Dnevne novine 29. i 30. avgust 2020. by Dnevne Novine

POČELA IZBORNA TIŠINA: U NEDJELJU IZBORI

GRAĐANI BIRAJU IZMEĐU PET PARTIJA I ŠEST KOALICIJA ■ 6 7

■ U današnjem broju liste sa imenima svih kandidata

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020. BROJ 2777 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSJEDNIK CRNE GORE MILO ĐUKANOVIĆ POVODOM OBILJEŽAVANJA 110 GODINA KRALJEVINE CRNE GORE

■ 2 3

CRNA GORA ponosnostojipred istorijskomistinom hiljadugodišnjeg državnogidentiteta HAJLA PAMTI OVOG DOBROTVORA: PRIČA O MUJAGI SUTOVIĆU, OFICIRU KRALJA NIKOLE

PROJEKAT VRIJEDAN SEDAM MILIONA EURA ■ 16 17

Škola u Tološima poklon porodice Ubović i BEMAX-a

Andrea Ubović i Ivan Vuković

■ 30 31

Mujagino čojstvo zapečaćeno u istoriji Rožaja i Crne Gore

EUGENIO PERISE, IZ KOMPANIJE CORPORACION AMERICA AIRPORTS, ZA VN ■ 10 11

ČIM CRNA GORA KRENE DALJE SA ZAKUPOM AERODROMA, MI STIŽEMO ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

MINISTAR MEVLUDIN NUHODŽIĆ

Institucije spremne da odgovore na pokušaje nasilnog ponašanja

Svi oni koji pozivaju na sukobe treba da znaju da će država zaštititi mir, multietnički i multivjerski sklad i odbraniti Crnu Goru kao građansko društvo, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. “Svjedočimo obnavljanju već poznatog scenarija – prijetnji da će se izbornog dana, koji bi trebalo da bude praznik demokratije i iskaz slobodne volje većine, desiti pokušaj destabilizacije Crne Gore”, kazao je Nuhodžić. On je poručio da svi koji pozivaju na sukobe treba da znaju da će država zaštititi mir, multietnički i multivjerski sklad i odbraniti Crnu Goru kao građansko društvo. “Država nikome ne prijeti, ali je obaveza svake ozbiljne i odgovorne vlasti, da očuva mir i stabilnost. Institucije su spremne da odlučno odgovore na svaki pokušaj nasilnog ponašanja”, rekao je Nuhodžić. On je uvjeren da će građani Crne Gore, kao i uvijek do sada, odoljeti provokacijama i pokazati mudrost, zrelost i dostojanstvo. “Niko nema pravo da u našoj državnoj kući, u kojoj

smo svi svoji na svome i svi među svojima, naruši suživot i mir koje smo sačuvali i u najtežim vremenima. Na to nemaju pravo ni ovdašnji ni uvezeni avanturisti, nespremni da prihvate pravila demokratije”, rekao je Nuhodžić. On je istakao da prijeteće poruke sa društvenih mreža i u okviru političkih kampanja, obavezuju državu i njene institucije da odgovorno procjenjuju situaciju. “Prijetnje - sa ma koje adrese da dolaze – neće proći. Kao što ne može proći ni propaganda da će država izazvati udar i incidente. Ali su zato državne institucije spremne da odbrane državu svih njenih građana. Učinićemo sve da se izbori održe u demokratskoj atmosferi, bez incidenata, kako to priliči Crnoj Gori koja je dio najjače evro-atlantske porodice slobodnih i ujedinjenih država svijeta, Crnoj Gori koja je okrenuta evropskoj budućnosti”, rekao je Nuhodžić. On je poručio da država i njene institucije garantuju svima mir, sigurnost i bezbjednost, i 30. avgusta i nakon 30. avgusta. A.N.

Nuhodžić

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Sve područne jedinice i filijale radiće i za vikend Područne jedinice i filijale za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u nedjelju će raditi sa strankama od sedam do 20 sati, u cilju izdavanja završenih dokumenata. Iz MUP-a su kazali da će

danas područne jedinice i filijale za građanska stanja i lične isprave, u svim opštinama Crne Gore, raditi sa strankama od osam do 16 sati, kako bi se vršio prijem novih zahtjeva i izdavanje završenih dokumenata. R.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

PREDSJEDNIK CRNE GORE MILO ĐUKANOV

Crna Gora ponos stoji pred istorij istinom hiljadugo državnog identit

anašnja Crna Gora ponosno stoji pred nepobitnom istorijskom istinom hiljadugodišnjeg državnog identiteta”, kazao je sinoć predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na svečanosti koja je povodom obilježavanja 110 godina od obnove Kraljevine Crne Gore, održana ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. Đukanović je podsjetio da Crna Gora “ postoji utemeljena na istorijskom pravu jedne od prvih priznatih kraljevina na Balkanu, od januara 1078. godine, kada papa Grgur VII tituliše crnogorskog vladara Mihaila – kraljem Slovena, što je svjedočanstvo da je Duklja u drugoj polovini XI vijeka bila kraljevina; i da je njen status bio međunarodno priznat”. Predsjednik je istakao da 110. godišnjicu od proglašenja Knjaževine Crne Gore za kraljevinu obilježavamo s poštovanjem prema našoj dugoj državnoj tradiciji, crnogorskoj dinastiji Petrović i crnogorskom kralju Nikoli I Petroviću. “Podsjetimo se danas: Crnogorska narodna skupština je jednoglasno zatražila od knjaza Nikole da Crnoj Gori vrati državni status koji je imala u vrijeme Vojislavljevića, podnijevši predlog za obnovu “starog kraljevstva”, a Knjaz je 15. avgusta 1910. godine po starom kalendaru, potpisao i obznanio Zakon o proglašenju Knjaževine Crne Go-

re za Kraljevinu”, rekao je predsjednik, naglašavajući da to nije bila samo nagrada za hrabrost i požrtvovanje pred očima predaka i potomaka, već da je taj istorijski čin “potvrdio samosvijest crnogorskog naroda o svekolikom državnom preobražaju koji je Crna Gora ostvarila tokom mirnodopskog vremena”.

■ NEZAVISNA DRŽAVA JE NAŠA KONSTANTA

“Duboki su temelji ovoj obnovljenoj kraljevini našoj. Oni silaze do nekadašnjih zetskih kraljeva Vojislava, Mihaila i Bodina… Na tome dubokom temelju počeli smo i mi zidati, i danas evo staroga kraljevstva našeg opet da blista pod suncem nebeskim...”, istakao je kralj Nikola I Petrović u istorijskom obraćanju. Današnja Crna Gora ponosno stoji pred nepobitnom istorijskom istinom hiljadugodišnjeg državnog identiteta. Postoji utemeljena na istorijskom pravu

jedne od prvih priznatih kraljevina na Balkanu, od januara 1078. godine, kada papa Grgur VII tituliše crnogorskog vladara Mihaila – kraljem Slovena, što je svjedočanstvo da je Duklja u drugoj polovini XI vijeka bila kraljevina; i da je njen status bio međunarodno priznat. A od Mihaila - još sedam vladara iz dinastije Vojislavljević, nosilili su tu titulu”, ističe Đukanović. On je naglasio da imati državni status u XI vijeku, u vrijeme kada mnogi evropski i balkanski narodi tek snivaju državna utočišta, svjedoči o našoj ranoj političkoj i identitetskoj samosvijesti i homogenosti, o državi koja je odraz kolektivne težnje naroda da uredi zajednički život. “Zato, veličinu crnogorske državne tradicije ne umanjuju istorijski fakti o povremenom gubljenju državne nezavisnosti – naprotiv, ti su nam fakti i dan-danas krvava istorijska opomena o unutrašnjim i spoljnim otporima našem opstanku i o odbrani slobode i časti ovog našeg malobrojnog naroda na ovovremenoj političkoj vjetrometini balkanske raskrsnice. Nezavisna država, uprkos otporima i osporavanjima, konstanta je našeg istorijskog identiteta. To je na dan proglašenja Cr-

EVO NAS NA CETINJU ČISTA OBRAZA

“Crna Gora čuva državno ime i identitet. Mir i multietnički sklad. Naša generacija je trijumfalno to pokazala 2006. godine. Danas, 110 godina nakon

obnavljanja crnogorske kraljevine, evo nas na Cetinju čista obraza – uz zahvalnost precima, koji su hrabrošću, požrtvovanjem i mudrošću stvarali dr-

žavu Crnu Goru. Uzvraćamo im razboritim glasom pokoljenja našeg doba, da njihovo djelo i pregnuće nije i neće biti uzaludno”, kazao je Đukanović.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

AKTUELNO

VIĆ POVODOM OBILJEŽAVANJA 110 GODINA KRALJEVINE CRNE GORE

sno jskom odišnjeg teta

CETINJSKI MANASTIR ADRESA BORBE ZA DRŽAVU

Đukanović je rekao da moderna, demokratska Crna Gora, kao članica NATO alijanse, koja okuplja najmoćnije zemlje svijeta, prednjači na putu članstva u Evropskoj uniji. “Pouzdan smo garant stabilnone Gore za kraljevinu slikovito objasnio slavni crnogorski vladar Nikola I Petrović: “Vrijeme je rušilo samo ono što je nad zemljom bilo, ali što je izidano bilo u njoj i što je usađeno bilo u srcima slobodnih gorštaka ovih planina, to nijedan silnik, koji je na našu otadžbinu nasrtao, nije mogao porušiti”, istakao je predsjednik Đukanović. Koliko je proglašenje Crne Gore za kraljevinu 1910. godine potvrda da se velika istorijska tradicija ipak ne može zatrijeti, kaže Đukanović, reći će još slikovitije događaj koji se na Cetinju i danas čini živim: to je svetkovina proglašenja kraljevine, koja će obilježiti i crnogorsku i evropsku povijest.

■ OKUPLJENE SVE DINASTIJE

“Cetinje nije samo okupilo ondašnje evropske dinaste i dinastičke porodice orođene sa crnogorskom dinastijom Petrović – iz Italije, Bugarske, Rusije, Austrougarske, Srbije i Grčke; na Cetinje su stigle riječi podrške i priznanja kraljevini Crnoj Gori od britanskog kralja Džordža, ruskog cara Nikolaja II, njemačkog kra-

sti i najrazvijenija ekonomija Zapadnog Balkana. To je legitimacija naše male – velike, stare – nove državne kuće. Građanske Crne Gore. Mi odlučno stojimo iza tog crnogorskog imena među država-

ma i narodima. Prijestono Cetinje i Cetinjski manastir, koje je nam je gospodar Ivan Crnojević zavještao kao nacionalno – oslobodilačko pribježište i utvrdu za odbranu pravedničkog i slobo-

lja Vilhema, austrougarskog cara Franja Josifa, od predsjednika Francuske Falijera, predsjednika SAD Tafta... Te međunarodne reakcije svjedočile su o događaju koji je svojim značenjem prevazilazio granice Crne Gore i jasno potvrđivale visoki ugled koji Crna Gora i njen vladar tada uživao. Zašto je, pak, jedino u Srbiji, proglašenje kraljevine predstavljano kao izlišna predstava vladarske sujete, i čak ismijavano, politički fakti daće nam odgovor kroz dalju istoriju srpsko – crnogorskih odnosa. Aspiracijama Srbije, tada politički i vojno moćne balkanske države, nije bila po volji ni knjaževina Crna Gora, 58 godina prije ovog događaja, pa ni tada proglašena kraljevina Crna Gora – sve je to ostalo zapisano da nas neumoljivo opominje”, rekao je Đukanović. Na Berlinskom kongresu 1878, kako je kazao, zvanično je potvrđena državna nezavisnost Crne Gore i okončano njeno takozvano “herojsko doba”. “Nastupilo je novo - doba unutrašnjeg preobražaja i radikalnih reformi državne uprave, ubrzane izgradnje i razvoja u kojem su nastala njena gradska središta, unaprijeđena trgovina i uteme-

ljena industrija, poboljšane prosvjetne i zdravstvene prilike… To je Crna Gora koja je 1905. godine donijala Ustav ograničavajući apsolutnu vlast i uvodeći parlamentarni sistem”, podsjetio je Đukanović.

■ STVARANJE GRAĐANSKE DRŽAVE

Predsjednik podsjeća da je to bio početak stvaranja građanske Crne Gore, budući da su njeni državljani poslije dvostrukog teritorijalnog proširenja postali i pripadnici islamske i katoličke vjeroispovijesti. “Njihova građanska i vjerska prava potpuno su uvažena i poštovana. Sloga, međusobno uvažavanje i ravnopravnost bile su temeljne odrednice vjerske politike crnogorske države, čiji je nosilac bio kralj Nikola. Istinski zaštitnik svih crnogorskih državljana, bez obzira na vjeroispovijest, i svih vjerskih institucija koje su djelovale na prostoru Crne Gore. Njegovim staranjem formirana je Islamska zajednica Crne Gore, obnovljena Barska nadbiskupija, organizaciono uređena Crnogorska crkva, i zakonski definisan odnos države i vjerskih

darskog crnogorskog duha, bilo je i ostaje naša najvjerodostojnija adresa borbe za državu i odbrane nezavisnosti. Od vazda i zauvijek”, rekao je predsjednik Crne Gore. zajednica. U potvrdu ove kvalifikacije, vrijedan je pažnje podatak – kuriozitet: da su za pola vijeka upravljanja državom, uglavnom zahvaljujući novcu iz kraljevske vladarske kase, podignute 163 crkve i dva manastira, a obnovljeno 112 crkava i dvanaest manastira”, rekao je Đukanović.

■ DVA POLITIČKA STANOVIŠTA

Govoreći o događajima s početka 20. vijeka, Đukanović je podsjetio da je u to vrijeme Crna Gora imala petogodišnje iskustvo parlamentarnog života, da su formirane dvije političke stranke, koje su zastupale oprečne koncepte postojanja crnogorske države. “Jedan je bilo da Crna Gora mora imati državni subjektivitet, da su interesi Crne Gore iznad svih drugih interesa. Pristalice drugog koncepta zastupale su stanovište da je smisao i svrha crnogorske države služenje opštesrpskim interesima i da Crna Gora mora predati predvodništvo drugoj državi. Pristalice interesa dinastije Karađorđević predstavljale su se politički najuzvišenijim iskazom nacionalne

svijesti i činom patriotizma, dok su pobornici političkog koncepta kojima je interes Crne Gore i dinastije Petrović – Njegoš bio na prvom mjestu, žigosani kao separatisti i izdajnici “nacionalne stvari”, kazao je predsjednik. Prema njegovim riječima neminovno je bilo da, od uspostavljanja parlamentarizma, ova dva pola crnogorske političke scene dovedu do tenzija i sukoba, posebno u predizbornom periodu. Beograd je na sve načine podržavao protivnike crnogorskog vladara i crnogorske državne ideje. Ova podrška tzv. “patriotskim snagama” u Crnoj Gori započela je kampanjom u beogradskoj štampi protiv knjaza Nikole, a zatim i organizovanjem terorističke akcije za njegovo nasilno svrgavanje. Događaj koji je u istoriografiji poznat kao “Bombaška afera”, odigrao se u vrijeme oktobarskih izbora 1907. godine, kada je crnogorska emigracija iz Beograda organizovala donošenje bombi na Cetinje, s ciljem da ubiju knjaza i njegovu porodicu. Ubrzo nakon ovog neuspješnog pokušaja, u Podgorici je formirana tajna teroristička organizacija sa više od hiljadu članova, koja je počela da radi na podizanju ustanka u Crnoj Gori. Avgusta 1909. zavjerenici su osujećeni i izvedeni pred vojni sud. Ali, ono što nijesu uspjeli ni 1907. ni 1909, završili su 1918. Tada je postalo bjelodano da je to produžena ruka vlade Kraljevine Srbije”, rekao je Đukanović. On smatra da je sučeljavanje ova dva stanovišta obilježilo je crnogorski XX vijek, i nije prestalo ni do naših dana. Zaprepašćujuće je to, ali i potvrđuje koliko su žilavi istorijski korijeni crnogorskih podjela. “Ono što je jedna od najvećih i nespornih tekovina naše istorije – nezavisna država – žestoko je atakovano i u političkom životu savremene Crne Gore. Služenje tuđim interesima kao svrha postojanja Crne Gore osvjedočeno je kao ovovremena politička ponuda. Po istoj onoj - kroz istoriju preživjeloj - matrici, borba protiv crnogorske nezavisne države besprizorno se kamuflira najgrubljim političkim i parapolitičkim sredstvima. Mi na to kažemo: retrogradnost i destruktivnost takvog djelovanja možemo poraziti samo zastupanjem istinskih civilizacijskih vrijednosti i mjerljivim učincima crnogorskih savremenih dostignuća. Naša poruka sa Cetinja 2020. je: Ponosni smo. Ovo je Crna Gora dostojna svoje istorije i svih njenih opomena. I vrijedna budućnosti novih crnogorskih pokoljenja. Da je vječna Crna Gora”, zaključio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

POLITIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

NAREDBA MINISTARSTVA ZDRAVLJA O OSTVARIVANJU BIRAČKOG PRAVA

IZ KARANTINA I SAMOIZOLACIJE MOŽE SE NA GLASANJE Uva žavajući o dluku Ustavnog suda, a na predlog Instituta za javno zdravlje da svi birači koji žele da ostvare biračko pravo, to mogu i da učine uz pune mjere zaštite od prenosa zarazne bolesti novog korona virusa, Ministarstvo zdravlja donijelo je Naredbu kojom se na bliži način uređuju ostvarivanja biračkog prava za određene kategorije stanovništva. “Birači koji su, na osnovu rješenja sanitarne inspekcije, smješteni u karantin ili samoizolaciju prilikom ulaska u Crnu Goru ili zbog sumnje da su bili u kontaktu sa licima oboljelim od novog korona virusa ili sa licima za koja postoji sumnja da su oboljela od ove bolesti mogu da izlaze iz karantina ili porodičnog smještaja ili drugog objekta, radi glasanja na biračkom mjestu, samo u vremenu potrebnom za glasanje, uz obavezno pridržavanje svih propisanih mjera (nošenje zaštitne maske, fi-

Iz bolnice putem pisma Birači koji se nalaze u bolnici radi dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije ili zdravstvene njege, koja nije prouzrokovana infekcijom novim korona virusom, koji glasaju putem pisma u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se nalaze, dužni su da se tokom glasanja obavezno pridržavaju svih propisanih mjera (nošenje zaštitne maske, zička udaljenost od dva metra, dezinfekcija ruku i dr.), u skladu sa preporukama Državne izborne komisije sadržanim u Tehničkim preporukama za održavanje izbora u cilju epidemiološke zaštite birača”, naveli su iz Ministarstva. Kako se dalje navodi, birači koji su na osnovu rješenja sanitarne inspekcije, smješteni u karantin ili samoizolaciju, jer imaju poziti-

fizička udaljenost od dva metra, dezinfekcija ruku i dr.). Povjerenici, prilikom postupanja po zahtjevu za glasanje putem pisma ovim biračima, dužni su da se pridržavaju svih propisanih mjera (nošenje zaštitnog ogrtača/ mantila, visoko filtracione maske, rukavica i dr.), u skladu sa Preporukama Državne izborne komisije. van rezultat PCR testa na novi korona virus i imaju blage simptome ili su bez simptoma bolesti mogu samo da glasaju putem pisma u porodičnom smještaju ili drugom objektu u kojem su smješteni i dužni su da se tokom glasanja obavezno pridržavaju svih propisanih mjera. Povjerenici za glasanje van biračkog mjesta prilikom postupanja po zahtjevu za glasanje putem pisma

gore navedene kategorije birača, dužni su da se pridržavaju svih propisanih mjera (fizička udaljenost od dva metra, dezinfekcija ruku, nošenje zaštitne maske i rukavica i jednokratne prekrivke za odijelo i dr.), u skladu sa Preporukama Državne izborne komisije. “Povjerenici, prilikom povratka na biračko mjesto dužni su da se pridržavaju svih propisanih mjera (fizička udaljenost od dva metra, dezinfekcija ruku i koverte sa glasačkim listićem, nošenje zaštitne maske, odlaganje korišćene zaštitne opreme i dr.). Birači koji se nalaze na bolničkom liječenju zbog infekcije novim korona virusom, koji glasaju putem pisma u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se nalaze na bolničkom liječenju, dužni su da se tokom glasanja obavezno pridržavaju svih propisanih mjera. Povjerenici, prilikom postupanja po zahtjevu za gla-

sanje putem pisma gore navedenih birača, dužni su da se pridržavaju svih propisanih mjera (nošenje zaštitnog odijela, visoko filtracione maske, vizira, rukavica, adekvatne obuće ili zaštite za obuću i dr.). Povjerenici, prilikom postupanja po zahtjevu za glasanje putem pisma ove kategorije birača u zdravstvenoj ustanovi, dužni su da postupaju u skladu sa propisom kojim se uređuje način i postupak sprovođenja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, a po uputstvima prisutnog zdravstvenog radnika”, navodi se u saopštenju. Kako su kazali, nepostupanje po ovim mjerama podliježe krivičnoj odgovornosti. “Zadužuju se nadležni državni organi da pojačaju kontrolu poštovanja mjere samoizolacije, u skladu sa ovom naredbom i rješenjima sanitarne inspekcije”, zaključili su u Ministarstvu. R.P.

Za brzo ostvarenje želja Gotovinski Freš keš kredit • Iznosi od 500€ do 20.000€ • Rok otplate od 6 do 72 mjeseca www.podgorickabanka.me Call centar: 19 900 *Reprezentativni primjer: za iznos kredita od 12.000€, rok otplate 72 mjeseca, nominalna godišnja kamatna stopa (NKS) iznosi 5,99%, dok efektivna kamatna stopa (EKS) iznosi 6,00%, mjesečni anuitet 197,93€, administrativna naknada 0€, ukupna kamata 2.250,96€. Ukupni troškovi iznose 2.255,96€ i predstavljaju zbir kamata za cijeli period, administrativne naknade (u ovom slučaju 0€), naknade za mjenicu (2€), upita u Kreditni biro CBCG (3€). Ukupan iznos koji klijent treba da vrati je 14.255,96€. Sredstva obezbjeđenja kredita: mjenica, mjenično ovlašćenje, administrativna zabrana korisnika kredita. Ponuda se odnosi na nove korisnike keš kredita Podgoričke banke, kao i na postojeće uz posebne zahtjeve u skladu sa internim kriterijumima banke. Banka zadržava pravo da ne odobri kredit i da zatraži dodatna sredstva obezbjeđenja.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

POLITIKA

PREPORUKE DRŽAVNE IZBORNE KOMISIJE ZA DAN IZBORA

Distanca, maske, dezinfekcija...

ržanje fizičke distance prije, tokom i nakon boravka na biračkom mjestu. Dezinfekcija ruku prije i nakon glasanja. Nošenje maske prilikom glasanja, osim prilikom utvrđivanja identiteta birača, preporuke su Državne izborne komisije tokom parlamentarnih izbora, koji se u Crnoj Gori održavaju u nedjelju, 30. avgusta, u jeku epidemije korona virusa. Preporuke DIK-a se odnose kako na članove DIK-a, opštinskih izbornih komisija i biračkih odbora, tako i na birače, državne organe, organe lokalne samouprave, druge organe i organizacije koji su dužne da pružaju stručnu i tehničku pomoć organima za sprovođenje izbora. Preporuke se odnose i na predstavnike posmatračkih misija, kao i na sva druga lica koja učestvuju u izbornom procesu i koja se mogu naći na dan izbora na biračkom mjestu. “Sve preporuke moraju biti jasno i vidno istaknute na svim biračkim mjestima, a prije svega: obavezna dezinfekcija ruku prije ulaska na biračko mjesto i tokom procesa glasanja; obavezno nošenje maske na biračkom mjestu, osim prilikom utvrđivanja identiteta birača; držanje propisane fizičke distance prije, tokom i nakon boravka na biračkom mjestu u skladu sa opštom preporukom NKT-a o držanju fizičke distance”, ističu u DIK-u. S obzirom na ključnu ulogu komisija za izborni proces, u DIK-u navode da je epidemiološka bezbjednost njihovih članova od izuzetnog značaja. “Zasijedanja komisija organizuju se u prostorijama čiji kapacitet sjedećih mjesta zadovoljava održavanje neophodne minimalne fizičke distance među članovima od dva metra. Prostorije osim što su prostrane treba da budu dobro osvijetljene i da imaju mogućnost prirodne ventilacije. Dezinfekcija radnih površina sala treba da bude prije i nakon svake sjednice. Nošenje maski je obavezno bez obzira na držanje distance. Dezinfekcija ruku prilikom ulaska na sjednicu i izlaska sa sjednice je obavezna”, navode u DIK-u. S obzirom da je funkcionisanje izbornog procesa u velikoj

mjeri zasnovano na nesmetanom radu komisija, u preporukama se navodi da je od posebnog značaja da se svi članovi pridržavaju preporuka za sprečavanje infekcije uvi-

Brojanje glasova

DIK preporučuje da prije početka brojanja glasova površine na kojma se izvodi/vrši brojanje i biračka kutija budu detaljno očišćene korišćenjem ubrusa natopljenim dezificijensom. “Preporučuje se da prilikom svih aktivnosti vezanih za brojanje glasova svi učesnici procesa nose zaštitne maske i rukavice”, navode u DIK-u. Komunikaciona kampanja Preporučuje se da svi postupci i aktivnosti iz ovog dokumenta budu propraćeni adekvatnom audio-vizuelnom kampanjom uključujući i društvene mreže kao i druge kanale komunikacija – audio, video, postore, bilbordi i slično.

jek i svuda. “Na taj način oni će zaštititi ne samo sopstveno zdravlje, zdravlje svojih porodica, već i zdravlje kolega iz Komisije i osigurati njen nesmetan rad”, navode u DIK-u.

■■ OBUKA BIRAČKIH ODBORA

Svi članovi biračkih odbora prilikom redovnih edukacija o svojim dužnostima prolaze i posebnu, epidemiološku obuku. “Obuka će se organizovati korišćenjem online platformi ili obezbjeđivanjem termina na televiziji. Obuci ne može prisustvovati više lica od broja lica koji je utvrđen važećom naredbom Ministarstva zdravlja Crne Gore, a koje su u toku trajanja obuke obavezne da nose maske i pridržavaju se mjera opšte prevencije”, navode u DIK-u.

■■ UREĐENJE I EPIDE-

MIOLOŠKA ZAŠTITA BIRAČKOG MJESTA

U preporukama se ističe da je biračko mjesto neophodno organizovati i urediti na način kojim se rizik izlaganja viru-

su svodi na najmanju moguću mjeru. “Preporučuje se da biračka mjesta u epidemiološkom smislu budu spremna za glasanje najmanje jedan dan prije izbora, o čemu se lično, tokom obilaska biračkih mjesta, uvjeravaju članovi biračkog odbora. Preporučuje se da biračka mjesta budu označena na način da pravac kretanja svakog birača i minimalna distanca od dva metra bude obezbijeđena ispred ulaska na biračko mjesto i ispred stola na kojem se vrši identifikacija birača. Preporučuje se držanje fizičke distance između članova biračkog odbora gdje god je to moguće”, ističe se u preporukama. Dalje se preporučuje postavljanje alkoholnih gelova ili rastvora za dezinfekciju ruku na ulazu u biračko mjesto i na izlazu sa biračkog mjesta. “Ova mjesta treba da budu jasno vidljiva i lako dostupna”, navode u DIK-u, napominjući da se dezinfekcija ruku vrši prije i nakon glasanja. Zaštitnu masku, osoba koja je došla da glasa kratkotrajno skida samo u cilju provjere identiteta, odnosno sprovođenja elektronske identifikacije birača (pri tome sva ostala lica

u prostoriji nose maske) i zatim će je, nakon prethodne dezinfekcije ruku, ponovo vratiti na lice i obaviti glasanje sa maskom na licu. “Svako biračko mjesto treba da posjeduje određenu količinu maski za slučaj da se pojavi građanin koji je došao da glasa, a koji nema masku”, navode u DIK-u. Dezinfekcija ruku se vrši nakon što se maska vrati na lice. “Ne smije se zaboraviti da važeće Naredbe Ministarstva zdravlja podrazumijevaju nošenje maski i na otvorenom prostoru čime se smanjuje mogućnost da birač dođe bez maske”, navode u DIK-u. Red za ulazak na biračko mjesto poželjno je organizovati na način da postoji rastojanje od najmanje dva metra u skladu sa preporukama NKT. “Ukoliko birač prilikom ulaska na biračko mjesto odbije da dezinfikuje ruke, nakon njegovog glasanja obavlja se dezinfekcija prostora (glasačke kabine) koje je koristio. Dezinfekciju obavlja član biračkog odbora prebrisavanjem površina u kabini papirnim ubrusom natopljenim dezinficijensom”, ističe se u preporukama.

■■ GLASANJE VAN BIRAČKOG MJESTA – GLASANJE PUTEM PISMA

Članovi biračkog odbora koji posjećuju birača koji ne može pristupiti biračkom mjestu obavezno moraju nositi maske, rukavice i zaštitnu pokrivku za garderobu. “Članovi biračkog odbora koji posjećuju birača nose sa sobom dezinficijens za ruke, te dezinfikuju rukavice (kao što bi dezinfikovali ruke da nemaju rukavice) prije i poslije svake posjete biraču. Dezinficijensom se dezinfikuju i ruke birača prije i poslije glasanja”, navode u DIK-u. Nakon što omoguće glasanje biračima koji ne mogu pristupiti biračkom mjestu, članovi biračkog odbora po dolasku na biračko mjesto ulaze sa maskom, dezinfikuju ruke/rukavice i potom kovertu sa glasačkim listićem kao i sav drugi izborni materijal predaju predsjedniku biračkog odbora, skidaju rukavice sa ruku, odlažu ih u kantu za otpatke i dezinfikuju ruke. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

POČELA IZBORNA TIŠINA: U NEDJELJU PARLAMENTARNI I LOKALNI IZBORI U PET OPŠTINA

GRAĐANI BIRAJU IZMEĐU ŠEST KOALICIJA I PET PARTIJA

Izborna tišina, uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, koji će biti održani u nedjelju, počela je u petak u ponoć. Predstojeći parlamentarni izbori biće jedanaesti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori i peti od ob-

navljanja nezavisnosti Crne Gore. Istovremeno sa parlamentarnim, biće održani i lokalni izbori u Budvi, Kotoru, Tivtu, Andrijevici i Gusinju. Na izborima učestvuju šest koalicija i pet političkih partija. Izborna lista “Socijal-

Socijaldemokrate – Ivan Brajović – Mi odlučujemo DOSLJEDNO

1. Ivan Brajović 2. dr Damir Šehović 3. mr Boris Mugoša 4. Marija Blagojević 5. Mićo Orlandić 6. dr Đorđe Suhih 7. Nihad Canović 8. Budimirka Đukanović 9. Faruk Kalač 10. dr Kenan Hrapović 11. Danilo Mirotić 12. dr Mevlida Gusinjac 13. Stanislava Bardić 14. prof. dr Andrija Lompar 15. Zdravko Mitrović 16. mr Irma Nišić 17. dr Ivan Gazivoda 18. Dženadin Radončić 19. Emil Đokić 20. Tatjana Fanfani 21. Ćazim Hodžić 22. Radovan Radulović 23. dr Safet Korać 24. Nataša Marković 25. Nikola Medenica 26. Milan Popadić 27. Radojka Koprivica

28. Nermin Bećirović 29. Esad Plunac 30. Pina Bubanja 31. Onur Babaić 32. Marko Rakočević 33. dr Ljiljana Adžić 34. Darko Vukčević 35. Safet Lješnjanin 36. mr Snežana Burzan 37. Petar Ivković 38. Martina Ćulafić 39. Spasoje Ostojić 40. Samir Adžović 41. Sonja Seferović 42. Saša Popović 43. Jasmina Liković 44. Veselin Dragović 45. Aleksandra Masoničić 46. Miralem Feratović 47. dr Fikret Mujević 48. Nela Milović 49. Ilija Grgurović 50. mr Milena Purlija 51. mr Marko Radojević

Bošnjačka stranka – Ispravno – Rafet Husović

1. Ervin Ibrahimović 2. Amer Smailović 3. Kenana Strujić Harbić 4. Suljo Mustafić 5. Damir Gutić 6. Amela Kovačević Kalender 7. Adem Fetić 8. Haris Ramović 9. Aida Čekić 10. Adnan Muhović 11. Amer Nokić 12. Edina Dešić 13. Muamer Raščić 14. Adel Omeragić

15. Dženeta Međedović 16. Alija Košuta 17. Jonuz Mujević 18. Emina Mujević Kara 19. dr Omer Šahmanović 20. dr Kenan Erović 21. Mersida Aljićević 22. Muradif Grbović 23. Ervin Duraković 24. Irma Trubljanin 25. Rasim Honsić 26. Sead Šahman 27. Anesa Ramović 28. Admir Šahmanović

demokrate - Ivan Brajović - Mi odlučujemo dosljedno” biće prva na glasačkom listiću, na drugom mjestu je “Bošnjačka stranka. Ispravno - Rafet Husović”, treća “HGI. Svim srcem za Crnu Goru”, a četvrta “SDP - Jaka Crna Gora”.

52. Emina Brković 53. Vladimir Knežević 54. Isljam Ćeman 55. Ana Matijević 56. Miloš Čelanović 57. mr Aleta Omeragić 58. Ismar Ćorović 59. Sanija Srdanović 60. Rajko Komnenić 61. Gordana Stevović 62. Nikola Zirojević 63. mr Ivana Raščanin Radičević 64. Aleksa Prelević 65. Fatima Mehović 66. Jelena Vučeraković 67. mr Milena Raičković 68. Darmin Ganić 69. Elida Korać 70. Stefan Šušter 71. Vanja Raičević 72. Orhan Dautović 73. Olivera Martinović 74. Milena Đonović 75. Jelena Bulatović 76. Katarina Ivanović 77. Milivoje Raičević 78. Mubera Kurpejović 79. Goran Petrović 80. Selim Resulbegović 81. Žarko Radulović 29. Demir Nurković 30. Sabina Muratović 31. Mersudin Gredić 32. Mevludin Dizdarević 33. Zineta Husić 34. Elmir Kurtagić 35. Sanel Balić 36. Hasena Šabanović 37. Mirza Medunjanin 38. Edin Tuzović 39. Najda Rakić 40. Rifat Agović 41. Irfan Husović 42. Jasmina Cikotić 43. Muamer Hajdarpašić 44. Jasmin Ćorović 45. Sehera Kalender 46. Nedžad Murić

Na petom mjestu je Hrvatska reformska stranka Crne Gore, šestom platforma “Crno na bijelo”, sedma Albanska koalicija “Jednoglasno DP, DUA i DSCG”, a osma “Odlučno za Crnu Goru! DPS - Milo Đukanović”. Koalicija “Za buduć-

nost Crne Gore” je na devetom mjestu, “Albanska lista Genci Nimanbegu i Nik Đeljošaj” na desetom, a koalicija “Mir je naša nacija” na 11. mjestu. Glasačko pravo u Crnoj Gori ima 540.026 građana.

HGI – Svim srcem za Crnu Goru!

1. Adrijan Vuksanović 2. Ilija Janović 3. Svjetlana Zeković 4. Blanka Radošević Marović 5. Mato Krstović 6. Ljiljana Velić 7. Dijana Milošević 8. Tanja Grabić 9. Dragan Marstjepović 10. Sandra Krstović 11. Tripo Matijević 12. Vido Matković 13. Mirjana Nikolić 14. Andrija Krstović 15. Božo Šaltić 16. Anto Perčin 17. Iva Petković 18. Pavle Pasković 19. Josip Gržetić 20. Irena Grandis 21. Zvonimir Deković 22. Miroslav Franović 23. Tamara Bogdanović 24. Darko Perić 25. Zvonko Perušina 26. Ana Vuksanović 27. Gracija Grgurević 47. Fuad Feratović 48. Ilda Babačić 49. Bego Škrijelj 50. Senad Mujević 51. Selma Omerović 52. Edis Sijarić 53. Haris Zejnelagić 54. Amela Babačić Hamadouche 55. Ernad Suljević 56. Rešad Nurković 57. Erzana Redžematović 58. Senad Kalač 59. Alen Kalač 60. Amina Dautović 61. Sadam Luković 62. Semina Halilović 63. Feride Peročević

28. Frano Ercegović 29. Filo Biskupović 30. Marijana Belan 31. Nenad Brkan 32. Josip Počanić 33. Mladen Božinović 34. Matej Grgurević 35. Valentina Andrić 36. Branko Lasić 37. Sonja Ivić 38. Damir Grgurević 39. Gajo Kovačević 40. Danijel Dado Radošević 41. Talija Bogdanović 42. Marko Zornija 43. Davor Kaštelanović 44. Matija Marinović 45. Dražen Perak 46. Gracija Škanata 47. Suzana Nikčević 48. Marko Marković 49. Miroslav Sindik 50. Jakša Andrić 51. Milena Usanović 52. Anto Petrović 64. Irfan Agović 65. Amel Alibašić 66. Ernesa Kardović 67. Kamber Karađuzović 68. Emir Strujić 69. Alma Hadžibegović 70. Omar Mehović 71. Emir Pepeljak 72. Ajla Turusković 73. Edip Hadžimuhović 74. Aldin Muratović 75. Edina Fulurija 76. Admir Dž. Adrović 77. Elmir Muratović 78. Selma Dacić 79. Esmira Purišić 80. Faris Muratović 81. Ilda Karalić

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

27. dr Adnan Hadžiosmanović 28. Enisa Markišić 29. Aleksandar Đurović 30. Mirko Pavićević 31. Petar Odžić 32. Elma Adrović 33. dr Elvis Omeragić 34. Salem Smailović 35. dr Zinaida Miljković 36. Svetlana Vicković 37. Tanja Popović 38. Arta Kotorri 39. Emir Feratović 40. Bernarda Moškov 41. Mujo Vreva 42. Vasilije Lalević 43. Bajram Popović 44. Ana Lipovina 45. Marko Kastratović 46. Jovo Perović 47. Budimir Miranović 48. Milica Stankić 49. Edin Kalač 50. Marko Grujić 51. Tomislav Markolović 52. Munevera Vučeković

53. Leon Marinković 54. Marijana Čvorović 55. Milutin Darić 56. Ana Jović 57. Nebojša Matović 58. Bojan Bugarin 59. Alek Barović 60. Seka Slavković 61. Branko Nedović 62. dr Eldina Kučević 63. Nebojša Varagić 64. Milena Jovanović 65. Said Arslanović 66. Ćazim Lisičić 67. Nikola Mugoša 68. Anđela Soković 69. Denis Kurpejović 70. Radisav Jaredić 71. Vesna Tomanović 72. Ajla Biševac 73. Branislava Dapčević 74. Zoran Pajović 75. Ratko Dubljević 76. Iva Tošić 77. mr Vuk Konatar 78. Mirza Demić 79. Skender Elezagić 80. mr Jadranka Vojinović 81. mr Novak Adžić

7. Tamara Mandić 8. Željka Žarković 9. Zdravko Crnić 10. Ana Marija Perušina 11. Katica Nišavić 12. Dinko Milošević 13. Ines Stevanović 14. Damir Markt 15. Dragica Stević 16. Milica Vemić 17. Tanja Jovanović 18. Ivo Đokmarković

19. Filip Joskić 20. Dubravka Ljaljević 21. Ana Simonović 22. Adelina Baftijari 23. Jelena Jovanović 24. Maja Popović 25. Goran Trifunović 26. Neda Aksentijević 27. Jelena Rašin 28. Dragana Radinović 29. Davor Vučinović

SDP – Jaka Crna Gora!

1. doc. dr Draginja Vuksanović Stanković 2. mr Raško Konjević 3. Ranko Krivokapić 4. dr Adnan Striković 5. Ivan Vujović 6. Bojan Zeković 7. prof. dr Adis Balota 8. mr Dragica Anđelić 9. dr Ivan Ilić 10. Željko Nikolić 11. Nikola Đurašković 12. Amina Cikotić 13. Naser Resulbegović 14. Mihailo Đurović 15. Enes Drešković 16. dr Lidija Ognjenović 17. Prof. dr Miloš Vukčević 18. Dragan Šimrak 19. Idriz Mahmutović 20. dr Emina Šabović 21. Faruk Agović 22. Damir Rašketić 23. Boris Kaluđerović 24. Jelena Mitrović 25. Emir Hadžimušović 26. Dražen Dragojević

Hrvatska reformska stranka Crne Gore – HRS

1. Radovan Marić 2. Marija Vučinović 3. Sanja Rašin 4. Ljerka Dragičević 5. prof. dr Saša Milić 6. Ružica Lazarević

6. dr Dritan Abazović – Crno na bijelo – dr Srđan Pavićević – (Građanski pokret URA, Stranka pravde i pomirenja, Grupe birača CIVIS i nezavisni intelektualci) – Građani!

1. dr Dritan Abazović 2. Miloš Konatar 3. mr Božena Jelušić 4. dr Srđan Pavićević 5. Filip Adžić 6. mr Suada Zoronjić 7. Zoran Miljanić 8. Hazbija Kalač 9. Petar Vukotić 10. prof. dr Tatjana Bečanović 11. Luka Rakčević 12. Gojko Berkuljan 13. Valerija Saveljić 14. dr Miodrag Caro Pavličić 15. prof. dr Rajka Glušica 16. mr Maksud Mahmutović 17. prof. dr Milan Marković 18. Ljiljana Popović-Moškov 19. Dejan Mijović 20. dr Amela Šehović Medenica 21. Slobodan Savović 22. Željko Kosović 23. dr Dragan Labudović 24. Zenepa Lika 25. Nikola Radman 26. mr Blažo Rađenović

27. mr Ivan Ašanin 28. Adela Barba 29. mr Milijana Vukotić-Jelušić 30. prof. dr Eldin Dobardžić 31. Petar Martinović 32. Omer Barjaktari 33. Kasech Sekulović 34. Hajrudin Bučan 35. Husein Ljaić 36. Vladana Lompar 37. Vidoje Petričić 38. Almir Muratović 39. Rade Milošević 40. Jasna Gajević 41. Eldin Pepić 42. mr Jasmina Rastoder 43. Janko Milutin 44. Luka Radović 45. Mihra Drndar 46. Miodrag Vlahović 47. mr Seid Hadžić 48. Miloš Drašković 49. Radica Maja Beriša 50. Miloš Šušter 51. mr Zdravko Blečić 52. Mirsad Brkić 53. Luka Kovačević

54. Goran Šućur 55. Nada Muratović 56. Predrag Nikolić 57. Semir Hodžić 58. Ljiljana Jokić 59. Miladin Miko Simonović 60. Daniela Đurović 61. Nedžad Osmanagić 62. Dalibor Nedović 63. Jovana Radović 64. Predrag Nikolić 65. Adnan Ademović 66. Rade Popović 67. Nikola Đurišić 68. Marija Radulović 69. Lazar Miranović 70. mr Aleksandra Simović 71. Jovan Eraković 72. Bojan Jevrić 73. Nada Ćeranić 74. Slavko Šole Janković 75. Arben Jakupi 76. Sonja Đukić-Šarić 77. Mirko Pavićević 78. Anđela Mijanović 79. Alma Sutović 80. Mileta Radovanić 81. Zoran Mikić

Albanska koalicija “Jednoglasno” Demokratska partija, Demokratska unija Albanaca i Demokratski savez u Crnoj Gori

1. Fatmir Gjeka 2. Mehmed Zenka 3. Saubih Mehmeti 4. Arbenita Vukaj 5. Enis Gjokaj 6. Fitim Dragović 7. Astrit Hoxha 8. Seida Suma 9. Dritan Aljaj 10. Beqir Sellaj 11. Mirsad Grdoč 12. Luljeta Sefa 13. Maraš Dedvukaj 14. Agon Hasa 15. Isat Jakupi 16. Ardita Rama 17. Driton Salaj 18. Aida Lleshi 19. Mirsad Orahovac 20. Haxhi Sulejmani 21. Zuke Hasanagić 22. dr. Agron Ibrahimi 23. Igmete Mehmedi 24. Arben Truma 25. Ajet Zaga

26. Emin Ljuljanović 27. Rejhana Aljošević 28. Nezir Gjeçbitriq 29. Biondina-Kim Mehmedi 30. Ahmet Markašević 31. mr. Avdyl Alibegu 32. Riza Çoba 33. Medina Cenoviq 34. Musa Gočaj 35. Skender Rexhoviq 36. Zaim Bećović 37. Nadžije Ardolić 38. dr. sc. Dritan Ceka 39. Ardijana Karamanaga 40. Dželal Derviši 41. Enis Hadžaj 42. Elira Kovaçi 43. Samir Kurtović 44. Dardan Qosaj 45. Asmira Dervišević 46. Xhevat Gjoni 47. Fljorijeta Perović 48. Deda Camaj 49. Milazim Mustafa

Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović

1. Duško Marković 2. Branimir Gvozdenović 3. Milutin Simović 4. Aleksandra Vuković 5. Mevludin Nuhodžić 6. Predrag Bošković 7. Ivan Vuković 8. Gordana Đurović 9. Jevto Eraković 10. Nikola Rakočević 11. Andrija Popović 12. Dragica Sekulić 13. Petar Ivanović 14. Halil Duković 15. Dragutin Papović 16. Marta Šćepanović 17. Vlastimir Golubović 18. Zoran Pažin 19. Časlav Vešović 20. Vesna Pavićević 21. Miloš Nikolić 22. Miodrag Vuković 23. Nikola Janović 24. Daliborka Pejović 25. Branko Čavor 26. Bogdan Fatić 27. Danijel Živković 28. Suzana Pribilović 29. Ivan Mitrović 30. Abaz Dizdarević 31. Luiđ Škrelja 32. Jovanka Laličić 33. Predrag Sekulić 34. Andrija Nikolić 35. Miomir M. Mugoša 36. Lidija Kljajić 37. Radule Novović 38. Mihailo Anđušić 39. Dragomir Mrdak 40. Tatjana Stanovčić 41. Momčilo Martinović

42. Mehmed Husović 43. Zoran Srzentić 44. Nela Savković Vukčević 45. Nermin Abdić 46. Marko Burić 47. Milorad Vuletić 48. Zoja Bojanić Lalović 49. Sanja Damjanović 50. Ljubomir Sošić 51. Ana Nikolić 52. Borivoj Vuković 53. Vukota Stanišić 54. Dušan Radonjić 55. Mirha Hasanbegović 56. Tanja Spičanović 57. Branka Tanasijević 58. Ksenija Aranitović 59. Nikola Gegaj 60. Nada Drobnjak 61. Aleksandar Vuković 62. Maja Bakrač 63. Dragan Perović 64. Eldana Canović 65. Erol Muratović 66. Denis Kalač 67. Oskar Huter 68. Dragana Pima 69. Stefan Ćulafić 70. Žarko Raičević 71. Slavoljub Popadić 72. Nemša Omerhodžić 73. Boris Muratović 74. Jovan Rabrenović 75. Suad Šabanović 76. Nikica Purlija 77. Lika Bećir 78. Asim Andrić 79. Ema Ramusović 80. Zvonimir Dubravčić 81. Zoran Kovačević

AKTULENO

ZA BUDUĆNOST CRNE GORE – Demokratski front (Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Demokratska narodna partija), Socijalistička narodna partija Crne Gore, Prava Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Partija udruženih penzionera i invalida Crne Gore, Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore, Srpska radikalna stranka, Stranka penzionera invalida i socijalne pravde Crne Gore

1 . p ro f. d r Z d r a v k o Krivokapić 2. Nebojša Medojević 3. Marko Milačić 4. Simonida Kordić 5. Vladimir Joković 6. Maja Vukićević 7. dr Vladimir Dobričanin 8 . p r o f. d r B r a n k o Radulović 9. Milun Zogović 10. Dragoslav Šćekić 11. Branka Bošnjak 12. Slaven Radunović 13. dr Strahinja Bulajić 14. Predrag Bulatović 15. Danijela Đurović 16. Milan Knežević 17. Vladan Raičević 18. Jovan-Jole Vučurović 19. Jelena Božović 20. Dragan Ivanović 21. Radoš Zečević 22. Marko Kovačević 23. Jovanka Bogavac 24. Dragan Bojović 25. Dragan Vukić 26. Milo Božović 27. Maksim Vučinić

10. 1. Nik Gjeloshaj 2. Genci Nimanbegu 3. Nikolla Camaj 4. Afërdita Pelingu 5. Florim Pali 6. Fadil Kajoshaj 7. Lindon Gjelaj 8. Fljutra Husić 9. Faik Nika 10. Artan Cobi 11. Ilir Çapuni 12. Mirjeta Gjoni 13. Bujar Hasangjekaj 14. Ardijan Mavriq 15. Iber Hoti 16. Jeta Hasangjekaj 17. Ivan Ivanaj 18. Marash Dukaj 19. Xhevdet Seferi 20. Ridvana Sulić 21. Gjergj Camaj 22. Arben Llunji 23. Astrit Salaj 24. Genta Sinani 25. Armend Milla

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

28. Milosava Paunović 29. dr Dejan Đurović 30. Nataša Jevrić 31. Dejan Vujisić 32. Vladislav Bojović 33. Željko Savović 34. Nikola Raosavljević 35. Jelena Kljajević 36. Bogdan Božović 37. Nikola Bajčetić 38. dr Rade Ranitović 39. Zoran Lakušić 40. Vera Bulatović 41. Miloš Rajković 42. Boban Stanišić 43. Marija Marović 44. Predrag Raičević 45. dr Budimir Aleksić 46. Mijuško Bajagić 47. Slađana Kaluđerović 48. Milutin Đukanović 49. Milan Lekić 50. Aleksandar Sekulić 51. Maja Pešić 52. Janko Milatović 53. Goran Kiković 54. Aleksandar Lekić 55. Marina Jočić 56. Radosav Nišavić

ALBANSKA LISTA – Genci Nimanbegu, Nik Đeljošaj LISTA SHQIPTARE – Genci Nimanbegu, Nik Gjeloshaj

26. Vasel Berishaj 27. Špetim Maraj 28. Adriana Hoxha 29. Edon Balidemaj 30. Elvir Zečević 31. Admir Nikaj 32. Leonora Djeljosevic 33. Ali Daci 34. Linda Djelaj 35. Arbin Çapriq 36. Veneranda Gjonaj 37. Asdren Celaj 38. Mehmed Mila 39. Besa Nikaj 40. Nazmir Sula 41. Adeljina Daci 42. Ardit Ceka 43. Edin Kraja 44. Skender Tahiri 45. Vildana Lazorja 46. Anto Gazivoda 47. Zog Sinanovic 48. Sulejman Beqaj 49. Aida Jamini 50. Senad Kollari

57. Nikola Jovanović 58. Radislav Stanišić 59. mr Katarina Puletić 60. Aleksandra Vujičić 61. dr Ljiljana Đurašković 62. Miodrag Bešović 63. Milovan Živković 64. Danilo Jokić 65. Nenad Marković 66. Milica Ćirović 67. Ana Zambelić Pištalo 68. Vladimir Bulatović 69. Branka Praščević 70. Gorica Knežević Jelovac 71. Goran Drobnjak 72. Radovan Rakočević 73. Dragana Todorović 74. Kristina Rafailović 75. Miodrag Bulatović 76. Veljko Vasiljević 77. Anđela Brnović 78. Nikola Vučićević 79. Milja Vitorović 80. Miljan Čađenović 81. Andrija Mandić

51. Frasher Selimaj 52. Fatmir Daci 53. Blerta Kurtović 54. Valdet Adžemović 55. Rexhep Gjokaj 56. Irfan Muratoviq 57. Linda Camaj 58. Minir Karamanaga 59. Luigj Dedvukaj 60. Shaban Prelvukaj 61. Visar Doda 62. Elma Drešević 63. Leart Gorana 64. Fjola Balidemaj 65. Senad Gilaj 66. Besart Čobaj 67. Dzevdet Djokovic 68. Valbona Resulbegoviq 69. Liza Lucgjonaj 70. Granit Ujkashi 71. Amir Hollaj 72. Kristina Dushaj 73. Pashko Gjokaj 74. Lindita Gjonaj 75. Rexhep Çunmulaj 76. Rinita Osmani 77. Elizabeta Camaj 78. Prela Ujkaj 79. Abdula Nimanbegović 80. Valentina Vuljevic 81. Asllan Llunji

11. 1. Aleksa Bečić 2. Miodrag Lekić 3. Zdenka Popović 4. Dragan Krapović 5. Boris Bogdanović 6. Momo Koprivica 7. Stevan Katić 8. Tamara Vujovič 9. Albin Ćeman 10. Vladimir Martinović 11. Danilo Šaranović 12. Valentina Minić 13. Nikola Rovčanin 14. Dženan Kolić 15. Vladimir Čađenović 16. Nevenka Ćirović 17. Vladimir Pavićević 18. Savo Vujošević 19. Vladimir Jokić 20. Kristina Vasiljević 21. Novica Obradović 22. Mijomir Pejović 23. Marko Mitrović 24. Mirjana Adžić 25. Radovan Asanović 26. Danilo Mrvaljević 27. Dragan Tufegdžić 28. Slavica Maslovar 29. Milorad Martinović 30. Radenko Lacmanović 31. Štjefan Camaj 32. Ksenija Milović 33. Krsto Radović 34. Momčilo Leković 35. Luka Krstović 36. Tatjana Crepulja 37. Duško Stjepović 38. Milojica Tešović 39. Marko Ljujić 40. Tatjana Simić 41. Avdo Gorčević 42. Momir Joksimović 43. Novica Gogić 44. Anđa Krunić 45. Goran Folić

Aleksa Bečić – Miodrag Lekić – “Mir je naša nacija” – Demokrate – Demokratska Crna Gora – Demos – Partija penzionera invalida i restitucije – Građanski pokret Nova ljevica 46. Saša Mijović 47. Pero Popović 48. Sanja Stanišić 49. Vladimir Đaković 50. Nikola Samardžić 51. Bojana Furtula 52. Nemanja Vuković 53. Bojan Krvavac 54. Nikola Kažić 55. Boro Lučić 56. Marija Pavićević 57. Viktor Dedaj 58. Darko Šljivančanin 59. Anđela Bečić 60. Borislav Đurišić 61. Marko Janketić 62. Dušan Janjušević 63. Mladen Đukić 64. Vesna Lončar 65. Vuko Vlahović 66. Momčilo Krsmanović 67. Tanja Džankić 68. Safet Kalač 69. Marija Bošković 70. Miljana Kićović 71. Vilson Plumaj 72. Zorana Bakić 73. Rajko Albijanić 74. Dijana Pejović 75. Maja Stojanović 76. Zorica Bulatović 77. Nikola Ivanović 78. Vera Marđonović 79. Božica Grujičić 80. Velizar Kaluđerović 81. Neven Gošović

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

AKTUELNO

ODGOVOR NA EPIDEMIJU KORONA VIRUSA

EU POMAŽE CRNOJ GORI SA 40,5 MILIONA EURA Sredstva će biti uplaćena u okviru fiksne tranše u iznosu od 28 miliona i varijabilne od 12 miliona eura, naveli su u Vladi

Evropska unija dodijeliće našoj zemlji 40,5 miliona eura budžetske podrške kao odgovor na epidemiju korona virusa, saopšteno je juče iz Vlade. Pravni osnov za dodjelu pomoći, kako su kazali, stvoren je usvajanjem finansijskih sporazuma sa Evropskom komisijom. “Podrška od 40,5 miliona eura biće usmjerena na budžetsku podršku za sufinansiranje mjera koje Vlada već sprovodi u okviru prva tri paketa mjera podrške ekonomiji i društvu u okviru odgovora na širenje korona virusa. Sredstva će biti uplaćena u okviru fiksne tranše u iznosu od 28 miliona eura i varijabilne tranše u iznosu od 12 miliona eura”, naveli su u Vladi, dodajući da je isplata fiksne rate planirana u trećem kvartalu ove godine, a varijabilni dio na

kraju jednogodišnjeg programa, u trećem kvartalu iduće godine.

■ UGOVOR

ZA POMOĆ PREDUZEĆIMA

Vlada je, bez održavanja sjednice, usvojila i Informaciju o kreditnom aranžmanu između Evropske investicione banke i lnvesticiono-razvojnog fonda kao vid podrške malim i srednjim preduzećima i srednje kapitalizovanim preduzećima. Utvrđen je i

REALIZACIJA OD 1. DO 25 AVGUSTA

U ISPLATI SUBVENCIJE ZA 22.000 RADNIKA

više od 71.000 zaposlenih i više od 15.000 privrednih subjekata”, precizirali su u Vladi. U Informaciji je navedeno da su subvencije omogućene zaposlenima u djelatnostima zatvorenim usljed naredbi Ministarstva zdravlja, zaposlenima u sektorima turizma, ugostiteljstva i javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju, zaposlenima kojima je određena mjera karantina ili izolacije, kao i zaposlenima na plaćenom odsustvu zbog čuvanja djece mlađe od sedam godina. Mjere podrazumijevaju i nastavak podrške novom zapošljavanju čije je trajanje produženo do kraja godine. D.J.

MILIONA EURA JE VRIJEDNOST UGOVORA O FINANSIRANJU IZMEĐU INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA I EVROPSKE INVESTICIONE BANKE

Domaćinstva u plusu Ilustracija

Ukupno 8.790 potrošača iskoristilo je mogućnost učešća u akciji pod nazivom EPCG online portal i Mastercard za četiri eura u plusu, i njima je kompanija Mastercard uplatila četiri eura u avgustu, saopšteno je iz Elektroprivrede. Mastercard i EPCG su tokom jula organizovali akciju za sve kupce koji pripadaju domaćinstvima. “Za kupce koji su tokom jula putem EPCG portala, Mastercard karticom platili iznos koji je morao biti najmanje u visini majskog ili junskog računa, kompanija Mastercard izvršila je doplatu u iznosu od četiri eura.”, rekli su u EPCG. R.E.

snili su u

Vladi.

■ KLADIONICE

OSLOBOĐENE NAKNADE

Uprava za igre na sreću je, prema Vladinoj Informaciji, utvrdila umanjenje fiksnog dijela koncesione naknade kladionicama i ostalim privrednicima koji posluju u oblasti igara na sreću u iznosu većem od 1,02 miliona eura. Naknada je umanjena jer su prava i obaveze iz ugovora o koncesiji mirovali zbog pandemije korona virusa. Vlada je na listu prioritetnih infrastrukturnih projekata dodala i revitalizaciju fortifikacione baštine Crne Gore, Gradski bedemi Kotora, unapređenje sistema upravljanja otpadnim vodama u Pljevljima, rekonstrukciju sistema na-

Podrška od 40,5 miliona eura biće usmjerena na budžetsku podršku za sufinansiranje mjera koje Vlada već sprovodi u okviru prva tri paketa mjera podrške ekonomiji i društvu u okviru odgovora na širenje korona virusa, rekli su u Vladi

sipa na rijeci Bojani i unapređenje infrastrukture u Luci Bar. D.J.

PODACI CENTRALNE BANKE ZA JUN

Odobreno više od tri milijarde eura kredita Banke su do kraja juna odobrile 3,1 milijardu eura kredita, što je rast od 0,9 odsto na mjesečnom nivou, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). Kako se navodi, do kraja juna je odobreno pet odsto više kredita nego u istom mjesecu prošle godine.

“Odnos između kredita i depozita na kraju juna bio je veći nego u istom periodu prošle godine i iznosio je 0,94. Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva, 81,3 odsto”, rekli su u CBCG. R.E. Foto: Dejan Lopičić

Ukupno 4,38 miliona eura subvencija je isplaćeno ili je u procesu isplate od 1. do 25. avgusta za više od 22.000 zaposlenih, navodi se u Informaciji o realizaciji Programa subvencionisanja zarada u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije Kovid 19 koju je Vlada usvojila. Od aprila do juna, kako su kazali u Vladi, podnijeto je 38.067 zahtjeva za subvenciju zarada, a isplaćeno je ili je u procesu isplate 97 odsto. “Na osnovu odobrenih zahtjeva, 26. avgusta su isplaćene ili su u procesu isplate subvencije za 170.000 zarada. Bruto iznos isplaćenih sredstava je 42.156.631 eura. Programom je obuhvaćeno

predlog ugovora o finansiranju i data saglasnost na ugovor o finansiranju između IRF i EIB. “Vrijednost ugovora je 50 miliona eura, uz uslove da najmanje 80 odsto sredstava bude namijenjeno srednjekapitalizovanim preduzećima (više od 250 radnika). Ugovorom je obezbijeđena i stimulacija za preduzeća koja zapošljavaju mlade, u vidu dodatnog smanjenja kamatne stope u okviru Evropske inicijative za zapošljavanje i obučavanje mladih”, obja-

Centralna banka

EKONOMIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

EUGENIO PERISE, DIREKTOR BIZNIS SEKTORA KOMPANIJE

ČIM CRNA GORA KRENE DA ZAKUPOM AERODROMA, M ⌦ Nemanja Lacman

Kriza izazvana pojavom korona virusa omela je i privremeno odložila završetak posla oko davanja u zakup crnogorskih aerodoroma. Ipak, i pored evidentnog kašnjenja, raduje činjenica da interesovanje za aerodromima u Podgorici i Tivtu ne jenjava. Naprotiv, kako ekskluzivno za Vikend novine, kaže Eugenio Perice, direktor biznis sektora kompanije Corporacion America Airports iz Luksemburga, koja je prošla prvi krug tendera, sa nestpljenjem čekaju da Crna Gora da zeleno svijetlo i nastavi sa ovim poslom.

| NEMA

ODUSTAJANJA

Prema riječima Pericea, Corporacion America Airports, ne razmišlja o odustajanju od crnogorskih

aerodoroma. “Mogu da potvrdim da je Corporacion America Airports i dalje veoma zainteresovan za proces tendera. Čekamo da se pandemija zaustavi, ali ono najvažnije, čekamo da crnogorske vlasti odluče da krenu dalje u proces izdavanja aerodroma. Kad ta odluka bude donijeta, Corporacion America Airports će biti tu za nastavak posla”, rekao je Perise.

| DRUGA FAZA Druga faza postupka koncesije za crnogorske aerodrome trebalo bi da bude raspisana do kraja godine. U trci su ostali francusko-turski konzorcijum (ADP-TAV), kao i renomirane kompanije Incheon International Airport Corporation iz Južne Koreje i Corporacion America Airports iz Luksemburga, koji bi trebalo da dostave konačne ponude.

Kako je ranije saopšteno iz Vlade, od zakupa se ne odustaje, a proces će koliko-toliko biti ubrzan, kako bi što prije bio poznat ponuđač koji će dobiti oba crnogorska aerodroma na gazdovanje u narednih 30 godina. Glavni uslovi su jednokratna naknada koja nije manja od 100 miliona eura i deset odsto bruto godišnjeg profita.

| ULAGANJA U PODGORICI

Koncesija se daje na 30 godina, a u tom periodu ulaganja u aerodrome ne smiju biti manja od 200 miliona eura. Zakup je podijeljen u tri faze, a tokom prve tri godine budući zakupac će morati da uloži minimum 80 miliona u infrastrukturu aerodroma. Težište građevinskih intervencija na aerodromu u Golubovcima odnosi se na proširenje i izgradnju putnič-

kog terminala i dijela pristanišne platforme, pristupnih puteva i parkinga, širenje vatrogasne stanice kao i na rekonstrukciju i proširenje postojećih poslovnih i sevisnih objekata koje trenutno koristi veći broj pravnih subjekata, te izgradnju hangara i robnih terminala. Prvom fazom rekonstrukcije predviđeno je dodatno proširenje/ izgradnja putničkog terminala za 12.500 m2 i proširenje dijela pristanišne platforme (obezbijediti ukupno osam pozicija); izgradnja remena poletno-sletne staze; proširenje postojećeg parking prostora (dupliranje postojećeg kapaciteta). Kroz drugu fazu dodatno će se proširiti dio pristanišne platforme (obezbijediti ukupno minimum 11 pozicija), zatim proširenje platforme za generalnu aviaciju, te proširenje i izgradnja remena rulnih staza u skladu sa važećom planskom doku-

mentacijom. Treća faza obuhvata investicije proširenja putničkog terminala za dodatnih 12.500 m2 prema zapadu, izgradnju komercijalnih sadržaja - manipulacija teretom, logistika, generalna predstavništva, industrija visoke tehnologije, hotel, kongresni centar itd.

| INVESTICIJE U TIVTU

Na tivatskom aerodromu je predviđen veći obim rekonstukcije. U koncesionom aktu je naznačeno da je u prvoj fazi na aerodromu Tivat predviđena izgradnja vodnog terminala (Tivat SkyPier) za javni prevoz putnika morskim putem, uključujući i pristupne saobraćajnice, kao i izgradnja Marine Air Terminala (MAT) u neposrednoj blizini vodnog termi-

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

EKONOMIJA

JE CORPORACION AMERICA AIRPORTS, ZA VIKEND NOVINE

ALJE SA MI STIŽEMO CAAP deseti najveći operater Kompanija Corporacion America Airports SA (CAAP) iz Luksemburga deseti je najveći operater aerodroma u privatnom sektoru na svijetu. Godišnje opslužuje više od 80 miliona eura.

Prisutni su na čak 52 aerodroma, a Latinska Amerika im je najznačajnije tržište. Većinom upravljaju aerodromima u Južnoj Americi, a od evropskih zastupljeni su u Firenci, Pizi i Jerevanu.

Mogu da potvrdim da je Corporacion America Airports i dalje veoma zainteresovan za proces tendera. Čekamo da se pandemija zaustavi, ali ono najvažnije, čekamo da crnogorske vlasti odluče da krenu dalje u proces izdavanja aerodroma, rekao je Perise

nala za prijem putnika koji za dolazak na aerodrom koriste prevoz morskim putem. Takođe, mora se izvršiti i reparacija postojeće poletnosletne staze, zatim produženje postojeće poletno-sletne staze (izmještanje mjesta slijetanja za prilaz iz pravca RWY14) i izmještanje postojećeg puta za Ostrvo cvijeća i njegova izgradnja na novoj, planom predviđenoj lokaciji u zahvatu DSL, u rangu gradske saobraćajnice sa zaštitnim ekranima prema polatno-sletnoj stazi. Prema de-

Perese taljnom režimu korišćenja na prostoru ovog plana su predviđeni sljedeći objekti: - Postojeći terminal; - Kontrolni toranj; Upravna zgrada; Izlazna kapija; Kargo / TS; Vatrogasna stanica; Hangar; Planirani terminal; Catering; Marine Air Terminal - MAT; Vodni terminal; Meterološka stanica. “Aerodrom raspolaže minimalnom konfiguracijom manevarskih površina, tj. platforme za parkiranje aviona su funkcionalno povezane sa poletno-slijetnom stazom sa-

mo preko dvije rulne staze. Pored toga što postoje samo dvije rulne staze one imaju ogranicenu upotrebe. Na aerodromu postoji platforma za parkiranje aviona koja se pruža paralelno sa pravcem pružanja poletno-sletne staze. Na osnovu analize postojećeg stanja može se zaključiti da aerodromska infrastruktura nema potreban kapacitet i da na dijelu manevarskih površina nijesu ispunjeni svi zahtjevi u skladu sa medunarodnim propisima”, navodi se u koncesionom aktu.

| ŠTA NE

UKLJUČUJE KONCESIJA?

Buduća koncesija neće uključivati dvije stvari. Prvo kontrola letjenja će ostati u obimu odgovornosti SMATSA-e. Drugo carinska i pasoška kontrola će ostati u obimu odgovornosti Uprave carina, Ministarstva finansija, Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

Foto: Uprava policije

berancu zadržavanje do 72 sata

Pozvao na spremnost za “krvavu svadbu”

uhapšen osumnjičeni za izazivanje opšte opasnosti

Podmetnuo požar na autu policajca iz BiH?

Budvanska policija rasvijetlila je podmetanje požara koji se dogodio sredinom avgusta na vozilu policijskog službenika iz BiH, a zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti putem pomaganja uhapšen je P.V. “U noći između 13. i 14. avgusta ispred jednog hotela u Bečićima podmetnut je požar, a kojom prilikom je ugrožena imovina veće materijalne vri-

jednosti. Požar je podmetnut na vozilu marke “golf VI”, vlasništvo policijskog službenika iz Bosne i Hercegovine, a koji je privatno boravio na crnogorskom primorju. Upoznat je nadležni državni tužilac koji je kvalifikovao krivično djelo kao izazivanje opšte opasnosti. Preduzimajući intenzivne operativno-taktičke i istražne mjere i radnje, policijski službenici kriminalističke policije

u Budvi su identifikovali izvršioca ovog krivičnog djela P.V. i lišili ga slobode”, saopšteno je iz policije. P.V. će zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti putem pomaganja, uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužiocu, a policija potražuje još jedno lice zbog sumnje da je učestvovao u izvršenju ovog krivičnog djela. Bo.B.

zbog zelenaštva uhapšene dvije osobe

Dao na kamatu 2.400 eura, u zalog uzeo auto

Podgorička policija je, u okviru obavještajnog projekta Loan, uhapsila dvije osobe koje se sumnjiče za izvršenje krivičnih djela zelenaštvo i zelenaštvo putem pomaganja. “Zbog sumnje da je počinio zelenaštvo uhapšen je

N.Lj. (35) iz Podgorice, dok je zbog zelenaštva putem pomaganja uhapšen B.Š. (38)”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Kriminalističkom istragom policija je došla do sumnje da je N.Lj. u januaru jednom građaninu dao na za-

jam novac u iznosu od 2.400 eura uz nezakonitu kamatu. “Time je za sebe ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist, uzimajući mu u zalog vozilo, dok je B.Š. bio posrednik u tim nedozvoljenim radnjama”, dodaje se u saopštenju. R.C.H.

Berancu M.R. (57) određeno je tužilačko zadržavanje, a na teret mu se stavlja krivično djelo pozivanje na otpor. Policija je protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio pomenuto krivično djelo postavljanjem objave na svom profili na jednoj društvenoj mreži. “Sumnja se da je M.R. na jednoj društvenoj mreži na svom profilu postavio objavu: „Srbi u Crnoj Gori budi-

te spremni za krvavu svadbu. Blokirajmo SAJ sa bagerima, buldožerima i kamionima. Brzo će se predati. Kada oni mogu vatrenim oružjem i bojnim otrovima idemo na njih sa motkama pajserima i teškim mašinama“. Nadležni državni tužilac se izjasnio da se u radnjama prijavljenog stiču elementi krivičnog djela pozivanje na otpor i naložio da se osumnjičeni uhapsi”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Bo.B.

Ilustracija

u viber grupi prijećeno demokratama

Policija ispituje pet osoba zbog prepiske

Policija zajedno sa tužilaštvom preduzima aktivnosti u cilju utvrđivanja eventualne prekršajne ili krivične odgovornosti u odnosu na prepisku u Viber grupi koja je objavljena u medijima, saopštili su iz Uprave policije. Koalicija “Mir je naša nacija” ranije juče je upitala zašto SDT ćuti na direktne prijetnje klanjem Demokrata, nakon što je objavljena prepiska iz Viber grupe Savjeta mladih DPS Kolašin. U grupi je, kako tvrde, između ostalog, napisano da Demo-

krate treba baciti lavovima i krmadima, te da “oni ne staju dok ih neko ne oladi”. Iz Uprave policije kažu da kolašinska policija postupa po zahtjevu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, koji se odnosi na prikupljanje obavještenja od pet osoba. “U toku je prikupljanje obavještenja od ovih osoba u odnosu na navedene okolnosti, a o daljim preduzetim radnjama javnost će biti blagovremeno obaviještena”, istakli su u policiji. R.C.H.

zbog kršenja zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima

Tokom četvrtka uhapšeno pet vozača

Policijski službenici tokom četvrtka uhapsili su pet vozača zbog kršenja Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Tako je nikšićka policija u mjestu Liverovići kontrolisala B.J. (58) koji je odbio da se podvrgne alkotestiranju, te je lišen slo-

bode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Takođe, u ovom gradu je lišen slobode M.B. (47) sa Žabljaka koji je kontrolisan u mjestu Brlja na magistralnom putu Nikšić – Podgorica. Alkotestiranjem je kod

njega utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,28 g/kg. Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka M.B. će biti priveden nadležnom sudiji za prekršaje. Osim toga, policija u Podgorici lišila je slobode dva li-

ca. M.S. (23) iz Podgorice se nije zaustavio na znak policijskog službenika zbog čega je i uhapšen. U Ulici Brijeg Ćukovića u glavnom gradu, kontrolisana je S.T. (36) kod koje je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraci-

ji od 1,02 g/kg. Barska policija je kontrolisala vozača S.A. (37) kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,05 g/kg. S.A. je lišen slobode i priveden nadležnom sudiji za prekršaje. Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

aktuelno

osnovni sud u podgorici

Od početka godine 17 osoba osuđeno za nasilje u porodici Od početka godine do 25. avgusta u Osnovnom sudu u Podgorici 17 osoba je osuđeno zbog nasilja u porodici, saopšteno je Vikend novinama iz tog suda. “Zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici iz čl. 220 Krivičnog zakonika Crne Gore, donijeto je ukupno 17 osuđujućih presuda protiv 17 okrivljenih”, navodi se u odgovoru suda. Uz nekoliko presuda izrečene su i mjere bezbjednosti, pa je mjera zabrane približavanja izrečena u tri predmeta, dok je mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja koje će se sprovesti u Ilustracija penalnoj ustanovi izrečena u jednom slučaju. Zaštitne je pogoduju ili podstiču vrmjere se izriču radi spre- šenje novog nasilja. Zakočavanja i suzbijanja nasi- nom o zaštiti nasilja u porolja, otklanjanja posljedica dici obuhvaćene su zaštitne učinjenog nasilja i preduzi- mjere - udaljenje iz stana ili manja efikasnih mjera pre- drugog prostora za stanovavaspitanja učinioca nasilja nje, zabrana približavanja, i otklanjanja okolnosti ko- zabrana uznemiravanja i

uhapšen nikšićanin

Pretukao sugrađanina, pa mu otuđio vozilo? Nikšićka policija je, nedugo nakon prijave krivičnog djela, pronašla i uhapsila Nikšićanina R.B. (33) zbog sumnje da je izvršio razbojništvo, na način što je nasrnuo na sugrađanina nanoseći mu povrede, a potom mu otuđio auto, saopšteno je iz Uprave policije. “R.B. se tereti da je u srijedu, u večernjim satima, u

Ilustracija

mjestu Velimlje, fizički nasrnuo na S.M. (56) iz Nikšića nanoseći mu tjelesne povrede i otuđio mu vozilo marke Mercedes 190”, stoji u saopštenju. Kako se dodaje, vozilo pronađeno i vraćeno vlasniku, a R.B. će uz krivičnu prijavu biti priveden državnom tužiocu zbog krivičnog djela razbojništvo. Bo.B.

mjere zabrane približavanja izrečene su uz osuđujuće presude za krivično djelo nasilje u porodici, dok je mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja koje će se sprovesti u penalnoj ustanovi izrečena u jednom slučaju uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti i obavezni psihosocijalni tretman. “Zabrana približavanja žrtvi može se izreći učiniocu nasilja ako postoji opasnost da ponovo učini nasilje ili ako bi prisustvo učini-

oca nasilja u blizini žrtve kod žrtve stvaralo visok stepen duševne patnje koja, kraće ili duže vrijeme, onemogućava normalne psihičke aktivnosti žrtve. Organ za prekršaje je dužan da u rješenju o zabrani

približavanja odredi mjesto ili područje u kojem se učinilac nasilja ne smije približiti žrtvi. Zabrana približavanja izriče se u trajanju koje ne može biti kraće od trideset dana niti duže od jedne godine”, predviđeno je Zakonom. Bo.B.

Uhvaćen u krađi

uhapšen podgoričanin Policija je lišila slobode Danilovgrađanina T.B. (43) dok je u četvrtak veče u mjestu Lazine u Danilovgradu pokušao da opljačka market. “Danilovgradska policija je izašla na lice mjesta i zatekla u izvršenju krivičnog djela T.B. (43) iz Danilovgrada. T.B. se stavlja na teret krivično djelo teška krađa u pokušaju, on je lišen slobode i uz krivičnu prijavu će biti priveden nadležnom državnom tužiocu”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Bo.B.

Oteo državnu zastavu i bacio je u Zetu Podgorička policija je uhapsila dvije osobe zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Naime, uhapšen je Radule Šaranović (30) iz Podgorice jer je vrijeđao simpatizere i članove jedne političke partije, nakon čega im je oduzeo državnu zastavu i bacio je u rijeku Zetu. “Ovo lice je uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka priveden nadležnom sudu”, na-

vode u policiji. Uhapšen je i Strado Turović (51) iz Podgorice zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. “On je na jednoj društvenoj mreži objavio status sa uvredljivim sadržajem na štetu predsjednika države”, navode u policiji, dodajući da je Turović uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka priveden nadležnom sudu. R.C.H.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

Foto:CdM

ZBOG KRŠENJA MJERA U PODGORICI I DANILOVGRADU

Podnijeto više krivičnih prijava protiv organizatora javnih okupljanja Policija je podnijela krivične prijave protiv više osoba zbog javnih okupljanja koja su prethodnih dana organizovana u Podgorici i Danilovgradu. Kako je saopšteno iz Uprave policije, u Podgorici se u četvrtak veče, na platou ispred Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja, okupilo oko 1.800 građana, nakon čega su krenuli u šetnju ulicama glavnog grada. “Kao organizatora tog javnog okupljanja policija je identifikovala D.R. (34) od kojeg su prikupljena oba-

vještenja na te okolnosti. Protiv D.R. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti”, stoji u saopštenju. Navodi se da podgorička policija preduzima dalje mjere i radnje kako bi identifikovala i druge osobe koje su učestvovale u tom javnom okupljanju. Danilovgradska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv I.S. (40) i M.L. (22) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nepostu-

nedjelja, 30. avgust

20:00

panje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti. Kako dodaju, I.S. i M.L. organizovali su javno okupljanje u srijedu, a tom prilikom nijesu po-

U PODGORICI SE U ČETVRTAK VEČE, NA PLATOU ISPRED SABORNOG HRAMA HRISTOVOG VASKRSENJA, OKUPILO OKO 1.800 GRAĐANA, NAKON ČEGA SU KRENULI U ŠETNJU ULICAMA GLAVNOG GRADA

štovane mjere Ministarstva zdravlja. Policija u Danilovgradu podnijela je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i uhapsila A.M. (19) i B.M. (25), zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. “Oni su na javnom mjestu, prilikom održavanja javnog okupljanja u srijedu, palili baklje na koji način su narušili javni red i bezbjednost građana”, navodi se u saopštenju. Dodaje se da se preduzimaju dalje mjere i radnje

na identifikaciji još jedne osobe, koja je takođe počinila taj prekršaj i koja će biti procesuirana. “Policija u Danilovgradu podnijeće krivičnu prijavu protiv Z.V. (33) zbog organizovanja javnog okupljanja u tom gradu u četvrtak, na kojem je učestvovalo oko 270 osoba, što je protivno naredbi Ministarstva zdravlja. Z.V je, kako se sumnja, izvršio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti”, zaključuje se u saopštenju. R.C.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

aktuelno

U KCCG PUŠTEN U RAD LOW-DOSE CT SKENER VRIJEDAN 529.000 EURA

savremena dijagnostika za najmlađe pacijente

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sa ministarkom nauke dr Sanjom Damjanović i direktorom Kliničkog centra dr Jevtom Erakovićem pustio je juče u rad Low-dose CT skener, najsavremeniji dijagnostički aparat, vrijedan 592.000 eura. “Prva obaveza svake nacionalno odgovorne politike je da vodi računa o zdravlju svojih građana. Imajući u vidu brz razvoj tehnologije, a brz razvoj medicinske nauke i struke, naravno, potrebno je obezbijediti kontinuirano ulaganje da bismo mogli ispratiti ono što su izazovi novog vremena i da bi mogli graditi konkurentnost na regionalnom i na širem tržištu. Uvijek smo, opet, posebno osjetljivi kada je u pitanju zdravlje najmlađih, tako da sam danas zaista imao posebno zadovoljstvo da prisustvujem prezentaciji i da obznanim početak rada nove opreme u Institutu za zdravlje djece u okviru Kliničkog centra”, kazao je Đukanović koji je tom prilikom obišao Kabinet za magnetnu rezonancu, koji je opremljen magnetnom rezonancom donacijom privrednika iz UAE i Kabinet za Ret kameru.

“Pokazujemo da se zdravstveni sistem razvija u korak sa ukupnim razvojem savremene i proevropske Crne Gore”, istakao je Đukanović.

■ visok kvalitet

sa najmanjom dozom zračenja

Donirani aparat

■ kvalitetna

zdravstvena zaštita djece

On je iskazao zadovoljstvo što je zdravstveni sistem danas u mogućnosti da pruži kvalitetnu zdravstvenu zaštitu djeci od svih vidova obolijevanja. “Institut za bolesti djece je ustanova sa jako dobrim referencama kada je u pitanju ne samo Crna Gora nego i naš region, i utoliko vi-

Đukanović, Damjanović i Eraković svečano puštaju u rad “low-dose ct skener”

še cijenim da je uprava Kliničkog centra upravo stavila akcenat na ulaganja u taj dio ustanove i na taj način dajemo doprinos kvalitetnijem zbrinjavanju svih zdravstvenih problema sa kojima se suočava naša najmlađa populacija”, rekao je Đukanović. On je poručio da je veoma važno da održimo kontinuitet ulaganja i za ono što je već uloženo. “Uloženo je u najbolju magnetnu rezonancu, u najbolji skener i u najbolju Ret kameru koja rješava oftalmološke probleme kod prijevremeno rođene djece. Danas sam bio u prilici da čujem da je spremna i sledeća investicija, to je potpuna rekonstrukcija i opremanje operacionog bloka u Institutu za bolesti djece, i to je nešto što će sigurno dodatno osavremeniti kapacitete Instituta i stvoriti još veću sigurnost za zdravlje najmlađe populacije”, najavio je Đukanović. Posebno ga raduje, kaže, da je čuo iz vrha Kliničkog centra, ali i iz Fonda za zdravstvo, da se planiraju posebna sredstva, kontinuirano, koja će zapravo predstavljati stimulans i neku vrstu obaveze svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu Cr-

ne Gore. “Ovdje, prije svega, mislim na sistem javnog zdravlja, da se kontinuirano usavršavaju upravo zbog svijesti o tome da ćemo biti onoliko dobar zaštitnik zdravlja ljudi, i onoliko konkurentan zdravstveni sistem koliko budemo ulagali u kontinuiranu edukaciju”, dodao je Đukanović. Rezultati koje postižemo na planu suzbijanja epidemije korona virusa, kako je rekao, najbolje demantuju one sumnje koje su nekada bile prenaglašene i u domaćoj i u dijelu međunarodne javnosti.

“Uloženo je u najbolju magnetnu rezonancu, u najbolji skener i u najbolju Ret kameru koja rješava oftalmološke probleme kod prijevremeno rođene djece. Danas sam bio u prilici da čujem da je spremna i sledeća investicija, to je potpuna rekonstrukcija i opremanje operacionog bloka u Institutu za bolesti djece”, najavio je Đukanović

Direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković nakon puštanja skenera u rad pojasnio je da je riječ o puštanju u pogon Ret kamere koja se koristi za liječenje najmlađih pacijenata, tj. prijevremeno rođene djece i sprečavanje sljepila. “Ono što je još važnije u ovom trenutku jeste instaliranje novog, niskodoznog skenera za našu najmlađu populaciju. Instalacijom ovog skenera u kom je participirala Evropska agencija za atomsku energiju i Ministarstvo nauke, dobili smo mogućnost da naši najmlađi pacijenti dobiju najkvalitetnija moguća snimanja sa najmanjom dozom zračenja”, rekao je Eraković. On je podsjetio da je zahvaljujući inicijativi i podršci predsjednika Đukanovića prije dvije godine nabavljena i najsavremenija magnetna rezonanca za snimanje naših najmlađih pacijenata čime su upotpunili dijagnostički paket za djecu i time Crna Gora i Institut za bolesti djece i Klinički centar mogu sa zadovoljstvom da konstatuju da imamo nešto najbolje u ovom dijelu Evrope. “Svjedoci smo svi zajedno prethodnih ulaganja u Klinički centar, u Institut za bolesti djece, da ništa od toga ne bi bilo da nije to bilo praćeno edukacijom kadra u Institutu za bolesti djece i u Kliničkom centru. Podsjetiću vas samo i napomenuti da za postojeći aparat, niskodozni skener naše ekipe i naši doktori su išli na edukaciju u Helsinki, i zahvaljujući tome sve najnovije dijagnostičke protokole koje se koriste na ovom skeneru možemo da primijenimo”, zaključio je Eraković. J.V.Đ.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

PROJEKAT VRIJEDAN SEDAM MILIONA EURA

MINISTARSTVO ODBRANE

SAVREMENA VOJSKA ZAHTIJEVA DOBRO OBUČENOG VOJNIKA

Savremena Vojska zahtijeva dobro obučenog, opremljenog i hrabrog vojnika kakav priliči Vojsci Crne Gore, poručio je juče načelnik Generalštaba general major Dragutin Dakić u razgovoru sa kadetima koji počinju obrazovanje na prestižnim inostranim akademijama. On je razgovarao sa kadetima koji početkom septembra počinju obrazovanje na inostranim vojnim akademijama u Hrvatskoj, Grčkoj, Austriji, Italiji i Sjevernoj Makedoniji. Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, selekciju za prestižne akademije prošlo je 24 mladih, među kojima je pet djevojaka i 19 muškaraca.

“Gradimo Vojsku koja će biti nadahnuta patriotizmom, dobro opremljena, obučena, sposobna da odgovori na sve savremene izazove sa kojima se susreće ne samo Crna Gora, nego cijeli svijet”, poručio je Dakić. On je kadetima poželio sreću u budućem radu i zahvalio što su izabrali jedan od najčasnijih poziva. “Ne postoji ništa časnije i plemenitije, nego služiti državi i narodu. Poziv koji ste izabrali naučiće vas da bezrezervno volite svoju državu, da cijenite i poštujete njenu kulturu i tradiciju i sve različitosti koje je krase”, istakao je Dakić. J.V.Đ.

HILJADA EURA IZDVOJIĆE VLADA IZ TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE ZA SANACIJU DOMA ZDRAVLJA DANILOVGRAD, ODLUČENO JE NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI.

ŠKOLA U TOLOŠIMA POKLON PORODICE UBOVIĆ I BEMAX-A GLAVNOM GRADU U znak sjećanja na njihovu nedavno preminulu majku i babu, istaknutog prosvjetnog radnika Novku Ubović, porodica Ubović poželjela je da donira novac za gradnju nove škole u Podgorici, a to će biti, najavio je juče gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković na konferenciji za novinare, osnovna škola u Tološima, za koju već postoji idejno rješenje. On je zahvalio porodici Ubović na nesvakidašnjoj donaciji i istakao značaj prosvjetnog doprinosa Novke Ubović mnogim podgoričkim generacijama. “Imao sam priliku da razgovoram sa članovima familije Ubović, koji su mi prije nekoliko dana saopštili da, u znak sjećanja na preminulu majku i babu, familija Ubović i kompanija Bemax žele da doniraju sredstva za izgradnju nove škole na teritoriji Glavnog grada”, kazao je Vuković.

■ MJESTA ZA

1.200 ĐAKA

Glavni grad je odlučio da se donacija iskoristi za izgradnju osnovne škole u Tološima za

koju već postoji idejno rješenje. Riječ je o projektu vrijednom sedam miliona eura, koji će moći da koristi 1.200 đaka. “To je nešto na šta stanovnici tog dijela Podgorice i Glavni grad čekaju gotovo dvije decenije. Unazad nekoliko godina Vlada je činila konkretne korake u pravcu realizacije tog projekta, pa je 2017. godine Ministarstvo prosvjete pribavilo urbanističko-tehničke dozvole za izradu novog objekta, a 2019. godine raspisan je konkurs za izradu idejnog rješenja nove škole u Tološima sa fiskulturnom salom. Prvorangirani na konkursu bio je tim arhitekata u sastavu: Ivan Jovićević, Dušan Đurović i Mina Gutović”, podsjetio je Vuković dodajući da su u pitanju urbanističke parcele 268 i 266, površina te dvije parcele koje su dominantno u vlasništvu Vlade i Glavnog grada je preko 15.000 m2, a one se nalaze u zahvatu važećeg DUP-a Tološi 2. dio. Kreće se u narednu fazu realizacije ovog projekta, kazao je Vuković i dodao da je informisao predsjednika Vlade i dobio podršku da ovaj projekat Glavni grad na-

ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA ZEMLJOTRESA

MEĐUNARODNI DAN NESTALIH

Vlada je juče donijela odluku, bez održavanja sjednice, da se Albaniji uputi pomoć od 500.000 eura za saniranje zemljotresa koji se dogodio u novembru prošle godine. “Crna Gora se na donatorskoj konferenciji za pomoć u rekonstrukciji Albanije, organizovanoj pod pokroviteljstvom Evropske komisije, u Briselu, 17. februara, obavezala da izdvoji 500.000 eura finansijske pomoći,

Rasvjetljavanje sudbine nestalih osoba civilizacijska je, pravna i moralna obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu u cjelini, koja protekom vremena nije i ne može biti manja, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Iz tog resora su podsjetili da se, u cilju širenja svijesti o humanoj dimenziji tragedije nestalih i njihovih porodica, kao i sprečavanja politizacije tog pitanja, obilježava 30. avgust - Međunarodni dan nestalih, kako bi se odala počast

stavi da realizuje sa predstavnicima porodice Ubović. “Početkom sljedeće sedmice zvanično ćemo se obratiti Vladi ovim povodom, koji je nesvakidašnji i apsolutno posvećen opštem interesu, pogotovo imajući u vidu da idejno rješenje podrazumijeva investiciju od sedam milion eura samo za izgradnju škole bez opremanja”, naglasio je Vuković. On je istakao da su predstavnici porodice Ubović spremni da idejno rješenje razrade do nivoa Glavnog projekta.

■ POČETAK RADOVA U PRVOJ POLOVINI 2021.

“Ako sve bude kako treba već tokom prve polovine naredne godine možemo krenuti u izgradnju novog školskog objekta koji je planiran za 1.200 djece, na površini od preko 5.000 m2, sa salom za fizičko vaspitanje od 1.500 m2. Dakle, riječ je o najvećem projektu kada je u pitanju izgradnja osnovnih škola, ne samo u Podgorici, nego i u Crnoj Gori”, istakao je Vuković. On je izrazio uvjerenje da će

Od Crne Gore Albaniji KOMISIJA TRAŽI 51 CRNOGORSKOG DR pola miliona eura pomoći umjesto prvobitnih 100.000 koje je Vlada opredijelila početkom istog mjeseca”, saopštili su iz Vlade. Podsjetimo, zemljotres magnitude 6,4 stepena po Rihteru pogodio je okolinu Drača 26. novembra 2019. godine. To je bio najsnažniji zemljotres u toj zemlji u posljednjih 40 godina u kojem je život izgubila 51 osoba, dok je povrijeđeno više od 3.000. J.V.Đ.

nestalim osobama na području bivše Jugoslavije. “Lica koja su nestala u oružanim sukobima na području bivše Jugoslavije, a koje potražuje Vladina Komisija za nestala lica, uključuje 51 crnogorskog državljanina i lica čiji su tražitelji, u vrijeme kad su prijavili njihov nestanak, imali prebivalište u Crnoj Gori”, kazali su iz Ministarstva. Od toga se, kako su naveli, na teritoriji Kosova potražuje 39 osoba, na teritoriji Bosne i Hercegovine devet i na teritoriji Hr-

vatske tri osobe. “Oružani sukobi na prostoru bivše Jugoslavije izazvali su mnoge teške posljedice i masovna kršenja ljudskih prava. Veliki broj lica koja se vode kao nestala po prestanku oružanih sukoba sa pravom se smatra jednom od najtragičnijih posljedica”, kaže se u saopštenju i ističe da je rješavanje pitanja nestalih na prostoru bivše Jugoslavije važno humanitarno, ali i političko pitanje. Od njegovog rješavanja, dodaju, u velikoj mjeri zavisi pro-

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

AKTUELNO

OPORAVILO SE 125 GRAĐANA

ovakav gest porodice Ubović naići na pohvale cjelokupne društvene zajednice i kao gradonačelnik i građanin Podgorce još jednom uputio zahvalnost porodici. “Iskreno se nadam da ćemo već naredne godine krenuti, a znajući kako to radi kompanija Bemax, uvjeren sam da ćemo radove na tom objektu privesti kraju u rekordnom roku. Ovaj projekat sigurno će biti realizovan na zadovoljstvo svih građana Podgorice, a prije svega na uspomenu na Novku Ubović, ženu posebno važnu za porodicu, ali ništa manje važnu za naš grad kome je toliko toga dala”, zaključio je Vuković.

■ VJEČNA USPOMENA NA BAKU I PROFESORICU

U ime porodice obratila se unuka Andrea Ubović koja je izrazila zadovoljstvo što je u prilici da predstavi projekat koji je inicirala njena porodica, u čast preminule bake. Ona je zahvalila Glavnom gradu i gradonačelniku Vukoviću na podršci i povjerenju čime je omogućena

realizaciju ovog projekta. “Riječ je o izgradnji osnovne škole, vječnoj uspomeni na baku i profesoricu Novku Ubović koja je većinu životnog vijeka posvetila i ugradila u prosvjetu Crne Gore. Za profesoricu Novku Ubović, koja je bila predan pedagog, matematičar - njeni đaci bi rekli čovjek i nastavnica na kvadrat”, kazala je Andrea Ubović dodajući da je škola predstavljala temelj sačinjen od poštenja, čestitosti i kako je nastavnica Ubović znala reći - mjesto na kojem su talentovani đaci, prije svega matematičari, mogli da obogate svoje znanje. U prilog tome svjedoče nagrade Oktoih i Iskra koje predstavljaju samo neke od postignutih rezultata u njenom vaspitno-obrazovnom radu. “Rad, disciplina i upornost su samo neke od osobina na kojima je počivalo njeno četrdesetogodišnje iskustvo i zbog kojih je postala poznata po epitetu stroga pravičnost. Nadam se da će na istim tim osobinama ova buduća škola iznjedriti nove generacije”, zaključila je Ubović. J.V.Đ.

ŽAVLJANINA ces pomirenja i izgradnja multietničkih društava zasnovanih na demokratiji, vladavini prava i toleranciji u regionu. To je, kako su naveli, obaveza nadležnih vlasti prema porodicima nestalih osoba, koje imaju pravo da saznaju istinu o sudbinama svojih najbližih. “Uskraćivanje informacija o otetim i nestalim licima predstavlja grubo kršenje ljudskih prava članova njihovih porodica, dok kidnapovanje i drugo nasilje predstavljaju zločine za koje svi počinioci moraju snositi od-

govornost u skladu sa međunarodnim normama i važećim domaćim zakonodavstvom”, poručili su iz Ministarstva. Međunarodni dan nestalih je prilika i da se javnost podsjeti na patnju i bol članova porodica nestalih, ali i poziv porodicama da, kako su rekli, izvrše svoju obavezu - otvore zahtjev za traženje i daju krv za DNK, bez čega nema uspješne potrage. J.V.Đ.

U Crnoj Gori u protekla 24 sata potvrđeno je 105 novih slučajeva korona virusa, tri osoba su preminule, dok se oporavilo 125 pacijenata, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje. “Laboratorije Instituta od posljednjeg presjeka završile PCR su analizu 601 uzorka na novi korona virus, među kojima je otkriveno 105 novopozitivnih. Novopozitivni su upućeni na testiranje iz Podgorice 30, Rožaja 23, Nikšića 10, Berana osam, Bijelog Polja sedam, Plava šest, Budve četiri, Bara tri, Gusinja, Ulcinja, Herceg Novog i Kolašina po dva, i Tivta, Andrijevice, Pljevalja, Cetinja, Kotora i Petnjice po jedan”, precizirali su iz Instituta. Prijavljena su tri smrtna ishoda povezana sa infekcijom novim korona virusom i to, kako se navodi, kod pacijenata iz Nikšića i dva iz Plava, liječenih u OB Nikšić i OB Berane koji su rođeni 1935, 1952. i 1963. godine.

Foto: Saša Matić

Još 105 novih slučajeva, tri osobe preminule

Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna je 83, a od početka godine 92. “Prijavljen je oporavak kod 125 pacijenata. Ukupan broj aktivnih slučajeva CO-

VID-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 840. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4.663”, saopštili su iz Instituta. J.V.Đ.

U KCCG PET BOLESNIKA U TEŠKOM STANJU

U OB Berane preminula dva pacijenta U beranskoj Opštoj bolnici preminula su dva pacijenta koja su se liječila od COVID-19, saopšteno je juče iz te zdravstvene ustanove. “Riječ je o pacijentima rođenim 1952. i 1935. godine. U OB Berane liječi se 27 covid-19 pacijenata, šest pacijenata ima tešku kliničku sliku, a četiri se nalaze na vještačkoj ventilaciji”, kaže se u saopštenju. Na liječenju u Kliničkom centru trenutno je 17 pacijenata inficiranih novih korona virusom. “Od osam pacijenata koji se liječe u Internoj klinici, pet je priključeno na neinvazivnu ventilaciju i životno su ugroženi”, saopštili su iz najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori. J.V.Đ.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

STARAČKE NAKNADE VEĆE ZA 13,16 ODSTO

Staračke naknade u poljoprivredi povećane su za 13,16 odsto, sa 64,41 na 72,89 eura u skladu sa najnovijim izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim je povećan iznos minimalne penzije. Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju visina staračke naknade utvrđena je u visini 50 odsto naj-

niže penzije. “Ovo povećanje se primjenjuje retroaktivno od 1. januara 2020. tako da će korisnicima uz avgustovsku naknadu biti isplaćene i razlika za prethodnih sedam mjeseci. Avgustovski ček u iznosu 132,25 eura primiće 3.314 korisnika staračke naknade”, saopšteno je iz Ministartsva. J.V.Đ.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

GOLUBOVCI: VRIJEDNOST PROJEKTA 40.000 EURA

SVEČANO OTVOREN PARK I DJEČJE IGRALIŠTE Predsjednica Opštine Golubovci Tanja Stajović i direktorica gradskog preduzeća „Zelenilo“ Daca Popović juče su obišle i svečano otvorile park i dječje igralište u Golubovcima. Ovaj park predstavlja pravo osvježenje za sve građane Zete, a posebno za one najmlađe, jer su u sastavu ovog kompleksa postavljeni tobogan sa kulom, ljuljaška sa dva sjedišta, dvostruka klackalica, dvije njihalice na opruzi i nezaobilazna vrteška. “Na opšte zadovoljstvo svih, Zeta je bogatija za jedno prelijepo uređeno dječje igralište i parkovsku površinu, koja se prostire na 1.700 kvadrata, a namijenjena je svim generacijama, od najmlađih do onih starijih. Opština u okviru Glavnog grada Golubovci je, u saradnji sa preduzećem Zelenilo d.o.o., u proteklih par sedmica vrijedno radila na uljepšavanju životnog prostora, pa je u skladu sa potrebama stanovništva, oplemenila ovaj ambijent raznim vrstama sadnog materijala, zelenim površinama, urađena je pje-

šačka staza, plato, a osim toga postavljen je i parkovski mobilijar, kao i svi neophodni rekviziti za igru i zabavu mališana”, kazala je predsjednica Stajović. Ona je ovom prilikom istakla da se i te kako vodilo računa o bezbjednosti i sigurnosti samog igrališta. “Sve sprave postavljene su na gumenoj podlozi od tartana, u cilju veće bezbjednosti djece, kako bi roditelji bezbrižno mogli da provode slobodno vrijeme u prirodi. Suština i zamisao ovog projekta je da se svima obezbijedi ugodan prostor za odmor, igru i relaksaciju. Vrijednost ovog projekta je 40.000 eura, a imamo koncepciju i planove da, i u narednom periodu nastavimo sa ovakvim aktivnostima, za ljepši izgled Zete”, saopštila je predsjednica Stajović. Popović je ocijenila je da se na ovaj način dobra saradnja sa upravom Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci nastavlja, ali i da osim urbanog gradskog jezgra “Zelenilo” realizuje aktivnosti i u prigradskim odnosno seoskim

Juče u novom parku u Zeti naseljima. Takođe je podsjetila da su na ovoj parkovskoj površini posađene sadnice drveća i ukrasnog bilja, formiran je travnjak, a zelene površine pokrivene su sistemom za navodnjavanje. “Iskoristila bih priliku da zahvalim kolegama iz Agencije za stanovanje koji su ogradili površine uz saobraćajnicu i time povećali nivo bezbjednosti djece koja će boraviti u ovom parku, kao i kolegama iz Komunalnih usluga koji su ugradnjom refelektora osvijetlili park. Ekipe gradske Čistoće postavile su podzemni kontejner pa je sada ovaj prostor u potpunosti uređen i bezbjedan“, kazala je ona. Ona se osvrnula i na prethodnu saradnju i najavila njihov nastavak, a dobra saradnja sa Opštinom Golubovci ostvarena je kroz niz projekata, pejzažno je uređena površina na Agovića brijestu, površine oko spomenika u Gostilju, Matagužima (Stari Vigan), Anovima i druge, a redovno se održavaju i javne zelene površine u Zeti.

DOGRADNJA PLJEVALJSKE BOLNICE

Proširenje internog odjeljenja Ministar Kenan Hrapović dogovorio je sa menadžmentom bolnice Pljevlja neophodna i vrijedna ulaganja, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta zdravstvene usluge i rada zaposlenih, do izgradnje i puštanja u rad nove bolnice. Naime, riječ je proširenju internog odjeljenja pljevaljske bolnice, što će se realizovati dogradnjom objekta od 150m2. „Ovom investicijom želimo da proširimo prijemnu i kardiovaskularnu službu i prostor za dijagnostiku u okviru kardiovaskularne ambulante,

uvažavajući činjenicu da se u ovom prostoru svakog dana pruži više desetina zdravstvenih usluga našim građa-

Ministar Hrapović u Pljevljima

nima. Naša namjera je da, do izgradnje i puštanja u rad nove bolnice, u mjeri mogućeg poboljšavamo kvalitet boravka i rada zaposlenih i građana“, rekao je Hrapović. Takođe, planirana je i izgradnja objekta za radiološku dijagnostiku i ostali sadržaji koji će ispunjavati savremene evopske standarde. Ministar Hrapović posjetio je juče i zdravstvenu stanicu Murino, koja je nedavno rekonstruisana u šta je uloženo 8,5 hiljada eura. Zdravstvena stanica Murino dio je Doma zdravlja Plav. R.R.

NOVLJANI BLIŽI REGIONALNOM VODOVODU

Direktni benefiti za 70.000 građana Na petoj sjednici Odbora direktora „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” DOO ocijenjeno je da je Regionalni vodovod uprkos posljedicama epidemije Covid-19 u cjelosti ostvario svoju osnovnu funkciju kontinuiranog snabdijevanja vodom za piće pet opština Crnogorskog primorja, uz veoma važan i održiv progres više razvojnih projekata koji se istovremeno realizuju u ukupnoj vrijednosti od 24 miliona eura, uz saradnju i podršku Vlade Crne Gore i iz kreditnog aranžmana sa EBRD. Od ovih projekata, direktne benefite će imati građani u pet opština na primorju. Članovi Odbora direktora i menadžment Regionalnog vodovoda obišli su trasu novog cjevovoda koji se gradi na teritoriji opštine Tivat za spajanje Herceg Novog na regionalni vodovodni sistem. Do sada je iskopan 861 m rova i postavljeno oko 800 m cjevovoda, a juče je asfaltirala završena dionica trase, čime se saobraćaj u ovom dijelu trase u cjelosti normalizuje. Otvoreni su radovi na drugoj sekciji dionice, od novog kružnog toka u naselju Seljanovo prema Opatovu. „Sa zadovoljstvom mogu da istaknem pozitivne utiske članova Odbora direktora za dinamiku realizacije zahtjevnih radova, posebno u kontekstu vremena koji obilježava korona kriza. Specifični građevinski radovi, zahtjevni tehnološki procesi koje realizuje specifična radna snaga, ukazuju na kompleksnost izazova da se u ovim vremenima, realizacija ovog projekta ne zaustavi”, kazao je izvršni direktor Regionalnog vodovoda

Goran Jevrić

Goran Jevrić. On je takođe ocijenio da se Crna Gora promijenila posljednjih decenija zahvaljujući politici Vlade Crne Gore, koja između ostalog podržava razvoj Regionalnog vodovoda, jer on generalizuje veoma značajne multiplikativne razvojne efekte i društvene benefite većeg kvaliteta života oko 70.000 naših građana. Postavljanjem cjevovoda završava se prva faza radova izgradnje ovog sistema. Za potrebe priključenja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem neophodno je izgraditi 3,2 km cjevovoda prečnika 500 mm na potezu od prekidne komore Tivat do Opatova, nakon čega će građani Herceg Novog koji žive na rivijeri od Svete Neđelje do Zelenike dobiti 130 sekundnih litara vode za piće iz sistema regionalnog vodovoda za Crnogorsko primorje. Od toga će hercegnovski dio poluostrva Luštica dobijati 70 litara u sekundi, čime će ovaj projekat dodatno unaprijediti ambijent za realizaciju turističkih projekata i na tom dijelu opštine Herceg Novi jer će se prvi put na poluostrvu Luštica obilježiti kontinuirano snabdijevanje vode za piće. „Sve radove izvodi konzornicijum tri crnogorske građevinske kompanije, što takođe ukazuje na veliku pozitivnu promjenu crnogorske privrede, jer su samo prije deset godina sve slične radove na izgradnji Regionalnog vodovoda gradile isključivo inostrane kompanije. Stoga, Regionalni vodovod sasvim opravdano ima slogan: „Projekat koji je promijenio Crnu Goru!”, istakao je Goran Jevrić. I.F.R.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

Premijer duško marković pustio u rad vodovod u bjelopoljskom selu Zaton

Predsjednik Vlade Duško Marković juče je svečano pustio u rad vodovod do bjelopoljskog sela Zaton i tom prilikom poručio da će Vlada nastaviti sa kapitalnim investicijama u Sjeverni region, ali i sa aktivnostima za bolji život građana, te da Sjever mora biti motor stabilne, sigurne, moderne, evropske Crne Gore. „Mi zaista radimo u ove tri godine velike projekte na Sjeveru i u cijeloj Crnoj Gori. A Bijelo Polje je u centru našeg strateškog, kapitalnog razvoja. Ali nam to ništa ne znači ako nam ljudi na svojim imanjima u svojim kućama pate i nemaju uslove za osnovne svoje potrebe. A voda je osnovna potreba. Vi u Zatonu ne biste bili srećni ni sa početkom rada žičare na Sinjajevini niti sa Đalovića pećinom i tim velikim bjelopoljskim i crnogorskim potencijalom da nijeste dobili ili da nemate vodu ovdje. Kao što nećete biti srećni ako u Bijelom Polju ne uredimo svaku školu, ne uredimo svaki zdravstveni objekat, ne obezbijedimo da učenici imaju dobre uslove u učionicama, da građani imaju dobru zdravstvenu zaštitu, da imamo svuda vo-

de, da su nam uređeni parkovi, da su nam uređena dječja igrališta… Dakle, kapitalne investicije ništa ne znače ako ne omogućimo komforan život stanovnicima na tom prostoru. Kapitalna investicija donosi vrijednost, novac, kvalitet života mora biti nadomješten našim aktivnostima na ovim pitanjima“, kazao je Premijer. Predsjednik Vlade je rekao da na Sjeveru moraju biti nastavljeni ovakvi projekti. „Sa ovim investicijama, moramo da pojačamo naš investicioni zamah na Sjeveru, moramo da zainteresujemo mlade ljude da ostanu ne samo da rade nego da lijepo žive. Dakle, Sjever mora biti motor stabilne, sigurne, moderne, evropske Crne Gore“, kazao je premijer Marković okupljenim mještanima. Predsjednik Vlade je zahvalio građanima na zajedništvu i solidarnosti. „Važno je da smo zajedno. Niti može Vlada niti može Opština posebno, niti mogu Vlada i Opština zajedno ako nemamo podršku građana i razumijevanje. Danas ovdje vidim zajedništvo, snagu i solidarnost“, kazao je pred-

Foto: BOJANA ĆUPIĆ

Sjever mora biti motor stabilne, moderne i evropske Crne Gore

Marković juče u Zatonu sjednik Vlade Duško Marković. U ime mještana, premijeru je zahvalio v.d. predsjednika MZ Zaton Marko Dangubić. „Današnji dan, 28. avgust, ostaće upisan velikim slovima kao značajan datum kada se riješilo jedno od višedecenijskih infrastrukturnih pitanja o kojem su generacije maštale i sanjale. Želim

da izrazim duboku zahvalnost Vladi Crne Gore na čelu sa predsjednikom Duškom Markovićem koji su odvojili oko 600.000 eura da se ovaj kapitalni projekat realizuje. Veliko hvala od srca“, kazao je predsjednik MZ Zaton. Rok za završetak kompletnog projekta 11 km duge vodovodne mreže prema bjelopoljskim selima planiran je

za posljednji kvartal ove godine. U okviru projekta trebalo bi da bude izgrađen preko Lima čelični most dužine 92 m koji bi nosio vodovodne cijevi. Sa predsjednikom Vlade u Zatonu su bili direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. I.F.R.

Podgorica: Rekonstruisan sportski teren iza zgrade Simpo

Poligon koji pamte mnoge generacije iz Moskovske ulice Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je juče rekonstruisani poligon iza zgrade “Simpo” u Moskovskoj ulici. On je tom prilikom istakao da je to poligon koji pamte mnoge generacije i koji predstavlja svojevrsni simbol ovog dijela grada. „Mi u gradskoj upravi smo imali veliku obavezu da ovaj prostor uredimo, imajući u vidu da on dugo vremena nije bio u stanju u kakvom treba da bude. Zahvaljujući podršci Ministarstva sporta mi smo u relativno kratkom roku uspjeli da izvršimo temeljnu rekonstrukciju ovog poligona i danas možemo reći da imamo jedno od najsavremenijih košarkaških igrališta na teritoriji glavnog grada“, saopštio je

gradonačelnik. Ukupna investicija je premašila 40.000 eura i osim Ministarstvu sporta gradonačelnik je zahvalio i kolegama iz Puteva, Komunalnih usluga i Agencije za stanovanje. „U narednih 15 dana na platou pored ovog poligona dobićemo savremeno dječje igralište. Naše kolege iz pri-

vrednog društva Zelenilo vrijedno rade na tome, a investicija je vrijedna preko 65.000 eura, tako da će ovaj kvart izgledati potpuno drugačije“, istakao je Vuković. Gradonačelnik je podsjetio da je Glavni grad poštujući ono što je slavna tradicija Podgorice kada je sport u pitanju u prethodnom periodu,

Novi sportski teren iza zgrade Simpo

uz podršku KSCG, FSCG i dominantno Ministarstva sporta i mladih, obnovio čitav niz poligona u različitim djelovima Podgorice. On je najavio i skoro otvaranje poligona iza zgrade u kojoj se nalazi “Alpe bar”. „Nedaleko odavde, još jedno važno mjesto kada je istorija sporta u Podgorici u pitanju, a do sredine septembra poligon u Ulici Meše Selimovića će dobiti tartan podlogu, a prije nekoliko dana otvoren je potpuno novi poligon na Pričelju. Samo ove četiri investicije koje su realizovali Ministarstvo sporta i Glavni grad premašuju 200.000 eura“, naglasio je Vuković i dodao da će u tom duhu i nastaviti te da će gradska uprava kao i do sada biti posvećen i pouzdan partner svim ljudi-

ma koji vole Podgoricu. „Želim da zahvalim Jovanu Kavariću, koji je naš komšija i prijatelj, neko ko je od prvog dana rada ove gradske uprave uz nas i koji je meni i svima nama mnogo pomogao svojim savjetima. Koristim priliku da zahvalim i Đorđiju Kustudiću, našem uglednom sportskom novinaru koji je generisao pozitivnu energiju ovom kvartu i pomogao nam da dobijemo ovaj lijepi objekat“, zaključio je Vuković. Dr Jovan Kavarić, nekadašnji gradonačelnik Podgorice i stanovnik ovog dijela pozvao je ne samo djecu, omladinu, nego i starije ljude da što više vremena provode na ovom mjestu i na taj način se rekreiraju i upražnjavaju zdrave stilove života. R.R.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

NAKON PREDSJEDNIČKIH KONVENCIJA OBJE STRANKE POČINJE PRAVA KAMPANJA U AMERICI

TRAMP DEFINITIVNO MOŽE DA DOBIJE BITKU

ada kada je i Donald Tramp prihvatio nominaciju za predsjedničkog kandidata, počinje prava predizborna kampanja – sa lažima, strahom i haosom. Na kraju, Tramp bi mogao ponovno da bude izabran, smatra Ines Pol, šefica dopisništva Dojče velea iz Vašingtona. To da stranke na kongresu biraju svog predsjedničkog kandidata široko je rasprostranjena praksa u demokratijama. Takve pompezne manifestacije u SAD, na kojima republikanci i demokrate te izbore proslavljaju po nekoliko dana, tipično su američki. Iako je već mjesecima jasno ko je pobijedio na predizborima, kandidati te nominacije prihvataju uz velike gestove i uz mnogo riječi. Izazivač koristi takve forume da bi predstavili svoje političke vizije, a kako bi već uvjerene, kao i potencijalne pristalice motivisali da izađu na izbore. Kada neki od kandidata iza sebe ima već jedan od dva dozvoljena mandata, on tu pozornicu koristi kako bi demonstrirao moć, pokazao šta je već postigao i šta još želi da postigne. Sve to u praksi obično prate brojni aplauzi i euforija, kiše konfeta i balona. Ali u ovoj godini pandemije sve se promijenilo. U zemlji sa ubitačno visokom stopom infekcija takve velike manifestacije su izostale. Oba iz-

borna tima uzavrelu fazu bitke za Bijelu kuću morala su da ograniče na virtuelni prostor.

■ GUBITNIK JE

VEĆ POZNAT: TO SU AMERIČKI GRAĐANI

Još se ne može reći ko je ovaj do sada neviđeni izazov bolje savladao. Obje stranke pokušale su da naprave balans – s jedne strane, kako bi zadovoljile svoju već postojeću klijentelu, a s druge, kako bi na svoju stranu privukle neodlučne glasače. Oni su potrebni i demokratama i republikancima da bi uspjeli da osvoje sljedeći predsjednički mandat. I iako se nakon ovih šou-manifestacija ne može reči ko je pobjednik, gubitnik se već zna. To su američki građani koji žive u društvu koje više ne može da se složi ni oko osnovnih parametara zajedničkog života. Jedan od tih parametara je, recimo, da se provjere tvrdnje političara. Ili da postoje osnovne naučne pretpostavke koje će u

najmanju ruku biti na snazi dok se ne dokaže suprotno. Sve to je sa Donaldom Trampom stavljeno van snage. Svako ko njegove laži i izvrtanje činjenica dovodi u pitanje – bilo da je riječ o novinarima ili o naučnicima – taj biva ponižen i proglašen huškačem. Postoji jedan veoma veliki broj Amerikanaca koji vjeruju samo u ono što se uklapa u njihov svjetonazor. Uljepšavaju se

Kada neki od kandidata iza sebe ima već jedan od dva dozvoljena mandata, on tu pozornicu koristi kako bi demonstrirao moć, pokazao šta je već postigao i šta još želi da postigne

ekonomski pokazatelji, teoretičari zavjere druge zemlje pretvaraju u opasne sile koje žele da ovladaju SAD, umanjuje se opasnost od smrtonosnog virusa.

■ RIJALITI ŠOU UMJESTO ČINJENICA

Dva stranačka kongresa još jednom su jasno su pokazala koliko su Sjedinjene Ame-

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

23 Foto: Drew Angerer

ričke Države podijeljene, kao i to koliko je posljednjih godina bila delotvorna politika Trampove administracije zasnovana na lažima. Sada počinje vruća faza predizborne kampanje. Bitka kakva se do sada nije dogodila. Bitka u kojoj činjenice ne igraju nikakvu ulogu. Bitka u kojoj više nema većinskog zajedničkog poimanja stvarnosti, već bitka u kojoj jedan čovek svojim rijaliti šou-pro-

gramom pod kontrolom drži veliki dio zemlje. Demokrate su daleko od odgovora na tako nešto. Ne uspijevajući da formiraju novi politički kada koji ne bi bio sastavni dio elite u Vašingtonu, oni igraju u korist neprijatelja demokratije. To je za mnoge američke glasače dokaz da je aktuelni sistem slomljen i da je zabrinut samo za sopstveni opstanak.

TRAMP: UVEŠĆEMO CARINE SVAKOJ KOMPANIJI KOJA NAPUSTI SAD Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će, ako bude ponovo izabran na tu funkciju, njegova administracija uvesti carine svakoj kompaniji koja napusti SAD da bi otvorila radna mjesta negdje drugdje. Tramp je to rekao u govoru na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji na kojoj je prihvatio kandidaturu za predsjedničke izbore, prenosi Rojters. “Obezbijedićemo

da naše kompanije i radna mjesta ostaju u našoj zemlji, kao što već radimo. Program Džoa Bajdena je napravljen u Kini. Moja agenda je napravljena u SADu”, naveo je on. Tramp u maju prijetio da će uvesti nove poreze američkim kompanijama koje proizvode robu izvan SAD, navodi Rojters uz ocjenu da je to još jedan potez koji bi njegova administracija mogla da povuče

Foto: Win McNamee

SADA POČINJE VRUĆA FAZA PREDIZBORNE KAMPANJE. BITKA KAKVA SE DO SADA NIJE DOGODILA. BITKA U KOJOJ ČINJENICE NE IGRAJU NIKAKVU ULOGU BITKA U KOJOJ VIŠE NEMA VEĆINSKOG ZAJEDNIČKOG POIMANJA STVARNOSTI, VEĆ BITKA U KOJOJ JEDAN ČOVEK SVOJIM RIJALITI ŠOU-PROGRAMOM POD KONTROLOM DRŽI VELIKI DIO ZEMLJE Tokom narednih sedmica moći ćemo da pratimo kako će demokratske snage da napreduju i kako će postojeće kontrolne instance da

kako bi lance snabdjevanja udaljila od Kine i podigla nove trgovinske barijere. Sličan komentar imao je prošle nedjelje tokom predizborne kampanje u Pensilvaniji, kada je rekao:„Daćemo poreske olakšice kompanijama da vrate radna mjesta u Ameriku. A ako to ne urade, uvešćemo im tarife i moraće da nam plaćaju mnogo novca”. pokušavaju da povrate moć utvrđivanja činjenica. Nakon ovih stranačkih kongresa i reakcija na njih, čovjek mora zaista da se zabrine za SAD. Postavlja se pitanje šta bi za ostale demokratije mogao da znači eventualni ponovni izbor jednog populiste? Da li je to prethodnica globalnog razvoja? Živimo u vremenima u kojima društva sve teže uspjevaju da se usaglase oko razumijevanja zajedničke stvarnosti. SAD sve više liče na rijaliti šou koji bi njegovim učesnicima, građankama i građanima, trebalo da pruži osjećaj da su heroji. Pa čak i ako to nema nikakve veze sa stvarnošću. (Dojče vele)

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

PRESTIŽNA FILMSKA MANIFESTACIJA POČINJE DANAS I TRAJE DO 4. SEPTEMBRA

“Grudi” u konkurenciji za nagrade u Puli Film “Grudi” u režiji Marije Perović takmičiće se za Zlatne arene na 67. Pulskom filmskom festivalu, koji će početi danas i trajati do 4. septembra. Nagrađivano ostvarenje naše rediteljke na programu je u ponedjeljak, 31. avgusta u Istarskom narodnom kazalištu. Projekciji filma prisustvovaće rediteljka Marija Perović, glumica Bruna Bebić, producentkinja Sanja Šamanović (Mitropa) i dizajner Krsto Jaram. Podsjetimo, i prethodni film Marije Perović “Gledaj me” bio je u konkurenciji Pulskog filmskog festivala. Za Zlatne arene – za najbolji film, režiju, scenario i glumačke nagrade u Hrvatskom programu takmičiće se 16 filmova, od kojih pet u programu Hrvatskog filma i 11 u programu Manjinskih koprodukcija, saopštili su iz Pula Film Festivala. Nakon današnjeg svečanog otvaranja, biće održana projekcija filma “Mare” Andree Štake, iz programa Hrvatskog filma. U sklopu istog programa, na

67. Pulskom filmskom festivalu prikazuju se još: “Mater” Jure Pavlovića, “Glas” Ognjena Sviličića, “Ribanje i ribarsko prigovaranje” Milana Trenca, “Ideš? Idem!” Ljube Zdjelarevića i “Tereza37” Danila Šerbedžije. Program manjinske produkcije u Areni nastaviće film “Otac” Srdana Golubovića, dok će filmovi “Bosonogi car” Džesike Vudvort i Pitera Bro-

sensa, “Ne zaboravi disati” Martina Turka, “Sin” Ines Tanović, “Korporacija” Mateja Nahtigala, “Svi protiv svih” Andreja Košaka, “Pijavice” Dragana Marinkovića, “Ja sam Frenk” Metoda Peveca, “Agina kuća” Lendite Zeqiraj i “Grudi” Marije Perović biti prikazivani u Istarskom narodnom kazalištu. Pulski filmski festival najstariji je hrvatski film-

ski festival, koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni. Film je nastao po predlošku serije “Grudi” i predstavlja pravi zajednički regionalni projekat, uz učešće produkcionih kuća iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije - Open Box Studio, Meander Film, Mitropa, Visionary Thinking, kao i potporu Filmskog centra Crne Gore i Hrvatskog audio-

vizuelnog centra. Scenario je napisala Vladislava Vojnović po ideji Marije Perović. Uloge tumače Marija Škaričić, Dubravka Drakić, Nada Šargin, Vojin Ćetković, Mira Banjac, Peđa Bijelac, Jelena Đukić, Danilo Lončarević, Branimir Popović, Bruna Bebić… Ostvarenje “Grudi” imalo je svjetsku premijeru na 33. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro Film Festival. Dobio je Specijalno priznanje žirija na Filmskom festivalu “Seanema” u Ulcinju, kao i “Veliku povelja Leotara” na 8. Festivalu u Trebinju. Prikazan je u bioskopima širom Crne Gore i Srbije, kao i na Filmskom festivalu u Kotbusu, na Balkan New Film Festivalu u Stokholmu, na Avantura film festivalu u Bihaću - festivalu mediteranskog i evropskog filma…. Takmičiće se za nagradu “Žuti kišobran” na ovogodišnjem šestom izdanju Balkan Panorama Film Festivala, koji će se od 15. do 21. oktobra održati u Izmiru. M.Rog.

Priznanje za izuzetan doprinos u razvoju pozorišnog izraza

Nadi Mijović nagrada “Ivana Tomičić” Šminkerka u Centru za kulturu i u Gradskom pozorištu iz Podgorice, Nada Mijović, dobitnica je ovogodišnje Plakete “Ivana Tomičić”, koju u sklopu Festivala mediteranskog teatra Purgatorije, dodjeljuje tivatski Centar za kulturu. Plaketu joj je na Maloj sceni u atrijumu ljetnjikovca Buća Luković, pred početak igranja predstave “Filomene Marturano” uručio direktor Centra Neven Staničić. Plaketa se dodjeljuje za izuzetan doprinos u razvoju pozorišnog izraza, a sa njom Centar za kulturu čuva sjećanje na tragično preminulu mladu glumicu, koja je igrala u njihovoj prvoj pozorišnoj produkciji “Bokeški d - mol”. “Plaketa ide uvijek na različita mjesta, a sada je to šminkernica. Došlo je doba da odamo priznanje tom posljednjem mjestu pred nastup na sceni kod glumaca, tom posljednjem

mjestu gdje se vrše psihološke i estetske priprema, gdje počinju prvi osmijesi, ali bogami i gdje se dešavaju tragedije, plač i sve ono što znači tremu prije izlaska na scenu. A 20 posljednjih godina, odnosno 15 godina ‘Purgatorija’ šminkernicu drži jedna ista osoba, Nada Mijović. Ona je dobri duh našeg pozorišta, ne sa-

mo kod nas u Tivtu nego i Gradskog pozorišta u Podgorici. To je osoba koja svojim osmijehom, svojom dobrom i pozitivnom energijom spašava i nemoguće situacije. O njenoj struci i o umijeću ja neću govoriti, o tome vam mogu pričati glumci”, kazao je direktor Centra za kulturu Neven Staničić, poželivši da se sa

Nadom druže najmanje narednih 20 godina. Mijović je naglasila da za nju Plaketa ima posebno značenje i da to nije tek neko priznanje. “Ovo je priča o jednoj predivnoj Ivani koju sad čuvaju anđeli, a ja je čuvam u svom srcu, te je iz tog razloga ova plaketa posebna za mene i uvijek će tako biti. Koliko god nagrada da dobijem ona će zauzimati posebno mjesto. Ovo je jedna priča koja traje 20 godina, o saradnji sa Centrom za kulturu Tivat, o našem radu, putovanjima, zajedničkim uspomenama, situacijama koje smo prošli, lijepim i onim manje lijepim”, kazala je Mijović. Neven Staničić je istakao da je svima u Boki veoma stalo do toga da održe lijepu tradiciju, mada je veliko pitanje da li se ove godine može razgovarati o “Purgatorijama”. “Ipak, moramo priznati da je pozorišta u Tivtu ovoga lje-

ta bilo, jer samo u zadnjih 30 dana igrali smo sedam predstava, sedam puta smo okupili pozorišnu publiku. Ali pozorište je u Tivtu izgleda bilo tek toliko da ne možemo da stanemo u prilog Televizije Crne Gore sa svim ostalim festivalima. Izdvojili smo se time da su njih spominjali, a nas nisu. Vjerovatno zato što se kod nas ipak nešto dešavalo”, rekao je Staničić. Z. Krstović

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

kultura

Bogdanović otvorio izložbu “110 godina od obnove Kraljevine Crne Gore”

U sjećanju ostaju ljudi i događaji oko kojih se i danas okupljamo Put do kraljevine krčile su sablje i džeferdari kroz stotine ratova i bezbroj žrtava na oltaru otadžbine, ali taj put uobličavali su i plemenili stihovi i riječi i velika kulturna djela

Sto deset godina od obnove naše kraljevine i gotovo deset vjekova od prvih kraljevskih insignija kojima se okitio Mihailo Vojislavljević vrijedan su jubilej spram kojeg se ophodimo sa najdubljim poštovanjem, kazao je na otvaranju izložbe “110 godina od obnove Kraljevine Crne Gore” na Cetinju, ministar kulture Aleksandar Bogdanović. U čast obilježavanja ovog značajnog jubileja, postavka je realizovana u Svečanoj sali Vladinog doma, u kojoj je 28. avgusta 1910. proglašena Kraljevina. Napominjući da u sjećanjima naroda ostaju oni ljudi i događaji koji stvaraju ideje oko kojih se i danas okupljamo, ministar Bogdanović je podsjetio da je nakon sedam srednjovjekovnih kraljeva, zasijala je i prva kruna na glavi utemeljivača moderne Crne Gore. “Put do kraljevine krčile su sablje i džeferdari kroz stotine ratova i bezbroj žrtava na oltaru otadžbine, ali taj put uobličavali su i plemenili stihovi i riječi i velika kulturna djela. Ne možemo, a da se ne sjetimo i crnogorskih ratnika, koji su u traganju za slobodom, često znali napustiti tišinu evropskog mira velikim pobjedama poput Martinića, Krusa, Grahovca i Vučjeg dola. Ništa im za slobodu nije bilo nemoguće, uzdizali su ugled domovine, proslavljali crnogorsko oružje obasipajući ga iznova novim sjajem. Zastava slobode i nezavisnosti koja se ponosito i jedino vila na našim krševima nije bila samo zastava slobode već i

znamenje jednog doba – Nikolinog doba”, istakao je ministar Bogdanović. Crnogorski pejzaž, kako je naglasio, obojen je raznolikošću i zbilje i prošlosti, a uzdizanje na stepen kraljevine je civilizacijski i nacional-

ni iskorak vrijedan najvišeg priznanja i slave. “Izložba je kao i knjiga, razgovor sa vremenom, susret sa sobom. Ova izložba u maniru iskusnog kustosa vraća nas u magičnu prošlost Crne Gore. Oživljava likove i cr-

ta događaje, dok pred očima paradira čitava istorija jednog kraljevstva. Stara hartija kao pouzdani svjedok jedne znamenite epohe vodi nas kroz vrijeme kad je Crna Gora bila i mit i stvarnost. Mit oko kojeg su se plele najljep-

še legende i stvarnost koja je iznjedrila tu legendu. Poput okna stare škrinje, izložba nam otvara vidik na duboke identitetske korijene i evropske težnje. Ona je i hod kroz naše najintimnije biće, kao podsjetnik ko smo bili tih kraljevskih dana i ko treba da budemo danas”, kazao je ministar Bogdanović. Ocijenio je da postavka sjeća na slavu naše domovine i čestitao autorima na senzibilnosti kojom su se osvrnuli na vijek za nama. U ime domaćina i organizatora izložbe, posjetioce je pozdravila direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović istakavši da joj pričinjava posebno zadovoljstvo što se ovom prigodnom izložbom obilježava 110 godina od obnove Kraljevine Crne Gore u Svečanoj sali nekadašnje Kraljevske vlade - prostoru u kojem 1910. godine proglašena Kraljevina. Postavku izložbe čine autentična materijalna svjedočanstva perioda Kraljevine, muzejski eksponati koji upućuju na slavnu crnogorsku prošlost - umjetnički portreti i svečane crnogorske nošnje kralja i kraljice, plakete, medalje, lente, kostimi tog perioda, reprodukcije autentičnih fotografija sa trodnevne svečanosti proglašenja Kraljevine Crne Gore, čestitke, telegrami, utilitarni predmeti toga doba i sl. Autorke postavke izložbe i teksta kataloga su Tatjana Jović, dr Anastazija Miranović i Isidora Kovačević. Postavka je otvorena do 10. novembra. M.Rog.

reportaža

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

HAJLA PAMTI OVOG DOBROTVORA: PRIČA O MUJAGI SUTOVIĆU

Mujagino čojstvo zap u istoriji Rožaja i Crn Piše: Mirsada Bibić Šabotić

Ako kakav putnik namjernik dođe u Rožaje i krene ka groblju na kome klanja Klimenta-džemat, ne može, a da ne uoči nišan na kome je utisnuto Mujaga Sutović - oficir kralja Nikole. Pomisliće da je Mujaga bio čovjek kao i svi drugi, čovjek kome su potomci podigli nišan u znak sjećanja i zahvalnosti. Taj isti putnik će proći i već kod sljedećeg nišana zaboraviće na Mujagin grob i nastaviće da čita natpise na nišanima diveći se oblicima rezbarenog kamena. Ne zna taj putnik da kamen ima moć da priveže vrijeme, prostor i sjećanja. Vrati se, putniče, pogledaj još jednom kamen ispod kojeg leži mejt Mujage Sutovića i osjetićeš da je kamen vezan za korijen da bi trajao. Vrati se, putniče, i vidjećeš nur koji će ti još više otvoriti oči da bi saznao da ovaj nišan nije od običnog kamena, već od kamena iz čijih nevidljivih šupljina izlazi svjetlost, koja širi istinu da ljudi umiru, ali da za sobom ostavljaju djela po kojima će se pamtiti.

“Spasi sina, poljubi njega, a ne mene” Pamti Hajla istinu o Mujagi dobronamjerniku i trgovcu čije je ime zapečaćeno u isto-

riji rožajskog kraja i Crne Gore, a ova priča je samo jedna iskra u beskraju čovjekoljublja koje je plemenilo Mujaginu dušu. Mujaga je često putovao na Cetinje i bio je poznat kao čovjek od autoriteta. Poštovali su ga Cetinjani. Prepoznavali su čojstvo u njemu. Jedne prilike je odmarao u nekoj krčmi. Bio je u Kraljevskoj blagajni da podigne novac od prodate stoke. Bavio se trgovinom. Preko puta njega, sjedio je čovjek na čijem licu su se mogli osjetiti bol i iznemoglost. Pomislio je Mujaga da je taj nepoznanik pijan sve do trenutka kad ovaj čovjek tako bolno i duboko uzdahnu da njegova tuga doprije do Mujaginog srca. - Od kojih si, zemljače, i koja te je muka spopala te tako uzdišeš? - obrati mu se Mujaga pomalo u čudu. Nepoznati čovjek podiže glavu i reče: - Vojvodić sam iz Andrijevice, Turčine. Sin mi je izgubio novac dok ga je odnosio u Kraljevsku banku. Hoće da ga pogube, a ima li veće nevolje nego da izgubiš sina jedinca - dovrši svoje ispovijedanje nesretni čovjek grčeći se u tugi i bolu. Mujaga ga na trenutak pogleda. Srce mu zatreperi. Gledao je u čovjeka pred kojim se ruši zlatna kula u čijim je kupolama sazdan lik njegovog sina jedinca. Mujaga se kao nikad do tada ne sažali nad svojom sudbinom. Nije imao djece. Jednom mu je žena začela, ali dijete je umrlo prilikom porođaja, bilo je muško. - Ja ću ti pomoći, čovječe, ja ću otjerati zlo koje te je snašlo - reče Mujaga. Vojvodić ga pogleda utonulim pogledom i jedva prozbori: - Nema meni pomoći, zemljače, nema, nema… - sa-

da već prekrivajući rukama lice završi svoju priču ovaj nesrećni čovjek. Mujaga ga potapša po leđima, prijateljski zagrli i sa dozom hrabrosti reče: - Ima, ima, zemljače. Tamo gdje ima ljudskosti, tu ima i nade - zatim odveza ćemer i pruži novac Vojvodiću, a sebi ostavi tek onoliko da može da se vrati u Rožaje. Mješavina bola i radosti ozari lice Vojvodiću, koji mahinalno otvori ćemer. Pred njim zablještaše novci u zlatu. Začuđeno pogleda Mujagu ne vjerujući očima. Mujaga ga opet potapša po ramenu kao znak još jedne podrške. Vojvodić pokuša da mu poljubi ruku, ali Mujaga skloni ruke iza leđa. Trenutak vječnosti stopi poglede dva čovjeka, čija je sudbina plela vijenac ljudskosti. - Idi, spasi sina, spasi ga. Poljubi njega, a ne mene, poljubi ga i za mene i neka živi dovijeka. Ja mojega ne mogu, Bog mi ga je dao, ali mi ga je i uzeo - skoro suznim očima reče Mujaga. Poklonivši se Mujagi, Vojvodić, držeći ćemer u ruci, ubrzanim koracima krenu kroz tunel mraka na čijem se kraju pomanjala svjetlost u kojoj su blještala dva nevina oka njegovog sina. Mujaga skinu fes sa glave i njime mahnu ka Vojvodiću. Neka blaga sreća ozari mu dušu. Uto, okrenu se ka krčmaru i, radostan, reče: - Piće za sve. Danas se Vojvodiću rodio ponovo sin!

Poziv kralja Nikole Žagor umilnosti i ljudskosti, pomiješan sa mirisom Mujaginog dobročinstva, ispuni cetinjsku krčmu. Ostao je Mujaga da prenoći u krčmi. Plani-

rao je sjutra rano da krene za Rožaje. Međutim, kralj Nikola je saznao za ovaj događaj, i tog istog dana, poslao je dva perjanika da dovedu Mujagu u dvor. Gazda krčme, u kojoj je konačio Mujaga, kada viđe perjanike, sledi se. Mislio je da je nešto pogriješio i da su došli po njega. Međutim, kada je saznao da traže Mujagu po kraljevom nalogu, bi mu lakše, ali mu je i dalje bila neka zebnja u srcu. Znao je dobro Mujagu, prepoznavao je njegovu veličinu i kao čovjeka i kao trgovca. Uskoro je Mujaga, u pratnji dva perjanika, išao ka kralju. Gledao je u dvoglavoga crnogorskog orla s jako raširenim i uzdignutim krilima koji je

stajao na kapama perjanika. Znao je Mujaga da su oni izvršioci kazni i neki strah mu se uvukao pod kožu. Nije smio da pita zbog čega ga vode. U ćutanju i tišini gušio je svoje nespokojstvo. Dok su išli ka dvoru, izdaleka se pojavi pop sa kojim je u nekoliko navrata sjedio u krčmi. Bekrijski nastrojen, Mujaga je sa svakim sklapao prijateljstva. U ljudima je gledao samo ono ljudsko, a sa popom je, najčešće, razgovarao o svojoj borbi za egzistenciju, posebno o problemima sa kojim se susretao kao trgovac. Naime, bio je jedan od najbogatijih ljudi u rožajskom kraju. Prodavao je stoku u Solunu, Skoplju, Novom Pazaru, Peći i Skadru.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

reportaža

U, OFICIRU KRALJA NIKOLE

pečaćeno ne Gore Pop ga je odmah prepoznao po fesu na glavi. - Kuda vodite ovog dobrog čovjeka, šta je učinio? Znate li da je on Mujaga iz Rožaja – zbunjeno, skoro u dahu, reče pop. Perjanici su nepomično stajali ne izustivši nijednu riječ. - Šta je bilo, Mujaga, zemljače, koja te je muka spopala? - znatiželjno ga pop. Mujaga na trenutak ustuknu, pogleda prvo jednog pa drugog perjanika i samo pomno sagnu glavu. - Progovori, Mujaga, junače, slobodno. Reci šta je bilo? – reče pop. U tom momentu hiljadu misli navriješe u Mujagin

mozak. Našao se u bunilu. Ipak, u jednom trenutku riješi da odgovori popu: - Vode me na dvor, kralj me zove. Popu zasvijetliše oči, i, ne obraćajući pažnju na perjanike, primače se Mujagi i sa blagim osmijehom reče: - Mujaga, zemljače, budi počastvovan tim pozivom. Koga kralj Nikola pozove u dvor, taj zaslužuje veliko poštovanje – nego- nastavi pop - kada dođeš kralju, pokušaj da mu poljubiš ruku, ali zapamti, kralj ti neće dati, udaljiće te, a ti sačekaj i zatraži od kralja da ideš. Vidjećeš šta će poslije biti. - Ja te ne razumijem, zbog čega da tako uradim - poma-

lo sa zebnjom upita Mujaga. - Učini kako sam ti rekao. Naš kralj ima svoje principe koji se moraju poštovati. Učini kako sam ti rekao i ne brini- sada već ozbiljnije reče pop.

“Dok imam ovakve ljude ne treba mi vojska” Uskoro se Mujaga našao pred dvorom. Dva perjanika se udaljiše. Ulazeći u dvor, Mujaga se divio ljepoti i sjaju prekrasnog zdanja. Zlatni predmeti, koloritne prostirke na trenutak mu suzbiše nespokojstvo. Odjednom se pred njim pojavi jedan od kraljevih ađutanata. Pogledao je Mujagu pravo u oči i bez riječi krenuo ispred njega. Mujaga je shvatio da treba da krene za njim. Uskoro se pojavi pred kraljem. Mujaga pokuša kralju da poljubi ruku, ali kralj mu ne dade. Mujaga se uplaši do te mjere da se skoro spotače. - Tražili ste me, gospodaru, skoro osušenim usnama reče Mujaga. Kralj je ćutao i samo je posmatrao Mujagu. - Gospodaru, mogu li da idem? - naposljetku upita Mujaga. Kralj ga pogleda ozarenim licem i, sa smiješkom koji se nazirao na njegovim usnama, blago reče – ne. Mujaga se još više uplaši. Saže glavu i poče da dovi tražeći spas. Uskoro, tu njegovu molitvu sasjekoše malo ozbiljnije kraljeve riječi: - Prvo moraš da mi kažeš zašto si Vojvodiću dao novac? Tada se Mujaga još više uplaši, uskovitla se. Steže čvrsto dlanove i smoga snage da se obrati kralju:

- Gospodaru, on ima jedinca sina koji je pao u nemilost Bogu ni kriv ni dužan. Vojvodić nema para da ga spasi, a ja imam para da hranim pola Crne Gore, a nemam djece. Eto zato, poštovani gospodaru, eto zato… - sada sa dubokom dozom sjete reče Mujaga. Blag osmijeh ozari kraljevo lice. Tek se tada Mujaga zbuni. S jedne strane, pred očima mu se pomaljao kraljev osmijeh, u kojem je prepoznao blagost, a s druge, slika ozbiljnih perjanika, koji su ga doveli. Znao je Mujaga koja je uloga perjanika u kraljevskoj vojsci. Trenutak tišine zavlada tu na dvoru koju uskoro razbiše kraljeve riječi. Naime, obratio se na francuskom jeziku ađutantu koji je sve vrijeme stajao pored njega. Mujagi se učini da je nestao onaj blagi kraljev pogled, jer kada se kralj obratio svom ađutantu, Mujaga prepozna ozbiljnost u njegovom glasu. Sledila mu se krv u žilama. Pomisli - gotov sam, ubiće me. Ađutant je izašao, a Mujaga je, sav skamenjen, čekao. Nije više smio ni kralja da pogleda u lice. Nedugo zatim, pojavi se drugi ađutant. Prišao je kralju i oštro rekao: - Go spo daru, sve je spremno. Kralj ustade , blago pogleda Mujagu i krenuo ka njemu. Mujaga, koji je sve vrijeme skoro šćućuren sjedio na stolici, napravi nagli pokret kao da želi da ustane. - Sjedi Mujaga, kralj će da priđe tebi, jer dok budem imao takvih ljudi u novooslobođenim krajevima, ne treba mi ni vojske i perjanika, zato - nastavi kralj - prihvataš li, Mujo, da budeš kraljev oficir i da u oficirskom odijelu odeš u Rožaje? - sa puno dostojanstva upita kralj. Mujaga je nijemo gledao

u kralja, ali se ubrzo pribrao i kazao: - Gospodaru, biće mi velika čast. Vratio se Mujaga u Rožaje u oficirskom odijelu, koje su ukrašavale epolete na ramenima kao i sablja i kolaš pribijeni oko pasa. Mujaga je tada kao oficir dobio čin potporučnika da bi poslije osam godina bio nagrađen i činom poručnika.

Plemenitost koja se ne zaboravlja Nego, Mujagina plemenitost se nije zaboravila. Poslije smrti kralja Nikole, pozvaše Mujagu na Cetinje i ponudiše mu penziju. Međutim, Mujaga se tada obratio jednom od nadležnih ovim riječima: - Uvaženi, ne treba mi penzija. Bolje je da je date nekom siromahu. Stvorio sam ja sebi dosta za života. Najveću čast mi je ukazao kralj Nikola dodijelivši mi čin oficira. Mujagin sagovornik je bio upoznat sa ukupnom situacijom i, zadivljen Mujaginom plemenitošću, obrati mu se riječima: - Mujo, ne dajemo ti penziju zato što ti treba, nego da vide tvoji Rožajci, kada svakog mjeseca budeš primao penziju, da Crna Gora izuzetno cijeni i poštuje dobre ljude. Zato, putniče namjerniče, pogledaj još jednom grob Mujage Sutovića i vidjećeš da je ona svjetlost još svjetlija. Ljudi umiru, ali za sobom ostavljaju djela po kojima će se pamtiti. Ima li išta ljepše nego da nas poslije smrti neko spomene, da smo postojali i da smo dio istorije. Istina o kralju Nikoli i Mujagi iz Rožaja iskri u pukotinama dvorca na Cetinju. Trajaće dok je ljudskosti.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

AKCIJA IZDANJE U MEKOM POVEZU ZBOG VELIKOG INTERESOVANJA U PRODAJI OD 18. DO 31. AVGUSTA OVE GODINE, PO CIJENI OD 15 EURA NA PRODAJNIM OBJEKTIMA SPRESS

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa mekim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

I “VIA STRADA MAŠKARADA” U “DŽEPU SA TAJNAMA”,

NE BJEŽIM OD SLOVA, NOTA I VOLJE ANĐELA

Uživam kada slike dodatno začine svaku moju riječ. A riječi su, opet, ono što treba da čuvamo od modernog. U moru slova, na površini će ostati ona koja su zaista bila vrijedna, konstatuje Zeko

⌦ Danilo Brajković Momčilo Zeković Zeko, muzičkom auditorijumu blizak prije svega kao kompozitor, tekstopisac i basista cetinjskog benda Perper, a ljubiteljima pisane riječi i kao autor knjiga, poput najsvježijih “Muško-ženske puzle: Knjiga o njoj” ili “Džep sa tajnama”, krajem maja uz pomoć glumca-prijatelja Momčila Otaševića i brojnih saradnika poklonio je Cetinju i tamošnjim žiteljima “Ima jedno mjesto”, a ove sedmice odužio se i Kotoranima. “Via strada maškarada”, Zekov autorski projekat, nakon višemjesečne realizacije u etru je od ponedjeljka uveče, kada su istoimena pjesma i spot promovisani na kotorskom Trgu od salate. Dakle, nakon cetinjske priče, Zeko se ovog puta otisnuo južnije - autor muzike i teksta za Vikend novine objašnjava da je pjesma “Via strada maškarada” nastala početkom godine, a završena na početku karantina. Kada je riječ o tematici, očito je da Zeko i dalje njeguje promociju ljepota crnogorskih lokacija na specifičan način, a dosta toga o Kotoru stalo je u nekoliko minuta muzike i slike. “Počeli smo snimanje vokala, ali iz poznatih razloga sve je moralo da bude odgođeno. ‘Via strada maškarada’ je uglavnom napisa-

na prije ‘Ima jedno mjesto’, ali je kasnije došla na red za ekranizaciju. Svakako je lijepo da inspiracije ima i da u svakom novom spotu ponudim nešto drugačiju emociju. Uglavnom, i autori se iznenade nečim što nijesu znali da je negdje sakriveno. Smatram da svi u našoj zemlji imamo sklonost da potcijenimo ono što nam je veliki dodijelio. Uživam kada slike dodatno začine svaku moju riječ. A riječi su, opet, ono što treba da čuvamo od modernog. Svakom projektu prilazim na način da se nešto ne zaboravi. Volio bih ako se primjećuje da je svaki spot na ‘Džepu sa tajnama’ oda ljepoti”, Zekova je želja.

■ I PODSJETNIK I POKRETAČ

Naš sagovornik nikada tokom bogate karijere nije skrivao naklonost prema Boki. Život ga je dosta puta vodio ka našem Primorju, i u profesionalnoj i u privatnoj režiji, tako da je prilikom premijere na Trgu od salate bio među svojima. Ako je suditi po impresijama gostiju, “Via strada maškarada” pun je pogodak. “Ne znam koliko već godina traje dobra energija sa ljudima iz Boke, naročito iz Kotora. Po atmosferi koja je vladala u ponedjeljak, reklo bi se da sam odgovorio zadataku

svim saradnicima - aranžerom Dejanom Božovićem, snimateljem Boletom Martinovićem, stalnim saradnicima kada je u pitanju spot: Dejanom Senićem i Danilom Pervovim iz Bubulj produkcije. Svi učesnici su bili sjajno raspoloženi i tokom snimanja, promocija je protekla s ukusom prijatnosti da smo stigli do kraja. Imamo iza sebe pjesmu koja će podsjećati na ovu čudnu 2020, ali optimistično svi gledamo naprijed”, naglašava Zeko. U realizaciji kompletnog projekta učestvovalo je više od 100 ljudi. Dakle, riječ je o poduhvatu koji bi i u normalnim uslovima izikivao ogroman napor, a kamoli u situaciji kada korona virus i mnoge preporuke/mjere/zabrane i dalje diktiraju svakodnevicu. Impozatno djeluje spisak učesnika spota - tu su brojni muzički akteri, bivši i sa-

dašnji sportisti, simboli Kotora, oni čije vrijeme tek dolazi... Zajedničkim snagama približili su nam maltene sve ljepote i čari Kotora, a nakon što je cjelina postala kompaktna Zeko podsjeća da su karantinski uslovi ometali ekipu, s tim da, kaže, nijesu dozvolili da ih spriječe u realizaciji onog što su naumili. “Bila su to snimanja u manjim grupama, uz poštovanje onog što je komunalna policija očekivala od nas. Zahvalan sam im na predusretjivosti koju su pokazali za svako moje obraćanje. Nijesmo imali kikse-

Ne znam koliko već godina traje dobra energija sa ljudima iz Boke, naročito iz Kotora. Po atmosferi koja je vladala u ponedjeljak na promociji, reklo bi se da sam odgovorio zadatku sa svim saradnicima Momčilo Zeković Zeko

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

ZABAVA

AUTOR MOMČILO ZEKOVIĆ ZEKO ZA VIKEND NOVINE: Sa snimanja spota

Perperovih 30? Umjesto torte - novi projekat U 2020. nije falilo noviteta sa Zekovim potpisom, ali nikako se kroz njih ne “dohvatismo” Perpera. Cetinjska muzička družina kroz istoriju je u svim teškim trenucima, a i ova godina to svakako jeste, bila uz narod i sa narodom. Zbog svega što se desilo ove godine, ipak, mnogi muzičari nisu bili voljni da pokreću

nove priče. Iduće godine Perper gasi 30 svjećica na rođendanskoj torti, a rijedak jubilej za crnogorske muzičke prilike zaslužuje da bude zaokružen na adekvatan način. “Svi imamo volju i želju da snimimo neke nove pjesme. Okolnosti nam nijesu išle naruku, što ne znači da se kockice konač-

no neće poklopiti. Ali, da nešto obećavamo - ne smijemo. Uradili smo to više puta. Svakako, podijelićemo radosne vijesti sa vašim čitaocima čim se okolnosti promjene. Red je da umjesto torte koju pominjete napravimo novi projekat. U kom obimu i kako će izgledati - tek ćemo vidjeti”, suzdržan je Zeko.

Sa promocije pjesme i spota “Via strada maškarada” u Kotoru

2017.

GODINE MOMČILO ZEKOVIĆ ZEKO OBJAVIO JE KNJIGU POEZIJE “DŽEP SA TAJNAMA” ve po tom pitanju i zahvalan sam onom gore što je dozvolio da dođemo do kraja i da nikome iz ekipe korona nije mogla ništa. Žao mi je što zbog odsustva i bolesti određen broj pozvanih ljudi nije učestovovao, ali biće možda neka druga prilika. Kada neki projekat dođe do objave onda se i neke teškoće zaborave. Ne sjećam ih se. Idemo dalje”, pao je Zeku kamen sa srca.

■ PLODONOSNA GODINA

Iza Zeka je više od tri decenije bitisanja na crnogorskoj sceni. Svjedok je brojnih dešavanja, mnoga od njih nam je približio i kroz književne radove i kroz pjesme Perpera i još nekih crnogorskih bendova/ izvođača. A 2020, godina koju će mnogi željeti što prije da zaborave, u Zekovom slučaju, ispostaviće se, jedan je od najplodonosnijih perioda, možda čak i u karijeri. Pored pomenutih numera i spotova, od početka pandemije lansirao je i “Karantinsku pjesmu” i tako još jednom potvrdio da neke očigledne prepreke, izazove i nedostatke kreativno pero vrlo lako može pretočiti u prednosti. “Brojevi koji označavaju ovu godinu su bili nekako optimistični. Želio sam da iskoristim priliku da tu simboliku dvije ‘dvadesetice’ prigrlim. Poštovao sam volju anđela i nijesam bježao od slova, a ni nota. Svakodnevni trening tokom karantina je prikupio ve-

liki broj pjesama. Među njima su i ove koje ste pomenuli, slijedi objava još dijela njih koji su iz ‘Quarantinske’ edicije. Mislim da onaj ko stvara autorska djela ne smije da se pravda nekom krizom, pandemijom i sličnim, već ljudi treba da upravo u tom periodu dobiju neke signale sa moje strane. Mnogo ljudi je pratilo sve napisano. U moru slova, na površini će ostati ona koja su zaista bila vrijedna. Od svega što radim ne mogu uvijek očekivati najbolje rezultate. A da bih saznao kako će biti napisano i komponovano - moram objaviti”, objašnjava Zeko, uz napomenu da još neki projekti kucaju na vrata. “Već se montira novi recital: ‘Planinska i morska, zemljo crnogorska’, koju recituje glumac Zoran Vujović. Uskoro će festival klapa. U Perastu će se pojaviti klapa Castel nuovo da otpjeva novu pjesmu ‘Skalu po skalu’, na aranžman Kotoranke Nade Popović. Eto nove teme iz Boke. Biće brzo i to. Kada festival završi, pokušaću da je snimim u pop varijanti, što

podrazumijeva i spot u Herceg Novom. Uskoro očekujem iz saradnje sa Lazarom Gregovićem (Lucky Dee) da čujete i ‘Via stradu maškaradu’ sa drugačijim aranžmanom. Ta verzija nosi ime mog prijatelja koji među anđelima fešte pravi: ‘Bajlovo kolo’”, podsjeća Zeko na lik i djelo pokojnog Duška Radević, crnogorskog frizera, miljenika i Kotora i Crne Gore. Svi pomenuti noviteti raduju i ljubitelje “Džepa sa tajnama”. Te 2017. u Crnogorskom narodnom pozorištu Zeko nam je dozvolio da zavirimo u džep, a o tome kakav je odjek knjiga izazvala dovoljno govore ekranizacije i promocije koje su uslijedile, ali i činjenica da se uveliko priprema drugi dio. “Već snimljene pjesme iz ove godine činiće ‘Drugi džep sa tajnama’. To sigurno znam. Uz nova tri ili četiri recitala, novih pet kompozicija kao i tri orkestarske verzije ranije objavljenih pjesama, ispričaću i tu drugu priču. Volio bih da Jutjub kanal bude arhiv svega što sam radio od 2017. pa dok me ima”, zaključuje Zeko.

NUMEROLOGIJA

MJESEČNI BROJ 4

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

PROGNOZA ZA PO BIORITAMS Septembar je u znaku broja 4, kao i godina u kojoj se nalazimo, što na globalnom nivou donosi povećanje obaveza i odgovornosti na poslu i u porodici. Stižu dodatni napori i ograničenja u realizaciji planova, koji će zahtijevati strpljivost i upornost. Bićemo primorani da se više angažujemo za sve što želimo ostvariti, zato moramo povesti više računa o zdravlju. Ljubavni život ne bi trebalo stavljati u prvi plan, osim ako je ozbiljna veza ili brak u pitanju. Naša potreba za novcem će biti veća nego inače, a njega će biti manje, zbog toga se moramo zadovoljiti onim što imamo. Mnogima će se vratiti nedovršeni poslovi, neraščišćeni odnosi, dugovi, samim tim ne dozvolite da nosite sa sobom situacije koje treba okončati. Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 25. maja izračunava se na sljedeći način: 25+5=30=3+0=3. Bioritamski broj 1: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim biznisom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su stabilne i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Bioritamski broj 2: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem do-

brih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost. Bioritamski broj 3: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija. Loši događaji mogu biti velika lekcija za budućnost. Bioritamski broj 4: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Imperativ je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticjem dobrih vibracija. Bioritamski broj 5: Osobama sa bioritamskim brojem 5 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas. Bioritamski broj 6: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji budu pred vama.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

NUMEROLOGIJA

A SEPTEMBAR SKOM BROJU

Neplanirano začeće bebe

Bioritamski broj 7: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje bitnih životnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju jer je ovo izuzetno spor mjesec. Bioritamski broj 8: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu.

Jana Luković, autorka današnjeg teksta i numerolog

Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 9: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloska analiza@gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

FOTO UBOD

Ušata lisica

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Medvjed prekriven snijegom i ledom

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1884

2011-12-10

Medium level

Sudoku puzzle No. 3391 2016-01-25

www.sudokukingdom.com 4 7 3 1 8 5 6 9 1

5 2 8 1

6 1

6 4

8 9

5 6

7 5

Puzzle solution:

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3330

2015-11-25

8 2 8

4 2

3 4 puzzle 7 8 No. 5 3392 1 2 2016-01-26 6 9 Sudoku 6

Medium level

4 5

9 6

5 1

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

FOTO UBOD

Vjeverica i njena beba

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Pas bježi od konja

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3329

2015-11-24

2 3 8

2 1

6 4

Daily Sudoku puzzle No. 2629

8 9

Puzzle solution: 8 9 2 5 1 6 3 7 4

Sudoku puzzle No. 1884 2011-12-10

www.sudokukingdom.com 1 8 6 3 7 4 2 5

Medium level

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

1 7 6

3 9

3 1

Medium level

4 3 puzzle 5 9 No. 2 3330 7 8 2015-11-25 1 6 Sudoku 8

2013-12-24

8 2

Mali oglasi

SUBOTA I NEDJELJA, 29 I 30. 8. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, 29 km od Nikšića. Povoljno! Tel: 067/898-614

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Avgustovski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 29 I 30. 8. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

TELEKOM 1. CFL, 3. KOLO SUBOTA NA PROGRAMU TRI UTAKMICE: DEČIĆ JEZERO, PODGORICA BUDUĆNOST, OFK TITOGRAD PETROVAC

Reflektori u Tuzima, ? Govedarica je već bivši i ko vlada Podgoricom...

DA LI STE ZNALI

Dvije utakmice 2. kola Telekom 1. CFL su odložene, pa se za vikend neće igrati planirani mečevi Zeta - Rudar i Sutjeska - Iskra. Razlog odlaganja je igranje Zete, Sutjeske i Iskre u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope prethodne nedjelje - nažalost, sva tri tima su ispala bez postignutog gola što nije ni za najmanju pohvalu.

■ “PLAVI” DA POKAŽU KO JE ŠAMPION

Grbić Reflektori u Tuzima - Dečić na otvaranju reflektora u Tuzima može da računa na najjači sastav, baš kao i Jezero koje stiže da se nadigrava

Zeta, Sutjeska i Iskra su 1. kolo kvalifikacija za Ligu Evrope završili bez postignutog gola, a kao “nagradu” su dobili da malo odmore uprkos tome što se nisu mnogo pitali protiv (ispod)prosječnih timova kakvi su Progres, Borac iz Banjaluke, Lokomotiva iz Plovdiva... Zato nam vikend predviđen za 3. kolo Telekom 1. CFL donosi samo tri utakmice (Podgorica - Budućnost, OFK Titograd - Petrovac, Dečić - Jezero), ali svaka ima neku svoju priču. Da kojim slučajem okršaji počinju u različito vrijeme u subotu (svi mečevi startuju u 20.00), ljubitelji domaćeg loptanja bi taksijem mogli da stignu na sve tri lokacije, jer se dueli igraju u Lješkopolju, na Starom aerodromu i u Tuzima.

1. PODGORIČA

3:0

- Podgorica ne može da računa na od ranije povrijeđenog Radula Živkovića, dok je Budućnost u mnogo većem problemu - “plavi” ne mogu da računa na Petra Grbića i Petra Vukčevića, dok je Ivan Bojović pod velikim znakom pitanja

2. DEČIĆ

2:0

3. ISKRA

1:0

- OFK Titograd može da računa na sve igrače, baš kao što i Petrovac na raspolaganju ima najjači roster

4. JEZERO

2:1

5. RUDAR

3:2

6. BUDUĆNOST

1:2

7. PETROVAC

3:4

8. SUTJESKA

3:4

9. ZETA

1:2

10. OFK TITOGRAD

1:5

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

NAREDNO 31. KOLO TELEKOM 1. CFL IGRA SE 30. JUNA: Iskra - Zeta, Sutjeska - Rudar, OFK Titograd Podgorica, Grbalj - Kom, Budućnost - Petrovac.

Aktuelni šampion države gostuje samostalnom lideru Podgorici na DG areni (subota, 20.00), “plavi” su se pobjedom nad Sutjeskom digli nakon poraza od Dečića i Ludogoreca, pa su sada na testu protiv ekipe koja je bila bolja i od Titograda i od Petrovca na startu sezone. “Igramo protiv ekipe koja je posljednji poraz doživjela upravo protiv nas prije neka dva mjeseca. Podgorica ima kontinuitet dobrih rezultata, izvanredno je startovala u prvenstvu, vodi je mlad i ambiciozan trener”, rekao je trener Budućnosti Mladen Milinković, koji vjeruje da “plavi” mogu do drugog vezanog trijumfa... “Pred nama je teška utakmica, ali nadam se da će momci biti koncentrisani i disciplinovani i da ćemo ostvariti novu pobjedu”, poručio je Milinković, na čije se riječi nadovezao štoper Vladan Adžić. “Podgorica je dobro startovala, neće biti lako, ali ako budemo igrali kao

DEČIĆ

JEZERO

PODGORICA

BUDUĆNOST

Velimirović Drešaj Ad. Rudović Tući Ljuljđuraj Marković Božanović Đoljaj An. Rudović Pepić Camaj Trener: Edis Mulalić

Asanović Dinoša Drešković Dedić Radunović Đurković Matanović Pavlović Vučićević Isljami Osmajlić Trener: Milija Savović

Ivezić Vukčević Marjanović Čelebić Suzuki Kaluđerović Nikolić Jovanović Maraš Sentoku Kordić Trener: Milorad Peković

Dragojević Babić Ćuković Adžić Sekulić Mirković Raičević Božović Mijović Ivanović Moraitis Trener: Mladen Milinković

TUZI - Stadion: Tuško polje. Sudija: Vladimir Bjelica (Nikšić). Pomoćnici: Miodrag Brajović (Podgorica), Dragan Vujović (Cetinje). Početak: subota, 20.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 17 Pobjeda Dečić: 11 Neriješeno: 3 Pobjeda Dečić: 3

PODGORICA - Stadion: DG arena. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Danijel Dević (Bar). Početak: subota, 20.00, Arena sport 1.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Podgorica: Neriješeno: Pobjeda Budućnost:

6 0 2 4

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

protiv Sutjeske i kao protiv Ludogoreca u većem dijelu, mislim da neće biti problema. Moramo da damo maksimum i da igramo strpljivo. Kvalitet jeste na našoj strani, to moramo da dokažemo, jer je cilj da osvojimo tri boda”, jasan je Adžić.

■ PRVA TRENERSKA ŽRTVA

Treće kolo Telekom 1. CFL nije ni počelo, a već imamo prvu trenersku žrtvu - upravni odbor OFK Titograd je raskinuo ugovor sa trenerom Zoranom Govedaricom, pa će “romantičare” protiv Petrovca na Starom aerodromu (subota, 20.00) voditi pomoćnik Dragan Maraš. “Usljed loših rezultata u finišu prethodne i početkom ove sezone donijeli smo ovu odluku. Gospodinu Govedarici hvala na posvećenosti i radu u Titogradu. Želimo mu svu sreću u karijeri i životu”, poručili su iz uprave OFK Titograd. Govedarica je sa Titogradom prethodne sezone uspio da sačuva prvoligaški status u baražu, a ove sezone je na dvije utakmice upisao dva poraza - od Podgorice (2:0) i Rudara (3:1).

■ REFLEKTORI “ISTORIJSKI TRENUTAK” U 2020.

A u Tuzima - prvi meč pod reflektorima. Dečić dočekuje Jezero (subota, 20.00) u okršaju prošlogodišnjih drugoligaša, biće to okršaj timova koji su u uvodna dva kola uzeli po četiri boda. Fudbal se u Tuzima igra još od 1926. godine, a nova stranica u istoriji Dečića okrenuće se pro-

600 HILJADA EURA I VIŠE JE KOŠTALA INVESTICIJA POSTAVLJANJA REFLEKTORA NA STADIONU DEČIĆA

tiv Jezera. “Osjećaj je sjajan, svi u klubu smo veoma ponosni što će Dečić prvi put u klupskoj istoriji igrati na svom terenu pod reflektorima. Svakako da je ovo istorijski trenutak za Dečić, generalno i za fudbal u Tuzima. Ali, osim što nas sve ovo čini ponosnima, moram istaći da je postavljanje reflektora samo još jedan podstrek za nas da u narednom periodu radimo što više i bolje. Sada još više želimo da unaprijedimo infrastrukturu na našem stadionu”, rekao je za sajt FSCG Paljo Drešaj, predsjednik Dečića. Postavljanja reflektora je finansirao FSCG, iznos kompletne investicije prelazi 600.000 eura, a u narednom periodu se očekuje se početak izgradnje nove zapadne tribine na stadionu u Tuzima, takođe u saradnji sa Fudbalskim savezom Crne Gore. “Projekat za izgranju nove tribine je skoro završen, nakon čega ćemo potpisati ugovore sa Fudbalskim savezom i Opštinom Tuzi. Ubrzo nakon tog birokratskog dijela, krenućemo u izgradnju tribine koja će mnogo značiti, ne samo za fudbal u Tuzima, nego i na nivou države. Očekujem da radovi počnu kroz nekoliko mjeseci”, rekao je Drešaj. B.T.

FOTO PRIČA

Lionel Mesi se nalazi na izlaznim vratima Barselone, sve je izvjesnije da će pojačati Mančester siti, pa su španski mediji počeli da se opraštaju od virtuoza iz Rozarija. Tako je AS sastavio listu od pet

ekipa kojima je dao najviše golova, pet golmana koje je najviše torpedovao, pet stadiona na kojima je dao najviše golova, pet igrača kojima je najviše asistirao...

FUDBALSKA REPREZENTACIJA SRBIJE OSTALA BEZ VAŽNOG IGRAČA

Nemanja Matić više nije orao

OFK TITOGRAD

PETROVAC

Joksimović M. Roganović Alić Bašić B. Roganović Kalezić Novović Popović Vukčević Mendi Mrvaljević Trener: Dragan Maraš

Popović Savović Mikijelj Medigović Ražnatović Marković Ivanović Tačibana Savić Đurđević Vukčević Trener: Nenad Vukčević

PODGORICA - Stadion: OFK Titograd. Sudija: Nikola Vođević (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Veselin Đuranović (Podgorica). Početak: subota, 20.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Titograd: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

51 15 21 15

Druga liga Crne Gore se igra takođe u subotu, utakmice počinju u 16.30 časova, a u 2. kolu se sastaju: Jedinstvo - Berane, Grbalj Bokelj, Kom - Mornar, Arsenal - Drezga, Igalo - Ibar. TABELA: Arsenal 3, Kom 3, Berane 3, Mornar 3, Jedinstvo 1, Igalo 1, Drezga 0, Grbalj 0, Bokelj 0, Ibar 0.

Nemanja Matić i Srbija sada je stvarno kraj! Tridesetdvogodišnji vezista Mančester junajteda se definitivno povukao iz tabora “orlova”, a to je uradio kako bi prepustio mjesto mlađima. Međutim, mediji u Srbiji spekulišu da je visoki vezista nezadovoljan predsjednikom FSS Slavišom Kokezom i selektorom Ljubišom Tumbakovićem, koji se nije proslavio svojim odlukama ni dok je vodio našu selekciju. “Nije naveo konkretnije razloge, on zna zbog čega se povukao i istakao je da je vrijeme da mladi dođu na njegovo mjesto. Nije bilo ubjeđivanja, već samo razgovor. Poštujem njegovo mišljenje. Ima 32 godine, imao je tešku sezonu iza sebe, potrebno je ima-

ti razumijevanja”, rekao je sportski direktor FSS Vladimir Martijašević. Nekadašnji igrač Koluba-

re, Košica, Vitesea, Benfike i Čelsija je za Srbiju upisao 48 nastupa upisavši dva gola. B.T.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

I Tijago Silva je plavac

Tehnički odbor UEFA izabrao je tim sezone u Ligi šampiona. Elitno takmičenje ove sezone osvojio je Bajern, pobjedom nad Pari Sen Žermenom u finalu (1:0), pa je očekivano u idealnom timu najviše igrača iz bavarskog giganta. GOLMANI: Manuel Nojer (Bajern), Jan Oblak (Atletiko Madrid), Antoni Lopes (Lion) ODBRANA: Virdžil van Dajk (Liverpul), Dajo Upamenkano, Anhelinjo (Lajpcig), Džošua Kimih, David Alaba, Alfonso Dejvis (Bajern) VEZNI RED: Tijago, Leon Gorecka, Tomas Miler (Bajern), Markinjos (PSŽ), Marsel Sabicer (Lajpcig), Kevin De Brujne (Mančester siti), Husem Auar (Lion), Alehandro Gomes (Atalanta) NAPAD: Robert Levandovski, Serž Gnabri (Bajern), Nejmar, Kilijan Mbape (PSŽ), Lionel Mesi (Barselona), Rahim Sterling (Mančester siti).

Kreće sezona na Ostrvu - za trofej Superkupa igraju Liverpul i Arsenal

To je Vembli, to je finale...

Doskorašnji kapiten pari Sen Žermena Tijago Silva prešao je u redove Čelsija. Brazilski defanzivac u tim iz Londona dolazi kao slobodan igrač, a Park prinčeva napustio je nakon osam godina. Kako je saopštio londonski klub, 35-godišnji štoper potpisao je ugovor na jednu plus jednu sezonu. Pored PSŽ-a, Silva je tokom karijere nastupao i za Milan, Fluminense, Porto i Dinamo iz Moskve. Za reprezentaciju Brazila odigrao je 89 utakmica i postigao sedam golova. Pored Silve, Čelsi je za novu sezonu angažovao i Tima Vernera, Hakima Ziješa i Bena Čilvela, a očekuje se i realizacija transfera Kaija Haverca.

Idelani tim LŠ, dominacija Bajerna

sport

Ko će zgrabiti prvi trofej: Jirgen Klop i Mikel Arteta Prije 34 dana dana sezona na Ostrvu spustila je zavjesu, a već ovog vikenda krenuće nova... I to tradicionalno utakmicom Komjunuti šilda ili Superkupa Engleske, ali mnogo kasnije nego što je tradicija - zbog poznate situacije sa pandemijom virusa “Kovid-19”. A prvog dana nove sezone, za prvi pehar boriće se šampion Engleske Liverpul i osvajač FA kupa Arsenal - danas (subota) od 17.30, nažalost i ovog puta na praznom “Vembliju”.

15 puta su Komjuniti šild osvajali i Liverpul i Arsenal - bolji od njih u ovom takmičenju samo je Mančester junajted sa 21 peharom

PREKIDA LI KLOP PROKLETSTVO VEMBLIJA? Jirgen Klop je napravio revoluciju u Liverpulu, velikanu sa “Enfilda” donio je Ligu šampiona i nakon 30 godina krunu Premijer lige. A danas će imati priliku da prekiMožda pehar ovog takmičenja nije među najprestižnijim, možda dolazi i nakon najkraćih priprema u istoriji, ali... “To je finale i to je Vembli - teško da postoji neko ko ne želi trijumf u takvom meču”, jasno je poručio trener Liverpula Jirgen Klop. “A da li sam srećan što će moj tim igrati takmičarski meč nakon samo dvije sedmice priprema? Naravno, da nisam. Ali ponavljam, ovo nije prijateljski meč, već utakmica za trofej i zbog toga jako želimo trijumf.” Posljednji meč u prošloj sezoni Arsenal je odigrao upravo na “Vembliju” kada je u finalu FA kupa savladao Čelsi. Nešto prije toga, u julu, srušio je i

ne još jedno prokletstvo - ovog puta lično. Veliki Njemac tri puta je vodio neki klub na “Vembliju” u meču za trofej i svaki put je bio poražen. Najprije u finalu Lige šampiona

puta su do sada za pehar Komjuniti šilda igrali Liverpul i Arsenal - “redsi” su slavili 1979. i 1989, a “tobdžije” 2002. tada svježeg šampiona Liverpul (2:1). “Ne krijemo da su nam ta dva meča podigla samopouzdanje nakon turbulentne sezone”, potenci-

2013. sa Borusijom Dortmund, a potom dva puta sa Liverpulom - 2016. u finalu Liga Kupa Engleske, a potom i prošle sezone u meču Komjuniti šilda. rao je Mikel Arteta, trener “tobdžija”. “Saglasan sam da nije idealan trenutak za ovu utakmicu, mi smo imali i manje treniga od Liverpula, ali igračima u očima vidim ogromnu želju i motiv.” Jirgen Klop za današnji duel neće moći da računa na kapitena Džordana Hendersona i štopera Žoela Matipa, dok bi trebalo da budu spremni Virdžil van Dajk (lakše povrijeđen tokom priprema u Austriji) i Trent Aleksander-Arnold. S druge strane, Arteta će morati bez Škodrana Mustafija, Pabla Marija i Kaluma Čambersa, dok se očekuje da će debitovati veliko pojačanje Vilijan. K.B.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

VELIKAN IZ KOTORA U KVALIFIKACIJAMA ZA ELITNO TAKMIČENJE

PRIMORAC U LIGI ŠAMPIONA Domaćin EP 2022. biće “Spaladium arena” u Splitu

DUPLI PROGRAM ZA AJKULE U 2022.

VATERPOLO LJETO, SP I EP U ISTOJ GODINI

Svjetsko prvenstvo u vaterpolu koje će organizovati Fukuoka prvobitno je trebalo da se održi 2021, ali kako će zbog pandemije virusa “Kovid-19” ta godina biti rezervisana za Olimpijske igre, vaterpolo Mundijal pomjeren je za 2022. Sve to znači da će najbolji vaterpolisti Starog kontinenta tokom ljeta 2022. imati priliku da osvoje i svjetsko i evropsko zlato, jer će

se u razmaku od tri mjeseca odigrati šampionati planete i Evrope. Pomenuti turnir u Fukuoki na rasporedu će biti od 13. do 29. maja, dok će se Evropsko prvenstvo u Slitu održati od 27. avgusta do 10. septembra. Inače, spektakl u srcu Dalmacije odigraće se u magičnoj “Spaladium areni”, koja će moći da primi 11.000 navijača. K.B.

Nekadašnji vladar Evrope nakon osam godina vraća se tamo gdje mu je mjesto - među vaterpolo elitu Starog kontinenta. Kotorski velikan Primorac i šampion iz 2009. u novoj sezoni nastupiće u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Klub iz “drevnog grada” tako će se u jačem LEN takmičenju pridružiti vječitom rivalu Jadranu iz Herceg Novog - naravno, pod uslovom da uspješno preskoči kvalifikacije. Crna Gora, tačnije Vaterpolo i plivački savez naše zemlje, od ranije ima pravo da prijavi tri kluba za Ligu šampiona, ali kako su naši klubovi posljednjih godi-

SAMO BUDVA BEZ EVROPE Jadran Carine siguran je učesnik Lige šampiona za narednu sezonu, Primorac će pokušati da se domogne elite kroz kvalifikacije, dok će Kataro igrati u Evrokupu. Jedini naš klub koji se nije odlučio za evropske avanture je Budva, iako je imala pravo da bira između Lige šampiona i Evrokupa. na bili u teškoj finansijskoj situaciji, niko osim Jadrana nije koristio to pravo. Sada je to, ipak, nekako bio logičan potez nove

Uprave Primorca, s obzirom na to da će se Regionalna liga igrati u skraćenom formatu i to tek na proljeće 2021. U slučaju da ekipa, koju će ove sezone sa klupe voditi legendarni vaterpolista Sandro Sukno, ne uspije da izbori plasman u Ligu šampiona, Primorcu svakako ne bi trebalo da izmakne plasman u nešto slabiji Evrokup. Inače, osim Primorca i Jadrana, za Evropu se ove sezone odlučio i mlađi kotorski klub Kataro, koji će nastupiti upravo u Evrokupu. Tako će Budva ostati jedini crnogorski klub koji neće igrati takmičenja pod okriljem LEN. K.B.

FOTO PRIČA

BALKANSKA NBA VEČERA

Dok traje pauza u NBA ligi “društvo sa Balkana” ili bolje reći sa prostora bivše Jugoslavije zajedno provodi vrijeme. Najprije je Goran Dragić postavio fotografiju sa zajedniče večere sa našim Nikolom Vuče-

vićem, zatim Bobanom Marjanovićem, Lukom Dončićem, Nikolom Jokićem i Vlatkom Čančarem, a dan kasnije priključili su im se se Jusuf Nurkić, Ivica Zubac i Mario Hezonja. K.B.

Navijači Primorca ponovo će bodriti svoj tim u evropskoj eliti

VIKEND TIKET H1 4+ T1 3+ X

TORONTO BOSTON

SUBOTA

BREST MARSEJ

NEDJELJA

SANDONG DALIAN

VOJVODINA PARTIZAN

KAVASAKI F. ŠIMICU

PALESTINO U. DE ČILE

HIMKI ROTOR

MEC MONAKO

UKUPNA KVOTA: 26,16

1 2

2 GG3+ 2 2

UKUPNA KVOTA: 21,56

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 8. 2020.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

MNE SPORT 1, 2, 3 20.00h Dečić – Jezero, fudbal 20.00h OFK Titograd – Petrovac, fudbal

SPORTKLUB 1 12.00h 13.00h 15.00h 17.25h 19.30h 17.00h 19.00h

F1 Belgija trening 3 Hofenhajm – Majnc, fudbal F1 Belgija kvalifikacije Arsenal – Liverpul, fudbal ATP Sinsinati, tenis

ARENASPORT 3

SPORTKLUB 5 Sinsinati Masters Sinsinati Masters

ARENASPORT 4

Himki – Rotor, fudbal Alumunij – Celje, fudbal

ARENASPORT 1 13.00g Suvon – Busan, fudball 15.00h Kaen – Ažaksjo, fudbal 17.00h Rad – Napredak, fudbal 20.00h Podgorica – Budućnost, fudbal 22.00h NBA plej-of 03.00h NBA plej-of

Nakon što se Bajern popeo na krov Evrope, na red su došle dame i njihova Liga šampiona. Ko će biti novi prvak Starog kontinenta? Volfsburg – Lion Arenasport 1, 20h

Ren – Monpelje, fudbal Starzbur – Nica, fudbal Fluminense – Vasko, fudbal Nju Ingland – Njujork, fudbal Kruz Azul – Necaksa, fudba

16.00h Totenhem – Birmingem, fudbal 18.00h Haugesund – Valerenga, fudbal 20.00h Kluž – Sepsi, fudbal

SPORTKLUB 6 19.00h 21.00h

17.00h 21.00h 00.00h 02.30h 04.00h

ARENASPORT 2

● NE PROPUSTITE

17.55h 20.00h 22.00h

Rijeka – Istra, fudbal Hajduk – Slaven, fudbal Filadelfija – Njujork, hokej

ARENASPORT 5 19.30h 21.55h

Slavija – Pribram, fudbal Atlanta – Orlando, fudbal

EUROSPORT 1 10.50h 13.55h

Biciklizam Biciklizam

● NE PROPUSTITE

NEDJELJA

Meč u engleskom fudbalu koji označava početak nove sezone – Komjuniti Šild. Arsenal – Liverpul Sportklub 1, 17.30h 09.40h 11.05h 12.20h 13.00h 15.00h 17.03h 17.30h 18.00h 18.30h 19.55h

SPORTKLUB 1

ARENASPORT 3

F3 Belgija druga trka F3 Belgija druga trka Porše Superkup Ufa – Dinamo, fudbal F1 Belgija trka Basket 3x3 Basket 3x3 Basket 3x3 Basket 3x3 Odbojka EP U19 (ž)

13.00h Daegu – Gvangžu, fudbal 15.00h Anže – Bordo, fudbal 17.00h Univerzitatea – Astra, fudbal 19.00h Pumas – Tihuana, fudbal 21.00h Brest – Marsej, fudbal

ARENASPORT 1

20.00h

ARENASPORT 4 15.00h 17.45h

10.30h Sidnej – Melburn, fudbal 13.00h Rems – Lil, fudbal 19.00h 15.00h Mec – Monako, fudbal 18.45h Vojvodina – Partizan, fudbal 21.00h 21.00h Crvena zvezda – TSC, fudbal 00.30h NBA plej-of

ARENASPORT 2

12.15h 13.15h

13.30h Genk – Klub Briž, fudbal 16.00h Sao Paulo – Korintijans, fudbal 18.00h Sarpsborg – Bodo, fudbal 20.00h AEK – Olimpijakos, fudbal 12.30h 00.00h Hokej 13.50h

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

+382 20 252 900

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Sent Etjen – Lorijen, fudbal Zalagešegi – Ferencvaroš, fudbal Volfsburg – Lion, fudbal

ARENASPORT 5 Sparta – Sigma Olomuc, fudbal Santos – Flamengo, fudbal

EUROSPORT 1 Porše Superkup Tur Francuske, biciklizam

EUROSPORT 2 Supersport trka 2 Superbajk

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

Sport

Ipak se okreće - vrijeme je za čuveni krug oko Francuske Konačno - danas u Nici kreće 107. izdanje legendarnog Tur de Fransa

Ništa neće biti isto, čak ni vrijeme početka, ali najvažnije je da će magija sa drumova Francuske i ove godine šarmirati planetu. Pandemija virusa “Kovid-19” usporila je najveću biciklističku trku na svijetu, ali ju je nije zaustavila - dva mjeseca nakon planiranog starta, 107. priča Tur de Fransa konačno kreće. Za početak sa juga ove predivne zemlje, sa Azurne obale, kroz Nicu gdje će se voziti prva etapa. Aktuelni šampion, Kolumbijac Egan Bernal, ponovo će biti među favoritima i ponovo će predvoditi ekipu Ineos (nekada Skaj), ali ovog puta neće imati (pre)jake adute pored sebe - četvorostrukog prvaka Tur de Fransa Krisa Fruma i duplog olimpijskog šampiona Geranta Tomasa. Čuveni tandem se navodno priprea za Vueltu i Điro, a kako pišu britanski mediji već se nalaze na izlaznim vratima Ineosa. Ono što bi moglo da napravi muke šampionu Ber-

nalu su problemi koje ima sa leđima... “Iskreno, i dalje osjećam bol, ali sam mnogo bolje nego na nekim prethodnim trkama”, istakao je Kolumbijac. “Naravno, želim da odbranim titulu, a mislim da će ključ biti u oporavku, jer će nam svima trebati mnogo snage u posljednjim etapama.” I ove godine glavni rival Ineosu biće holandski tim Jumbo, s tim da ovog pu-

Aktuelni šampion Egan Bernal ponovo će biti među favoritima, ali ovog puta neće imati jake adute pored sebe u timu Ineos (bivši Skaj) - Krisa Fruma i Geranta Tomasa. Glavni rival trebalo bi da mu bude tandem Jumba - Primož Roglič i Tom Dumolan.

Kovid-19 pravila kroz brojku 2020

Organizatori Tur de Fransa kao mjere zaštite od “Kovida-19” donijeli su pravila koja su preslikali kroz 2020. godinu - 2 metra navijači moraju biti udaljeni od takmičara, 0 predstavlja broj mogućih autograma, 2 zaštitna sredstva (maska i gel za dezinfekciju) moraju da imaju svi, 0 kao broj selfija sa takmičarima.

ta neće biti trećeplasiranog sa posljednjeg Tura Stivena Kruijsvijka. Ipak, snagu ovom timu daće legenda Slovenije i šampion Vuelte Primož Roglič, kao i nekadašnji

osvajač Đira Tom Dumolan. Domaća nacija ponovo će se moliti za Tiba Pinoa i Žilijena Alafilipa, a u krug favorita za žutu majicu svakako ulaze poznata imena po-

put Naira Kintane i Mikela Lande... Legendarna trka kreće, uglavnom će se voziti na jugu i istoku zemlje i bez obzira što neće biti nekih čuvenih uspona, obilježiće je brdske staze. Naravno, cilj će ako i uvijek biti na Jelisejskim poljima u Parizu. K.B.