta topla priča uspjela da zadovolji Vaše ambici-

je? Svrstavate li tu premijeru, zbog težine svakodnevice, među značajnije u karijeri?

SERGEJ: Svaka premijera u karijeri je značajna na neki način. Ovom pjesmom sam že-

Sergej i Kristina Ćetković

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

ZABAVA

63

SLIKA SU NAŠE PORODICE lio da podsjetim ljude na “stari” zvuk, sa melodijom koja budi lijepe emocije, nostalgiju i sjećanja. Po reakcijama ljudi, čini mi se da sam uspio u tome i zadovoljan sam. Pjesma je nastala neplanirano, u onom prvom periodu izolacije, inspirisana takvim načinom života, ali stavljena u drugačiji, pozitivniji i emotivniji kontekst. Možemo je smatrati uvertirom u novi album koji će donijeti mnogo toga svježeg.

DN: Slijedite princip - korak po korak. Naredni je album, a takav poduhvat ne dozvoljava grešku. Uspijevate li da zadržite pribranost tokom formiranja izdanja u ovakvoj svakodnevici? Da li je pametno povući taj potez sada? Odlučuje li glava ili srce?

SERGEJ: Kod mene

uvijek odlučuje srce i tako će biti i dalje, bez obzira na sve okolnosti. Ne smijete dozvoliti da na vas i vašu muziku pretjerano utiče sve što se dešava. Ne možete, naravno, ni ostati ravnodušni, jer crpite inspiraciju iz svakodnevice, ali svaki album je po-

sebna priča koju stvarate onako kako osjećate i koja predstavlja zaseban svijet. Mislim da će publika biti pozitivno iznenađena novim pjesmama, a ja im se i te kako radujem. Sačekaćemo do proljeća, a onda bože zdravlja da ih predstavimo na koncertima širom regiona.

DN: Nezasluženo, prvih 20 godina karijere nisu neprikosnovene na tronu tema za razgovor.

Držite li i dalje do toga da je svaki dan sa muzikom tokom te dvije decenije bio vrijedan truda? Da li je bilo trenutaka kada ste preispitivali put kojim hodate?

SERGEJ: Uvijek se preispitujem i vjerujem da je to dobar način da

“NIJE A, NEGO MOLIM” JE OSVJEŽENJE ZA DJECU

DN: Osim iskrene ljubavi prema najmlađima i očiglednog entuzijazma, šta ste još utkali u lutkarsku emisiju koja je spremna za premijeru? Možete li edukaciju, lijepo vaspitanje, te magične momente djetinjstva podići na nivo sa kog posljednjih godina sve viši klizi?

SERGEJ: Može se sve to ostvariti, a “Lola i Mila” su svakako dokaz. Ova nova ideja sa lutkarskom emisijom je nešto drugačija, ali, vjerujem, podjednako lijep sadržaj u kome će i djeca i roditelji uživati kao što smo i mi u našem djesagledate sve što ste ostavili i ostavljate iza sebe. Uspjeh ne smije da vas zaslijepi, to nikada nisam dozvolio sebi i zato sam i više nego zadovoljan dosadašnjim putem. Kada se okrenem, ovih 20 godina su mi donijele samo sreću i radost. Kao što ste i rekli, korak po korak, dosljedno i iskreno. I uvijek samo naprijed. Tako gledam u budućnost.

DN: Porodica je bila na megalomanskom ispitu. Jesu li Ćetkovići imali spreman odgovor? Na koji način ste usmjeravali kćerke kroz životnu školu o očuvanju mira i zdravlja, brigu i o sebi i o drugima?

KRISTINA: Sasvim prirodno i normalno, kroz razgovore koje oduvijek vodimo sa njima.

One su već velike djevojčice koje veoma zrelo prihvataju sve što se dešava i razumiju ozbiljnost situacije. Znaju da se čuvaju i sa te strane sam mirna.

Paze i na sebe i na druge. S druge strane, nismo dozvolili da sve ovo utiče na radost i bezbrižnost njihovog djetinjstva i to je još jedna važna stvar u cijeloj ovoj priči.

DN: Probe, turneje, koncerti i sve što ide uz to ove godine nisu previše odvajali Sergeja od doma. U kojim ste po-

tinjstvu. Sve prave porodične vrijednosti i sve radosti djetinjstva nisu nestale, samo su malo skrajnute u ovom prebrzom vremenu u kom živimo.

Potrudićemo se da ih vratimo na mjesto koje im pripada.

KRISTINA: Emisija “Nije A, nego molim” će, sigurna sam, biti osvježenje u programu za djecu u medijima, a slušajući komentare mnogih roditelja to je zaista ono što nedostaje, tako da se nadam da ćemo realizacijom tog projekta napraviti pomak i uraditi još jednu lijepu stvar za mališane. rodičnim čarima skupa najviše uživali? Šta Vas je najviše činilo srećnom i imate li plan za efektan završetak 2020?

KRISTINA: Efektan završetak ove godine će, vjerujem, malo ko imati, ako govorimo o proslavama, putovanjima ili prazničnoj euforiji. Ali, zato je porodica tu, što je najvažnije. U porodici je sreća. Svima je najveća želja dobro zdravlje. Tako i mi funkcionišemo. Vrijeme provodimo u igri sa djecom, u nekim kreativnim stvarima, stvaranju novih epizoda za crtani film “Lola i Mila”. Nedavno su izašli i njihovi novogodišnji stikeri, tako da uspijevamo da budemo kreativni i na taj način smanjimo svakodnevne tenzije u vezi sa pandemijom.

DN: Već dugo ste primjer skladnog braka i stabilne, moderne porodice. Stižete li pored svih obaveza da se posvetite isključivo jedno drugom? Šta karakteriše te trenutke?

KRISTINA: Uvijek smo upućeni jedno na drugo, jer bez toga nema ni skladnog braka, ni stabilne porodice. Naši trenuci su stalno puni ljubavi, smijeha i radosti.

DN: Vrednujete li i danas svako zajedničko buđenje jednako kao ono prvo, najljepše?

KRISTINA: Svako naredno je još ljepše.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

Foto: Nebojša Babić

GODINU U KOJOJ NAM JE ŽIVOT NACRTAO BORE

64

ZABAVA

20 GODINA KARIJERE SERGEJ JE TREBALO DA OBILJEŽI VELIKOM KONCERTNOM TURNEJOM I NOVIM ALBUMOM TOKOM 2020, ALI JE PANDEMIJA POMRSILA PLANOVE

KUVANJE PRERASTA U ZABAVU

DN: Ponudili ste nam izuzetno raznovrstan meni do sada. Kao šef kuhinje, dopuštate li Sergeju da Vam bude pri ruci u kuhinji ili mu, pak, više leži onaj lakši dio - da za stolom i nakon jela, dakat koji je zaista naišao na veliki uspjeh i zbog toga mi je veoma drago. U početku sam bila malo iznenađena, ali sada već zajedno sa pratiocima uživam u gotovo svakodnevnim “remek jelima” koja spremam. U novoj godini planiram da se još više posvetim tome.

Ima puno novih ideja i nadam se da ću uspjeti da ih realizujem.

DN: Svi vaši projekti u vezi sa djecom polako prerastaju u obavezan sadr-

kle punog stomaka, ocijeni jelo?

KRISTINA: Sergej i djeca uvijek ocjenjuju svako jelo i na osnovu toga odlučujem da li ću ga predstaviti na kanalu.

Pomažu mi i u kuhinji i često se sve to pretvori u lijepu zažaj i za aktuelne generacije i one koji tek nadolaze. Čini li Vas ponosnim to što Vam i roditelji i njihovi mališani vjeruju i učestalim gledanjem tako podržavaju

bavu u kojoj uživamo porodično. Mislim da se ta pozitivna energija i ljubav sa kojom pristupam svakom receptu vidi i na snimcima, a najdraže mi je kada dobijem lijepe reakcije od žena koje spremaju uz pomoć “Remek jela”. promociju sadržaja koji im nudite?

SERGEJ: To i jeste bio naš cilj. Presrećni smo što smo ga ostvarili.

Zato se trudim o d a

stalno realizujemo nove ideje i nudimo nove sadržaje. Tako je i sada, pred Novu godinu. Nema veće sreće nego uljepšati djetinjstvo mališanima. Izašle su nove bojanke “Lola i Mila” i tri nove slikovnice, a ona prva - “Šta je slađe od kolača” je u novom tiražu na kioscima i “Dexy co Kids” prodavnicama, a sav prihod je namijenjen roditeljskoj kući “Zvončica” iz Beograda.

To je prva roditeljska kuća otvorena za potrebe smještaja djece oboljele od malignih bolesti. Ponosan sam što možemo makar malo da doprinesemo da ti hrabri mali heroji istraju u borbi i koliko-toliko im uljepšamo predstojeće praznike.

KRISTINA: Povjerenje roditelja i djece koje smo stekli je veoma važno, kao i mogućnost da radom nekome pomognete ili uljepšate neki trenutak. Posebno djeci. Cio projekat “Lola i Mila” me čini veoma srećnom i mogu da obećam da ćemo se truditi da budemo još bolji i zabavniji u 2021.

foto: Ilija Pejoski

DN: Nedavno ste na upečatljiv način, pred kamerama, osvijetlili i te kako važnu temu - usvajanje djece. I to uz krunsku rečenicu u vezi sa kćerkama - djeco, ja sam vas rodio iz srca. Odjekuju li ta iskustva kao lekcije dovoljno snažno u javnosti?

Ili, možda, niste zadovoljni načinom na koji se kao društvo odnosimo prema toj delikantnoj materiji, kako rekoste “bauku”?

SERGEJ: Za neke to još jeste bauk, ali vidim da su se mnogi ljudi ohrabrili u toj odluci i namjeri da pruže srećno djetinjstvo i svu ljubav nekom djetetu koje može ostati bez toga - ne svojom krivicom. Siguran sam da su naša iskustva i poruke doprli do ljudi i drago mi je da je tako.

DN: Ovakve ispovijesti, premda iscrpe čovjeka i mentalno i fizički, dokazuju i onu Vašu često pominjanu tezu da sa emocijom nema kalkulisanja.

Da li je ta ogoljenost osjećanja i dalje gorivo koje između Kristine i Vas konstatno razbuktava ljubav?

SERGEJ: Ne možete kalkulisati sa osjećanjima u životu, naročito ne prema voljenoj osobi, jer onda niste iskreni ni prema njoj, ni prema sebi. Isto je i sa prijateljima, porodicom, publikom, muzikom. Emocije ne možete mjeriti. A nema ni potrebe. Ispunjeni, srećni i mirni možete biti samo kada pokažete ono što osjećate.

DN: “Remek jelo” ekspresno je privuklo zavidnu bazu pratilaca i gledalaca. Iznenađuje li Vas prvi talas podrške? Otkud ideja da se posvetite upravo tom formatu?

KRISTINA: Mnogo volim da kuvam, pa sam na nagovor Sergeja, prijateljica i sestara krenula u taj proje-

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

NUMEROLOGIJA

NUMEROLOŠKA ANALIZA

66

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

Godina koja donosi volju i snagu za sve U numerologiji ne postoji dobra niti loša godina. Svaka godina sa sobom nosi i pozitivne i negativne aspekte i uticaje, ali globalno, nijedan godišnji ciklus ne može biti isključivo dobar ili loš. Sve dodatno zavisi od naših ličnih, bioritamskih i generacijskih brojeva, od toga gdje usmjeravamo svoju energiju, kao i od trenutne situacije u životu svakog od nas.

Godina 2021. je numerološki u znaku broja 5, pod vladavinom Merkura. Ono što će nam neminovno donijeti jeste jedan vid oslobađanja od Saturnove energije koja je bila prisutna tokom 2020. godine.

Samim tim ćemo se i mi osjećati opuštenije i imaćemo više volje i snage za sve što dolazi.

Ipak, treba biti oprezan. Merkur zna da zavara stvarnost stavljajući nam ružičaste naočare, pa će se dosta toga učiniti bezazlenim i naivnim, a zapravo će biti drugačije.

Svakako da treba da budemo relaksirani i da se pozitivno usmjerimo, ali isto tako ne smijemo zaboraviti bitne stvari u životu. Čuvajte svoju energiju tako što je nećete razbacivati na nebitne stvari ili na više stvari istovremeno, potrebno je naći fokus i usmjeravati se prema njemu. Nemojte počinjati više stvari istovremeno već pametno rasporedite svoju energiju tako što ćete odrediti prioritete.

Ove godine ćemo svi doživjeti srećne trenutke s mladim osobama, pogotovo sa djecom.

Pred nama je period kada će biti dosta neplaniranih trudnoća i sklapanja brakova pod uticajem istih. Osobe koje su slobodne bi mogle započeti vezu s nekim koga će upoznati preko društvenih mreža, preko prijatelja, u gradu ili na pu-

Godina 2021. je numerološki u znaku broja 5, pod vladavinom Merkura. Ono što će nam neminovno donijeti jeste jedan vid oslobađanja od Saturnove energije koja je bila prisutna tokom 2020. godine.

Samim tim ćemo se i mi osjećati opuštenije i imaćemo više volje i snage za sve što dolazi. Ipak, treba biti oprezan. tovanju. U početku bi vam sve moglo izgledati savršeno, biće dosta strasti i lijepih trenutaka, ali se nemojte čuditi ako to sve iznenada nestane. Oni koji su zauzeti sebi ne smiju da dozvole probleme u vezi ili braku uzrokovane lažima ili prevarom, morate biti iskreni, čak i ako ta iskrenost prijeti stabilnosti vašeg odnosa.

Dosta će biti kolebanja u svim odnosima.

Privatni posao će ove godine cvjetati. Oni koji se bave istim bi trebalo da porade na reklami i proširivanju posla, promjenama u okviru istog, dok oni koji planiraju da započnu neki privatni posao treba to da učine baš ove godine.

Oblasti od kojih biste najviše profitirali su trgovina, saobraćaj, nekretnine, strani jezici, frizerski i kozmetički poslovi, kao i online poslovi. Saradnja sa strancima je i te kako poželjna.

Bićemo u prilici da moramo

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

da balansiramo između porodičnih i poslovnih obaveza i slobodnog vremena. Ne dozvolite sebi da se usmjerite samo na uživanje i trošenje novca jer bi druge stvari mogle da trpe zbog toga. Nekada će biti teško ostvariti stabilnost, ali upravo ove godine treba da jačamo sebe i svoje potencijale.

Prepustite se, ali u isto vrijeme budite pažljivi, nikako nemojte na silu pokušavati da dođete do bilo čega jer nećete uspjeti.

Vrijeme je da ostavimo prošlost onamo gdje joj je mjesto – iza nas. Pobijedićemo svoje strahove, oslobodićemo se raznih blokada i krenućemo dalje pozitivniji i jači.

NUMEROLOGIJA

67

Iskrenost po svaku cijenu Ove godine ćemo svi doživjeti srećne trenutke s mladim osobama, pogotovo sa djecom. Pred nama je period kada će biti dosta neplaniranih trudnoća i sklapanja brakova pod uticajem istih. Osobe koje su slobodne bi mogle započeti vezu s nekim koga će upoznati preko društvenih mreža, preko prijatelja, u gradu ili na putovanju. U početku bi vam sve moglo izgledati savršeno, biće dosta strasti i lijepih trenutaka, ali se nemojte čuditi ako to sve iznenada nestane. Oni koji su zauzeti sebi ne smiju da dozvole probleme u vezi ili braku uzrokovane lažima ili prevarom, morate biti iskreni, čak i ako ta iskrenost prijeti stabilnosti vašeg odnosa. Dosta će biti kolebanja u svim odnosima.

Jana Luković, numerolog i autorka današnjeg teksta

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com.

68 LAKŠA

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

GAS JEDAN MJESTO U UJEDINJE- KRAĆI OZNAKA DONJI DIO TURBINE SPORTSKI KAMPANJI ČESTITKA NE NACIJE NAZIV ENGINE KLUB (SKR.) LITVANIJE ZA ITALIJU HALJINE U ITALIJI

VOJNE SUDIJE (LAT.)

TURKIYE EKONOMI BANKASI

REBUS

PRKOSNICI

PRETVARATI U GRANULE

REBUS (4, 2, 6, 4) Ne shvatam tu šalu

HRVATSKI BAN HEDERVARI PLOČA NA ŠPORETU

POTKROVLJA TRUD IZRAELSKI FUDBALSKI TRENER BENADO

TEZEJEV OTAC, KRALJ ATINE PRAVITI BRLJOTINE FLAŠA

OZNAKA ZA TONU GLUMAC ŠARIF ZVUK

KOJI JE OD BISERA

AKUZATIV OD ''MI'' PATULJCI IZ BAJKE SUROVOST, SVIREPOST

ŽIVOTINJA SRODNA ŽIRAFI UČENIK, ĐAK POLJSKA AVIO KOMPANIJA

INTERNET DOMEN ČILEA

PO

BLAGAJNICI KOJI JE U ŽURBI

SVEČANE SALE (LAT.) VRSTA CVIJETA JEZA, UŽAS

KO

RIJEKA U PORTUGALU GUSAR

OZNAKA ZA SJEVER

BIJESAN

TRANSPORT PROTOKOL

PRIJEVOD NA FILMU

VRSTA UDARCA U TENISU AMERIČ.

GLUMICA DEREK OZNAKA ZA ČAČAK

MJERA ZA POVRŠINU (MN.)

Play sudoku online at:

STARA JEDINICA ZA RAD

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Rješenje: KOJA JE PORUKA VICA? (KO jaje, PO rukavica)

SIN TITANA JAPETA (GRČ.MIT.)

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: UPI, PRAZNIK, KAMENA BRANA, NJUPA, ŠANTAV, IŠE, DŽAKARTA, ŽARKO PASPALJ, ELA, FONTANE, NATORP, OT, R, O, ODEON, IĆI, SIR, JV, TS, ŠZ, ISMET, ADMIRA, TORN, J, ARAKAN, RADANA.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1817

Play sudoku online at:

2011-10-04

Medium level

7

5

4

7

3 9

1

4

6

8 2

8

7 1 7

8

4 8

9

4

7

1

5

4

2

6

8

3

9

4

9

3

7

8

1

5

6

2

8

5

2

6

1

7

4

9

3

1

7

9

8

4

3

2

5

6

6

3

4

2

9

5

7

1

8

9

2

7Puzzle 5 3 solution: 8 6 4

1

3

8

6

5

1

7

4

9

2

Daily Sudoku puzzle No. 3296

3

1 3

3

5

7

8

6

1

2

4

9

4

8

1

9

2

5

6

7

3

9

2

6

3

7

4

8

1

5

8

4

3

5

1

9

7

6

2

2

7

5

6

4

3

1

9

8

6

1

9

2

8

7

5

3

4

1

6

8

4

9

2

3

5

7

5

9

2

7

3

6

4

8

1

7

3

4

1

5

8

9

2

6

2015-10-22

5

6 8

6

1

4

2

9

3 2

8

3 9

9 6

8 4

1

8

1 3

6

6

5 2

2

Medium level

7

1

5 4 1 9 6 2 3 8 7 Sudoku puzzle No. 2676 2014-02-09

9

9

6

4

9

5

7

Sudoku puzzle No. 2675 2014-02-08

2 6 8 3 5 9 1 7 www.sudokukingdom.com

6 2

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

8

MOZAIČKA

TEŽA

KOORDIDIO NACIONI ODGOVOR GRUDNOG SAVJET ZA NA NAPAD KOŠA (NAR.) LOGISTIKU (MN.)

69

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

OD NAS

BEZ OBZIRA NA SVE

VRSTA BIVŠI KO- ZADAH MINEŠARKAŠ RALA, IZ USTA MORSKA C. ZVEZDE, (NAR.) VLADIMIR PJENA

OZNAKA ZA NIŠ

GRČKI KOMPOZITOR, JANIS

KOJI ODNO NA ATLETIKU

ŽITELJKA KURDISTANA

STENOGRAF

MOZAIČKA UKRŠTENICA

ELEKTRIČNI DIO TELEVIZORA

BOSTAN

UPRLJANA KRVLJU RIJEKA U ŠPANIJI

GLE, ENO PLODNO MJESTO U PUSTINJI ŽENSKO IME DRVENI NOSAČI

OZNAKA ZA GAUS

2. I 4.

VOKAL VRSTA PŠENICE

VOJNA GIMNAZIJA

AMERIČKI KOMIČARI, BRAĆA ETIČARI SLIKA OD KOMADIĆA STAKLA FRANCUSKI MATEMATIČAR, ŽAN

HOLANDSKI FUDBALER VINTER

Riječi iz popisa rasporedite u ukrštenicu, pa ćete na obilježenim poljima dobiti tri rijeke u Crnoj Gori.

VODORAVNO: ACI, AK, AJININ, AKRIDOFAG, ANOA, ANTRACIT, AP, ATAK, AUTOMAT, AVRI, ČO, EKOPA, EVANI, LATI, LATRUM, LSS, MAGISTRATURA, OIK, OM, PELIN, PORANITI, SPP, STIRIJA, SULTANATI, TEODOR, TIKATI, VARA, VRŠAČ, ZVAN.

KOZMETIČKI PREPARATI TURSKA KNJIŽEVNICA, HALIDE EDIB LEMILICE LJETOPIS DIO TIJELA IZNAD RUKE

OZNAKA ZA KELVIN

USPRAVNO: AL, ANA OKSA, AO, APSTRAKTIVAC, ČUDITI, FA, IP, KARIRANI, MALA VLASTELA, MADAM, MOJI, MUTA, NOCA, PANATINAIKOS, POTAJE, PRIČATI PRIČE, RAJNA, RI, RIT, SALAMANOVO, SAŠTRIKATI, SOB, TINA, TNR, TO, TROA, UTA, VERONIKA,

AMERIČKA TV NAGRADA DUBOK MUŠKI GLAS BENZINSKA STANICA GRČKO SLOVO

SIMBOL IRIDIJUMA

Autor: Branislav Nikić

KOJI JE VELIKIH OČIJU ENGLESKI HUMANIST, TOMAS

VABLJENJE

JAVNA KUHINJA U TURSKOJ

Play sudoku online at:

OBLASTI NADLEŽNOSTI (FRANC.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com RJEŠENJE LAKŠE: GRANULISATI, TAVANI, KUEN, EGEJ, TRUDBA, BRLJAVITI, T, BISERAN, TON, OKAPI, GNOMI, CL, ŠKOLARAC, www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

AULE, KASIRI, BOŽUR, S, TEŽU, TP, LJUT, RITERN, ARI, BO, VATČAS, ATLANT.

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1804

5 3

4

Medium level Play sudoku online at: Daily Sudoku puzzle No. 3295 Sudoku puzzle No. 1817 2011-10-04 4 8 1 7 6 2 3 5 www.sudokukingdom.com

3

6

2 9

8

3

4

9

5 8

4 1

7

8

2

7

1

8

7 5

4

LAKŠA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2011-09-21

4

Play sudoku online at:

1

6 5

1

2

9

2

5

9

4

3

8

7

1

6

7

3

6

1

9

5

2

8

4

3

9

4

5

1

7

6

2

8

5

1

7

2

8

6

9

4

3

8

6

2

9

4

3

1

7

5

6

7

3Puzzle 8 5 solution: 1 4 9

2

9

2

5

1

3

7

4

8

6

7

3

6

2

5

7

1

8

4

1

5

7

4

8

3

6

2

9

4

8

2

9

1

6

7

5

3

6

7

1

5

2

9

3

4

8

8

2

5

3

7

4

9

1

6

3

4

9

8

6

1

5

7

2

5

9

3

7

4

2

8

6

1

2

6

8

1

9

5

4

3

7

7

1

4

6

3

8

2

9

5

2

Medium level

8

8

2 3

1

4

6

5

8

1 4 8 6 2 9 5 3 7 Sudoku puzzle No. 3296 2015-10-22 9

2015-10-21

1 4 9

8 3

9 7

1

3 4

7

3

5

8

9

7

6 4

3

70

MALI OGLASI

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31.12.2020.GOD, 1.1, 2.1 I 3.1.2021.GOD.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust- 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31.12.2020., 1.1, 2.1 I 3.1.2021.GOD.

71 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

72 SPORT

POTEZ GODINE

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

MARKO MERDOVIĆ I FER PLEJ U PUNOM SJAJU Momenat koji je na neki način obilježio fudbalsku godinu u Crnoj Gori. Bio je to 21. oktobar i meč Budućnosti i Rudara. Pri rezultatu 2:0 za „plave“ Merdović se sudario sa golmanom rivala i umjesto da zatrese praznu mrežu izbacio je loptu u aut i pokazao svu suštinu fer-pleja. Aplauzi tokom utakmica, priča koja je obišla region i na kraju nagrada FSCG za najbolji potez.

SPORTSKE LEGENDE KOJI SU NAS NAPUSTILI U 2020. GODINI

HVALA VAM ZA MAGIJU

KOBI BRAJANT Poginuo u padu helikoptera 26. januara.

DIJEGO ARMANDO MARADONA Legendarni Argentinac preminuo 25. novembra od srčanog udara.

RADOMIR ANTIĆ Čuveni fudbalski trener nas je napustio 6. aprila nakon kraće i teške bolesti.

DEJVID ŠTERN Prvog dana 2020. godine otišao je čovjek koji je

promijenio NBA ligu.

KLIF ROBINSON Član čuvenog Portlanda iz slavnih dana i čovjek koji je odigrao 1.380 utakmica u NBA ligi preminuo je 29. avgusta.

DŽERI SLOUN Jedan od najvećih trenera u najjačoj ligi na svijetu i čovjek koji je pune 23 godine bio na klupi Jute preminuo je 22. maja PAPA BUBA DIOP Legenda senegalskog

fudbala preminuo je nakon teške bolesti 29. novembra. Svi će se sjećati njegovog gola na Svjetskom prvenstvo 2002. godine koji je srušio Francusku.

LORENCO SANS Jedna od sportskih ličnosti koja je preminula od posljedica korona virusa. Bivši predsjednik Real Madrida je bio na čelu kluba kada su osvojene dvije Lige šampiona, a napustio nas je 21. marta.

NOVOGODIŠNJI RAZGOVOR SA NO

Žao mi je ako sa Radulović

Bio je fudbalski umjetnik, genije - jedan od onih rijetkih zbog kojih navijači dolaze na utakmice. Njegovi potezi bili su iznenađenje za sve defanzivce svijeta, a koliko je bio nepredvidiv na terenu, nešto slično sa sobom nosi i na čelu Fudbalskog saveza Crne Gore.

Baš kao što je 2011. mnoge iznenadio sa smjenom Zlatka Kranjčara, sada je - bez obzira na ne baš ubjedljivu igru “sokolova” - Dejan Savićević odlučio da ne produži ugovor sa Farukom Hadžibegićem. Selektorom koji je ispunio cilj i odveo Crnu Goru u viši rang Lige nacija.

“Neko je možda to očekivao, neko nije. Ljudi koji su sa strane gledali vjerovatno nisu mislili da ćemo donijeti takvu odluku poslije posljednjih rezultata, ali odlučili smo se iz razloga, jer smo za ovih godinu i po očekivali da ćemo vidjeti nešto više”, otkrio je Savićević u novogodišnjem razgovoru sa predstavnicima crnogorskih štampanih medija.

Iz riječi fudbalskog “genija” moglo se zaključiti da su se na ovu odluku u FSCG odlučili i prije plasmana u Ligu B. “Nisam htio javno da govorim prije početka Lige nacija, ali sam očekivao da budemo prvi, bolji od svih ostalih i pored svih nedaća koje smo imali. Bili smo na kraju prvi u grupi, ne toliko dominantni, ali na kraju smo završili na toj prvoj poziciji.”

■ JEDAN POZIV

(NE) MIJENJA SVE

Nakon sjednice Izvršnog odbora FSCG Faruk Hadžibegić je izjavio da je za smjenu čuo od novinara.

Zbog čega nije bilo poziva?

“Dan nakon sjednice IO čuo sam se sa njim, a vjerujte razgovori takve vrste nisu prijatni. Svako ima svoje mišljenje, a kada se donesu odluke o smjeni, mislim da je bolje da se prespava i da se hladnije glave razgovara sa jedne i druge strane”, objasnio je Savićević.

I kako je tekao razgovor sa bivšim selektorom i nekadašnjim saigračem iz reprezentacije SFR Jugoslavije?

“Razgovarali smo, objasnio sam mu razloge zašto ga nisam zvao. Nismo za proteklih godinu i po imali nijednu grku riječ - imali smo dobru saradnju, bio je korektan, nije imao nekih zahtjeva.

I FSCG je prema njemu bio korektan i bilo bi mi žao da ode ljut. Želim mu svu sreću u daljoj karijeri”, dodao je predsjednik naše kuće fudbala.

■ ZAŠTO RADULOVIĆ?

Umjesto bosanskohercegovačkog trenera na klupu Crne Gore stiže Miodrag Radulović - domaći stručnjak, dobro poznato ime i čovjek koji je u Aziji pokazao da zna kako se radi u reprezentativnom fudbalu.

Vukotić? Svi su u mlađim selekcijama imali drugu šansu Za razliku od Hadžibegića, se- situacija i sa Vukotićem. Gdje god lektor mlade reprezentacije Miodrag Vukotić nije imao ni rezultate, a ni igru. Posljednje mjesto u kvalifikacijama i najlošiji plasman U-21 selekcije u istoriji, ipak, nisu ga koštali posla.

“Svaki selektor mlađih kategorija imao je dvije šanse, takva je

je radio u klupskom fudbalu imao je uspjeha, a ovo mu je sada ispit i šansa. Ukoliko je ne iskoristi, razići ćemo se. Može da bude ljut nakon toga, ali mislim da je zbog prethodnih rezultata zaslužio drugu šansu”, objasnio je Savićević.

PREDSTAVA GODINE

SPORT

JOVETIN PLES POD GORICOM Još jednom se potvrdilo da je Crna Gora sa Stevanom Jovetićem u sastavu potpuno drugačija ekipa. Plesao je naš kapiten u Ligi nacija, bio najzaslužniji za plasman u Ligu B, a posebno se pamti partija protiv Kipra u odlučujućem meču. Postigao je gol, podijelio dvije asistencije, a aktivno je učestvovao i kod četvrtog kola kada je petom otvorio kontru.

73

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

OVINARIMA PREDSJEDNIK FSCG DEJAN SAVIĆEVIĆ

o je Faruk otišao ljut, ćem borba za baraž O pozivu generalnog direktora Crvene zvezde Zvezdana Terzića na meč Lige Evrope između “crveno-bijelih” i Milana?

“Mislio sam nećemo da pričamo o toj temi... On širi laži o meni, a onda me zove. Ovim putem bih ga zamolio da me više ne pominje.

Postoje neki ljudi, među kojima je i on, sa kojima se nikad neću pomiriti. To je posljednji čovjek u Srbiji koji treba da me zove na tu utakmicu. Za njega sam rekao ono što drugi ne smiju, a to je da ne valja ništa. Bio bih sto puta gori čovjek kada bih se pomirio sa njim.”

“Zašto smo se odlučili za Radulovića? Iz jednog razloga, jer je u ovom momentu kao i kada smo postavljali Branka Brnovića umjesto Zlatka Kranjčara, morao da dođe neko ko poznaje ambijent. Sada nemate vremena da dovedete trenera, a da nijednom nije gledao reprezentaciju, da ne poznaje nijednog igrača. Mijo je tu od marta, gledao je sve utakmice u Ligi nacija, dobro poznaje igrače.” Šta očekujete od novog selektora?

“Očekujem bolje rezultate, ali sve zavisi od povreda, Kovida-19...

Ukoliko budemo imali sve igrače na raspolaganju možemo dobro da počnemo kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. Ne vidim razlog zašto ne bi bilo tako.”

Rivali “sokolovima” u kvalifikacijama za Mundijal u Kataru biće Holandija, Turska, Norveška, Letonija i Gibraltar - sa posljednje tri pomenute selekcije Crna Gora će igrati u svega sedam martovskih dana.

“Gledali smo Norvešku protiv Srbije i nije briljirala. Imaju Erlinga Halanda, koji je stvarno dobar igrač, ali u tom susretu nije ni šutnuo na gol. Osim Holandije, koja je daleko ispred ostalih, mislim da sa ostalima možemo da igramo”, smatra Savićević. “To je moje viđenje ove grupe. Ali, treba biti rea-

lan i pogledati šta je selektor u datom momentu imao na raspolaganju, jer ovo su, ipak, jači protivnici od onih u Ligi nacija.”

Znači li to da “sokolovi” u najjačem sastavu mogu da jure drugo mjesto i baraž?

“Borićemo se, zašto da ne”, jasan je prvi čovjek našeg fudbala. “Najbitnije je da nas zaobiđu povrede, nemamo preveliki igrački kadar, a i dosta toga zavisi kako će igrači ući u utakmicu.”

■ ZANIMLJIVO POJAČANJE

Predsjednik FSCG nije krio da se razmišlja i o angažovanju nekog igrača sa strane?

“Novi selektor se nalazi u samoizolaciji i kada to prođe razgovaraću sa njim. Poslije 11. januara krenućemo u dublju analizu - ima igrača koji se nude, ali to moram najprije da vidim sa selektorom.

Ne bi bilo lijepo da dovedem nekog igrača, a selektor ga neće.”

Znači li to da ima zanimljivih igrača?

“Ima jedan dečko koji interesantan, ali neću otkrivati njegovo ime dok ne budem razgovarao sa Radulovićem. Tako je bilo sa i prethodnim selektorima, jednostavno potreban je timski rad”, potencirao je Savićević.

Mnogi, ipak, misle da vi donosite takve odluke?

“Neko na kraju treba da presiječe. Da sam ubijeđen u nekog igrača, da je on neko čudo, ne bih pitao nikoga. Negdje može da se pogriješi, ali sve radimo, ponoviću, timski.”

■ O MLAĐIM

SELEKCIJAMA

Na kraju, Savićević se dotakao i mlađih selekcija, gdje je sa svim selektorima produžen ugovor.

“Uvijek ima oprečnih mišljenja.

Koga god da postavite na mjesto selektora, uvijek će se naći neko su-

protnog mišljenja da kaže da je trebalo neko drugi da bude. Ova korona je najviše ‘koštala’ mlađe kategorije. Vječito se postavlja pitanje zašto nismo uzeli nekoga ko je u stalnom radnom odnosu. Ali, ne možemo da uzimamo takve, jer ne znam koliko će ostati na klupi reprezentacije, a u klubu imaju stalan radan odnos.”

Zanimljivo, jedini selektor u mlađim kategorijama koji je ostao više od dva mandata bio je Dušan Vlaisavljević.

“On da nije preko novina podnio ostavku, možda bi i danas bio selektor. Imao je solidne i dobre rezultate i ne znam šta mu je bilo da preko novina ode. Sa njim sam od malih nogu dobar i danas je tako i računam ga kao prijatelja. Sam je otišao sa funkcije”, zaključio je Savićević.

K.B.

I KADA SAM DOLAZIO NA ČELO FSCG NISU SVI IZ VLASTI BILI ZA MENE

Sport i politika ne bi trebalo da se miješaju, ali promjenom vlasti u Crnoj Gori može se čuti i da je ugrožena pozicija Dejana Savićevića u FSCG. “Imam mandat do jula. Ako me klubovi budu htjeli i ako budem imao njihovu i podršku regija i strukovnih udruženja, biću ovdje i nakon toga.

U suprotnom, ako se pojavi neka druga većina, šta da radimo... Kao svi normalni ljudi, većinu moramo da poštujemo”, objasnio je Savićević.

Predsjednik FSCG se prisjetio i perioda kada je stigao na čelo naše kuće fudbala.

“I kada sam dolazio 2001. bilo je dosta ljudi iz tadašnje vladajuće partije koji su bili

protiv mene. Nemoje da mislite da sam došao stopostotnim zadovoljstvom iz DPS-a.

Toga će biti, politika je unutra, a da li ću biti od jula biti ja ili neko drugi, to će odlučiti Izborna skupština. Ako neko drugi pobijedi, neka mu je srećno, ja sam uvijek radio za dobro i prosperitet crnogorskog fudbala.”

PODVIG GODINE

SPORT

„LAVOVI“ I PRVA POBJEDA NA EP Jedanaesti dan januara 2020. godine i istorija u Gracu.

Rukometaši Crne Gore savladali su Srbiju 22:21 i upisali prvu pobjedu na evropskim prvenstvima. Bila je to noć za pamćenje u kojoj je zablistao golman Nebojša Simić.

75

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

PRUSTOV UPITNIK ZA CRNOGORSKOG RUKOMETNOG MAJSTORA MILOŠA VUJOVIĆA

Heroj? Moja majka. I tačka

Opet bih bio ono što sam sada. Ne mogu reći da je život idealan, zapravo nije nikome. Srećan sam u ovim okolnostima.

⌦ Kosta Bošković Iako kod sebe ne voli brzopletost, njegova brzina na terenu od ove sezone “izluđuje” i odbrambene igrače najbolje rukometne lige na svijetu. Rado se sjeća djetinjstva u tišini lipa na svom Cetinju, pa bez obzira što trenutno živi u jednom od najljepših gradova svijeta, jedino gdje sanja da provede život je njegova domovina. Voli Supermena, ali jedini pravi superheroj za njega je majka.

U novogodišnjem “Prustovom upitniku” Dnevnih novina iz nešto drugačijeg ugla upoznajte Miloša Vujovića - lijevo krilo Crne Gore i rukometaša Fukse Berlina.

|

|

Ne dajem puno na značaju predmetima.

| |

1. KOJA JE VAŠA PREDSTAVA O SAVRŠENOJ SREĆI?

|

2. KOJI JE VAŠ NAJVEĆI STRAH?

|

| LIČNOSTI SMATRATE NAJ PRECJENJENIJOM? Lojalnost.

|

Opet isti odgovor.

|

5. KOJA JE OSOBINA KOJU NE PODNOSITE KOD SEBE? Brzopletost.

|

6. KOJE JE VAŠE OMILJENO PUTOVANJE?

Uglavnom su to moje ljetnje moto avanture.

|

7. KOJU OSOBINU

22. KO JE VAŠ OMILJENI PISAC, A KO SLIKAR?

Pisac - Paulo Koeljo. Slikar - moja sestra Milica (Vujović) Lješković.

3. KO SU ZA VAS HEROJI U REALNOM ŽIVOTU? 4. KOJOJ ŽIVOJ OSOBI SE NAJVIŠE DIVITE?

21. KO SU VAŠI UZORI U ŽIVOTU?

Nemam uzore. Volim da sam drugačiji od drugih. Najbolja verzija sebe.

Moja majka. Tačka.

|

20. KOJIM ZANIMANJEM BISTE VOLJELI DA SE BAVITE? Onim kojim se i sada bavim.

Uvijek razmišljam o porodici. Kada su oni dobro, ne plašim se ničega. Ostale vrste straha su samo pokretači, sila sa kojom se izborim i postajem jači.

|

19. ŠTA JE ZA VAS OLIČENJE PATNJE?

Samoća i neuspjeh koji slijedi nakon ogromnog zalaganja.

Smatram da savršenstvo ne postoji. Istinska sreća se ogleda kroz sitnice i uvijek je prisutna - u nama, u drugima. Suština je shvatiti gdje je zapravo.

|

18. KOJI JE NAJDRAGOCJENIJI PREDMET KOJI POSJEDUJETE?

8. U KOJIM PRILIKAMA NE GOVORITE ISTINU? Uvijek sam direktan i iskren.

|

9. ŠTA NE VOLITE U SVOM FIZIČKOM IZGLEDU?

|

Preveliko ulaganje za nešto što nije trebalo.

|

10. KOJE RIJEČI ILI REČENICE PREČESTO KORISTITE? Brate, idemo dalje.

12. KO JE LJUBAV VAŠEG ŽIVOTA?

|

|

13. GDJE STE I KADA BILI NAJSREĆNIJI? U djetinjstvu na Cetinju.

|

14. KOJI TALENAT BISTE VOLJELI DA IMATE?

Smatram da talenat koji volim zapravo posjedujem.

15. KAKO SE TRENUTNO OSJEĆATE?

Trenutno mi je srce na mjestu. Kod svoje kuće sam i sa svojom porodicom.

|

Vrijeme će pokazati (smijeh).

Zadovoljan sam. Ne precjenjujem ga, niti potcjenjujem.

|

11. KOJE JE VAŠE NAJVEĆE KAJANJE?

16. ŠTA SMATRATE SVOJIM NAJVEĆIM USPJEHOM?

Definitivno, prelazak u Bundesligu.

|

17. AKO BISTE SE POSLIJE SMRTI VRATILI NA OVAJ SVIJET KAO OSOBA ILI KAO PREDMET, ŠTA BISTE BILI?

23. KO JE VAŠ OMILJENI FIKTIVNI JUNAK? Superman.

|

24. GDJE BISTE VOLJELI DA ŽIVITE? U Crnoj Gori.

|

25. ŠTA NAJVIŠE MRZITE? Laž.

|

26. KAKO BISTE VOLJELI DA UMRETE?

U miru. Nikome kriv, ni dužan.

|

27. KOJI JE VAŠ MOTO?

Vjeruj u sebe i nikad ne odustaj. Avanti.

POBJEDNIK GODINE

76 SPORT

„AJKULE“ I BRONZA U BUDIMPEŠTI „Vreli“ januara, Budimpešta i još jedno prvenstvo za pamćenje vaterpolo reprezentacije Crne Gore. Draško Brguljan su osvojili bronzanu medalju nevjerovatnom pobjedom protiv Hrvatske i tako još jednom obradovali naciju koja im je priredila spektakularni doček na Trgu nezavisnosti u Podgorici.

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

Foto: ABA liga

MOMAK O KOJEM SE PRIČA MARKO SIMONOVIĆ ZA DN O M

Nidam tokom meča protiv Borca

MORNAR POBJEDOM U ČAČKU ZAVRŠIO 2020.

Žoc gledao barski ples

Grad košarke Čačak, dvorana koja je iznjedrila mnoge velikane, na tribinama legendarni Željko Obradović, a na parketu - ples. Košarkaši Mornara na perfektan način zatvorili su 2020. godinu i u novu ulaze sa prvog mjesta. U odloženom meču četvrte runde ABA lige Barani su srušili Borac (87:76) i upisali deseti trijumf u sezoni.

Vodio je “ponos Bara” tokom cijelog meča, Borac koji je ove sezone za sve ekipe bio čvrst rival je dobro parirao tokom prvog dijela (48:41), ali je onda uslijedila rapsodija.

“Lijepo je ovu godinu, koju ne pamtimo po dobrom, završiti na ovaj način. Drago mi je što su igrači na pravi način shvatili ovu utakmicu, jer sam upozoravao da je ovo jedno od najtežih gostovanja”, rekao je Mihailo Pavićević nakon meča.

Na krilima Keni Gabrijel i Tejlor Smit su atrak-

tivnih zakucavanjima pokrenuli “mornare” koji su već u trećoj četvrtini stigli do nedostižne prednosti 67:46. Igrao je u tim trenucima Mornar nevjerovatno agresivnu odbranu što je natjeralo domaćina na brojne greške, a na drugoj strani lagane poene iz kontri.

“Meni kao treneru je lako, jer imam mnogo toga na raspolaganju, imam rezervnu varijantu, mnogo opcija... Drago mi je što su se proradili neki igrači koje smo čekali, prije svega mislim na Milka Bjelicu, koji nam je mnogo važan. Biće nam potreban svaki igrač u nastavku sezone, jer se vraćamo igri na dva fronta”, poentirao je iskusni stručnjak.

Tokom posljednjih deset minuta nije bilo nikakve dileme. Mornar je očekivano spustio gas, što je Borac iskoristio samo da ublaži poraz. A.K.

76:87

18:24, 23:24, 12:21, 23:18

Torton 12 Smit 10 Đoković 6 Miletić 8 Gavrilović Kočović 9 Nerandžić 4 Karapandžić 2 Novaković 8 Džouns 2 Todorović 7 Čarapić 8 Trener: Marko Marinović

Dvorana: “Borac” Čačak

16-20 (80%) 18-35

(51,4%)

8-23 (34,8%) 26+5 15 8 18 1 23

Bez prisustva publike

1P 16-21 2P 22-36 3P 9-22 24+1 SK 18 AS 9 UK 9 GR 5 BL 20 F (76,2%) (61,1%)

(40,9%)

Pulen 18 Gabrijel 5 Nidam 4 Jeremić 5 Šehović 4 Smit 12 Vajthed 10 Lazić 7 Vujošević Vranješ 4 Bjelica 13 Luković 5 Trener: Petar Mijović

Luka Kardum (Hrvatska), Tomislav Vovk (Hrvatska), Denis Hadžić (Hrvatska)

*1p (slobodna bacanja), 2p (šut za dva), 3p (šut za tri), sk (skokovi), as (asistencije, uk (ukradene lopte), gr (greške), bl (blokade), f (faulovi)

LETEĆI KOLAŠINAC ZA DŽORDANOVE Rođen je u gradu koji je iznjedrio Vlada Šćepanovića i Nebojšu Bogavca, kao 16-godišnjak otisnuo se u Italiju, kasnije i u Cedevita Olimpiju, da bi onda došao u Megu. I gdje je eksplodirao. Za vrlo kratko vrijeme pokazao je raskošan talenat, postao je udarna igla “vrtića” iz Beograda i momak o kojem se priča. U godini koja će ostati upamćena kao ona u kojoj je crnogorska klupska košarka doživjela bum Marko Simonović je pokazao da je nova zvijezda rođena. Blistave partije krajem prošle sezone koja je prekinuta, pa nastavak u istom ritmu u novoj sezoni. Sjajni 19-godišnji centar je u novogodišnjem intervjuu za Dnevne novine pričao o svemu - Megi, svojim partijama, očekivanjima od 2021...

■ SREĆA ZBOG

SJAJNIH PARTIJA

Ovu 2020. godinu će sigurno svi dobro upamtiti. Cijela planeta suočila se sa nečim potpuno novim, pa tako i sport. Prethodna sezona je prekinuta, ali je ova nastavljena - bez publike, sa brojnim testiranjima...

“Tako je. Teška godina za sve, ne samo za nas sportiste.

Sport je počeo da funkcioniše nekako, ali ima stvari koje su i dalje stopirane. Svi se nadamo da će sve ovo što prije proći i da ćemo se konačno vratiti u normalu”, rekao je Simonović na početku razgovora.

Prekid prošle sezone čini se da je spasio Megu koja se borila za opastanak. Međutim, svijetla tačka bio je naš sagovornik koji je prosječno bilježio 16,2 poena uz 7,6 skokova. Uslijedila je promjena trenera (Vladimir Jovanović zamijenio Dejana Milojevića) koja je pozitivno uticala. Mega nakon 12 utakmica ima devet pobjeda i

Draft kao motiv da radim još jače: Marko Simonović

14,9 tri poraza.

“Imao sam jako dobru sezonu kada sam stigao u Megu. Ove godine sam tako i nastavio. Mnogo sam srećan što igramo dobro, ali i upisujemo pobjede koje nam mnogo znače”, dodaje Simonović.

■ DRAFT ME

MOTIVISAO DA RADIM JOŠ JAČE

A, onda se desio 19. novem-

POENA PROSJEČNO NA 12 UTAKMICA BILJEŽI OVE SEZONE MARKO SIMONOVIĆ U ABA LIGI

bar i NBA draft. Kao 44. pik Čikago je izabrao Simonovića. Za ponos cijeloj Crnoj Gori.

“Stvarno me ta situacija sa draftom motivisala da radim još jače. Da se još više trudim i da budem bolji i da što spremniji dočekam taj odlazak u Ameriku”, ističe Simonović.

Da podsjetimo, Simonović je tako postao prvi naš igrač od 2013. godine i Bojana Dubljevića i Marka Todorovi-

TRAGIČAR GODINE

SPORT

EHF OSTAVIO „LAVOVE“ BEZ SP Evropska rukometna federacija ostavila je rukometaše Crne Gore bez Svjetskog prvenstva nakon otkazivanja baraža kvalifikacija zbog pandemije korona virusa. Vjerovatno i dalje nikome nije jasno zbog čega se EHF odlučio na ovakav potez, naročito ako se zna da je bilo sasvim dovoljno prostora da se odigra dvomeč sa Češkom (revanš u Podgorici). Nepravda je nekoliko mjeseci kasnije ispravljena, pa su „lavovi“ sada četvrti na listi čekanja.

77

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

MEGI, SVOJIM PARTIJAMA, NBA DRAFTU

AC SPREMAN “BULSE” O ČIKAGU

Kada te draftuje klub kao što je Čikago, to je nevjerovatan uspjeh. Ne mogu da opišem kako sam se osjećao, nisam mogao da dođem sebi neko vrijeme

ZA 60

SEKUNDI Omiljeni igrač?

“Nemam ih puno, ali bih izdvojio Nikolu Jokića koga najviše volim da gledam kada igra” Omiljeni klub?

“LA Lejkersi” Najteži protivnik

ća koji je izabran na čuvenoj “lutriji”. A, ide u grad i klub čiji je zaštitni znak po mnogima najveći u istoriji - Majkl Džordan.

“Kada te draftuje klub kao što je Čikago je nevjerovatan uspjeh. Ne mogu da opišem kako sam se osjećao, nisam mogao da dođem sebi neko vrijeme.

Zaista mi je čast i srećan sam što ću imati priliku da igram u Čikagu”, iskren je Simonović.

I za kraj reprezentacija.

“Balon” u Pou odrađen je polovično, a priliku da ispravi poraz od Velike Britanije crnogorska selekcija ima u februaru kada će se u Podgorici igrati posljednja dva kola.

“Naravno da nam je cilj da se plasiramo na Eurobasket. Imamo taj prozor u Podgorici, bićemo domaćini. Moramo dati sve

(ekipa)?

“Do sada možda Zvezda koja igra Evroligu”.

Najteži protivnik (igrač)?

“Printezis. Istakao bih i Nikolu Vučevića sa kojim igram u reprezentaciji”.

MARIJA VUKOVIĆ U NOVOGODIŠNJOJ ABECEDI DNEVNIH NOVINA

Cetinje, Novi Sad, Atina, ludovanje i porodica kao najveći oslonac Koncentracija, fokus, zalet i let preko ljestvice – koliko puta ponovljeno u karijeri Marije Vuković. Zvanično najbolja atletičarka Crne

A B C Č Ć D Dž Đ E F

- Atina, grad gdje trenutno živim.

- Bezbrižnost, koju smo imale sestra i ja tokom odrastanja, za šta su zaslužni naši roditelji.

- Cetinje, grad u kojem sam odrasla.

- Čitanje, kao odmor za dušu.

- Ćutanje.

O REPREZENTACIJI Naravno da nam je cilj da se plasiramo na Eurobasket.

Imamo taj prozor u Podgorici, bićemo domaćini. Moramo dati sve od sebe kako bismo ispunili zacrtano od sebe kako bismo ispunili zacrtano”, poentirao je Marko Simonović koji je na kraju razgovora samo kratko poručio.

“Nadam se da će za sve 2021. biti mnogo bolja”...

A.K.

- David, moj brat.

- Džezva i alfa kafa sa Cetinja.

- Đak prvak i slika sa Bukvarom.

- “Ej samo da mi je da se kući vratim ranije...”

- Folklor, kojim sam se bavila pet godina, ali sam se ipak odlučila za atletiku.

Gore za 2020. godinu i pored pandemije korona virusa imala je nekoliko zapaženih rezultata. Borba za san i plasman na Olimpijske igre

(baš kao i one) pomjerene su za 2021. A, u tradicionalnoj novogodišnjoj abecedi Dnevnih novina 28-godišnja Marija otkriva sebe od A do Ž.

G H I J K L Lj M

O P R S Š T U V Z Ž

– Glad - za uspjehom, za ljubavlju, za zabavom, a malo i za slatkim (smijeh).

– Hotel, puno hotela, gradova i država koje sam posjetila i promijenila.

- Iskrenost. Istrajnost.

- Jovana, moja sestra!

- Krevet, poslije ispunjenog dana omiljeni drug. I kafana.

- Ludovanje, od malih nogu.

- Ljubav, prema životu!

- Mir. N - Novi Sad. Volim ovaj grad i jednog dana bih voljela da se vratim da živim tamo!

Nj

- Njoke, sjutra ih imam za ručak.

- Osmijeh. 24/7.

- Porodica. Kao oslonac i podrška. Prijateljstvo, pjesma.

- Rastanci. Puno ih je, a s godinama sve mi teže padaju...

- Skok uvis!

- Štamparija, radno mjesto mog tate, gdje je proveo više vremena nego kod kuće.

- Torba, u koju stane cijeli moj život i put pod noge.

- Uspjeh.

- Vjera. U Boga, u ljude, u ljubav, u bolje sjutra!

– Zahvalnost. Za sve što imam i nemam u životu. Sve se dešava sa razlogom!

- Žvaka, uvijek je imam u džepu.

A.K.

HEROJI G

78 SPORT

ZLATNI TANDEM Bojana Gojković, Petar Liješević i F koji su ponovo oduševili Crnu Goru zlatne medalje na bokserskom Evr Budvi, dok je Radović još jednom p tenisa – obezbijedio je plasman na

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

Noć kada se tresla cijela Crna Gora i gol za sva vremena Andrije Delibašića u 90. minutu utakmice protiv Engleske (2:2).

Teško je i zamisliti takav trenutak da se desio 2020. pred praznom podgoričkom arenom

KAKO BI NEZABORAVNI MOMENTI IZGLEDALI U 2020.

Istorijski i odlučujući momenat SP 1994: Možda veliki Roberto Bađo da je bila 2020. i prazan stadion u Pasadeni ne bi promašio penal za svjetsku krunu protiv Brazila.

Crna Gora je dugo te februarske večeri 2019. slavila istorijski odlazak na Mundobasket - kapiten Bojan Dubljević tada je pred krcatom “Moračom” bio zadužen za početak “žurke”.

Krcata “Morača” te noći u maju 2012. “eksplodirala” je kao nikada ranije - rukometašice Budućnosti konačno su ostvarile san i postale šampionke Evrope.

Mesi u Madridu, Ronaldo na “Nou Kampu”: Čuveni način slavlja dva najveća fudbalska majstora današnjice na terenima gdje ih najmanje vole

“Izdajica” i svinjska glava: Prvi meč Luisa Figa na “Nou Kampu” nakon prelaska iz Barselone u Real Madrid. U 2020. Portugalac ne bi imao ovih problePosljednji šut “letećeg” Majkla ma, a proie 20 godina preDžordana u dresu Bulsa: I to za ma njemu su letjele čak i svinjske glave NBA titulu protiv Jute 1998.

Priredili: K.B.-N.B.

GODINE

SPORT

I MAJSTOR FILIP Filip Radović – mladi sportisti u. Gojković i Liješević osvojili su ropskom prvenstvu za mlade u pokazao kakav je majstor stonog a Paraolimpijske igre u Tokiju.

ČETVRTAK, PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 31. 12. 2020. I 1, 2. I 3. 1. 2021.

ČETVRTAK

PETAK SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 1 13.55h 16.10h 19.55h

Atl. Bilbao – Sosijedad, fudbal Osasuna – Alaves, fudbal Makabi – Hapoel J, košarka

12.30h 18.25h 20.55h

SPORTKLUB 2 13.00h

01.00h

Peking – Žeiđang, košarka Everton – Vest Hem, fudbal Man. junajted – Aston Vila, fudbal

SPORTKLUB 2

Gvangžu – Šandong, košarka

18.30h

ARENASPORT 1

09.00h 23.00h 03.00h

C. Mariners – Njukasl, fudbal Vašington – Čikago, košarka Juta – Finiks, košarka

13.45h

Ski skokovi Garmiš

SUBOTA

ARENASPORT 1

19.00h 20.45h 01.30h

AEK – Kolosos, košarka Dandi – Harts, fudbal Nju Orleans – Toronto, košarka

15.00h 17.00h 19.00h 21.00h 23.30h 01.40h

EUROSPORT 1

Ajntraht F. – Bajer L, fudbal Herta – Šalke, fudbal Štutgart – Lajpcig, fudbal

EUROSPORT 2

Adelejd – Melburn, fudbal Inter – Krotone, fudbal Đenova – Lacio, fudbal Split – Partizan, košarka Fuenlabrada – Barselona, košarka Juventus – Udineze, fudbal Fiorentina – Bolonja, fudbal Santa Klara – Benfika, fudbal Mornar – Igokea, košarka Detroit – Boston, košarka Njuels – Velez, fudbal C. Kordoba – Rasing, fudbal

ARENASPORT 3

15.00h

Svjetski kup, skijaško trčanje Ski skokovi Garmiš

Roma – Sampdorija, fudbal

Benevento – Milan, fudbal P. Fereira – Rio Ave, fudbal Porto – Moreirense, fudbal

ARENASPORT 4

15.00h 21.00h

Kaljari – Napoli, fudbal Indepedijente – Arsenal, fudbal

ARENASPORT 5

14.00h 16.00h

Nižnji – CSKA, košarka Krim – Esbjerg, rukomet

EUROSPORT 1

12.00h 13.25h 15.55h

SK, alpsko skijanje Ski skokovi Insbruk SK, alpsko skijanje

EUROSPORT 2

15.20h 17.30h

Borusija D. – Volfsburg, fudbal Bajern M. – Majnc, fudbal

NE PROPUSTITE

NE PROPUSTITE

Čuveni Superklasiko na Bombonjeri Boka juniors - River Plata Arenasport 1, 01.30h

Novu godinu “mornari” otvaraju derbijem sa Igokeom Mornar - Igokea RTCG 2 (18.50h) Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

+382 20 252 900

18.00h 20.00h 22.00h

Mornar – Igokea, košarka

ARENASPORT 2

Sporting – Braga, fudbal

15.20h 18.20h 20.30h

11.35h 13.25h

ARENASPORT 1

08.00h 12.30h 15.00h 17.00h 19.00h 20.45h

ARENASPORT 3

SK, skijaško trčanje Ski skokovi Insbruk SK, skijaško trčanje

Notr Dam – Alabama, ragbi Ohajo – Klemson, ragbi

NEDJELJA

RTCG 2

18.50h

ARENASPORT 2

12.20h 13.20h 14.45h

22.00h 02.00h

Prvi dan nove godine nezamisliv je bez najboljih „letača“ – na redu je Garmiš Partenkirhem Eurosport (13.25h)

Posljednjeg dana 2020. na programu je veliki baskijski derbi Atletik Bilbao – Sosijedad Sportklub 1 (14h)

Velington – Sidnej, fudbal Melburn V. – Brizbejn, fudbal Rendžers – Seltik, fudbal C. zvezda – Zadar, košarka Mega – C. Olimpija, košarka Tenerife – Real Madrid, košarka Hjuston – Sakramento, košarka Boka juniors – River Plata, fudbal

ARENASPORT 2

NE PROPUSTITE

NE PROPUSTITE

07.00h 09.00h 13.30h 17.00h 19.00h 21.00h 23.00h 01.30h

Dalas – Majami, košarka

EUROSPORT 1

Šefild V. – Derbi, fudbal

ARENASPORT 1

EUROSPORT 1

19.00h

79

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT

DEJAN SAVIĆEVIĆ

Očekivali smo nešto više od Hadžibegića

SPORTSKA 2021: SVA VAŽNIJA DEŠAVANJA U NOVOJ GODINI NA JEDNOM MJESTU

Sve ono što nije bilo u 2020. i još ponešto

■ 72 73

Godina koju ispraćamo i koju će planeta željeti što prije da zaboravi, dobro nas je naučila koliko nekada i sigurno isplanirane stvari staju u drugi plan zbog zdravlja. Sport je totalno bio zaustavljen tokom dobrog dijela 2020. zbog pandemije virusa “Kovid-19”, pa su mnoga velika takmičanja pomjerena za 2021. Tako će nova godina donijeti (ukoliko virus opet nešto ne poremeti) magiju Olimpijskih igara, a u istom terminu (11. jun - 11. jul) uživaćemo uz super fudbal - Evropsko prvenstvo i Kopa Ameriku. Svi važniji sportski događiji su pred vama...

JANUAR 6: Kvalifikacije za EP u rukometu (M): CG - Švedska 9: Kvalifikacije za EP u rukometu (M): Švedska - CG 9: Nastavak LŠ u rukometu (Ž): Budućnost - Dortmund 13: Početak Top 16 košarkaškog Evrokupa 14: Početak Regionalne lige u vaterpolu 14-31: SP u rukometu (M), Egipat 30: Kopa Libertadores (finale), Rio de Žaneiro FEBRUAR 1-11: SP za klubove (fudbal), Katar 4: Kvalifikacije za Eurobasket (Ž): CG - Švedska 4: Kvalifikacije za Eurobasket (Ž): Izrael - CG 7: NFL Superboul 8-21: Tenis, Australijan open 9-21: SP u alpskom skijanju, Kortina 14-21: Kvalifikacije za OI (vaterpolo), Roterdam 16: Nastavak LŠ u fudbalu 19: Kvalifikacije za Eurobasket: CG - Francuska 19: Nastavak Telekom

1.CFL 22: Kvalifikacije za Eurobasket: CG - Njemačka MART 2-5: Drugi balon LŠ u vaterpolu 19-21: Kvalifikacije za OI u rukometu (Ž), Podgorica 21: Formula 1, start sezone, Australija 24: Kvalifikacije za SP u fudbalu: Letonija - CG 27: Kvalifikacije za SP u fudbalu: CG - Gibraltar 30: Kvalifikacije za SP u fudbalu: CG - Norveška APRIL 16: Baraž za SP u rukometu (Ž) 20-22: Treći balon LŠ u vaterpolu 28: Kvalifikacije za EP u rukometu (M): Kosovo - CG MAJ 2: Kvalifikacije za EP u rukometu (M): CG - Rumunija 8-30: Điro d’Italija 19-23: EP u karateu, Poreč 22: NBA plej-of 23. maj-6. jun: Rolan Garos

26: Finale Lige Evrope, Gdanjsk 28-30: Evroliga F4, Keln 29: Finale Lige šampiona, Istanbul 29-30: LŠ F4 za rukometašice, Budimpešta * Dva kvalifikaciona turnira za EP u odbojci-tačan datum još nije utvrđen.

JUN 3-5: F8 LŠ u vaterpolu, Hanover 9-26: EP u fudbalu (U21), Mađarska i Slovenija 11. jun-11. jul: EP u fudbalu 11. jun-11. jul: Kopa Amerika, Argentina i Kolumbija 11-13: Kvalifikacije za OI (karate), Pariz 26. jun-18. jul: Tur de Frans 28. jun-11. jul: Vimbldon JUL 23. jul-8. avg: Olimpijske igre, Tokio AVGUST 14. avg-5. sep: Vuelta a Espanja 24. avg-5. sep: Paraolimpijske igre, Tokio

30. avg-12. sep: US open (tenis) SEPTEMBAR 1: Kvalifikacije za SP u fudbalu: Turska - CG 4: Kvalifikacije za SP u fudbalu: Holandija - CG 7: Kvalifikacije za SP u fudbalu: CG - Letonija 9: NFL, start sezone 12. sep-3. okt: SP u futsalu, Litvanija

MILOŠ VUJOVIĆ

SREĆA JE DJETINJSTVO NA CETINJU

■ 75

OKTOBAR 8: Kvalifikacije za SP u fudbalu: Gibraltar - CG 11: Kvalifikacije za SP u fudbalu: Norveška - CG NOVEMBAR 13: Kvalifikacije za SP u fudbalu: CG - Holandija 14-21: Završni masters (tenis), Torino 16: Kvalifikacije za SP u fudbalu: CG - Turska DECEMBAR 2-19: SP za rukometašice, Španija 7: SP za klubove u fudbalu, Japan (datum nije zvanično povrđen). Priredio: K.B.

GODINA BEZ NAVIJAČA

DA SU SE OVI TRENUCI DESILI U 2020.

■ 78