Joann Fletcher
YELII<E ZIvot,
.CIYILI~ACIJE
mIt
1 umJetnost
DREVNI EGIPAT I
.. .
-
--.--
\ ..-..:;. .. '
i
DREVNI EGIPAT VELIKE CIVILIZACIJE 탑ivot,
mit
i
um j etnost
J O ANN FLETCHER
SADRŽAJ ~
NEBESKI SVIJ ET 38 Pokretllćkt
5i1c drevnog
Egip la 8 Prićao drevnom
Egiplu!O RijckaiivOIa 14
Umjetnoudrevnog Egipta 16 Bojaiznaćcnjc: J 8
Rijdibogow 20
Ubija* protivnika 78
Magijai lajrn: 114
Mnogi potekli odjtdnog 40
Kraljcvi~unca 80
Amaj lije i tal ismani 116
Gospodar obwra 42
Cuvarupijcsku 82
Sveti ~ karabej 44
PrijestoljabogaRa piramide 46 VjCl'1li slava: Lultor88
J\1jcs!O rodcnja sunca piramidaJniob!ld 50
Izgled
moći
Krivovjerci iz Amaroe 52
Kraljevskc;l.cnc92
Ncspol';nadjivigospodar 54
Hram boiicc: kraJjicc96
I ~jdi
iOzirisu 120
UO~jrisovoj
Amonovposjed 56
sudnici 128
~~oćne
Vi:tijcnja 130
božice 60
St\'Orenjaiz podzcmnoga
MAG IJ A 98
Bobnskamajka 66 Darciljivoslc:rnc zemlje 30 Umjc{no~t
Sa),'lI o
Cuvarimr{Vih 122
90
svijctll132
Srojcupis:ilo Tot 100
Dolinakralje\'a 134
Pojmovnik 136
E<Hu:palataboga
i priroda 32
jastrcbal06
Ulogcipredod:i:1w:34 Gospodari dviju zemalja 76
Go~podaricaneba
11 2
FOlogrllfij e l44
PREDODŽBA I ZAMISAO ~
ivilizacija drevnog Egipta velikim jc dijelom proiz-
C
vod zemljopisnog položaja, posebice njegove rijeke,
Nila. Egipćani su svoju zemlju zvali Kemet, "Crna zemlja",
što se odnosi na plodnu zemljanu prubTLl duž cI"ilimijc koji povezuju
riječnih
obala,
koju omeđuje Dešrct, "Crvena zemlja", odnosno golema, neplodna pustinja.
Prevladavajuće
boje egipatskoga svijeta-
plavo nebo, zlatno sunce, crvena pustinja, zelene riječne obale te erru, mulj onosni Nil- glavne su nijanse egipatske umjetnosti koje u sebi odražavaju rijeku, polja, pustinju i nebo. Taj je svijet postojao lIsranju
ravnoteže, suptilno uravnotcžcnih suprotnosti: Kcmct i Dešret, dan i smrt, red i kaos.
n oć,
život i
POKRETAČKE SILE DREVNOG EGIPTA
Isprva su ova bobns{v:l icdnostavno predstavljala pojave prirod noga svijeta sunce, neuo,
~.cl1lliu
i rijeku - sve dok svako od njih postupno nije razvilo vlastitu
slo;(cniju osobnost i povijest jer jc s\'~ki dio ove zemlje uljepsavao priče i mitove š!Osuokru~i\'ali
pojedina lokalna
bo~,a !1stva.
Na kraju su mnoga
božanstvapočcla
dijc1iti iste nazivci atribute, iz čega jc nastao visoko razvijeni m odclrcligiomoga l'icro\'anj~1 t:-lko
svojstven drevnom Egi]HU
Božanske sile zahtijcvalc su neprekidno obnavljanje štovan jem kako bi mogle
jamčiti
nastavak svcmir-
poludtagot,'lI k.. mena lapis Inullprikuujebo:bn8ko
skc ravnoteže. Zbog !Oga su bile predmet obohvanja na opetovanim prikazima kojima
Sl!
Egipćani
un:š:walisvc,odmonumcntalnihhramovapadofinih umjetničkih
djela. Ta njihova predanost stovanju
bogaO~ iti 8aučučel:em
polohju, 8 čije je jedne
Strane njegova tena izida (dc8no),a I dtugt njihov
božanstava ogleda se prije svega u svakodnevnim
sin Horus. Ovaj je maleni kip nastao u dob~ vlad ..vinc
obredima u hramovima. Oni su bili "spremišta"
krat ja 08orkona II. i~ XX II
božanskemoćj
koju su njegovali i kojom su upravljali
svccenici na dobrobit cije1c 7.emljc. Vrhovni svcćcnik-
DESNO Velika
sfinga
koiijcuviickbioizaslanikuimekralja,djetetabogova - dielovao je kao posrcdnik
izmcđu
svijctasmrtnika
i svijctabo:i:l.I1stava. On i niegovekolege svećenici i
zdtitn;čkičuč;usredilm
nekropole u Gizchu hvorno ugtadcn kao
svećenice
štovali su božanstvastalnirn prinošenjem
žrtava, glazbom i plesom, što je sve treba lo,kako su vjerov:lli,potaknuti božanski duh da boravi unutar hram:l - Što iekljućnožcli li se održati kozmički red.
PRIČA O DR E VNOM E GIPTU
Kr. ujedinio kralj Narrncr na početku "Arhajskog rn~dobJia". To ie bilo rano doba "Starog
kr:tljt.>vstva",imcna koje je pridjenutoprvoj fazi egipaTske civilizaci je. Narmcrov na5Jjednik utemeljio jc svoj polol.aj u lVkmfisu (nedaleko od današnjega Kaira) tc jc vladao zemljom U~ pomoćvisokodjclotvornogaćinovništv:l
Ovi mni vladari
prikupilisudo\'oJinobogaL~tv:1dap()krenuambiciozncgrndcvinskc
plano\'c koji su doživjeli svoj vrhunacgrndnjom velikih kompleksa piramida Khufua
"",jcmičkihrcmck-djcl"
SlarogkraJ jcv81v"Ov:li
(Kcopsa), Khafrc (Kcfrcna) - u doba IV. dinastije - i ostalih kmJjcva. No stoljeca gr:ldnjc
Kcfrcn~
piramida iscrpila su ekonomiju pa ic srcdi~nia vlaSI bankrotirala oko 2130. pr. Kr. Nakon
pr. Kr.) isklcs"n
(nko 2555. - 2532 ;~.
diori",
Staro gkraljcvslvaslijcdi1ojc"Prvosrcdnjera:-:dobljc",u kojcmscncpostojanjcsnažnog~ političkog~ središt~l ogl ed~lo u m~njka\'oj umjetničkoj standardi~adji i idiosinkra~jji medu
provincijskim umjemičkim stilovima
dolini,ncd" lckoodnjcgovc
Egipat su ponovno ujedinili tebanski kne~evi s jU/;,'1l ~emlje oko
200CJ.
pr. Kr. koji su
najavi li "SrcdnjekrnljevstvO".Tijekom vladavine kraljo:..·vaXl. [X1l.dinastijo.;(oko2108 - 1759. pr. Kr.)
jača
važnost Tebe i njezina boga Amona,
moć
kraljeva je
ccntraIi~ir:Ula,
a
cgipatskcgraniceproširenc.StoSctičeumjemosti,jezikaiknji~cvnosti,SrcdnjckrJljcvstl'O slwabsekao"klasičnodoba·'dro.:vnogEgipta
Vladari a~.ijsk0!r-l (palestinskog) podrijetla poznati k~o Hiksi ("Vladari stranih zemalja") preuzdisunad~ornadsjcvcromokol640.rr.Kr.,pajcEgipatcijcloStoljeće (,'Drugo prije-
hzno rJzdoblje'') bi lo podijeljen, S domaćim vladarima Tebancima kuji su vladali na
ju~,'u.
Zemlja je iznova ujedinjena oko 1530. pr. Kr. pod no\'om tcbanskom
dinastijom,
je označilo početak Novog kraljevstva. Niz ratnika faraona
rio je veliko carstvo koje f1;ljbog:ltija i
najmoćn i ja
proto.:zalo od Nubijc do Eufrata. a Egipat jc postao
zemlja drevnoga
Kao j
II
prijašnjim razdobljima,
DR EVN I EG IPATSKI SVIJET
veliki dio egipaTskoga bogatstva usmJeral'an je
II
\'elike gradel inske (Xlul\'ate ka
kobi se povećao ugled bozanslavai kraljeva. Novi faraoru Kraljevstva doti eralisu t\monov hram u Karnakuinadrugoi obali riicke~as.cbcsagrad ili hramo'e i grobnicc Umietnićka
i arhitektomkapostib'11uća dostizu svoj vrhunac u
doba Amcnhotcpa Ill. (oko 1390. -1 353.pr. Kr.),no nicgov sin XVIII. dinaslije pribzuje gospodaticu Th"j",
puni~u
kralja Arnenhotepa III. i
t\knaton(oko1353. - 1335.pr, Kr.)destabiliziraojezemljuti jekom "Razdoblja Amama" (vidi stranicu 52). Aknatonovi na~ljcdnici,
Tmankharnonovuprabaku Izradcna jc od
poz laćenog
koji nislldllgOpoživjeli-ukl)llclljućii njegm'asinaTutankhamona -prokrćilisupm jednom bivšernl'Ojskowxti,Horemhebu (oko 1 .319. -1 292.pr.Kr.),kojijcpoćeosobnol'Omcgipatskogas)aja
NakonHoremheba sli jedili su kr-lijevi "doba Ramzesa"iz XIX
nasmijd~nirn~rlarnalica
oslikava se izgled samog Arnenhol~pa (,~di
sliku na
i
xx. uinast.ijc (oko
1292.-1075.pr.Kr.),mclfukojima sunJih
jed:maestonca nosila irne Ramzes. Egipat je zadržao svoj utjecajni polo%aJ u nmočllpad imamcditcranskihdoscljcnikaiLibi jaca.No
libijskidoscljeniciosvojilisusje\'er okoi075.pr.Kr.,pa jeNom kraljcvstvo na kraju i propalo. Tek nakon cetiri cjepkanosti
("Treće
prijelazno razdoblje'') zemlju su ponovno lljedin ili oko 7S0. pr. Kr.
nubijski kralj cvi poslije koj ih jc s!i jclWokonacno razdoblje
I'lada,"inedornaćih
vladara
(oko GG4. - S25. pr. Kr.) Otada su Egi ptom gotol'o neprekidno stolovali uspješni strani osvajaći. PerLijanci (525.-332. pr. Kr.) i Grci (332. - 30. pr. Kr.) vladali su na rradicion alan faraonski
način,
pa je drevn a kulrum ove zernljeo>tala uglavllom netaknuta, Rimljani,koji su potom stigli (od 30. pr.
Kr.),hilisunenazoćnivladari,noipak
su dopust.ili nasral'lpnje trau icije stare
kulrurei religije - sve do 392. p. Kr., kad je u carstvu sluzbeno
prihvaćeno kršćanstvo
te
naredeno da sc svi cgipatski hramovi zarl'orc. To jc bio trenutak kraj a drevnog Egipta koji jeprežh~oS\'eosimgubitkasvojih!xJgova
RIJ E KA Ž iVOT A Jedn ;a " alnost u pet tis u ćlj eća egip atske povijesti je s~'aka ko rijeka Nit Grl: kl pm'j esničar H erodot z\'ao je E gip at "darom N ila", II u\'o m
ovisio jc: upravo o ovoj rijeci, BezNila-kojiprotječe kroz Egipal urno treć in o m 8\'o jega loka, od ~je~'eroistočnog kuta Mrike do
je opi. u ui stinu teiko neito dodat i jer istin& ki opstan ak o\'e zemlj e
Eglptani m ;a8talanpod8jetnikn a njihovuovi8nost o rijeci
Src dozemnoga mol1l-ondje bipollojalal amopuslinja čij aje bliz ina
Prije pdnte . uvremcnih brana Nil je plavio ovu dolinu svake godine
obale poplavljene'" u
OIt8VIPjuti lIa.obom plodan erni mulj koji je radao obilnim urodom. OYO obilje pronallo je . voju penonifikaclju u androginom bogu
pruga 110 omeđuje rijeku - u . ndnom konlraslu prema pijeaku i . tijenama iza K bc - praslari te prizor koji 1\"Oj izraz nalui u vertikalnoj
Hapiju, za kolq:.epovoriJoda"Uvadetjerana .mijeh kad .u riječne
per.pektivi, lako če&lo pn.umojuegipaukojumjctnollti.
čiju l U
IC
čall
pjevale rado. ne pje&me. Ta " Iena
UMJETNOST DREVNOG EGIPTA
od zlata , la piu laz uLij a,
noga razdoblja te je OStao pretežito nepromijenjen idućihtti tisuće g odina. Čes to je zapan j uj uća
karneola; ofloklna,
o~.. j
ljepota većine egipatskih slika, reljefa, skulprurai nakita u dr ugomplanuu
odnosu na njihovu funkciju koja je izvorno ili vjerska, ili pogrebna, ili obo je od toga Veći
dio
umjetnićkih
va, daleko od
oči j u
radova stvoren je za urešavanje
mračne
unutrašnjo stihramo
puka, ili da bi bio zakopan zajedno s umrlima u njihovi m grobni-
Donjeg E gipt a, ko ju je krdj n o sio na f elu kako bi zmija
cama kako bi ih štitili i pomagali im u zagrobnom životu.
Rcčenoobjašnjava
zaš tose
dvodimenzionalni prizori, sa svojim vidno pojednostavljenim oblicima i nedostatkom DOLJE O".. oboj en a g ipsana ploča
naden a je u mastabi
perspektive, mogu isprva
(grobni ci ) Nderma jala i
No tako im
Atc t u Mcidumu i
budući
potječe
činiti
gotovo djetinjastim u
pristupajući nećemo moči
da se vjerovalo kako
očima
modernoga
promatrača
razumjeti njihovu osnovnu funkcionalnu svrhu
točne
titualnc formule mogu doslovce oživjeti ta kvepri-
čuti,
mirisati i što potpunije govoriti, poimanje nekoga
umvnotcienOfTI srilizacijom i
prirodno ~ću
kaYe. Kako bi mogli vidjeti,
bohnstva ili izgled pokojnika moraju se portretirati sa svim njihovim
svojstve noj
veHko m d ijciucgipa tskc
o či Obojenirdjd
bofice lzideiz hramakraija Setij a I . u Abydo su . Ona u ruci d rii nstrum, melalnu
iz rane IV. dinast ije . Guske .usime tričnomspoređene .
mogla rig at i neprijatdju u
SKRO Z D ESNO
nim obilježjima i prikazati što je
moguće
ključni mrjeles-
čegflalj kukorištenu
obred ima. Z a
u svetim
Egipćane
je
prikazi-..oje ne kog rim ala
jasnije. U takvoj dvodimenzionalnoj umjet
nosti lice je stoga prikazano u profilu da bi se usnama i
očima
podarila maksim alna
doslovnoznačilo osiguranie
njegova vječna ponavljanja
izražajnost, dok jcoko prika~ano u cijelosti, kao da iegkdano ~pri-
Nt:živiobjcktitakodcrsuprclloćcnii;toicmogucejasnije:predmctin~!
stol u p ri ka 7jyani su na hrpi l! rnl ičitim slo jcvi ma, bk do tC m jcrc da
scči ne
kao da Icbdc u zraku. ISlO\" ri jcdi izasadržai, primjerice,z:lt\·on;ncškri njc -kojihium-arnostibioskrivcnodpog1cdairakod)clor,'Orno"ilgttbljcn"da
takodcrsuprikali,·aniiopisaninalidodma,aprntecipri zori i načini proiZ\1Xlnjc hr.mc trcbali su osigumti neprestanu op~krbu i~rt"dst\"aza
vjccni život
Č a k i pri kal.i tj clesni h aktivnosti, kao sto je p les, imaju svoju posebnu S\" rhu
unat oč
Cinjcnicilb sc danas tabi priwri cesto popularnosh\"3ćajukaondw\i~odokuugodlloga
ukrasa. /\1e(lutim, '-jcTOvalo sc kako prikazivanje plesa i sviranja glazbepomai:t" u bUlknjuboga u njcgo\'u
s,·ctom hram u ili u o~.i ,'lia\"aniu osjetih premi nulih
o~oba
u
BOJA I ZNACENJE Funkciona1na,kodirananaNV~wnjetllOlltipovttanajebritn.imnborom
matedjm i boja. Egipatllka zctnIja, politički predataYljena bijelom krunom Gornjeg Egipta i ~= krunom Donjeg Egipta, također je bila podireljena na "'Crnu umiju" (Kemct).gdjere~jabujala,ioc:pdjatclj6kactvenapu8tinjskaproetranst\'a
(Deitet). Stoga au crna i zeil:1Ul boja rahljene za prikazivanje <nirisa (naluprotnoj 8tnmici). bogaplodnOllti i
vječDoga:f.i.yuta,
dok je CTVenaboj. rabJjena za prikazivanje
njegova zlog btata Seta, boga kaosa. Hladna, proztačna nebeakoplaw. boja i njezin odraz u Nilu imaju svoj ulogu u izboru plave boje za predalavijanje boga, a 7lamotuta boja sunca imab je zaštitničku ulogu. Muikarci i:fene obično imaju različitu boju koie na umjetni8drn. prika%ima, kao na kipu (gore) patuljka Seneba i njegove obitelji (oko 2475. pr. Kr.):ctvatije nijange rabljetle au za muikarcc. a
bljeđi
tonovi za prikaze fena.
flO J '\
I ZN/ICI路N.l 1
RIJEČI BOGOVA
D :':::j::i~~t::::~~i~::: ;:~i:~~'=~~ ~~jioi: ';::::,a:::~~::::l~r~k:g"j::~~ i
znači
"svcto uklesallo pismo",nastalc su oko 3100. pr. Kr., a
ispočclka
služio uzak krug pismenih službcnika za vodenje zapisa. Poslije sc
5C njima
pismo
0\·0
počclo
upotrculjavatiiz:lmOl1umentalnenapiscukamtnu koji su prekrivali grobnice,hrnmO\'c,obdiske i kipovc, no isto rnko i za obredne tekstove napapirusu tC na \'icrskim objektima Budući
da su schijcrog!ifi
UJJ;:\U Too 5 gl ~\'''m ih; ...
(Djeh uty),bogznan ja, naičdćc
pojavljivali uobm:lnom kon-
tekstu, II Egiptu su bili poznati kao mu/au mljrr,
"riječi
bogova".
Govori se da ih jc izmislio Tor, bog pisanja. Rukopisno"skraćeni"
Egi pćani5uvic ro~,!.li da
jcbog.unca
Ra dopustio
hijeroglifi, kojc nazivamo hijcratskim C's\'etim pismom") , rabljcni su uS\':l.kodnevrnm sj!ll:l.cj jama, a u kasnom razdoblju naslijedio ih jc
rašireni oblik pisma z\'an "dcmotsko" pismo ("popu1arno pismo''). Od toga doba za bilježenje egipatskog jezika sve se viiie upotreblja\'a
grčko
grčkom
pismo, a u rimskom razdoblju alfabet utcmeljen na
pismu - zvan koptsko pismo, od Aig)p/()/,
grčkog
za "egip.1tski" - po srno je omiljen medu s\'ebrojnijim StanovniSt\'om. Hijeroglife su nastavili upoueblja\'ati
stare
nekršćanskih
bogova iz 392
kraj drevnog susta\,a pisanja. Posljednji
ČVTSto potvrđeni
vjere, no timska zabrana štovanja označi1aje
izrOIza
kršćanskim
svećenici
hijeroglifski napis zabiljcZen je u Philacu24. kolovoza 394. godine Pozna\'aniehijeroglifanestalojesas\'ećenicimasrnre\'jcfC,paje
ho\'oznaćenje Sto!jećima
bilo izgubljeno
znako\-i potpuno
nji-
sljcdećih tisuću četirislogodina
su ljudi pogrcšno pretpostavljali da su simbolićkogkaraktera,
ćudni
drevni
pa su brojni pokušaji nji-
kako bi im
omogućili
da
org"-'1;ziraju i up ....."ljaju
R I JECI
1l0(;OVi\
Rashidu(Roserra) nasrcdozemnojobaliOlkrilisudre\"nenapist:.lliojc10 kraljevski din"",iickr..1je\' pisa<Ani
proglasiz.bntijekomvladavinekraljaPtolemejaV.(205.-180.pr.Kr.) koji jed\'aput napisan na egipatskom (hijeroglifima i demotskim pismom) i jednom na Omogući\"si
grčkom
jc-LikoslO\'eima usporedbu istoga teksrn na egipatskom i na jednom
žimm jeziku, grčkom, "kamen iz Roscne" postao je
ključ
zn rnzumije\'anjc jezika - a
njime i civilizacije - dremog Egipta u modernom svijclU Englez Thomns Young (1773. - 1829.) prvi je otkrio da hijeroglifi mogu biti fonetski , saznakuvimakojipr edstavl ja jupojcdin:lčne);lasove,anes:tmuci j elcrij eči
ili pojmovi. Noon nijc rawmio ukupne posljedice svojcgaotkriea ,pajclckPrancllz Jean- Pran"oisChampullion (1790 - 1832.) pTI'i olkriovclikusluženoslegipatskog
biljeii lckslnahijcralskom pi~mu , brL opisnomobli ku
oslikan og obruba naLaz i Se wedja'{Hor"sO\'oo ko,,~di
Proub\'anjem "kamena i7. Roscltc" Champollionjcotkriokakoschi jcroglifisas!Ojeod Iri temeljna lipa znakova: "fonograma" (p rcd Slavl jaju glasove), "ideogramll" i "logograma" (pre<lsladjaju cijde U\-:1"
riječi),
(koji jcdnosmvno
kao i "<lclermina-
ističu značenje).
rono-
UJllVO Na
ploči
od crnog
gram; seOI)Ct dijele na ui kategorijc. Postoji tcmcljni "alfabet" koji je sastadjen od d\'adezabiljeienje q Linapilna
SCt
čctiri
hijeroglifa, od kojih svaki prcdstav-
Ijaj eda n s llglasnik(primj cricc, J= b,~ = m, <::> = r). Ostali fonogrami _ ukupno njih nekoliko stotina-raz\"fStani su ta.ko da prc<lsta\ljaju ilidva;li tri glasa (primjerice,
tripi. ma: hijerogUflma (na >lrhu),demott kompllmu (u atedinl) i
nagtčkorn
egipatokiI gr&im, jeziko.lovci19.l tolj~~
mogli , uodgonetnuu
=ms,6=nfr). Tijekom egipatske povijesti samoglasnici pr. Kr. - iz devete godine
seugl:tmomnislIbilje:ii li,paondjegdjcjc
vladavineP,olemejaV.-lc
samoglasn ik nepoznat, egiptOlozi prema
.u nanjemuzabiljdcnc
dogo\'oru
umcću
"e" kako bi sc
riječmogh
i7.gO\'orit.i.llijeroglifisclllogupisatiokomiw (odozgo prcma dolje) ili n>dol':l\"no (slijeva nadesnoiliz{lcsnanaiij""'o),:--:emamtcrpunkcijskihznakova Uporaba hijcroglifa uglavnom je bilaogranicena na pismenu ditu koja pisari
jt,činih
općen i to
pribhžno jedan pOSIO ukupnoga stanovništ\'a, pa suprof(:sionaini
bili ll111škal'ci, dok su
~amo
neke zene bile pismene. Pi smenost
vboku\'reJno\"anakaonačinnapr(:tkaudrustY(:nojhij(:rarh i ] ij (:rsu
tvorili ic~_gru cgip3LSke Upl":l\·c i (inovniš\ya
ic
pisari prirodno
Vjerovalo sc kako pisana riječ ima golemu moć usporedivu s onom koju sadde umjeUlički
prikazi,štoobjašnjava
zapisima ponekad
ošlećeni
činjenicu
da su neki hijeroglifsk.is imboli navjerskim
jer su izdubljeni kako bi se "poništilc" potene ijalncopas
nosti. Imena kraljeva zapisana su unut:aro\oalnih krugova ili "kart uša" (D
) kako bi
ih zaštitili,a redovi kartuša jeda.n povrh drugoga h"Drili hi "popise kraljcv a"kojimase llIi.SNO"Kc.Jjcv popi s" iz Abydou. Dio koji jeo,·dje
biljdjla kriljevska loza. Ovi popisi ćeslo
kraljeva bili su
visoko selektivni
-onidadarizakojcsukasnjji faraoni
in>enon> kralja iZn>jenjuju
Ako je ime nekoga
ses onima njcgorih sla,."ih prethodnika(iako.uvladati u
koje sc dr1a1o da n isu
vrijedni
uključivanja
"a ovu
listu-kao što su Hadepsut
i Akna!On - izustavljcniiz
naćin
kralja uklonjcno na ovakav
ili
ostrugano ili uniškno dlijetom s vIa darova čilo
vl~stitoga
da je
spomenika, lo je
dorićna
~na
osoha prestala pos
tajati. Tijekom egipaThkc poviiesti ova kav je usud ukljućujući
~adesio
nekoliko fMaona,
"krivovjernog" Aknarona. Suprotno
tomu, vjerovalo se kako ranje Što
pokojnikov~
objašnjava
če
imena
~ašto
se
jednostavno
tu
izgo\·~
osobu opet 07.iVjCti,
imen~
pokojnika tako
često
po-
navljajunazapisimaugrobnic~ma
Zhog svoje
moći
imena su
bri~.ljivo biran~
te cesto u sebi
uključuj u
imc
nekoga boga ili krnlia.. primjerice Amcnhotcp ('Amon je Zado\"oljan''), Tutankhamon (,Ziva Slika Amona'') ili Pepi~nkh ("Pepi Ž.hoi',).Jednostavnii~ imen~, uključujući Nefer ("Lijepa", kao u Nefertiti i Nefertari), Scneb ("Zdrav'') ili Sdcn ("Lotos''), posljednj~ dva
su - prtkohl:breiskog~ - dalaimeSuzana
KA
=(BOG SUNCA) + MES (DIJETE) + SSU (TRSKA) =RAMESSES (RAMZES)
DJED
"LJEPOTA"
"ZAŠTITA"
KH
W
KH -W-F-W = KH u r u, "KEOPS"
A-MN-N-T -W-T-AN KH
=T UTAN KHA.M UN (TUTANKHA.MON )
Njihovos ložcnoznaUnjeuobličenoujcdnostavani :.r.gled
objd njaV'auporabuhijcrogl1laikaofunkcionalnogikaodckorativnog arcdstvll. Oni ac pojavljuju u Ivim dijeJovima egipatllkoga.irvota, od vdikihkamcnjhgrađcvinadomalt nihpredmeta otobnoganalcit.a..
Prirnjcrice,aimbol JjeJ,koji prcdetavlja Ozirilovu kral)einicu, je poltojanolll ilnagu. ZnaJc
"ključ:l.ivtlta",
značio
ili 411kh, bio je jol jedan
Čoe.torabljcruaimboI.međuolta!im.usporcdno .aznalmviu:uL za
Ijeporu. radoal i zdtitu., IC moćnim imeniroa bogova i kraljeva. Imena
krlIJjeva upiliv:ln. au u ova1nim PUlcnima ili kartul ama., a ako jeu njima bilo zabi1jeicnoirnc nckogllboga, 000 je uvijek bilo na prvom mjes tu . Tako jc imc Tutankhamon ("Slika i Prilika Amo na") b ilo zapi.sano kao "Amun-Tul-An.kh",
ŠAŠ I PČELA ~
D
VOjni.sVijetdreVn~gEgiPta-rijekU j p~stinjU,.plodnu
zemljanu prugu
(Gornji Egipat) i zemlju 1000oa,
heraldičkih
1
neplodne pustOši, zemlju Šaša
Pčela
(Donji Egipat) - u ravnoteži
biljaka
Gornjeg i Donjeg Egipta, koje.irnbolizirajujedinswo
su održavali bogovi putem svojega posrednika, kralja. Njemu je pomagalo
svećenstvo,
plemstvo i državni službenici koji
su zauzvrat ovisili o stvarateljima egipatskog ekonomskog boga tstva. Veći na
stanovništva živjela je
na poljima, a zagrobni život njihO\'ekteri.Nd>am"nje portretiran kako uspostavlja
zamišIjan je kao čno
idilični,
vje-
plodonosni poljopriv-
redni krajobraz
II
kojem su
mrcvi prikazivani kako oru, siju, žanju i love.
DAREŽLJIVOST CRNE ZEMLJE
;z otptilib 2500. pt. h,
E::ji~: :::Utin~ iŠ:::~;: :~::lj:;:m~~:ra~:~:~~
grobnid uSakk:arl.
(Ma'at). oni su poimati ngrobni život jednostavno kao usporedni Egipat. ujedno s
OOIJJlOnjldppotjcćc
Pri~pokojnib
uobl&jasompolot.ju
... to_le,
I.
Ritkom
pl.pituaaodmotanim u kr:II.ulpuomutue:i. N)eguveprlliČl1oobJeiene
rrudl.i'WttYidljivilfbulčjć bilIrot:akođer...u;.~
pllankDtnportrethaaju
njegovom gb.vnom rijekom. u kojc:m nema Di bolesti ai gladi, bo mjesto gdje usjevi
rastu visoko uvisbczopasoostidaihuni!ti su!ailipojedu kukci igdje je:ietvahgani posao ito sC' može obaviti II raskošnoj
odta'i
U stv2mOSli,obilje koje jepNŽao Nil nije stizalo bez tcgobnoga rada poljodjelaca koji su uzgajali glavninu egi:p2tskih usjeva jdmai pšenice. oni su
ručrlo
sij2li ujesen
DESNO Na oromdetalju itSc::ncđ~gt'Obnicci:z
NO'I'<>grudoblj.preminuli
nakon ljetnegodiloje poplave Nilalwj.a bi ru.topila polja i obogatila ih llIUlosima
in~len.pdb:z.n;
plodna cro0g2 mulja. Kako bi do kraja iskoristili posljedice poplave i hlo bi povećali
tukalm u ilagrobnom
raspoloiivupovriinuobradivezc:mljc.poljodjdcisurabiliiirokorasprosttanjeoe
POju ...jbol;Uodjd:u.U
thootu:lMjuodjeve.olU ~~tI,međutim, nd
""'"og-poj.<'dinca
12ko se glavnina st2DOVni!tvadrevnog Egipta bavila poljoprivttdom
rw. mcmlji-kojim K b avila ~.WKrmiIlftlroji lU
billpoljodjeld l radnici
-bio je prlj ..... i naporan
i prrometc: kojima sc danas divimo. No =un.""je koje sc drialo najpovWtenijim bilo je ono pisan, radno mjesto izuzeto od plaćanja
.~."
poreza
kote
jc sa sobom nosilo zamjm.n ugled i autoritet do te
m jere da su se
sluibenicilestoodlučiva1i
da ili seport:rcrira kao
perom od trstike u ruciiporu:kad s posudicama za rimu objclccimaor:uDc. pisari
su školovani u škobma smjdtenim uz hm
move, a ovIadavanjc s1ožc:nim sustavomhijcroglifskih pis-
mrna bio je dugi oaporan posao.
1),·lkl/.LJ I \'OST(R\ll
da postane pisar, štO je
"najveće
od svih ostalih poziva". Nakon ismijavanja n cvolja
oSIalih zanimanja - "svejednojadnije od drugog" - otac
zaključuje
kako "ne po slOji
zanimanje u kojem nema šefa. osim onoga pisara jer je on šef. Stoga.znd li p isati. bit će
ti bolje nego u bilo kojem drugom zanimanju"
_
_I
1_
____
1_
..----.
1 l_
._
_
r ___ -.
_
_
_
_
__ _
_
1
l _
_ ___
l
•_
J
_ l
__ _ 1 1_
_
L
ULOGE I PREDODŽBE
&&&122222 _ _ &
U Što
~e~cim~ Cgi ptologii.c, europsku,učenu. gospodu zapre~astilo je otkrice prikaza
Egipcanki u važrum lb čak domm:tmrum ulogama. Oru su Stoga podOSta toga
su otkrili odbacili kao "izmišljeno" ili "ritualno",tako da hl i danas problenutika
ovespolneravnopmvnostiizazi~priiepore.NoudrevnomEgiptužencsu pm\'nobile neovisnegmđanke
te su imalemzličite mogucnosti samoodređenja neobične za drevni
svijet kojim su dominirali muškarci. Njihova je sloboda
za~rno
morala šokirati Grke'
bog:I.le
u~vanik~naoVQm
prikazu povjesničar
Herodot (peto stoljcće pr. Kc.) pisao je kako žene "odlazc: na IIŽnicu i ondje
trguju, dok muškarci siede kod kuće i tkaju". Egipćani,zaključuje, "čini se kako su obr-
Iw:čanc go~bc
iz
XVlII.dinaa lijenadeneu Rekhmirovoj grobnici u Tebi. Slu l kinja u sredini
nuli uobičajeni poredak čovječanstva" Opčenito, iene su
-ncobično
se udavale i radal.e d jecu, no svejc:dno su bile nazClČneu c:gipatSkom
društvu dok su mdik u poljima ili dok ih se novačilo za;cdnos muškarrima za javne radove. [sluge i sluškinje prikazani su kako čiste kuće, namještaju krevetc;proizvode pivo ili peku kruh-no pran)e rublja obavljale su profcsionalne peračice. A kad je rijcč o njiho\'imbogatim~oda\'cima,muškarci.su običllOmdiliizvankuće,doksužene.iako
prikazane zapos lenc na ot\'orenom,ve6dio svojeg vremena provodile unuur kuCešto sc ogleda i u umjetničkoj konvencij i prema kojoj ih se opčenito prikazuje sblj edo m kowffi.Noi muškarci i žene zajcdno su se okupljali na društvenim susretima. Zcnama se plaĆ':lO md koji su OOavl;ale, pasu mogI.eimati svoju imovinu, lrupovati v:l.pn~nca i~
otprilike 2350
iti prodavati,sastavljati oporuke
tC određivati
koje
će
od njihove djece biti nasljednik
pr.Kr.prik u ujt: pivaricu kakomijdajućiu
cjcdilu
cijcdirazmo«nojcbncno
Mnogc žene obavljale su vjerske poslove, a poznalO jt: da su žene nosile naslove "upn.vitdjicc", "sutkinje", nadzomicc imanja", "nadgkdnice
liječnika", čak
poput
i «vezira"
lijtslO uvc:liku posudu u kojoji:ckdaft:rrncnlirati
- najvišeg administrativnog položaja do kralja. Vladar je uglavnom bio muškarac, no
uvodi. Golih g tudi, s
~.ene
ogrlicom i pcrikom,ona
su bile na prijestolju prema vlastitom pravu u najmanje pet prigoda
Premda je CeStO spominjano kako nema dokaza da su žene bile i pisari, neke medu njima su sigurno mogle potraiiti info rmacije u pisanim dokumentima tijekom oOOv-
prik=ana I leda
um jeslobočno-izlijeva
mirU za:fc nu koja.;"di
prilomgovori: "Zavd u lt"
ljanja svojih
slu~.bcn i h du~nosti .
Do
grčko- rims koga
doba pismenost iena je
čvrsto
potvtctena: sla\"na Kleopatra VIJ. Filopatorgovorila jci pisala na barem sedam jczika, uključujući
i egiparski- ona je bila pn"a pripadnieadinastije Pt olcmCJcvi ća koja je naučila
jeziksvojibpodanika Teinjazaizbjegavanjem seksualnih stcrcotipavrijcdilaje i za božanstva, Bogovi i boiice mogli su biti ili pasivni ili akti\"ni, a mJ1ogaodegipatskihnajstra~rui ib boiansta'"a bilc su iene (vidi Slr. 60-63). Potencijal icnske agresivnosti od mžavaseutcbtovimaiu prika7jma žena kako probadaju vojnike, ispaljuju strijele ili
fizičko m
snagom svladavaju
slike kojc potkrepljuje oruijc nac1cno u njihovim grobovima
A:ucrnm Sa ,\'Ojom linom lanenom odjcćom, brižno obli~-anim frizurAma, eg nak.ilOmii:uaiajnol llšminkom Egipcani8u bili ljudi neobično8vjesrnS\'Oj izglcda.Pojaw;C:ima lanaj\-eC:u\-ažnOSI, anjihovstilodijevanj arazvioseizosjetaja ikovanalakoda za praklično udruženim s ljubavlju prema ljepoti. Odjeća je bila obi krojena od čistoga ublaž.i učinke klime. Vcćinaodje\'Tlihptcdrnela bila je jcdnostavno čin il a je nabo ~a lana, a osnovu egipatskoga garuerobnog ormara nekog muškarca zatim komad suknja (često u kombinaciji s tunikom ili plaihem) le, za žene, i haljina, spola. ova prilično tkanine koji sc nosi oko bol«w.t kao jcdina odjeta i sandale za oba naru kvicama, jcdnost:lvna odjcta uglavnom je upolpunjavana ovnllnieinla, ogrlicama, kompletirano joA je S~ uknsnim kolutima za glefnfe..-e, pojasima i nauArncama. crnornilizclenom - i kod muškarnca i kod žena-pcrikom ili lainimplclenicama, Aminkom za oči i obilnom
količinom
mirisa
NEBESKI SVIJET ~
E
'patska religija bila jevrlo složena teje uključivala štOvanje rojnih bogova 1 božica ČlJi se slikaru, uklesaru ili kiparski
oblikovani prikazi mogu i danas vidjeti kako urešavaju grobove nebcska l lVOrenja1!akoje ""vjerovalo da nauanjuju egipall ki raj (vid.
tl ••
110-
1II).bvorni8u·opdanll'ie iz.lofenu Musee du Louvre
i hramove, kao i brojne predmete svakidašnje uporabe. No to je prije svega bio, osim tijekom razdoblja Amama (vidi str. 52), tolerantni, sveobuhvatni sustav vjerovanja
sposoban prigrliti iz Dcndcrc, prikuujc tijelo bofice neba NUI . vijenou obliku'uka.Portrelirana jc: kako guta l unee dok ono
počinje
I voj notni pUl
pomm l unce ponovno
rađa
Imero.e kako bi moglo oba.j~v~li
zemlju - ovdje
prikuanoulliliziranom obliku
U,U
očito
kontradik-
torne mitove i legende. Svaka o bogu imala je svoje lokalne
priča
inačice,
no svaka zbog toga nije držana manje vrijednom od one druge. Čak je i tako temeljni mit, kao što je pričao stvaranju
s rcdini, slikom
svijeta, poznata II tri neobično različite -ali jednako prihvaćene-verzije.
MN OGIPO T EKLIOD]E DN OG
iz Nuna sc: jzdigao humak zemlje -
događaj
koji se slikovito iznova odvijao
svakegodinc kad bi sc zemlja pojavljivala nakon
povlačenja
poplavnoga Nila
- na kojem su bogovi stvorili život Za svaki sc od važnih egipatskih hramova
II
H eliopolisu. Her mopolisu
i Memfisu tvrdi da označava mjesto toga praiskonskoga humkl\,
U
cijeli
svemir jednOSlavno
Heliopolisu su mislili bko je vrhovni stvuatelj bio bog sunc:a Atum, koji se pojavio kao prvi izlazak sunca iz lotosovacvijcta koji je nik nuo na humku. Amm je
II
sebi nosio životnu snagu svemira iz koje jc:
s!'vorio bogove blizance
Su,
odi"ven~,
gologlava osoba
koj"urucidrliwlU(:fczlo),
boga zraka, j TeEnut. božicu vlage
A tum ih je stvorio ili ejakuliranjem ili, prema nekim verzijama mila, 'tako što je kihnuo i izbacio jz sebe: Sua tc: ispljunuvši Tefout"
l)~SNO
Iz općenj2
iz Hermopolisa prikazana
Sua
i Temut nastao je bog zemlje Geb i božica neba
Nut, koji su također međusobno spolno općili. Šu ih je ra.zdvojio, ali tek nakon sto su izrodili
četvero
djece: Ozirisa, Izidu, Seta i Neftisa. Potom
je Šu pridržavao tijelo božice Nut svijeno u luk wo bi nastalo nebo tc je zadriaVll.osile kaosa. Ovih devetcm bogO\"ll. lnani su i
kaoNlfl1dn(i"l'gt'ćkog
Prit" o Si>'<I.ranju
Knjigenlrl~ih.\'e~nik"
Khensurnoua(okol000.pr. Kr.). Prvog dana
'h.,.r~nj"
praiskonskim hwnkonl u tri f,,~e,aokrufcnoje,'<Xlom
Priča O
SlVar.lDju iz Memfis:tosJanja sc na
st,-aralačku riječ pretočio
koji utjelovljuje praiskonski humak. Ptah je
boga Ptaha,
boians".... koj""" p9w:r.uju
svijet u postOjanje jugom (1iic'v). N a humku
tc je
učinio
stvarnim sve stvari jednostavno
i7.govarajući
Prema jednoj teoriji, od imena jed nog svetišta u Memfisu Hwt-ka-Ptah. nastala je "Egipat"
rijeć AigyfJIoJ. grčki
njihoV2 imena
posvećenog
Pt ahu,
naziv koji je u korijenu
riječi
"" nalazi 08am Iikm.... koji
Prema s\'ećenicima iz Hermupolisa, pn<i život Stvorilo je osam bogova ok!rmdt, (greki okJrJ, "osam"), koji su obitavali u pn·olnim vodama. Nun i njegov ženski par Nauner
predstadjali su same vodene sile; Heh i Hauhet predstavljaju bcsknj; Kek i Kauket tamu,aAmuniAmaunetskri,-cnuživotnusnagu.]zudruženecnergijeok!(){lri.,iskočiujc
život tcje Slvorcn praiskonski humak iz kojeg je putom izbilo SUllce
GOSPODAR OBZORA
Ll dre,-nom Egiprn sunce je bilo vrhovno božanstvo, iako i sunce i niegov bog mogu poprimiti brojne oblike. Kao univerzalan iz\'orenergijc,~unće\·o S\ictlounosi red u tamu \;aosa, pa je pni
zi,-m pocco u trenutku kad je nad prai~konskim o s\"anu!a pna zora {ddi
SIT.
humkom
40). Sredislc kulta bio je
!.lJEVO Samostoječigranitni
Junu, poznatiji pod svojim grčkim imenom Heliopolis ("Grad Sunca") ,gdje je prema miru o (fIMduk reati\"oa snaga sunca, uobliku boga Atuma ("Ukupnost''), stvoriJawcsr-.·an (\,idisu.40).Supromowmu,uostalim
II . (oko 1279.-1213. pr_ Kr.)
označa""
samo sunce nastalo je
zajcclnosas\-imos1aLimusvcmiru I30gsunca ug!a,-nom je uzimao oblik boga Re, ili Rn,
čije
ime
jcclnOS1:1\-OO znaći
"Sunce", Ra je pri
kazan kao sokol,o"no ili em-jek sgla\'om sokola ili m-na. lzgied boga mijenjao sc kako je suncc prolazilo nebom. U zoru, sunce jc bilo Khepri (",Ono Koje Se Razvija''), a simbolizirano je skarabejem. Kako ovaj kukac gura prelI sobom kuglicu izmeta, rako je i Khepri zamišljen kako gura sunce preko neba. Sunce koje izla~.i
na istoku poistovjeci,-alo se, rakcxtcr, s bogom
sokolom Ilorusom (,'Dalekim''), isto tako poznatim i pod imenom l!araHne (" Horus Obzora''). ~jih
<h"ojeceSIQ sc ujed.in juju u jednobozanst\-o sunca, Ra
prolaz prcma
hran, uuLuxoru(istovrsni obelisk koj i jc
inačicama mita o stnlmo;u i
nekoč
51ajao
nadrugoj strani ulaza u hram danas scnalni na
Parizu, U Francu. koj) Obelisd, o dnosno oni <ipovi koj i s u nekad bili urdeni zlatom,predsta,-ljalib; pra;skonski humak S kojeg
prikau n a jcgospodarica T~perct
(oko 900. pr. Kr.)
kako
moli bogu sunca
I~
oprcrnljcn.imbolimamoći, ~tač.i l,"Ojimdobrosth·im
Slićno
lomu, Kl scdo\"O\.lio u \·C7.U i s \!umom, u obliku R:t-Alum:t, kako bi
prc{lsladjao sunce na
~miraju
dana. }.,::to
~unce
na zapadu, koie sc sprema prof.,'lIl.1li
boziea NUl, Ra-.\ I·Um tone u po<h'cmni s\'ijet (Dual). i\.a sl'olem po<\7cmni sl'ijet Ra
~C
sukol>ljara Sa
~ilama
neprijatelj Apel', ih ,\polis, kaos II obliku ~olcme zmije. Apep IC će
noćnom
pmu kroz
l:tmc i kaosa koje prct!wxli njegov
prol(\rijcti sunce i 1:lko uni~ti[i Sa\" i.il·o1. L- <Iako
~\"aku
pra~ko7"rjc,
I'jećoi
noi: priietlo (la
nakon što je Apel'
por:l:7.cn. Ra(XJbjcdonosnoiz\azii7pO(I;'cmoogS\'jjl'lai7nOI-:l mdenn:t!<wkukan dijetebo.r.icc;"'Ulusrcdcrlcnilanje7.incpoTO<.hinckn-j 'l-idi"lr..l9)
O>-ajpcktor.!,un4c:nodalataipoludtagogbmo:nja,prcd,laVIj'Khq>ri-Wautc,WlCC-U ob.liku'Wl~kruga.Pebonltc:otlcJ:tn=allTutankharnOllO\'Ojgrobnid
(okn 1332.-1322. pr. Kr.) u Dolini kr:Iljc."., u 1r.:I.padnoj Tcbl.
SVETI SKARABEJ Sk;onbcj, ili balcg-...., precist;r.-Ija Khepri,SUI'O« u 7.oru. 1n>C:"'-og. boga
znači
"Ornoj Koji SC
R2lI.'·ii" .. jcrsuEgipćan.i'i<: .......ikakDsk::u:abti;m"sposobllO!l••amoobn"'-lj:lflja s">g'.~IO ... njcgm-ipotomcip<>ia,-Ijujukaoniizc.g:>izlaući i~kugticciznlCt"ukojojsu"'f'.u.'-ili.Bud ..ći
d" .c: kukcc.-odi.eljetes. on>oic,""--Ijeoikakokutrljaju kuglicu;znH,:ta(go'''', Iiic>v) ,."kuje
Khepr; prik..,.,," kakogu ...~ gunet, ;\ Uad i ska .... bcj ispuže iz kugl;« i poleti - poja..,:.ea koju sc '"jcru--",Io kako prcds.a.-[ja bOg;I sunca koji sc uzdife pn;rna ntOOkoms,-u<iu. Kao5natnisirnbol por>O\~A.>denp,s""""bo:ii",,,,'ainomies".>urot....mnojumjc'nos.i,k:aon,,iz,.. n ....-dnom
I""kto",lnornnakil"koj; .. reb'.. rn"m;jckr.ol~...
PRIJESTOLJA BOGA RA: PIRAMIDE
Jl t~~!l~1A
stvarnnJ~ (vidi str,
40). i\ lisli sc
kako jCO\'3j hutlL'lkprcrhladjcn );rnd cvinama
koje
se
njivo ubrnjaju medu
najpo lnatije mide. 'j'ri velike p iramide u G izchu
~padaju
medu
nesum egipat~kc
spomtnib::
pim
naj~bmije primjcr~,
no ur:lzd ohlju izmcdu lll .i :\.JI.dinasrijcs:lgrmlenojcvišeodusamdcscrpirnmid:t
rn;dičitc \'clićinc.
a najbolje
saču\'ancpimmidcpotjcču
i:l.dob."lStarogkr:tlic\'m~(lll. doV.dinastija , 2675.-2350. pr.Kr.)
Svcsuoncsmjdtcncukruj.,'\lod(kndcsctkilomctarnodstarcpri)CSloinicc;\[cmfis.. l\ajr:mija p!ramida)c ona il. Ill. dirmstije,
IZ\:
SIC
penastapirnmidauSakkari,n:v.vanalakojcrnjojni7.g\cdpodsjc:6 na stubc,a n.mao jc od rnnijihpr:tl'okutnihgrubnica poznatih i kao "I<lSlulK(arap~ki,
"klupa')'
A1hilcktlmhotepprojcktirnolujcbogrobnicuzas\"Ojegakralja D oscrn ili Ncćcrihcta (oko 2650. pr. Kr.), II sama pirnmida ispn-a jc sagrndcna bOIJl(I$/,,/Japrije
OI>SNO l'i,;""i<1c\l Gizctw. " skupin;
~ v;~inom
ncgo~tojenarnsbna\'isinuodšezdeset
N ~ i"d"ljcn;j"od
NajTl1 'lI1j;'TI1~d"
k"mcrc,ali
zatonajv{OĆa
od ]4(, m, Velik" jc pimmido vtodora !<hufu"
(Keop.a). U sredini jc 143,5 m
vi~oka Kh~fnna
(Kefrcnov,,") piramida
njima,koju jcd"o 5ag,adi!i Mcnkallrn(Mikerin),
Prijelax od Srepc!flUtt: pir.ttnide pmna pra\l~ pirnnudi prip~ie sc kraliu Snofruu (OIrO 2625.-2S85.pr.Kt.).prvom ..bdan11\~disustilc.DJclorrtičnAllrUŠCOO'!tSnofruovc piramide II MtidumumkrivlI kako ~U njC?ine prvotne ~Irnnc poplUliavane da bi ~t'
dohio VMj~kigt;.lkl bg/oo. Snofrno.a "S"ijena piramida" II
I)ith~huru
hila IC vjCT()o-
jatt"l('prvispomcnikotpQČctke:planirankaopra\".Ipinunicb,nonjl:zin.iarhi(c:kti
mijeniM SIJ n~SJb kn!\ina kako jt: I>irllmidapodlzann vjeruj·.llno ~I()~H šIn 'iC i)';vornozamclJjt:n.kutpokazitoprevišcnc~t:lbil/lim.N.lkraju,pn·apmVltpir:unida
hilaJcSnofruol'il"('.rI'Cll:l.pira.mida"takoderpot:!ignlllll.uJ)ahshlIru.
Kad Jt: jl.'<Inom tehnih gr:lcillje pruve: pJrnrnide
U~a\'fšen:l,
jt.' \;crno prenio Snofruov sin Khufu (Keops), koji je ondje
II Gizch ju
(I~ ()
podignuti
"Vclikupimmidu",naj\'l!Cuo<.is\'ihpi ralnida. si/l~
Khafrc (l<cfn:na) koja,
ukljućujući
i 5tillb'l.l (vidi Sir. 82) -
U bJi:,jni SC nalari piramida KL'opsn\"i\ ~icdno
5 pridodanim gr.tdc-.i.ll:lffiil -
MenkaUlll (Mikerina) e,b'"\'Š;n"3ju spomeničke gradevine na plaIOu u Giz.c:hu Plf:llTIicie V. dinastije u zapnovojeldpJt:od
~agrn,lene
Abu~iru
i Sakkari Su dO~I:.t manjc i lapl':1\'() nisu u cilelostl
od Ic:u!-knih blokova, neg(l
~ sauoj~
od kamene fas:uk
poloien~
na jezgru
,Jonončt:vI.ine.amoo."m
c:auimetara.Kipit:fcn.. đc:l'I prdom1jennDdn ditd .. -giavuJ djeio-u Abydo_u 1903.godint.
od neobradenog;l kamena. Na piramidi vladara Unn_J «Iko 2371. - 2..'541. pr. Kr.) pni sc put pojavljuJu naepisi. Unutrašnji zidmi njegove pirAmide, poPUI onih na pir~mid:.tma nje~,'~)l'ih
nllSljcdnikn il'- VI. dinastiie. ure~(,'ui Su pogrebnim
nnpi,im'lpn<'natimkao TrbtoLi/!iromidn nESNO Stepena.tupi.amldu kntJjaDo8cr3 ~ngflldin lt oko 26SO. p•. Kr. kNJjcva.hhckt
mida.Njihuvo poJil'-anjeponovnoo7.i\·ljavAu Dahslmru,
lmhOlepkao llrukturnl
T~'1hunu
pnlo:lenlh
jedn~
na d.ugu
S
pro1YoL~61
St:ltl)g kntljt.·\'stva stala je i gntdnja pira
i J Iav,lari nakon Što su faratlni Src<lnjcg krnljt.... sIVll
iznov3 uč\'rs tili s\'oj u \'L·lSt.Ol'c pil1lmide jrllaju j(:~.gru od
Bruincpomoč"e~đtvint .
gli nc neciglc,~ iz\' a na$u obloienc kamenom
golen,!!n ogndnim zido"l,,,ujdtc:nc:
menom OtfY.!o, pa su se pirnmide prclVorile u be1.Oh1i61e
i~vor"ookru fenc
hrpczcmlje.
koji je s \'re·
MJ ESTO I{Q I)ENJ ASUNCA: PIRAMII)AL'\J 1 OBUCI Pir~m id;o.\na 81."k,ura ,,,,,,~Ia IH: i~
jc<i.>Qs''''路'K>g h umlo" ""pr~"ljcnog iznad tijela pokojnik"
poiwpanogupijesl.;u,azakojise'1<=.",-..tIok"kopred s,mli"pr.lisiwnsl.;ihl1m;o.\.;.sm...~nj"n"l.;ojcm je.odcnl:>ol.C s "nca(\"idi .tt.40).o..,.jjch,,,,,,,I.;.,,remenomro.,,,~li1.ir.. nuoblikpr:I\"Qkumikn
,c>;"h~("svijenll"pilamida,apo(orniptvapt'aw.pira"';da.Nllvrhu~piramid""al:aiolOC
ma.lipolcromikamc:nilip;r-.M&.... koji;c:vtlo&.lOimaonekiup;.ibiooblofenzlalombl.obi
",l1ektiraoua.la:lunClluZOnl.KraljeviV.dinu lije gndili l uhrllmovt:posvr:tenesuncuuAbu.oitu us .ediniapomenllc::analik~utimpir:unklama. Tolubiliprolotipovipnih~ka_vUoldh,
\"irJdhrnonolllll luiiljenim,poxlatcnimvrhovimtr. koji l U lal<ođ"rpodizanl ubulUIlCU.
KRIVOVJERCI IZ AMARNE
na (X>ložaj nacionalnoga božanstva povezujući ga s bogom sunca paje tako nastao Amon -Ra(vidi str. 55). S usponom Tutmozisa IV. (oko 1400. - 1390.pr. Kr.),čije su pravo na prijesruljepodupirali
suparnički svećenici
moć počinje II
ooga sunca u Heliopolisu ,politička
se udaljavati od Amona.
obliku Atena,
sunčeva
Bog sunca sve je više štovan
kruga. Tutmozisov sin Amenhotep III
(oko 1390. - 1353. pr. Kr.) nastavio je razvijati ovakav pristup te
Amenhotepa III., kaoJto je ova golema glava od ctVenoga granita
je obnovio kraljevanje usredotoćeno na boga kamkterisričnoza
Doba piramida
tisuću
SlUlCl,
što je bilo
godina prije toga
nađena
na mjestu faraonova pogtebnogahramau l'apadnoj Tebi, OIkriVllju
Amcnhotcp llI. svrstaO se u isti ted s bogom sunca davši sebi nazive "Izabranik boga Ra", "Raoya slika" i "Blistavi Aten". Ime Aten takOl1crse rabilo kao naziv za kr:aljevski brod,vojničkupos twjbu iza novu kraljevu čirnesekralj
palaču
ni"8ovekaral<leri.ti~e
ette: velike, bademaste oči, maleni nos inasmijekna
na zapadnoj oba1i Nila u Tebi
namjerno udaljavao od Amonovih svećenika koji su imali svoj e sjedište u
m1adenačkom,pundnom obličju p,edstavljajuči
Karnaku na
istočnoj
obali rijeke
Vladavina Amenhotepova sina Amenhotepa IV. ili Aknatona (oko 1353. - 1336. pr.
Kr.) obiČfio se opisuje kao doba i;menadnih promjena u egipatskoj religiji, umjetnoscii knji;:;.evnosci.Ovepromjene-iscicanjeAtena,inovacijeuarhitekturii razvoj prirodnijih umjemičkih
stilova - mogu se pratiti unatrag do Amenhotepa Ill. No njih je još više
razvio Aknaton. Njegovogodjivopromicanje Atena-ili bolje, svojcgoc a ujedinjenog sa suncem u obliku Atena - na štetu Amona i ostalih bogova i božica, dovdo je do opće političke
i ekonomske nestabilnosti. Tradicionalni hramovi su zatvarani,a prijestolnlca
postaje novi grad Akhetaten (f-J -Amarna), koji je prema Aknatonovoj naredbi morao biti sagrat1cn na nekom izoliranom području sred.išnjegEgipta
stvaralačku
tako
snagu sunca
udruienusplodnoJću
l'em1je i povodnjima Nila u statU8u bo1:anstvakao "Slika i prilika boga sunca
ut..$'o
N~ow"n .e1jcfu B
jednog
irt"~ nika prikaz~n
krug). Liko"j
~ Akn ' u("",,·~
k....dii,,~ Ncfc,,;,;
l'0j~"ljllje
"i~dlllic nos" slil~ tipičnog
n"~S'.1110l'rem"Akn"'OI"lVlI
no,·oolgl'lV"omg."d(l((EI-
e metežu nast:ll,,1ll nakon Aknatonovc "bd:l"ine, njego\'i kratkoIrajni lla~ljcdmci (u kojc spad~ i ll)cgO\' sin Tl1t~n kh~lll()n) "bn.n!ja)U rcd I:lko ~1O se ,'racaju u Tcbu
i
okrcću
kOli jc u
s(O\'anju tr:tdiei o ll:l!nih bogola \o
~lu:i.benih
n~ čel \l
s Amont)lll, t\ t<,:Tl - i
s~ m
t\ kn:lt(J!l,
dub.1 l!l:l!l kao .. kri"O\'jernc iz t\ nl:~rnc - jednosl:I \ no je izbrisan jz
zapisa
SI' ih
NESPOZNATLJIVI GOSPODAR
II
egipatskoj mitologiji o postanku zajedno sa svojim žcnskim parom Amaunet, pred-
stavljao je skrivenu životnu snagu svemira. Arnon se prvi put spominje n a sjeveru
stječe
svoju pravu važnost. U okolici Tebe Amona štuju kao mjesno
bohnstvobarem od XL dinastije (oko2081. - 1938. pr. Kr.),
UJEVO Ova maia, oslikana Sle1a od vapnenca
potječe
a njegov je ugled rastao zajedno s onim faraona Srednjeg kraljevstva koji izvorno
potječu
s ovog
područja.
Amon je
po8vctio juje bogu Amonu, apronađenajeumalom
ubrzo postao poznat kao "kralj bogova"
Središnje mjesto štovanja Amona u obali Nila
II
Karnaku(naistočnoj
Tebi) faramu su proširivali sve dok nije POSt
Deirel_Medin..i.Amonjc prikazan sa svojom svetom
kOffiplekscgipatskih hramova. Kako su faraoru
vrhu). Na donjem pru:oru
Karnaku davali sve v:iš e novca, Amonovi svećenici počeli su
(lijcvo),na:.vanom"Sluga
alo
najveći
Bailtuje Amona_Ra",Bai
stjecati bogatstvo i
moć
koja se mogla suprotstaviti samom upućcne
kraljevstvu
bofjim "ušima što
slubju" koje su naslikane
U Karnaku Amon je poistovjećivan s tebanskom božicom Mutkojoj se divilo kao jednoj od
simboličkih
faraonovih
božanskih majki. Ona je istisnula Amaunet kao Amonova supruga. Sa svojim djetetom, bogom mjeseca .Khonsuom, tvorila je "Božje rrojstvo". Svi su oni u Karnakuimali svoje komplekse hramova Amona se općenito prikazivalo u liku čovjeka s posebnom krunom nalik dvostrukoj perjanici,no isto je tako mogao biti prikazan i kao ovan, guska, pai zmija, odno snokao stvorenja koja su mu bila posvećena. Kao Amon-Kematef ('On Koji Je Ispunio Svoj
u povoljnim bojama: crnoj, iutoj i zelenoj (desno)
;.. I ~ P () I ;.. \ T il l \ I G o ~ I' II D\ \I.
kozu
\I
nCp rCSI:l111.1 cikluSll obn:ldjanja, Amono\' a
S!>:lr.llacka ~I\:lg~ pojac:lna je njego,im p<l\c7.i,'a nlcmshogomplodnosti:\linomdahinaslaoitif:dičl1n
(f:lluzd:m) bog Amon-I':amUlcf CUikSvojc i\l;tjkc') ri iekomNu\O>g kr:llicIS rY:lI\1ll0n' )lic,tantsdod:It11 ()
1.1)I.\"O O,·" jk u hn' ki l" :t Te be (" icf()i~f()oj:t h ra nl " u Ka rnaku> ruprmljen o d ~ i <I<>!:~
zlaIa, pri kazuje
bog" Afl\UI\ . R ~. Kip je " sok
r:lnloblja ,\marna" (vidi
":I
«f.
ruci d rl;i "".I' " oh1ikusr p~ , n~s,ank" ki p " "'pr;[ikc "
kr:lju su ~e SI-; Ch~pal sk i
muwk;!o"Ncspo/.n: ltljivom' t\mon
i~
i
l'dikvgl1 hr:tml1 uži'-:lo istin.ki ,iroku popularnost. '\i.::J.,F.l sc
što\'a]o na k ućnim SI"eustim:l, a ljudi <u mu seobl""~ć:tl i II s"ojim
s\-akodnc\llimlllolin-:una
duha XXI I. dina stije (uku
AMONOV POSJED ~~ >!~~
l
/orijeni
\'e~kog
Amo-
~lo\'ahramauKar-
naku
potjeću
iz doba oko
2000. pr. Kr. kad su mjesni ,·Iadan ovom bo,l,lU podigli s\'ctište. Otad su
gOtO\'o
svi
f:1raonitcžilito1lludapokažu S\·ojupobožnosrstalnirndogradi\':mjcm hra ma,pokušavajuc.j
zasjeniti s\'ojcprcthodnikc
\'ciićinom
i sjajc1ll smpo\';\,pilona
(ub rcdnihprolaza) i kipo\'apodignutih u čast Amonu Sam hmm sagraden je prema tradicionalnim egipatskim nacrtima. Konstruiran jc oko "najs\'ctijeg (xl svetih", unutmš-
njegs,'etišta
II
kojem se nalazi Amona\' ku.lmi kip, izvorno
smjcšlcn UnUl.1fs\'ctiŠt:lo<! cedra. Vjerm'alose kako o,'aj kip
može upiti u7\-išcni božji duh. Glama DS hrama postavljena jc
od S\'ctišta prema zapadu u smjeru Nila,a druga os ide na jug prema posebnom hrnmu Amono\'c supruge :--'Iut. Uz svaku os nalaze se hipostili ((korane sa stupovima) urešene relje fima s prikazima faraona ispred "Bo<ijeg trojsIva" Amona, i\lut i njihO\oa sina Khonsua. Slama dvorana sa stupovima
(hiposcil). koju je dao sagraditi Seti 1. (oko 1290. - 1279. pr. Kr.), ima 134 golema stupa,s\'aki isklesan u obliku biljke papirusa kako bi
sedobiO\"e~ćanstveni sti~-
Ispred wake dmrane sa stupovima u Karnaku stoji golemi pilon koji je izvorno
označa\faO
prednju stranu hrama. Pilan je ukrašen kipovima kraljeva,
obdiscima i \;sokim motkama za stjegove
ŠtO
su stajale u duookim okomitim
I.J)JNO Hipoeti1,danube"
nišama ko je se i d:l.na~ mUb'\! vidjeti na
krova,hramauKarnaku
vlastite dvorane i pilone ispred
pročelju.
gotovnpetWIUCač<:M1rnih
daljenije od središnjeg-svetišta, kuie je obnovio Filip Ill. r\rhidej
već postojećih,
rf!raoni su jednmtavno grndili
pa su
naj kasni j egrađe\'ine
Kr.). Pilon najbliii rijeci poznat je i kao Prvi pilon, no on dinastije te je stog>l najkasni)e
sagrađen i
od
potječe
četrnf!estp rolaza
naju-
Međurim,potaognuinje
O\'naposvcćcncAmonu
(J2J.~J I 7.pr
iz kasne XXX
u Karnaku
Ispred Prvogpilona ic ši ro ki put.za p rocesi jeomeden sfi ng>lmasgla -
dvoraDepokrenulljenjegov
nOl.JE Sflngcsgla,'ama
vama o\'na, koji je nekad \'udio do malene luke nf! Nilu. Ondje ic bilo
XXI. dinaSlije pnst~vlicnc
pl11a koji "od; od pr\'og
pil""" hmma
II
Karnakll
doobrcdnogp,i s lanišw
sidrište za brod koj im se prevozio kip r\monaili preko ri jeke da "pos jeti" pogrebne hramove kraljeva na zapadno j obal i il i uzvodno do hrama u gla"amapo,'czlljcKarnaks
p!anovirna..vojegoca Ram:oc:ta I., ptvogvladarn
l .uxoru udal jenom 2,9 km prema jug u. Bog je takoder mogao putovati u Luxorkapnom kroz još jednu
\'eličanst\'enu:l\'en i ju
sfingi
manjim h,arnomu Luxoru
MOĆNE BOŽICE
LIJEVO Ovaj prizor s reljefa xxx.
din~sdjc
pdkazuje
Nektanebal., s crvenom dobroćudnog.
U nekim zemljama pod pojmom "ženski" može SI: podrazumi-
jcvati ncšlO pasivno i njcžno,noto nije
slučaj
krunom Donjeg Egipla,
i s Egiptom, što sc može j asno vidMa'at (utjelovljuje istiou i
jdi u
načinu
na koji su Egiptani
sbvaćali
svoje hogove i božicI:. Supro tnogolovo
sklad) prinosi bogu Totu u
svakoj drugoj drevnoj kulturi,rnnogaod najsttašnijih egipatskih božan stava bile su icne-iako su brojne božice imale dvije suprotne sttane svojega karaktera te su mogle biti
zaštitničke
i dobrohotne ako ih.c
DESNO
Jedan ou urcšcn;h
dovoljno umirivalo Zadaća
zaštite samoga faraona bila jc dužnost
božica bli:t.anki Nckhcbet i Wadjcl, "Moenica"
bOiicabijzankiNckhebet, božice Gornjeg
Egipt~
S
Nekhcbct,božicaGornjcgEgiptasglavomstrvioara, štitila je kralja svojim taširenim krilima, dok jenjczina sjcvcrna družica bila Wadjet, boiica kobra Donjeg Egipta, koja je rigalavattu u
oči
kraljevih ncprijatclja
Faraon je nosio znamenje obje boiice na svojoj glavi,
crvene krune ovih
naslovu "On od dvije gospodarice" Kralja je isto tako
čuvala
božica u Liku lavice
Sckmct, "Snažna",koja je ravoala si1am;, napadanja i tazatanja. Ona je bila osvetničkom
kći
boga SUlica, a u svojem
liku nazivana je "Raovo Oko",dakle ona
koj;' ubija Raove neprijatclje svojim vatrenim dahom. Njezino povezivanje s krvavim bitkamaoglt:daseiu njezinu imenu "Gospodarica Crvcnoga Lana". Sckme[
d~iju
zemalja, a svojim krilirna štite krnlja
a njegova ve:w s njim:, istaknuta jt: u kraljevskom
prika~anog
kao
OZiTis, s kojim je nakon smrtipoi.tovjcĆiv,,-nsvaki
Lice boiice
H~'or
iz
sudi~ta
njezina
k"lt~
" Denderi. Na glavi "vog-" srupa prikazano je
I)udsko lice" "n("su u"kvireno s'路ojs"路cno",
(ri~."r"m.
Kravlje ulli koje pridr啪a'",)u buj"u
kos" boike sir"b<.>Ii~jt"j" "jc~i"o ,路oJujsko pod'ije!!o
jcmogla izazvati kUb'"i bolcst, a njczini ublaži.i posljcdicc njezinih
s\'(!ćcniei u čili
su
liječ ništvo
kako bi mogli
moći
Izvorno smatrana jednim od oblika božicc Sckmet,lJožiea Bastctna kraju je pre\'ed enau oblik lako lj upke
domaće
ži\'ol;njc-
mačke.
šIOvana II Ouba!>tisu u Delti, a nedavno ispiti vanje brojnih panih o ndj e i II Sakkari otkrilo je kako su grobn;ci.MOĆibotice a
likom 'korp io"a
pri~i ...~tle
Ona je ugl;l\'nom
mačjih
mumij a poko-
mnogemačkcposebnouzgajallcd~l bi
ih sc žrfyov"lo bogovi ma. ]ošjcdno icnskobožans n:opo\'czan08 r:lto\'anjcm bih jc drevna sjcverna božica Neil, "Gospodarica Luka, Vladarica Strijele", prikazivana sa iitilOll1 i ukrižHnim strijclama. Ona je b ila božica oštroumna prosudivan ja čiji su savjet tr.l.žiJi ostal i bogovi. Neki kasniji teksto\'i b>(lvore kako jc Neit ispljul\ulazlu zmiju podzcmnoga svijela Apcp, nepri-
s pogrebnimkultomi
jateljicu OOg:t
R~t,
pre mda je drugdje zamišljell:t kao majka boga sunca i zaštitnica
J>Os.upkombal;tamiranja." zajedno S
l ~ido""Nefti5i
Nei . 'titi la je bal2.amiranu
Boiica II liku škorpioml Sdket bila je
j~
jedna
majčinski
n ..snojena krnlje\';t
zaštitnica. Oož ica Taueret u liku \'ooenkonj:t (''Vcl ika'') bila je zaštitnie:t rodilja i
Ulrohu pokojnika ,,,.kon ho unatOČ
svojCTll zastrašujućem izgleJu - kakobi uplašila i otjer:th, zleduhove-smal-
!'ana je dobro stivOI1l hoiicom Kr:lVak:toiivotinjakojad:tjemJjjekod:tlajeoblik cgipatskojnajpopl1larnijoj božici Hator, koj:t je prikaziV'.tI1a ili u obliku govcd:t ili sljuJskim likom i krunom tc sunčevim krugom koji simbolizird njczin u ulogu naličje
vidjeti
Slr:tšllc božice lavice Sckmel.
O\~""""o
oo rob.".,'a
kćeribog-dsun(.-a,oJnosn o
proiimanjt> boiiea možc sc
dobro
lakodčr
iunačinunakojisc kultboiiccHatorposlUpnouta paouunornbo-iiee
Izide
Primj erice,z"obicsemislilodasukralje\'clll:tjkctcsustogačestodijclilcrcg:tlijci
simboliku. H:ltor je često \'eličana kau božica ljuhavi iljepotc,aliikao "Gospodaric:t Pijanst\fll", koj:1 n;td:dre glazbu, plcs i
pijančevanje općenito.
Kao "Gospodaric:1
Zapad:t"ovaoboža\'anai\'csclaboiicadočckivalajeduil.cumrlihuza~robno1l1ži\'()tu.
DENDERA; DOM BOŽICE HATOR
K1eopa!rinodobalzic.l:liH :uor Slopilc s u sc i
pO~I"lc
tedoa, dobra bo:lica
plodnosti
,m.jčinslV'a
i
vrcmcnanjczinje kult postao tri
m cđunarodan,
kontincnta.lzidajcštovanačaki
a Izidini hramovi prostirali su sc na
u carskim prtdstrahma
Brita nije zahvalj ujuči
fajanseizKasnogr=doblja PotmaskulpturepodajcĆ;!.
naeg;pataklhijeroglif
svojim poklonicima u rirnskoj vo jsci Izida je bila božica iznimnih ti s uću
za "prijenolje" - IIO je i
magičnih moći.
vojnika" i "pametnija od milijun bogova". U
Govorilo sc da jc "snažnija od priči
Izida ima glavnu ulogu u oživIjavmju mrtvog Ozirisa
o Izidi iOzirisu {vidi str.70)
pomoću
svoje magije. Izida je
"gospodarica bogova koja poznaje Ra prema njegovu vlastitu imcnu",apriča sekako jc,sIužcćisc Iuka~tvom,ptcvaril..abogasuncaRatilko š toj t otkrilanj eg o\"o tajno
ime. To joj je znanje priskrbilo
'mačenjebidlnairne1!a
Kako se njezin IruII proširio cijdimti.msldmsvijc:tom, ovakvIpri.l<:=iovcboiice i njezina dJeteta ubrzo
Su
poB!ali vrlo popularnl tc:
su po8.hdilikao mode1Za kdćanakeprikazc:Djc:vicci
neograničenu moć
bda se koristila svojom velikom moći kako bi štitila svojega malog sina Horusa s kojim je čcsto prikazivana radi isticanja njczioc uloge ulogučcsto
sc prizivalo
'ierovanjima bila
magičnim činima
simbolična
1rra1jcvimavidi sc iz lzidina imcna, koje
posvcćene
majke. Tulzidinu
za zaštitu djcce.. Izida je
kraljeva majb,
"živući
znači
također
Horus" na zcml)i.
u Starim
ova veza s
"Prijestolje". Hijcroglif za "prijeslol je"
(il) podsje6. na krunu božicc.,pn:mda je lzida isto
tako portrctiranakako nosi
krunu u obliku rogova božice Hator, s kojom je tijesnopove:;dvana i
čiji
je kult
- poputonihbrojnihostalihbožica-nakrajuiasimilirnla l zida se pojavljujeina sarkofazima kao zaštitničkima)činsk.i lik,zajcdno sa svojom sestrom Neftis
štiteći
mumije
tl
kovčezima,
a ovim dvjema božicama
DESNO OdNovog kraljevStv2 nadalje dvije naj""ćec:g;paukebofice čeno 8u
ponretirane
zapravo idwtieno do te mjc:re da se mogu ptomatratigotovokao manlCe"acijejednej~ine
boiicc, Iz.ide_Hatot. Ovaj
pridružuju se Neit i Selket (vidi str. 63) kao zaštimice pokojnikove balz ami pOlječe
B predivno isklesane
i oBlikanegrobnicckr.. lja
Izida jcšwvana diljem Egipta, a njezina I"ažna s\'etišta bila su u Gizchu, Tcbi,Abydosui Dcndcti.lpak,središrcnjezinakulta bilo je
HOl"emhcba (oko 1319
nadalekomjub>ll umjesru Philac na Nilu,mjcstu:oa ko)c sc
nekoć
vjerovalo da je izvor
samcrijckc.Današnj ihramo\·iutomgradupotječuizrelativnokasnogdoba,<xlnosno
iz XXV dinastije (160. - 656. pr. Kr.) pa s\"t:do ri.!llsk.ih Hcmcna Zbogsvo j cgapo ložajanadalckomjuh>1.1Philae jeopsraojošdugoukršćanskom
ra~dobl ju i
tojeu stvari bio posljednji poganski hram u Egiptu. Ll Rimskom Carstvu
jt: godine 392. izdana naredba da sc
~:Hyore
s\'a nckršćanska syetišta, no Izidin kult
II
Philacu lek jc potpuno napušten godine 551., u doba kad su b ro jnim prikazima starih bogo\"ai božica uništavana \ica. Phi1ac IC takQ<1cri mjesto odakle nji,vrcmcnski
wčnopot\'rdeni
potječlI
posljed-
hijeroglifi,grubouklesani 24. ko lo \"o;ca 3<J4. god
ine. Ondje takoder postoje i znakovi na dcmorskom,popll1arnom pismu drevnog Egipta, koji pot jcclIiz 452. godine-dugo nakon što se na
kršćamtvo
i nakon što se
poćelo
većina Eb1pćana
preobratib.
lIpotrcbljav:ui koptsko pismo na g rčkojos noyi DES;-.;olzidajebilajedna od božanskih za.titnica
podici rimski cat Ttajan
pozlućenom
na i•• oČnojs!!'ani ..ediil.a
punice Amenhotepa"'
lzidina kuha U gradu Philac uprvom~roljcćup.
Kr. Vrh
svakog središnjeg prolaza je odrezan kako hi sc.ijekom proces;jemoglinosit.i,~soki
obredni"'jego';sasvelim
lijesu Thuje,
HORUSOVE BORBE i&Tl'~i'&T.Efj
s bogom
oblib , Ra-f-Iarakhtc. Uglavnom prikazivan kao sokol
II
ili kao (OV1ek s glavom sokola, I!orus je bio sin ]zide i roditdji zajedno vladal i Egiptom
jc uz
pomoć
Njegovi su
dok Ozirisa nije ubio njegov ljubo-
morni brat Sct, gospodar
jc prigrabio prijestolje_
magi je muževo fllskomadano tijelo i
Očajna
Izida
njihova
podigla (I-Iorus jc Grcima poznat kao Har
lloTtlsa,kojega JCu
pokrat ili "Di jete Hor us"). Odrasli Horus (Harocris ili "Stariji llorus") krenuo jc os \'etiTi oca r<: r.r a;;i ti prijcsroljc na koje ima
UJEVO NaovojmagiČlloj
steliiz
dob.Pto1emejevi.ća
kao arediinji lik prikazan je
Horu. Dijclc (Harpolaal) iglaVll~a.bogaroagije. Stc1ajcbrađenakakobl
u prib
o borbi llorusa i Sem, Horus je oajprij<.: bogovima su medu njima podržali njegov
~:lhtie\",
osim boga sunca
R~.
~ odYf1ltile opuno.ti koje
prijetc od zmija, Ikrupiona,
ko ji je vi<.:rovao S<.:tu, j<.:r j<.: dri:ao ubode i ugriu. Vjerovalo sc
mogli donij<.:ti j<.:dnoglasnu odluku, obratili ~cit . koj~ je od~b r~1a
Horusa.
N~to
se velikoj
su mu bogovi pre-
Hata r. Horus se jo; jednom obratio
li
pr~vda ~~Jo\'ol jen a ,
l tako su bogovi napokon vratili l-lorusa
kako plieujemvode koja je
i%lljevanapreknovakve ltete OAobamokupiti.ujelldna
Oh5 :'<U U
Imu"a ov~j
II
gla,·nom Edfuu ,
d'~>r;~ I"
Arc di.~ 1U
g<>k",; grnn;m;!ik
bog~ sokol~
koj; na glavi
ujcdinjcnogEg;pla.l·opUl ,"e~eg
d i jela
ht"m~,
i ,,'";lj
na
prijcstulj~.
pomaže bogu I..::~k,)
Set je prih,·atiu {)(lIuku tc sc or'ld R~ u
horbi sa
sn~gama
kori~li() ~'·(ljim op~,nlm
,ibllla d:1
lame
jc I lofUS ,·bdau Egi pt"Ill, zc ml j.,1ll živih. I:lk\, IC (hiri, vladao pvdn;nmi m
svi jetom, zcm ljom zagro h nogz i\'ola. S\'aki je faraot\u\Joi.:\lan bn"~.i\'ući I loru < ·, utjelovljenje Horma na zcm lji. Kra lj jc ll :Lstadi,,(} '" ,'oiom kr:d jCI'skol1l nakon~mni
1I10.c.Olll
bd hi sc spustio u podzemni "i jcI da bi POSI;lu)cdnos()/.irisom
i
SINOVI BOGA RA ~
T7 IJJ2.-IJ22. pr. Kr.) n:Kkna
ralj je stajao
II
sredi štu egipatskoga svijeta kao
.l~eprijeporni vlada r. Njegova je naredba b ila zakon,
jcura............ <.Wuj!:rohnicj
" Dolini
kr::r.lj~V"~. M~~ka
biljdiliicpc!crtc'ic..
na njegov zahtjev i u njegovo imc skupljao sc porez, dijelila
",""j.(~
se pmvda tc vodilj ratOvi. Medutim, faraon jc bio više prob"icni", "iim... Njcgo\"Q lic~
uok-,·i, ujctt1.dicionalno
prug-.dtopokrn-.oJoU gl''''u ~:dtitnU:k .. rn ~rnijorn
u",'"
nego samo glava egipatske dr:t:ave. On je bio
ključan
za održavanje reda
u sve miru (l)Ia'(I/) - bez njega Egipat
(kob ....~) i božk.,,,, • likom
bi potonuo u kaos. Faraon je bio tl l!SNO O,",,/-:o1cnmgl,,'~'
R.3tll,..,oa
posrednik izmedu ljudi i nebeskoga
II. (oko 127'.1
carstva bogova i božica s kojima je (Iiie"-"'), k ....... j je prik" ....."
dijelio božansko i od kojih je crpio svoj u
Mcđuti"',lhm7.cs"'-cpuni jc
moć.
Potekao od boga sunca
Ra, kralj je za života
poistovjećivan
crlclk"i"k08cmzlikuju",J onih njcl.",,·ih prethodnika
s HorlIsom, a u smrti s Ozirisol11, gospodarom podzemnoga svijeta.
GOSPODARI DVIJU ZEMALJA ~nRlm - !I!lIm. rIllI[m!I[I!1(1 li11111 lD -_I!lI
_ _ .IIIl.IIIlm]
protuteia između svjetova smrtnika i svjetoVll.bogova tc: održavatc:lj reda. Egipć ani su
VjClOVali
kako su ljudima na početku vladali sami bogovi. Prema jednom mitu,
bog sunca Ra bio jc prvi kralj koji jc vladao zlatnim dobom obilja. No kad je os tario, njegovi ljudski podanici počeli su preispitivati njegovo pravo na vladanje i rovariti protiv njega., paje Ra pos1ao svoju kčer-osvetoljubivoRa.ovo oko - da
uoištiizdajice. Svijet je lišio nebeskoga carstva i tc se
počelo međusobno svađati
čovječanstvo
je palo u nemilost
zbog gubitka sunca. Vidjevši kaos na zemlji, Ra
je poslao Tot, božicu mudrosti, da iznova uspostavi poredak prije nego što
će
imenovati nekoliko bogova koji će vladati kao kraljevi u njegovo ime: Šu,Gebi
Prema mitu o eneadu (vidi
UJEVOOvajobojenidrveni
kip knljaScnu.reta L (oko 1919.-1875. pr. Kr.)
potom Oziris
na.đen
je bUzu njegove pinm;dc
40), Oziris jc bio prvi egipatski kralj koj i je
naslij ediopravonaprijestoljekaoprvorođt:niodčt:tiripotomkaGebiNut.Oziris
Onuruciima :lezloina glavi bijclu krunu Gornjeg
i
lziđa,
njegova sestra i kraljica, bili su na
čelu
razdoblja rnira i blagosunja tijekom
Egipta.
kojeg su čovječanstvu podarili mudrost. Ozirisa je ubio njegov ljubomorni brat Set, ko~jcotco prij estoljcivladaosvedokHorus,Ozirisovs in,napokonnijepre uze o
krunu (vidi str. 70) Horus je bio posljednji bog koji je vladao Egiptom. Njega je naslijedio niz I judskih vl adara poznatih kao "Horusovi sljedbenici",nou dobaNarmera-legendarnog a
dinastije s pokrlvalom za
kralja koji je prema predaji ujedinio dvije zemlje, Gornji i Donji Egipat (vidi str. 80)
glavu_(sredlna).Sa
- svi egipatski kraljevi poistovjećivani su s ovim bogom kao "živući Horusi" Priča O
Ozirisu i Horusu ističe egipatski ideal, prema kojem nasljedstvo treba ić i
s oca na sina. Stoga je svaki kralj pokazivao velilru naldonost prema vladaru kojt: g
je naslijedio bez obzira na to je li pre thod ni faraon bio njegov prav i otac ili ne: novi
boficeHator)injezinsin Horus
(llOIIećidvostruku
kr:aljbio jcvrhovnisvcćcnik napogrcbusvojcgaprcthodnikatejesmatr:aokakojl'
njegov.a duinostdovriiri prct.hodnikovcspomcnike. "aian demenl cglpatskoga kraljevanja bilo je
shvaćanje
prema kojem je knllj
božanskog postanja, proizvod veze kraljicc majke i boga Amona-Ra. To mu da je božansko pravo da vlada kojeneprckidno toga štO je bio l!:cm1jin vrho\'ni
svcćenik)
pOlvrđuje
obrcdima u hramovima (z bog
i slavljcnjc:m posebnihknljevskih vj erskih
UBIJANJE PROTIVN IKA Kr:tlje\~,
duinost bila
i" odri""",i
red uništavanjem neprij:llelj:! EgipI". Zalo je
f:u<ton'I\'ijckponrclir:ll1kaopobjcdnikspramsv<Jjihprmi\'nik:I.UoiJičajcna
pmwkralje\'cnepobjcdi"oslipoznatajekao"uhij:mjeprulivnika",gdjc jc faraon prik<lz''''k:.kosc sprema Z:l111ahmJ1ipren1<1pora:1.cnol11l1eprij;t(cJjukojcgdriiza ko s u (lijc\'o).Q"ajpriwr-kojijeoblikovan namanjc.višcislin:u:: inod 1. dinas lijc (kao na
ploč i
-prikazuje
od
~kriljC\'ca
najdr:u naličniji
kralja Nar",,,ra. gore) pa sve do Rim skog razdoblja i najnapcliji lrCl1Ulakk:ld kr:llj p odi:1.cs\·ojll1latprijc
zadav:mja smn nogudarC:l.
KRALJEVI SUNCA
N
akon .~'l~(ladn~ egi~tskih ~~ldimStijsk.ih. d adarn C'Ho rusovih sli~lbcnika")
GornJI
I
Donp
I~pal
prvi lt' pUl UjOOlnlO oko 3000. pr. Kr. kralj Gornjeg
Egipta Narmcr nakon što je porazio gospot:l:tn Donjeg Egipta i postaO vbdar jednoga kraljc\'sn-a. Ujedinjenje zemlje takoder DznaOWil
početak
egipatske pisane pmijesri: u
ovom razdoblju pn; put pojadjuje sc hijeroglifsko pismo. T un se nmim pismom slu7.i s\'chrojnije6no\'nisn-o. koicjebilonu7.oo7.aorganizirnnjci\"ođcnjcd6..a\"Cizglavnoga
grada smjdtenog II i>.lanfisu, koji su utemeljili Narmero,,! nasljednid na "rhu Delle.
Abydosu, ŠtO je odraz njihovih juinjačkih korijeru,vladari ho,"egrobnic:c budu u blizini gla,"nogagrada,
točnije
Đoscro\'m
m.din2srije odlučili
kralja Mikt rina (Mcnkaurt ) (oko2S32.-25IO. p •• Kt.) gdjtjtnađt noukupnopc.
lakosukraljt:vikasnog.t preddinasr:ijskogi rnnoga dinastijskogarw.dobljapokapaniu
Ondje se nalaze: kompldtsi stepausrih
UJe\'O Um jt.nina ill hf1lma
5.atua.rijadana knjim a
suda nji-
u memfiskojnekmpoli u Sakkari pir..unida - prvih
među
brojnim
egipatskim piramid:una - koje s\ujom kamenom strukturom sažimaju snagu monarhije (vidi Str. 46-51). Došao je rrd i na sve arnbiciowije graditdjske porlW"d.!e. Kralj Snofru
koja pr<:ds.avljajt d a n od tgi pat&ldhadminiStt1llivnih o krug:o. Naomm prikazu lakalprcdsla,·lja l7.oluug. Kralj nosi n a gla vi bijdu
(oko 2625. - 2585. pr. Kr.), u!cmcljildj krnIje'.·st\"a, gradi tri piramide,
uključujući
I"\~
dinastije, koja je ujedno i
i prvu pr.avu piramidu,
!zv.
početak
Starog
Cr\"enu pimmidu DllSJ>;oSunctscpro bij a
SljedeCi\·ladariStarogkraljevs!yalatilisuscgt"d.dnjemasivnogakompleksapiramida u Gizehu. Prvu i
naj'-eću među
njima - Veliku piramidu - sagrndio ic Snofruo\' sin
Khufu (Keops), o kojem znamo \"rio malo: njego-.' jedini izgled "dc sc uz sieusnu figuru odslollO\"3.če(,;rustr.10).adanasnjepričeonjegmuži\"oruug!avnomsuizmiš1 icnc.U
krozoblakc pon ad pit1lmida Kt opsa (Khu(ua),Ke(rt n a
Gizt hu.S,·rha ovih golt mih monumtn.alnih g t1ldtvina bi1a jt da ostanu potljednji
blizini Velike piramide lcii ona Khufuo\"3.siru Khafre (Kcfrcna),gdjc jcnaden predi vni kipu priroc:lnoj
\"clićini ćmieka
koji prcds!avJja Khafru pod
J-I orusa,skojimsuscpoisto\'jcći,-alis\~
kralje'.~koganaslm"aso-rr,tj.
krilima boga
kralje\i. U to je doba pmtanOlit mih kmljeva
bogu sunca-t.ako jasno izrai:ena podizanjem golemih uS\"3.janju
zaštitnićkim
'·Ram·sin".
pimmida-takođcr\idljh"3.
u
Najmanju od tri piramide u Gizehu dao je sagrnditi Kefrcno\' (Khafrin) sin ~Iikerin (~Ie:nkaura).
Dogradnje oWJga kompleksa u razdoblju V. i VI. dinastije: upućuju na to da
jc Mikcrinm'kuhcvjeraoistorinamagodina nakon njcgovcsmrti Propadanje: moti Sto su je imali kraljevi počinje u doba VI. dinastije. Tako se na kralja Pepija JJ. (oko2288. - 2 1 94 .pr.Kr.) prcd krajnjegovenc:.'Običnodugedadavincgledalokao na SI'e starijcg, ncmoć nij cg starca, a ne kao na s.,,·cmogu6:ga bo).,'":\ na ~cmlii. To jc bio ~nak daj c kmJjcI·skam(}ćo~biljnQ narušel1a .
Provincijski sl ulbcnici fX:>čel i SU osnivati vhstita
bcznaćajn akral j cvstyapa j c lcmlp postupnokomadanasl'cdotTcnll!kakad scsrcdišnja
v!:tsts!omila,sto jcizazvalomzdobljeanl!rhijcudoooPryogmcdurazdobija
ĆUVAR U PIJESKU Kao najranija monumenudnll skul plu ra dinastijskog Egipla, p rva i najslavnija mc:du brojnimsfingama
počiva
isprc:d Khafrinc:
(Kefrenove)piramidc: (oko 255S.-2532. pr. Kr.), a njeno Ijudskolicc: ima lavlje lijc:lo. Vc:lika sfinga nekropolc:u
Gizehugled ap rc:maizlazećcm
(iSloku)-nijemi svjedok izlazaka sunca lijekom
već
8uncu
više od 1660000
zadnjihčedri
i pol
d5uće
godina. U doba
Novogkralj evslVll.,mc:đutim,ovaj
jevcličanslveni
spomcnikzapuAlcn. Obnovio
gajc TUlmozis IV. (oko 1400.-1390. pr. K.r.) jo~
do k jc bio
kraljević,
zbog kojeg je
nagrađen
-cgipalskimpdjuloljem.Prcmanap;suna9lcli koju je T Ulmozis podigao sfinga se
kraljeviću
između
8finginih hpa,
ukaza la usnu Icmu
obc:ćaia
prijesloljcakouklonipijcsakkojijcgolo\"Ozaupao o\":Ijspomenik.
U STRAHU OD HORUSA
Menru hotep lI. (oko2008. - 1957.pr. Kr.) suparnike
čiji
Amona
II
konačno
je porazio svoje sjev ernjačke
jegbvni grad bio Herakleopolis. Pod kraljevima Xl. dinastije Teba,
nekad provincijski
grad ić,
postaje najvažniji grad u zemlji,a starus lokalnog boga,
Karnaku, izrazito dobiva na
značenju.
Mcntllhotcp sc upustio
II
ambi-
cioznegraditeljskcpothvatc,ukl j učujućiigradnjuimpoz:!ntnogaterasastogapogrcb
noga hrama ispod litica
II
D eir el-Bahariju na zaradnoj tcbanskoj obali,
II
kojem su
l.IJIlVO
Impozantni kip od
crnogagrnnitaprikazujc
Senusretalll.(oko1836
lako su se potorn kasniji faraoni Srednjeg kraljevstva preselili na sje ve ru negdašnji glavni grad l\lcmfis, ipak su nastavili s i\Ienuhotepovim
postignućima
-1818. pr. K•• ) S pokrivalom Za glavu nnnes i plisiranom su knjoTn,prckokojcdrii
tako da je zemlja sve više napredovala,posebno pod sposobnom vladavinom nekolicine kraljeva kao Što su SenusretlIl , iAmenemhatI!. Njihoviuspjcšni ratni pohodi pomoć
učvrstili
su i prošitili egipatske granice, koje je vojska n adziralauz
niza vojnih utvrda. Uspješni
su~tavi
vladanja
ojačali
su i centralizirali
činovnišrvo te tako ograničiti moć lokalnih namjesnika. Što se tiče umj etnosti
i knj iževnosti,ovobogato razdoblje kulrure. I\legapro jekt.i,kaošto su navi jestili su povratak kraljevih
krčenje
~marra
se
" k lasičnim"
dobom egipatske
zemlje i podizanje impresivnihpiram ida,
neograničenih moći. Moćn i
vlad ariponretiranisus
ozbil jnim licima na kojima seocrtavajubrigeiu koj ima se ogleda teret koji kraljevanje
Prvih sedam kraljeva XI I. dinastije (četiri nose ime Amenemhat i tri ime Senusret) izmjenjivali
Sll
se u neprekidnom nizu otac-sin wc do trenutka smrti Amenemham
IV., ko ji umire bez nasljednika. Njega je naslijedila druga egipatska;iena faraon, njegoVl! sestra, kraljicaSobekneferu
svoje ruke (kojih više nema) u Tnolitvi. Faraonove \'elike lJšimoida 9imbolizir-.tju
je boi.icazaJcimica Nekhetx-. I i:tgledom pckcondudVllgrifona
pckcof\lJu vidi
\IC
njezin
br:uArnenemhac ll l.(oko 1818.-I77l.pr.Kr.),koji je d''''put prikazan kako se sprema zadati sntrcni udaf1lc neprijatelju(vidi
Nestabilnost koju je izazvao dugi ni.t: krn1jc\'a
~tO
su kratkotrajno d adaIi rijekom
idućih dinastija-u 150godinai;!miienilo~otprilikc70krnlic\'a -do\'claic dostalne
infi1tracije azijskih doseljenika. S njihovim uklapanjem u cgipa!skodrusrv o,inakrajuu samu upravu, Azijci su konačno stupili na prij estolje oko 1640. pr. Kr. Domačem egipatskom stanovništvu poznati su po nazivu "Kiksi" C'Vktdari stranih
~.emalia").
Vladali su
na sjeveru, a na jugu je bila neovisna Teba. Tako je Egipat ušao u Drugo međurazdoblje. Tebanski kncževi borili su se protiv Hiksa svcdo ponovnog egipatskog ujedinj enja pod Tebancima i njihovim kraljem Amo<,.isom (oko 15.19. - 1514. pr. Kr.)
DOBA CARSTVA
1539.-1514.pr.Ks.)
drevnog Egipta. Nakon protjerivanja Hiksa, Egipat je nastavio sa žestokim ratova njem, koje sc odviialo pod vodstvom niza neumoljivih ratnika farao na. Oni su stvorili dotad
najveće
carstvo. U njegovu je središtu bila Teba, a njezin lokalni
bogAmonuzdignutjenapoloiajnacionalnogbožanstva Amozisa jc naslijedio njegu\' sin Amenhotep L, koji jc nastavio očevim \·ojničkim
stopama kako bi pokorio Nubiju. On je
također
osno-
otkrivena je ispod hroma u Karnaku,g .... đcvinckoju
\'aomjesto Dcircl-t.'ledinu za radnike koji su gradili kraljevske grobnice u Dolini kraljen,mjesru za pokopc vladara Novog kraljevstva.
Sljedeć a
tri kralja, svi imena Tutrnuzis, bili su sinovi žena koje nisu bile kraljice, pasu Stog:l svoje pra\'o za s!upanjc na prijestolje
ojaćavali
duge vladavin~ obasipao darovima iz egipatskoga carstva, koje je proširio i
ženidb amasa
ženskom kraljevskom lozom. Iznenadna smrt Tuunozisa Il. (oko 1482 -1479.pr.Kr.),čijijesinutomtrenutkubiopremladzavladanje,dovela
jedo lOga da njegova udovica, kraljica Hatšepsul,preuzima famonsku dast i vlada
idućih
d\·adcset godina obilježenih mirum i blagostanjem
Nju je nasli1edio njezin posinak i
nećak
Tutmozis III., tzv. Napoleon
drevnog Egipta, koji je proširio egipatsko carstvo sve do Azije i na sjever do Eufrata. Niegov sin Amenhotep ll., veliki vojnik poput oca i savršeni
kovčciiću iz grobnice kralja TUlankhamona (oko I3J2
- 1322. pr. Kr.) prikazuju
kralja kao pobjednika nad silama kaosa, koje su o\'dje prcds'avljcne kao sirijski neprija telji. Egipćani su
sportaš,ućvrstiojeegipatsk i nadzornadvazalskimdrhvamal--evanta
Egipat je postao
najmoćnija
diplomatskim
pobjt:de trajno
disdplinironimrcduvima, a n~prijateljske postrojbe
kraljevske riznice zasipanc
prikazane su u potpunom
zemlja drevnoga svijet:\
čije
darovima iz os\'ojenih zemalja, tako su faraoni davali we višc blaga kao svoje Žttvene prinose državnom bogu Amonu u Karnaku. Stoga su Amono\'i
svećenici poćdi
gomilati bogatm'o i moć kojom su st: mogli suprotstaviti j samoj monarhiji
;\iakon srupanla na prijestolje jcdnogod mladih sinoni \mcnhotcpa IL, koji SC na,,\~o
TUlmo«is l v.,
moć wcćcnika i~
IV., !\mcnhuwp Ill. (oko 1390. A!l1onm'a hrama
dajući
Karnaka
počinil~ ~c ogrnniĆll\·ali.
Sin
umjesto njemu prcdnml kuhu
~UllC~1 1.1
obliku Alenu\"a kruga
(haiicpr()(csn:lsl:l\io l\menhOlcpl\ '.,koji~poslijena/\"ao l\knaton
1336. pr. Kr.), a
nj(-gu\~
TlItnlOl.i~~
11'i3. pr. Kr.), juš je \,j~e udalji" krnl;c\'skll krunu Dd
su ekstremni
po~l\lpci
(oko 1353.-
u pOliclIlju \!Cnm":! kuha prijccili
~:lmol
s(rukturi q~ipaL~ke kuhure (vidi str. 52), Zal\amnjcm tradIcionalnih hramu\'a i prcmješ tanjemgb\l1of\;1gr:tdaAknaton ; c i z:lz\';[upo!iučku iekullol11skullcSlahi l n u'l
~cmliudu\"l'la
kuja je
u rasulo.
U toj «lm:i kao posljedici Aknaton(J\C dadal~ne, njegoI' ~in i na~ljcdnik T ul:lnkll<lmOll u\·coiercd\·rnti\·š.iscuTebllipono\·nou\odcćišlO\~njetr:l(lieion:llnihbogo\""a. Po~ljcd-
nji kralj XV III. dinastije Horemheb (oku 13 I9. - 1292. pr. Kr.) prill1":!tio se obn:ld;anja r.ancmarmug cgip:\(~kog carstla pono\llim osvajanjima koju je naSIaI Ih
iduća
dinastija sa
~\ujim
imperijalističkom
tipitnim pre<.iSl:l\"nicill1a ,!ailarima
]x)litiko!l1
~tiicm
njego\-im slavnim sinom, prosla\"ljenim R:"ll1WCSOm Il. (oko 12,,). - 1113. pr. Kr.)
Li
VJERA I SLAVA: LUXOR Hr:unu Luxo(u sagradio je Amenhotcp III (oko 1390.- 1353. pr. Kr.) kao mjesto proslave god i šnjcsvcčanostiOpcttijekomkojcse
kraljujcdinjujc 8asvojimboianskimk., (duhom) kako bi sc
ojačala
kra1jevavladan;.ka
sposobnost. Tijckom svečanosti kuhni kip boga Amona nošen je na sjever u LuxOTizdaleko većeg
hrama boga Amona u Karnaku (vidi
str. 56-59) procesi jskim sfingama
putomomeđcnim
Amcnholcpovevilke8tupovciunutrdnje grnđcvinc, klije je dijelom urcsio njcgovunuk TUlankhamon.poslijc jcproiirio Ramzes ll. (oko 1279. - 1213. pr. Kr.) pokušavajući nadmašiti8\'Ojeslavncprethodnike-stupprcd pročeljem
i pr vo dvorište su Ramzcsovidodatci A!eksandarVclikijcgo(Ovotisu{;ugodina posl.ijetakodcrobnovioipromijcnionckeod unutrašnjih g ra đevina. Sa sV'J.kc sl rane u!aza stajao jc po jedan obelisk sve do 1819. godine, kad je dcsni dan Francuskoj. Danas sc nalazi na P1~ice de la Concorde u Parizu GOOinc 1989. i8pod poda dvorane Amenhotepa III . otkri\'eno je vrijedno lajno 8premišIC prcdi\'n ih kamen ih kipova među kojimajc;\,el.ikasta luakraljaprikazanogkao bo. .
Crvcna ibijel:1 kruna
EgipatSkO portretiranje kmljeva
čnto
prikazuje znakove braonske
i tapa i mlata, žezla i buzdovana, kao i različitim
raz!ičitu
krunama na g lavama, a na
vladarsko
već ini
od jećo.
krona je povth
moći
(rega!ije) pOput vlad:us kog
Kraljevi
$U
čela urt:tU
ob i čno
priklu:;vani s
(svcta:tmija).
Gornji i Donji Egipat simbolizirani su bijelom krunom (HeJjet) i c rvenom krunom (Deshrtt), a kombinacija bijele i crvene krune (Pschent) predstavlja "Dvije zemlje" ujedinjenog Egipta. Izdužena kruna ate/nošena je prigodom posebnim ritualnih obreda IC je povezivana s bogom Ozirisom. Pokrivalo:ta glavu 6 plavim i žutim prugama (nemes) - kako je prikazano na Tut:mkhamonovoj posmrtnoj maski-bilo je omiljeno kodvladata tijekom (Khepresh), koja sc vde uz boga sunca,
često
čitavoga
r azdobljafaraona. Plavu krunu
su nosili faraon ; XVIII. dinastije.
KRALJEVSKE ŽENE
žena Ramzesa II., Nefertari,imale su ve1iki utjecaj i ugled. Nekolicina ženaraz1ič.itih kraljeva
čak
su zasjclc na prijestoljc: kao kraljice prema vlasritu pravu: vlad ance su
poznatc još od vrlo I'lInog razdoblja. U doba Il. dinastije navodno je postoj aozakan koji je ženama dopustllo da vladaju, premda su one obično nastupale kao na mjesnice maloljetnih sinova koji će poslije poStati faraoni
Prva egipatska kraljica o kojoj postojcslu:i:bcni zapisi bila je vladarica iz VL dinasti je, kraljica Nitikret(oko 2 148.-2144. pr. Kr.), koja se dugo pamtila kao "najhrabrija inaiJiepša:i:cna svojeg doba". Nicikret je čini sc vladala više u svoje ime nego u ono svojtga ilila, kao štO jc tosl\lČ:ajis kraljkomSobeknefcru
UjEVOOw.j ""pnenački ulo makobo~ne, ku1ptute
kral.jice H atlep . ul (oko
(oko 1763. - 1759. pr. Kr.), koja je vladala sa svim krnI;evskim titulama JXltknjXn .dinasrije.. Kaoposlušnanasljednica,dovri.ilajcgraditdjske
1471. -14S8. pr. Kr.) polj«e ~njezinapogrd>noga
hrama u Deir el-Bahari ju
projekte svojeg oca Amenemhata llI. te je prikazana s kraljevskim pokrivalom za glavu If(muisuknjom preko ženske odjeće.. Tri stoljeća poslije, nakon rane smrti svojega muža Tutmozisa Il. o ko 1479. pr.
Kr., Haclepsuc,
kći
Tutmozisa 1., preuzela je tradicionalne n::galije
u :tapadnoj Tebi (vidi l U. 96). O na je prikazana u liku mul koga bogaOzirisa, 1 kojim
l U poi.lovjeć:ivani
,vi
kraljevi nakon 8vo~lmrli .
kraljeva. NUon što je isprva vladala kao namjesnica, preuzda je cjelokupnu moć DESNO Neren ari. najdrda
i utemeljila
agovaćke
\"CZe s dalekim zemljama,po\-ela nekoliko vojnih pohoda i
Žena Ramzc:.. IL (oko 1279.
-12U . pr. Kr.), p rikazana
sagrndila impresivan pogrebni hram
}e na ovom dewju zidne
Još jedna slavna egipatska kraljica, Nefertiti. bila je akrivno ukljutenau reforme koje su zamijenile tradicionalni religijski okvir Irultom
boga Atena. Ona se, za razliku od
svojeg muža Aknatona, dvaput ćcšće pojavljuje na pojedinim rdjdima u Karnaku, pa neki strućnjaci vjeruju kakojeNefertititakođersamosulnov[adalakaokral~canakon Aknatonove smrti o ko 1336. pr.
Kr.
I like iz nje:rJne grobnice u Dolini Iualjica kako prinoai žrtvu bogovima. Ramzel je
lakodt=r d ao sagraditi mali hram:zaNe fertari uAbu
Najslavnija od svih iznimnih žena tom bila jc Kleupatra VII. Filopatur,
PlOlom ejcvića
koja je vladala Egip-
je vhdavina u [rajanju od d\"a-
deset jednu godinu (51. - 30. pr. Kr.) nakratko ponovno ob novila
veličinu
ove zemlje unatue rimskim osva janjima. Njezino samoubojstvo obiljdava kraj egipatske samouprave i Egipta
često
se poima kao zamiš lje ni kraj drev nog
Bilo je uobičajenijc da mjesto faraona pripadne muškarcu, tako da su najutjecajnije ~enenaegipatskomdvorubileuglavnomnjegovamajka,5eS[ra,žene,kćeri
ili ženska
rudbina. Naslovi koji su odobravani kraljici-koja je bila ili kralj eva "vclika žena" (glavna žena) ili njegova majka -
obićno
tiču
njezina odn05:t prema svojem
mužu, sinu ili svojem djetetu: "Ženakraljakojegvoli","Horusova dru7.benica", "Kraljeva majka", "Majka kraljeve djece". Neke su
LIJEVO Na prijelazu XXV. i XXVI. dinaslije (Kasno tazdobljc)visokasvcćcnica,
kraljicepoznateikao"Gospodarice dviju zemalja", "Velika od žezla" ili pod ncštomanje laskavim nazivom: "Lijepog izgleda prigodom buljenja". Poput kralja, kraljica je kojem su iskazivane pobsti
dolične
shvaćana
kao polubožanstvo
nekoj bo7.ici: kraljice iz doba
Starog kraljevstva pokapane su u grobnicama piramidama, u koje su polagani
svečaničamei
nU:lnidabi pokojnik mogao ploviti nebom s
bogodma. O grobnici t>,-iikerinow
kćeri
Khentkaues govori se kao
o"četvrtojpiramidi"Gizehajersenalaziispredtripreostale,kojei
danas možemo vidjeti (vidi
Str.
46)
Zene kralja lVlcntuhorepa ll. (oko 2008. - 1957. pr. Kr.) iz Xl. dinastije takoder su pokapaneu njegovojblizini,unutar vclib.nslvenoga pogrebnoga kompleksa u Deirel-Bahariju. Majke, žene i
kćeri
faraona kasnoga Srednjeg kraljevstva
grobnice piramide, a drveni
kovčezi
također
imaju
ispunjeni predivnim nakitom
otkriveni su u nekoliko takvih grubnica Ženama nekih kraljeva divilo se zbog njihove vojničke neustrašivosti. Kraljica Ahotep iz XVIII. dinastije pridružila egipatskim postrojbama U pohodu protiv Hiksa (vidi str. 10) nakon što su i njezin muž i najstariji sin poginuli u borbi. Prema
riječima
njezinaprcživjcla sina Amozisa, "ona se brinula za svoje vojnike,
glavnoga grada na sjeveru. Mcrnfis:t.O"aizrczbarcn:t
vratila je bjegunce i okupila dezertere, smirila jc jug i protjerala pobunjenike". U nje7.inu bogatu grobu U7. zrcalo.lepczu i nakitlcii oružjc te zlatna vojna "' Ioč
odličja
kraljice Nefertiti ogleda Se
II
prizorima u
kojima - 5 kraljevskom plavom krunom na glavi i držeći zakrivljenu sablju uruci - ubijastrane 7.arnbljenike Kraljica Tij, "Velika
kraljeva
žena",
supruga
Amenhotepa II L (oko \390. - \353. pr. Kr.), postigla je
njc:1.;n ;m ,":dl;mim znakom, visokom pla,·omkr u num,
ugledkakavprijcnjenijcimalanitije<lnakrnljcvskadružica Dok je kralj slavljen kao zemaljsko utjtJovljenieboga sunea, Tij je bila llator, a kao božica prerušena
II
opasnu la\;cu,
Sekmct, Tij je mogla 5\-e,oo usposta\'ljanja mir:1 i ljuba\;do božjendma:c:(.k. Amcnhotepovedvijc nazivane i "vt:likim kraljevim ženama", ulogul)()~.iec
I fator:
kćeri
Š!O
i ·lij takoder su
odrnhva trostruku
onajemajka,~.enai kći
boga sunca. Takvi
su brak0\1 pomagaii u odrla\"anju vl:lSti unUlar vladarske kuce le suuč\'rići\-alistatusk.rnljakaobnga
"Male" krnlje-'e žene
također
su imale odredenu
moč
jt:r su
ponckadmogleutjecatinaizbornasljednikaprijeslolja.Poput kralj iee,i one
sučašćenc
naslovima "kraljeva majka", ako je njihov sin odabmn za
nasljl"tinikaprijestolja. To jc (X>nckad dovndilodo spletki i 7.avjera, W' harcmskihurota,ŠlOjc,primjcrice,dove1odopokušajaubojsrva Ramzcsa Ill. kad je jedna nd njegovih "malih" iena kovala urotu kako bi svojeg sina postm;.b za faraona .Mnoge kraljcvc lcnc bile su suankinjc poslane na egipatski d\"or kako bi zapcbrile diplomatske odnose. U pismu je<:lnom od svojih azijskih vazala, Amt:nhotep Ill. piše "PoSaljite vrln lijepe ženc, ali ne one s kreštavimglaso\'ima!"
du1;nosli -
čak; k~ d
ubija
'lranc ncprijalclj.. -priku
HRAM BOŽICE KRALJ ICE Inspirirnnapogrcbnim
hr~UllOI1lMcntuhOlepa
II.,
koji se nalazi u Dcird.Ilahllriju ispod lebanskih lilica,k raljiea
H:u~epSlll odlućilajeda
njezin
pogrebnihmmbuuesngrndenprelT1:'R1ićnom
nacrlu (vidi SIr. 92). Ovaj eleganl!li hmm-koji je projl'klil1l() njezin arhiwkl i "glavu IC koji jepokop:11I11 leru~ ..
t:ldo\'~."
bli"Lini-zl.mi~ljell
Scnnml
je kao niz
urdenihrcdo\'ilm.fin()isklcsl.nihrcljcfnih
prizorni vcIikim
kipovinmkralj"ulikuOziri~a.
Srcdianjaoshranw proslire8eprekogolellloga prednjeg plul(lu gd je je
i~.vorno
obliknv:1I1l a,'enij u
S:ISIT1meomcdelludrve{;ellli k.ipo\'inlllglaso\'irih kruljiea u pUlloj H lu~ep8111
flmUlI1~koj
pokopano
JI'
litica u Dolini krnljiCII
opremi. Tijelo kmljiec
u grobnici
rwdrugoj~lruni
MUDROST, OBREDI I MAGIJA ~
E
~ljtfizluama Ram>:tu
gipćaru,'
su vjerovali kako je ponavljanje svako-
dnevmh rituala
ključno
za nesmetano kretanje
svemira i održavanje božanske ravnoteže. U hramovima, sveće n stvo egipalskoobilje - voćt:, !lO"rčei
k. uh
počast
je redovi to održavalo obrede kako bi odali
bogovima i zahvalili im na njihovoj neprestanoj
brizi za ljude. O psežna sveta mudrost trebala je os i6TL1rati ispravno i dj elotvorno fenu p.d<ri,'etIu telonf<oma
Obični Egipćani š tovali
pojas od perl;; školjaka
na svetištima
II
izvođenje
takvih obreda.
su svoja omiljena božanstva
svojim domovima te su prizivati nji-
O,,,,h~iu figure,,ađcnc
hovu
I.Ig.obnicama, a misli se da lU slufile kao
pomoč
zaštitničku moć
magijskim rituallma j talis-
u
manima koje bi nosili. Veliki dio ljudi mogao je is to
tako štovati bogove izravno na godišnjim sverkovinama kad su sveti kipovi raznih božanstava nošeni iz hrama u hram u velikim javnim procesijama.
ŠTO JE ZAPISAO TOT
UJEVO Slufhenikukojcg je Amenhotep III. (oko
mogućnosti i golemog potencijala ljudskog uma. Egipatski bog znanja bio je Djehuti
ili Tot, koji je predstavljen ili kao ibis (odnosno
čovjek
1J90.-135J. pt. Kr.) imao naj\"i~e povjerenja bio
s glavorn ibi sa)ilikaobabun
s krunom u kombinaciji polurnjeseca i uštapa. On je
općenito
Ra,kojiga je ovlascio da bude njegov izaslanik koji
će
sin. Ovaj kip u prirodnoj
bio dijete boga sunca
održavati red uze maljskim
poslovima. Ra je dopustio Toru da ljudima prenese znanje o hijeroglifima, a oni su
veličini
od crnoga granita
prikazujegausjcdcćem
položaju pisara, sa svitkom papirusa rllŠirenim preko
saddavali svu mudrost te su sc mogli upotrijebiti za organiziranje zemlje i njezino
krila i posudom s tintom
upravljanje.
objdenomprekolijevoga
S obzirom na to da je pisana pismenih
Egipćana
posebne
moći.
riječ
bila ndtovrlo snaino,drialo sc kako manj ina
- školovana II hramskim školama zvanim
Na
"svećenike predavače"
jer su oni bili ti koji suizgovara.li
"kućama
života" - ima
(hery heb), koji su naglas čitali obredne
tekstove tijekom ceremonija u hramovima,
često
čarobne "riječi
se gledalo kao na
izgled prikazane osobe pokuuje da je ovaj pisar imao privilegirani statu s oslobodcntcškogfizičkog
čarobnjake
snage". Sve tekstove ko rištene DESNO
tijekom svetih rituala
II
hramovima smatralo se "Totovim knjigama", koje su
pohranjivane u hramskim knjižnicama, kao što je ona u Edfuu te druga u
BogTotpottrctiran
je kakoddi za ruke Setija l . (oko 1290.-1279. pr. Kr.) na mromoslikanom reljefu
središtu Totova kulta u Hermopolisu. Vjeruje se kako je do kraja kasnog Rimskog razdoblja cjelokupno znanje drevnih
Egipćana
_
uključujući
matematiku, medicinu, zem1jopis, astrologiju i pravo-sadržano u uvije takve knjige koje je napisao sam Tot. Grci su Tota
četrd eset
poistovjećivali
sa svojim bogom Hermesom, pa je tako nastala legenda o Hermesu Trismegistosu ("Trostruki Veliki Hermes/Tot") i o njegovoj knjizi čarolija
naslovom Hmnetiro
Brojna pozivanja starih knjigu zaintrigirala su
grčkih
učenjake
i latinskih pisaca na ovu tajanstvenu
renesansne Europe pa je Egipat stekao
iz kraljcvegtobnice u Tebi Totjeprikazanuljud9kom obliku s glavom ibisaispod stilizirane perike. Seti na
~TO
J F.
ZI\ I' I $AO
TOT
uglc<l iz\"or.l svcmudrosti. Kako se. u wdoba hijeroglife nije znalo proeita ti,Egipatjc ostllotajno\'ita zemlja, a nepoznati obrc<li prikazani na zidovima hr.l mO\'a i drugdje potaknu1i su brojna nagadanja Danas kad možemo
pročitati prateće
drel'nih egipatskih obreda imala vrlo vrlo
mzličin!
od visoko
Ili jeroglifskc mlpise, znamo da je
specifičnu
cWlcri čnogznačcnja
obično
pri pisu jeukasni jim
dobima. "Mudrost Egipta" zasigurno je postojala, no ona je bila daleko zn:mjc nego što sc
toćCSlO
prctpostllv!ja
\'ećina
i p raktičnu vjersku svrhu, često
koje im se
pr:tktičnije
OBREDI I SVETKOVINE
školc.knjižnice i boLnice.'\Iedutim,jedino je svećenik imao pristup u sveri u nutrnšnji dio hrama za koji sc vjerovalo kako je s\,oje\,csno spremište božanske svećenika
moći.
Uloga
bila je da usmjerava o',-u snagukrozritualeidasluii bogovima
Predstavnik bogova na zemlji hioje kralj, koji je Stoga bio \"Thovni svećenik
svakoga hrama. :\lo, s obzirom naroda je u svakom grndu postojao barem jedan hram, kralj je S,"ojc S'"cćcničkc dužnosti prenlo na glavnog svećenika svakoga h rama IspodgI3voogsvećenikanalaziosecijelisvećcničkiniz,od"svećenika predavača"
- vrlo starog
svećenika upućenog
II
tajne dokumente nekoga
hrama-do onih koji su se brinuli o S\'ctoj stoci hrama. Mnogi
LIJEVO N a ovom detalju
iz Anh ajev.: Knjige mrtvih (oko 1150. pr. Kr.)
su svcćcnici obav ljaIi.svećenički posao samo jedanput na m jesec
Svećenici
tije kom rituala u h ramu
su živjeli u malim zajednicama odmah do hrama
U Karnaku oni su ii\-idi odmah do hrama
II
neposrednoj blizini
s\-etog jezera, wnjernog bazena u kojem su se svi rali kupati dvaput na dan i dvaput po
noći
svećenici
mo
jer svi kojisll se bavili
s\-etim obredima morali su biti potpuno ćisti (u'OI.Ib). Zbog toga su
s\-ećeniei
svećc nica
jeprikazanadokrnbi mtrtun(s vetučegrt;l lj ku)
svaka cri mjeseca
morali svaki drugi dan brijati cijelo tijelo i nositi
samo aste lanene halje. Slijedeciprecizneposrnpkeirituale,sveCenicisllsvakodnevno odavalipoCastboŽ1nst\'ima stalnim prinošenjem žrtvi
II
obliku
hrane, vina, mirisa, tamjana i cvijeća. Bogove su takoder morali zabadjati hramski glazbenici i
plesači:
najednom teksrn zabiljcženi
su obredi vezani uz "zlarnu božicu H ator", na kojima
pjevači
Nju inaje poj ava nagiaš<:n a j ačom
bQjom
očiju,
usana i
obraza, a nagla.i ima crnu periku, koja sefe do struka 8a stfučkom
io\osa na vrhu
~a;d\·ajubo;::icu , Hplcsačiplduuzritmićkupr.anju lliITll1llll,SI-CIcćcgrr:iljk!:'.Vj!:'rol"al osc
I reljefi
i:.rađenogo<.l
bkotakva ]xJgos]užja]X>1l11;udaduhhožanSlvaOSla n cupowečen0Il1kipu
k01i 5cdrži
I medega kvarcita pleaa1!:i, licJ'Obatii
pjevačipribuni
lU kao I udionio;:iobn:dau
u sn~tištu,
g. u njc!,'O\'U najskruvitijem dijelu do kojeg su imali pri~tl1P ~amo kralj i najl'i~i
sl-cćenik.jedinost:stainimoor.i.al"anjcmboi.1nskcn:voćnry;uunurors,':lkogarojedi
hn.mu u Karnaku. Rdjcf potj<:če
b doba kraljice
noga hr:tm:t mogao migurati SI·ako jutro
14S8.pr.Kr.).Smilaoglubc i polcreta bio je da zabave ~;Ofjet'llil1
.. tjC'C"ie
jedjeno
proci šćeni
ucpt:tjućirn
kozmički
,isoki
~brkom
i kaosom i/I':l.n hr:una
stt'pio bi u mr:l.Cno sl'etiste p ogušcnooS\'i
sl'jedom ulj:tn.iC:I. Tada bi oprezno otyorio
SI·ecišt:l. le se priblizio kipu boianSI\':l. ~ I alim
rcd nad
sl'ećenik
pozdml"ljajući
prstom woje desne ruke pomazao bi
Potom bi kip uredio sredst, ima
~1
ćelo
zapečaćena
dtTena I'rata
ga IC mu prinoSl.-ci mirisbo;rtl"U
bOZanstn svetim ullima cedra i mirte
uljcpSl\·ani<.: t<.: ogrnuo obrl'(lnom
odjećom
rrije
nego sto bi mu pulludio hranu, piće i I'elikc huketecdieCa,ćiji jc miri.;, b ko se vjcrO\'ak" bio miris samih bogo\lI. Tamjan. kOJi sc te za odbijanje
~lih
kori~tio z~
duhm-:J., imao je pritom I·eliko
dobrodošlicu i krijepijenje h0..'O\a
značenje.
Tamjan su naveliko
prui~-
vodili sva:cnici u "laboratorijima za izradu mirisa" u hrllmO\;ma gdje su na zidovima zabiljcženi popisi aromatičnih sastojaka
Uz ovakve intimne obrede
II
hramovima, kojima su pristup imali samo malobrojni,
tijekom godine odri.avalo sc više CXI pedeset javnih svetkO'lina. Egipćani su prvlprimjenjivali kalendar s 365 dana, koji se sill)wjaood 360 dana te pct vdikih svetih dana, kojima suobiljeiavani rodendaniQzirisa, lzide, H orusa, $era i Neftis. Oswc važl1e svetko-
pogrebnirdiefizGiu ha i~
doba IY. dinaslijepriku uje
\-:ineukliuči\~csuslavljeniebožiee H ator,tiickomkojejckipbožieeiznošcniznjezina
S\'etištau Dender.i i pr.ikazivan ljudima uz pratnju r:adosne glazbe i plesa u slavu dobrc
haljusu~orkomleuparda
žerve.Sličnadogađanjaprlltilasuisvctkovinunalikvjenčanjuili''Proslavulijepog1lsus
ild ugomcrnomperikom nggla~i.Onasjcdii"pre d
reta" kad je kip božice Hator putovao iz Dendere prema jugu kako bi dva tjedna proveo
:i rtvt:noga stob prepunog
sa svojim "mužem" u Edfuu
kruh g imesa. P opis :invi
U p ratnji velike svile svećenika, svećenica, glazbenika i plesača cjelokupno lokalno stano\'ništvo prekinulo bi sav posao tijekom ovih javnih blagdana kako
procuije ti jekom svelkovine i~ doba
Ramzcsg, Vidimo
posebno ubranjenog bikg S u kra'enimrogovimakojeg vode.vetenidobrijanih g]gvanosetiprilomkruh
bi moglo sudjelovati u
bančenju
te u golemim
količinama
jela i
pića
- pijans[,-o je
ot\-orenopotieanokaonllćinšwYanjabogol-a
Godisnj:1 syctkovina Opet
II
Tebi hila jc jedna od brojnih I-ažnih prosbYI\
smišljenih /I\to da bi se pojaeala i obnol-ila kraljel'~ sna~a. T ijekom s\crkm ine SI-cti prikaz boga Amona , cgipat skog nacionalnog !Joga, nošcn ic uzvodno iz ilT:l.m:l.
II
K:l.r!l:l.ku
sudj elovao
tl
tl
hr:l.!ll u Luxoru uz klican je
taj n om ob redu
II
Ilnul r:1snj C1l1
prateće ma~e .
s\'cti~ tlI
Ondje jc kra lj
brama. POlOm b i sc kralj
po jav io u ia\no~ti, pOI1O\- no ojač a n i nalik bogu, p red mnoštvom zancse n ih podanika
EDFU: PALAĆA BOGA JASTREBA
L Jorusov hram u Edfuu
r-1najbolje
očuvan
je
od svih drevnih egipatskih
hramova.
Postojeće:
grade-
vinestoJcD2mjesruizvomog
obje.kt:a iz doba Novog kraljevstva koji je konstru.iranuz uobičajenu os
istok-zapad. i\le-
durim,većinapreosta1ihvelilcihzgr:.dapotječeizrelativno počeo
kasnoga doba -
ih je graditi Ptolemej
m.
237. pr. Kr.
Unutrašnje dijdove hrama dowa je do 212 pr. Kr. Ptolemej IV., a njihovo ukrašavanje obavio je Ptolemej V1ll. do 142. pr
Kr. Ptolemej
rx.
dao je sagraditi dodatne: objekte. a vanjsko
dckoriN.nje dovriiojePtolemejXII.S7.pr. Kr.
Hnm
II
koji okružuju
Edfuu ima 11tammi.ri - strukturu vezanu rođenje
u2
rituale
boga Horusa-na kojem su uk1c:sa.ni pri.
zori s likovima faraona Ptolemeja Vili. (170. -164. pr. Kr., 145 - 116. pt. Kr.) rc njegove majke, žene i djeteta rođenjem
Besa, koji se povezuje 5
dj«e. Ondje
II
pratnji boga
Wtođer nalazimo
ipri2ore\'ezaneuzboianskojedinstvoizmedu~ Horusa
UJnlt u I",,," u Edfuu
02načen
golemim likovima koj; I da"".
gli
je ovim lijepim pilonoon
pr;ka~.ujll
"'ne,a"je g"lemih
koplj~
•
li
uklcsanim
Ho",sa medu ".'alim bogovima
vidlji,.. okomi,a udubljenja, koja I""~mskim
"U Ilekoć ~hl~il~ U
"jegov;m3.
h,,~d "la~" nala~i
.u"fevdi.k,.fi~je .\"ake81 ... "epojedanurrlU("·C l a~mij~)
sc
EDr-U,
i božice Hator,
događaj
PALAČA
BOGA JASTREBA
koji sc slavio u r::dfuu tijekom
godi~nje
svetkovine zvane
"Proslava li jepog susreta" Na predn joj strani hrama nalazi sc masivni pilon urcšen golemim likovima kralja kuji ubija svuje prutivnike i s
čije
se svake strane nalaze vc liki kipovi boga
Horusa, lzapilona, u prvom dvorisLU,na ujEVoizauiaznog pilona ruama u Edfuu nalazi se
kom kojih se vladar
pročišćava
raz!ičitim
pri7.0rima vide se obredi tije-
i kruni,kao i prucesije na svetkovi-
nama te prizori p!esa i slavljenja susreta Horusa i Hator N a zidovimaarkadaokodvorištanaudubljenim reljefnimprizorima portretiran je "Horusov trijumf", U ovom ritualnom igrokazu, koji se izvodio svakegodioe, Horus - ko jeg je utjelovio kralj - porazio bi sile zla utjc!ovljene u liku boga Seta (portretiranje kao
sićuš ni
vodenkonjkakobisesmanjilamagičnamoć njegoveslike)
unu tarnje sveli ilte. U nj emu se id anasnalazi nriginalna
Nasuprot pilona na drugoj strani dvorišta službeni je ulaz u hram,asa strane ulaza nalaze se dva kipa Horusa. Unutra, prvi
sprelIUlica ndu glačanog
hipostil (sa stupovima) urcšen je prizorima ceremoni je osnivanja .tajao kultni kip - zlatna
hra m skogakompleksa . U dvoranijetakođerbilaknjižnicaukojojsu
figura Horusa-skrivena
iza
pr~di\lllo
izrezbarenih
nekad bili tekstovi koji su se koristili u svetim ritualima te odaja za halje u kojoj je čuvana
svećenička odjeća
Iza prvoga nalazi se drugi,manji hipostil,koji isto tako ima spr emišta za stvari što su se prinosile bogovima, kao i nju mirisa
čiji
su zidovi ispisani
neobično
dugačkim
dobro
očuvan
prostor za proizvod-
receptima za pripremu mirisa i tamjana
koji su sc ondje proizvodili za uporabu u svakodnevnim obredima Unutarnje svetište hrama sadrži spremnice u koje sc izvorno pohranji vaokul tnikip Ho r usa. Do njega sc jedanput nagodinu postavljao kip božice Hato r koji se donosio iz hrama u Denderi za "Svetkovinu lijepog susreta"
NEBESKO CARSTVO
astronomijubkobiscosiguralodasepotrebniobrediizvodeutoćnnadređeno
vrijeme. l\Iotivi zvijezda
često
se koriste za urcšavanjc stropov ai hramova i gro
bnica. Na mnogim takvim dekoracijama prikazana je božica neba Nut kao žena pokrivena zvijezdama koja se prote7.e ponad zemljine povTšinc. II
sličnom zaštitničkom
eesto se prikazuje
položaju nad preminulom osobom na unutrašnjoj strani poklopaca ljcsova (vidi str. 112-113) Egipćani
LIJEVO Naovomdclalju.
su mislili da mrtvi ustaju kako bi sc
pogre bnogreljdaprikazan jcbog8un~aRa,8g1aVQm
pridružili redovima izrazkoristiu
"Neuništivi h zvijezda". Taj opis zvijezda oko
koje su hile vidljive na
noćnom
ovna,kakopu!ujcnoćnim
Sjevernjače
nebu tijekom cijele
godine. Ovo se vjerovanje prvi put spominje
II
DESNO
Nadekorncijama
"Tekstovima piramida" Starog kraljcvstva. U doba možemo
Srcdnjegkraljevstvapoklopci sarkofaga ukrašivanisu
naći
isolarn., i
s.elarnc motive. U gTobnici
kalendarima oslikanim zvijczdama, posebice zvijezdom Sothis (Sirijus), s poćetkom poplava Nila te U Srednjem kraljevstvu
označa\'a
Egipćani
ćiji
izlazak 19. srpnja koincidira
egipatsku NOl'ugodinu su takoder otkrili pet planeta tc ihnaslikal.i,
Kr.),glavnogsluibenika kraljice Hatšepsut, strop, p.emdanedovrš.,n,oslikan je pomnim prikazima egipalskoga neba crnom i
poput Sunca,
II
likovima
različitih
bogova koji svojim brodovima jedre nebeskim
svodom: i\·lars je bio "Horus Obzora" ili "Crveni Horus"; Jupiter je bio "Horus Koji
Omeđuje
poistovjećen
Setom, a Venera je bila "Bog Jutra"
su poznavali brojne i nama danas poznate konstelacije,ia ko su mislili da
predstavljaju
• prikazima".,zan..im uz
Dvije Zemlje" (ili "Svjetlucava Zvijezda"); Saturn je bio "Horus,
Bik Neba". Merkur je Egipćani
crvenom bojom. Stropovi
raz1ičiteoblike.
Orion-jedna od najvažnijih konstelacija uegirat
ugrobni~amaSelija
LIe
Ramz.,sa lV.,VI.,VIl . i IX
skoj asmmomiji - viclen je kao
čo\jek
koji drh
~tap
te je poisto\jceen s hogom
Ozirisom. Posmji tcorija prema kojuj su tri pirarnidc u Gizehu sagradcnc tako da scnjihovra~porcdpoklapasaz,·ijddcmOri()na. Egip:lI~ki
kalcndar podijeljcn je na "sremc" i '"ncsrelne'" dane u skladu s
godisnjim ciklusom rdigij5kih s\"crko\"ina i mitskih dogaclanja. :'-lcdmim, astrologija nije doprla do Egipta sl'cdo Ptolemejskoga r:l7doblja.kojcjc našlo insplr.I.' ciju u kombinacili (vidi
Str.
38)
IC
babilon~kih I grčkih
\·jcf(lnnja. Sa
~Ia\'nom
Dcndcra7.lile7.du
na brojnim rimskim sarkofazima pnkazana je Sue okružena no\"o-
uI"edcnim znakOI'illl:1 7vij6da_ :-"a magijskim papirusima iz ovoga
ka~nog
blja lakoder na.l:vimo 7djezde u povoljnim polo7ajima. a posIOji i niz kasnijih aSlfOloskih radova pripisanih To\ Hermesa TrismcJtistosa.
II
njezinu
1"117do-
rnličitih
grćko- rimskom
obličlU
pttdmcta.NebcaklpolofajNutmcđu:mjezdamatakođajcodrcdcn ~babilonfIko.grčIdm:m}e:iđem,UkojemllClmti.ti12i
povije.ti, spominj:onje boticencb.motemonaćinavtlo ranirnll:apieima. N" WfekatoYimapiramida"StamgkraJ.jevJltva (viWltt, 49) nalazImol1jedeću čarotiju:"O,majkoNut,rdlrlKptek:omeneb.kobimcmostiprttrljedmc:du
lakoowjprikaz potjeteis_jb.anijega.razdoblj"drT:meegip"lSke
Neuni!tivczv:ijezdedanikadne umrem",
MAGIJA I TAJNE • 1/.fm:
i nije po stojah. Oni su vjerovali kak o jc svijet oko scbe
f'.\\'an jcm nC\'idlji\,ih sila bogova i cluho\';l, pa sc uloga
moguće
promijeniti usmje-
čarobnjaka često
vrlo malo
raziikMala odoneSH'cenika iii lijctmka. Služberu vjerski obredi koje jepropiS2la dri:l.\·apodrnzumijc\,alisus\·akudnc\·oc magijskcritua1c.Tckstovikojisusadri:avali čarolije
imali su Inle na poput: "Knjiga o zadm'olja\'anju Sek-
mct", "Formuk, za
~u7.bi ianje
zlog oka" i "Knjiga o lWlltanju
neprijatelja". Tijekom izgovaranja ovih tajnovitih tekstova, čarobnjak
bi
ćcsw
uništio \'OStarlU ili glinenu figuru neke
osobe ili nekoga drugog
bića
za koju se mislilo da je prijetnja
I.IJEvoŽlicc& nrnamcntima ,kaoJtoje ova na slici,kori§tenc lu ~a
ndmjc.;o.v;o.nje
količine
lamjana i miri." lijekom
wzanskom redu, kao što su dd:wni ncprijatclji ili protivnici boga sunca. Vjcnwalo sc kako kombinacija izgo\'orcnc iz\'odmie.samog o breda
jamče
rijcči
i
sigurnosI kraljc\'sl\,ai obna\' I-
jaju ravllm6u u s\'cmiru
okruien ju jer
obični Egipčani
česlo
koristila u
nisu imali priSlUp u
unulm.šnjosthrnmll.LiudisuŠfO\~iibogo\·eiduho\'e s\·ojih
prooakanakucnim s\'ctišlima.aposebnečiniupotreblja\'llIcsu
sc uoorcdcnim r.lldobljimaii\·ola. Posebno je bilo \'ainoda se
rođenje
djeteta !x)prali ispr:tvnim magijskim postupcima
Trudnica jt: mogl:t p()lvati u pomoc neko od boianstavamagije, kao što
~u
sluč"ju,predmeljc=
ureknmmivimarij"ćnih
biljaka; >-odenom plic:<>f1l. U~nrci
Ovahi su obredi isto rako mogli biri manjeg opsega za dobrobit nckog pojcdinca,pa sc magija kućnom
",... m
Iks, Tauerel i Hatar, da bilaštitili nju i njezino
dijete (J{I zlih duho\"a tc olakšali porodaj- jedna
čarolija
za
koji predstavljaju
kućanstvo
koje ltiti bog Bes
a GORE Nekoliko talismana
ubrza\'anjcporodajazazi\i\ Hator da "pošalje s]at!;i sj c\'c rn i PO\' ]ctHac". Popularni bogparuljakflcsccstoscprikazu;ckakopldcisviranaglazhalimaultiozizaš[itnika žena pri purudaju - vjerunlu se kako glazba i bllćnu p i janćenieti cra ju;doduhc 'Ja ulogu
Njezin
zas{ra~uillći
božan~kc
majke, ]zide, koja sliti svojega sina lIoTUSa, aludinlo sc pri
izgled
trchao je uplašiti i otjcta,i zle duhove, " vjero\'aJo se
kako njczioa dobroC\ld"a
čaranjll
osmišljenom radi zastitc diece od ug ri za zmiia i skurpi ona, upeklinaiusra jih
nCI'olja.UzprahićnclijcčnićkclrClm:l1lcĆcst.ojcpropisi,'ano\' rabnjc,
talism an a jer sc I' jerol'alu da oni
ćU\'aju
kao i nošen je
od bolesti
Proricanje)c bio još jedan oblik egipatske magije. Jed:ln obred '\nubisa, primjerice, sastoji se od izlijeyanja ulja na pO\'l-sinll yode
z:lpri~,i\;,n)c II
boga
zdjeli da bi sena
UI ]!lOIll filmu med iju poja\-I)i\'ak slikc. I;:gipbni su iakO/kr vjcro\'al i tl;, sc s mrtvima može stupiti pomoć
II
kontakt pismima o\ta\-Ijenim na nj ilioyim grobo\-ima s molbama za
prcminuloga IC
ibogoYa
tr:l%cći
o d njih (h budu posrednici
i ~medu
svojih
~i "i h
r(Khb
• • Ji.~
•
AMAJUJE I TAUSMAN l Magičnc:
mogle
amaj1iic i lalismane nosili su i fivi i umrli k:tko biotjcr,di sile koje bi im
~tt:tili
i da bi postigli dobrotmrnc
učinke.
IzradiYan.i su od
fll.:tliči,ih
materijala
i boja w Su oplenito bili uobliku popularnih bogova, ritualnih predmcla, iivo tinja,
biljaka, dijc\m,<t tijda, ili su to mogla biri i imena kraljeva. Talisman prikazan na gornjoj fOlografiji iz otprilikc 1295. pr. Kr. u obliku jehranlskogpilon:lteprikawje bo:licehidu
str~niCi)il)lasinlholedjffl,ankh&''':f.ivol'');kauri_!lkoljku,rihu(neklJ(lIu, koji su djeca <I" bi ih sc ~,.a~titiJo od utapanj a),sa (~, "z.Ulita"); i
nosila
vlak~, "rad{)SI"(~)
OZIRISOVO CARSTVO ~ ~
sarkofag-a Sisobcka, ...,zir~
N
ajpoz.natij.e slike dr~v~og Egipta - O.d mumija do plranllda - asocIraJu nas na smrt l pogrebe,
pa su stoga
Egipćani
{664.-6\O.pr. Kr.). Sisobck
opsjednutim
smrću.
\tO<lijclnupctiku,uplclC n U
su tako snažno voljeli život i htjeli su da
(gIU''Tlog ministra) sjevernog
dugo smatrani morbidnim ljudima,
Egipta u doba I'sametika I
lainuhraduiAiwkiovraUlik On ddi talismanc s djedi sa
simbolima, koji predstavljaju
No ništa nije dalje od istine.
Stoga su poduzimali sve što je bilo u njihovoj neograničeno
produlje. Konzervi-
rali bi i umota1i pokojnikovo tijelo, položili ga u sigurnu grobnicu i okružili svim predmetima bitnim DeireJ-Mcdincisadr1io\'aj
sanknunaslikanilikboga
za pokojnikovo
vječno
blagostanje
u blaženom i sretnom carstvu paslirskiillapimlal,lcpoo zaŠlitompataočijuwedjat
Ozirisa, gospodara podzemnoga rap.
Egipćani
vječno
potraje.
moći
da ga
SAGA O
IZIĐI
lOZIRISU
(talisman s !ikom lz ide) i:t K"snogrd7-doblja,Sastujisc
nastl!vkaživuta. Napočetku ove priče Oziris i lzida, njegova sestra i žena, vlada li
o d glave bolice s rognvima
su Egiptom tijekom zlatnoga doba mira i blagostanja. No njihov ljubomorni bnu
i
Set - guspodarkaosa - zavidio im je na njihovoj sreći i uspjehu te je
kovao urOlukako da ubi je Ozirisa i za sebe dograbi prijestolje
kovčcgkoji)c naruči o kovčeg
Cim je Oziris legao unutra, Set je zatvorio izakovao
krugom Hator
tcdovirnapcrlicail"';c a
Set jepuzvl!o Ozirisa na gozbu na kojoj je prijcvarom namamio
svo jcgabcnzlcnoga brata da iskuša prelijepi
sunčevim
poloic ne na široki ovtatnik
te ga
koji sobje .trane zavrhvaju
jastrebove glave. Ovaj je predmctvjcrojatnosluiiu kao:tavjetna irtva Hi je b;o
bacio u Nil. Oziris sc utopio i tako je nastala smrt
pril:vršćen
Nakon ubojstva, izbezumljena Izicia uspjela je
tijelo, no Sct joj ga jc oteo
tC
ga
divljački
nač i
na vec; obredni
mu~.evo
iuczao na komade koje
m;SNO
O,'ajrcljcfnip tika~.
i:tgornjeunutarnjeodaje hrama u Dcndcriupisuje ču desno
tijela. Njegovu glavu, prim jerice, našle su II
Abydosu, a njegovo
Svako m jesto na kojem
pronašle neki
komad njegova tijela poslije
je postalo
mjesto hodočašča u skladu s Ozirisovim kuhom. Izida je potom uz
pomoć
Anub isa,
boga balzamiran ja, sastavila Ozirisovo djdo i tako napravila prvu mumiju. Vjerovalo sc kako sve mumije koje su nastale nakon toga štiti bog koji
lzidino
oplođenje
Bozjc" ic prikaz"n" kao
Koosteći
sc svojim neogranicenim carobnim mocima, Izida je potom Ozirisa
prinemeno,"rarilauii,-otkakobimogla;:3cetinjiho'"'2sInallorusa.lzida IC gotovo doslo,-no stvorila no,' ih'ot iz
nečega mrtvog-čudesni
Cin prikazan na brojnim
reljefnim St;enama i skulpturama. Utajnosu jc podigla Horusa, a kad je on
odrast3~
traiioje natrag prijestolje od s,'ojcgu1aka, uzurpatora Scl:.l. (vidi su-. 70-71 ) Kad je Horus poStao kralj nazemlji,uskn;nuo jes'"ojegoca Ozirisa, koji je postao gospodar podzcmnoga svijeta. Kao uljdovljenje pravde i pra\"li, Oziris jcjamCio spasenje S"im umrlima koji su bili dostojni "jetnog ži\"()ta u podzemnom raju. Za Egipćane,onjei.i,.Jmanudio\"jetnunadu.
Hapi
ČUVARI MRTVIH DijclO\'ctijela pokojnika
čuva!aau četiri
iza avojeg1l božanskog oca. vczaliuz
četiri
bog1l poznata kao Horusovi sinovi (smje
gore)-čuvari
oanovne tjeleane
točke:
unutarnjih organa koji au ae
takođcr
Kebehsenuf (9 glavom jllStreba.
čuvar
<.:rijevnlh organa. poverivan aa zapadom); Duamutef (8 glavom ~akala, trbuh, istok);
Hapi (s glavom majmuna. pluća. sjever) i Imset (s ljudskom glavom, jetra, jug).
Svaki od njih imao je woju za.šlitnicu, odnrn;no ('O'·ezivao sc 5 jednom od četiri nloenO' božice prikaz"nO' kaku SlOje iza Oziris(l\'a prijeslolja (gore): l7.ida(zailil nica lmse'aj nožnog dijela
kovčega
pokojnika); Neftis (Hapi, dio kovčega kod glav e pokojnika); Neit
(Duamutcf, istočna sirana "",,·čega) i Sclkel (Kebehsenuf, z(.padna Slmna kovčega) Svaka božica na glavi nosi
različili
simbo l kao 8vOju krunu.
..
PRIPREMA ZA ZAGROBNI ŽIVOT
~~
p:~:;~gj::t:::~~er::~U'n:::e:::~jeuu:::ru::nU:::~ -;~: Egipta tijela su ~dnostllvnopolagana
II
ru pe iskopane
i konzcrdr:aJ.a suha, \'ruĆ'a kIim2. S obziIom
fllI.
II
pijesku gdje bi ih osušila
toda su pogrebni obi6i.ji egipatskih
gornjihdruštvcnihslojc\':lpostajalisno zahtjcvniji,pojavljujusepnlvokumegrobnice (maJtabe), sagrađene: ~mo
II
ru svrhu, koje zamjenjuju polupanje II pijesku (vidi
str. 46 - 49),pa jc: prirodno konzer\·iranje cijda prepustilos\'oju funkciju umjetnim tl"hnilwlu kom:ervinmja. Riječ ""mumija" dolazi od rijeO riječi
91011",;0,
odnosno perzijske:
za "katran" - to.ari za koju su Egipćani nekoć, pogrešno. UJI;\'O Najboljcol:u Vlina
\'jefO\"2li da se rabila za konzc rviranjc: tijeb.
egipallka mumija je ona
Kako su posrupci mumificiranja postajali složeniji i razrađeniji,
ukhnjani su
bubrega,
odvojeno konzervirani
tC
S\'j
unutarnji organi, osim II
HC'li
i
Juje,pu n<:aAmenhotCpa
pr. K.r.) i pradjeda
posudama koje nazi-
\-amo "kanope". U meduHemenu, rijelo iz kojeg je iznđena
lJJ2. -1J22. pr. Kr.) . Na
uLtOba sUSeno je ispod sloja n:nronovih soli. Tijelo se potom prnloičisrilo,mjestoTC'zascši\"alo,akoiascmazalarnzno-
raznim uljima, zaCinima i smolom. Na kraju je rijdo umatllno u fine lanene 7.an)je. L uputama iz "Knjige mm;h"
~
bodljikava brada, pon>no n>anikiraninoktii plava
egi-
p:uskog "prirucnika" za osigurnnje prad!nog pokopa umrle
DESNO De talj lic a naJujinu
podatenom kovtegu u koji osobcinjezinsigurnnprijclazurnj ~ na\'()(liscdaumrlimorn
biri "Cist, oprnn, IXljc\'en u svjcži lani nauljen najfinijim uljem
jepolofenanjegm'llmumija čiju
je glavu pokri"alajoi
jednapozla«naposmrlna
mine" kako bi mogao krOOri u zwobni ii"ot
maska.Jujinoz1atnoLi<:e
Nakon što su majstori 7.a balzamiranje zamotali rijdo u za\"Oje, medu njih su umerani zasrimi talismani,za
10
je vri-
jćmes\'cććnikizgo\·:Irnoćarobneriječinuinc7.a"akri,;ranjc"
ima iscrtane i nai...unkane
taliS11lima. Poslije uobib jenog postupka balzamiranja u trajan ju od sedamdeset dana priprcmljcno lijclo - zajednos posmrmom maskom na kojoj je pokojnik prika zan kao mlada
ii~·a
osoba - položeno JC u
pugrebnu procesiju u pratnji
kovčeg.
Tad je bilo spremno za obrednu
svećenika,plesaća muu,
%alobnika i slugu ko jisunosiLi
svupotrebnuposmrmuoprcmu Ispred gmbnice i u oblacima ceremoniju "otvaranja
proćišćavajućcga
usta".kljućnu
tamjaoa
svećenici
su izvodili
za oii\'ljavanje ko (duse) i osjetila preminu
loga. Vjerovalo sekako buka te glazbeni i plesni pokreti oživljavaju os jetilosluhai \'ida;tamjanic\·ijcćcnaćajuosjctilomirisa,aprinošenjeodabranih
i vino pokojniku omogućuju da je(le i pije
II
zagrobnom životu.
komada mesa Uobićajenim
&ned.,ma (\"idi scr. 119) prikazan je t\nuhill,hog
posIlI .. nommaskomkoja
Idi na poj(Tebnoj
poči'''ljci
s n"slonom u ob1iku 1:t\"ljc
gla...,.
žrtvenilllformulalllaizgov:iranimtijcknmo\'eceremonijelražilosc"lapokojnik:i "tisuću
u,'ijck dobrih i cistih
st"arizanjego\"~/i
s\,c,·rStcžrt,·iod kojih zi,"e
bogovi" Tako o;;jvljena mumija potom jc ostavljena da
počiva
u svojoj grobnici
okružena posmrtnim predmetima, od stvari kori;tcnih u svakodnevnom ži,"otu do onih oblikovanih posebno za pogrcb,kao
ŠIO
su Knjiga mrl"vih ios talipoueni
pogrebni rekstovi,te shabh'J(carobne figuriec za koje se vjerovalo da u grobu ožive i postanu sluge s\'oiega vlasnika). Nakon što je pogr~b zavrkn, pokojnik krećei"lsvoje
grobnice na opaSnOpu\o\'anjepodzcmnims,·ijctomk oje kulminira
sudom pred prijcstoljcm Ozirisa, gospodara mrt\"ih (vidi Str. 128-12<)
,aTkofa~
kraljice
K~uil,
jcdneodfcn~Mc"'uhotcp"
drfiu T\lci,sluškini",..ujoj g<:lsf>Odarici nudi mlijeko, s'idepom"zenQ<><Ikr~,·"
• d'''gog prizo .... koj i
s,c,
nalazinifenaurkof~gu
u
OZIR1S0VOJ SUDNIcr
dvorani podzemnog:I sviiela zvanoi "Sudnica d\'ije istine" Anubis izvodi
Ova; prizor pOtječe iz Knjige mrtvih nastale oko 1285. pr. Kr. za kraljeva
umrloga pred boga podzemnoga svijcla i vrhovnoga suca mrtvih Ozirisa
pisara Huncfct:1. Scena prikazuje završni 8lUpan; u pre<>br:u:bi pokojnika
le njegova ttlrdcsct d\"a procjenitelja. Umrlom bi naveli dugačak popis
u nlth-duha koji mo:le
pomoći
pokojnikovim:liviro rodacima. U
gtijchn, aon jcs.....tki od lih grijeha lrebao zauzvral poricati.
pokojnikova lJrCa - .jedilte mUli i .vije.ti - u predst.vljl.
_/U
odnOlU
na pero koje
(i.tinu). Ako.u pel'Q i lree bUi i.te leiine, pteminuli
je progfakn "Utinoljubiv po giuu" i "opr:;l\"dan". Tot bi zabUjeiio
bi preliO u blagoslovljeni zagrobni iivoL
MeđuDm.
telko od grijeha i ptevrnu10 vagu.
je Ammutu, poluttlnlkoj
bačeno
ako je.rce bUo
nernanikoj.uniltavazločinccprofdirućinjihm-asrca.
VI Z IJ E RAJA
I<~~:~~!I;:k~:=:ak::~~:~:::: Ž:::a~aSk~i:~::I~:n:~:;:::d:~ pon~1cim
poboljbnjima. U ide:ilizinnom zagrobnom iivotu kipovi shabtj (vidi Str.
127) radili bi SaV nic~ Č~StO
OOL,1EJednaodnckoliko obojenihdrveoi h ma1cc.a
fizički
posao - njihovi brižljivo
izrađeni
moddi stavljeni u grob-
predStavljaju vrstu posta koju bi trebali obavljati. U tom raju
ž~tv~
bi bile
obilne, a SUŠa i bolest ne bi postojale. Pokojnici i njihove obitelji uiivali bi na gozbama i u vožnjama
čamcima
ili bi se opuštali u svojim vrtovima prepunim cv:ije6t. Jedan
Meket.e (oko 2000 . p •. Kr.)
natpis na Tutankhamunovu
Maketa prikazu;ebrojenje
"N~ka
godioe:Mekeue.;Cdiu sjeoilrijemapoknlj8V9jih pisara koji zapisuju Iloku
iz Knjige mrtvih pokopanoj piSafom Anijem {oko
l29O. pr. Kr.) pokojnik je
grobnicikra1jevalluibcnika
stoke r..di opo..,zivanjakoje
OESNO Na ovoj ilult.aciji
S
vrču
za pice izražava osnovnu želju svakog
Egipćana
tvoja dub živi, neka potraj~ milijune godina, o ljubitelju Tebe, i neka tvoje lice
budeokrenutopremasjevernomvjetru,:atvoj~očinek:agledajus[~ću"
Kako bi preminulima pomogli da srignu do blagoslovljene tekstovi bili su svojevrsni vodiči za zagrobni iivot. Najstariji ljovidi su oni s prikazima puta za zagrabni život iz
vječnosti,pogrebni
sačuvani
t~kstova
egipatski ze m-
poznatih kao "Knjiga
o dva puta", koja je naslikana na unutrašnjim stranama ljesov:a iz doba Srednjeg kraljevstva. Kasnije
čarolij~ II
Knjizi mrtvih iz doba Novog kraljevstva nose naslove
"Čarolija da se ne umre podrugi put", "Čarolija da se ne trune i da sc: ne radi u
Zemlji mrtvih" i "Čaro lija da se magične moći n~ mogu uzeti" - kao i "Čarolije za preobrazbu",s
pomoću
kojih jetrebalopromijenitipokojnikovoblikdabiseolakbo
niegovprijdazupodzemnisvij~t.Jednaćarobnaformulazapreobrazbupokojnikau
ptiknan k:ako orc, tanje i vrli i ilo;kakoploviprcko ]ezerai.tviuptinolenje i kako ltujebrojne bogove, uldjučujućibogaRa,aed am
Halorinih knva i Herona
lotosO\c cvi jet glasi: "Ja sam ovaj
čistilotosov
ikoji je pred nosom bOf0 sunca
Ib.Jasamćist i
[\'ijetkoji su uzd ignuie
sunće\'e
nake
lotos koji seuzdile". Lotos koji u
zoruotya raiatieesimbuliziraj urarnjesuneekojesepojayiju jeiztame
noći
i,na sliCan
U pogrebnim tekstovima nalazi se nekoliko koncepcija raja. Tako pokojnik
mo~.e
nastavati podzemni svilel s Ozirisom ; ili seu%dignuti na nebodao ndje posrane jedna od Neuništivih zvijezda; ili se pridružiti bogu sunca Ra u njegovoj "Barci milijuna' na bOijem putu preko neba. U kasnijim mitovima pOlavljliju se koji se svaku
večer
sastaju u podzemnom svijetu na
štojetos luč ai isra~ l ičitimm ito\imaost\'ar:lnju
tojanja niza krajnjih odredišta za pokojnike vjero\'anjaEgipbna
sunčeni
(vidi Str.
tip ićn oje
priće
o Ra i Ozirisu,
putu kroz tamu. Kao
40-41),prihv:\ćanje
pus
za toleranm iiraznol ičnisustal'
STVORE:-lJA JZ PODZEMNOG SVIJeTA
STVORENJA IZ PODZEMNOG SVIJETA Egipateldpodzemnitvijet,lliDuat,biojeđombrojnimčudnimizadivl.jujućimbićima.
NWlUblIadobroćudna,kaoiwsublagoBlovljeniduhoriumrUh(am.aoredcsno)i
. . . . 6pricenalikmumijikoje otivli_iuu grobudabipoMalealugeuzagrobnom liYom(aoreuuedini). Potpomognutepogrebnim tek8tovimai talilmanima,nedavno prcminuleCMlObe lebde Duatomkao kri1atiduhovi ba(gore lijevo) prema Oziriwvuj
.udnld. Međuopa8DOltimakojeihvrebajuna tompuru ludemonilOYcinaduk l divovska amllaApep,Jw!anočupokuiilVilproidrijedaunce dokpurujeDuawm. Svakevečeri
bo&Setqenzmiju(naauprotnojauanici).U Olta1ačudoviAtaapadaAmmut-kr:ifanac
krokodila, voclenkonjaima&-kojiproidire ijn:agtdnfka (na ,uprotno! Itt&nici).
DOLJNAKR.ALJEVA Kako na 7.apao.lnom Ob7.0fU sunce:r.ala7.i 7.a Tcbansku visota"an, lako i du-še umrlih IOnu u vjcčni zagrljaj Hlllor, boiiec:r.apada, koja se ob ično prika:r.ujckako sc u:r.diies padinabrijcgau8"OjcmsvclommjeSIl,Dcir eI-Bahari. Ondje je kralj MenlUhOlep ll . (oko 2008.-1957. pr. Kr.) iz XI. dinastije polo:lcn U
s\'oj grob ispod pogrcbnoga hrama,
okruicnsašcslsvečcnicabo:licc H alorkojc
(rcbaju šti(jli njegovu dušu FaraoniNovogkraljevslva,od Amcnho!cp" I. do Ram7.C811 X I., također sudovoo.lili u vezu Deirel-Baharis
visoravni. Gla,'nudolinu-nazvanu prema kraJjcvima koji lc:lc pokopani u s\'ojim rihim dubinama-karaklcrizira prirodni piramidalniobJikvrhalcbanskogmaSi, ... (desno),slijcncEgipč:mimapoznalc
podprikiadnim na:r.i\·om Mcrclscgerili "Onakojavolilišinu".MajSlOrskiurcšcne grobnieeiskiesancllii\'ojSlijenisaSlojese od vclikih pogrcbnih odaja TUlmozisa Ill., Amcnholepa II.,Horcmheba, Sclija IT . i više kraljcvaimenomRanlzes. Omiljcnid,·orjani, kaošlosujujai1iThuja,karkadSlllakođcr
ondjc pokapani
II
znakposcbnc
počasri
POJMOVNIK
a!th Blagoslovljeni,
_'.t
preobr~:ienj duh umrle osobe mutao od
uspjdnogprožimanja k.(du!c)iba(kril:llOgaduha pokojnika).
"" lth ":2:ivor",prcdstavljen hijc roglifom {Ii>, S\·('U znak koji
5CčeslO
rabi i kao ukrasni moth-
" Istina" jJj "red", kozmički princip koj~ hlo scvjerovalo, upnvlja svim ljooskimibožanskim postupcima;uTjelovljenjc i Štov1ll1U liku boiicc Majet (Ma'al).W\.mccistine,pra\-dciskJad:l. mlUtaba(anpski:"k!upa"Vntllpravokutnegrobniceuobič:aienezapogrebe
bog.ttihowbaodStarogkraljevstvanadaljc
pilonMonumcnta!niul:u:uegipatskihnun faraon
Kn.lj Egipta,
grčki il'.r:azpolckaooc:lcgipatskogptf-đu("velika
ku6l'?koji sc il\\'orno odnosio nll kndjevu palaču, no od No\'og kratje" ~ tva nadalje upotrebljavao se i II značenju ""Iadar"
pto lemej.1d Ko)ipotjeteiliseodnosinagttkudinastijušlOjujeutemeljio PlOlcmq J. 310. pr. Kr. i koja jedoiivjela S\'Oj knj30. pr. Kr. SiTU'ĆU Klwpatre YlI.Filopa!or. Srednl e kralj eV8tvoNaziv1.ad~velikot:l7.dobljenaprctkacgip~t5kc
civilizacijekojeobuhVll6lfarnoneodXl.do XI II. dinastije (oko20B1.-1630. pr.
"'·1· Ku n o ra:r.d oblje Nniv zaposJjc:dnje fudobljelijekom kojeg su
Sta roktlllj ev81VONazivzaprvovclikorazdobljenapretkaegipuskc
Egiptom "Iadalidomaći kntljevi{664._332. pr. Kr.),osimdva razdoblja\·ladavine Pen:ijanaca(52S-405.pr.Kr.i343.-332.pr.
c;"ilizacije koje obuhVllta fal'lloncod lII .doVI.dinmijc(oko262S.-2130 pr. Kr.)
Kr.) urnu PrikazS\'C!czrnijeilikobrcnafaraonO\'\I~elukoj:ljeuočinjegovih
neprijaleljarigala\'lI1JU
LITERATURA
Sau neron, Serge. Tbt Pn' JIJ of Antlml EgyPt, Gro\'c Press: New York, 1980
KAZALO
Brojevi stranica tiskani
običnim
Amenemh at ll!., 84, 85, 92
Amozis, 85, 86
8cs,70,106,114,115
Amcncmhar lV.,84
Aohaj, 102
bijela kruna (Het!jd) Gornjcg
Ani, 1,21, 130 tlrlkb, 25 , 116
Anubis, 115, 120,126,128-129
58, 80 bogovi,39,39,55 mać,8
astrologija,lll astronomija. 110-111 Atef,kruna,91
liidi i prema irnc nu; bogo vi
Atcn(sunčcvkrug), 53,53,87,
Ammut, 129, 133
Ahotcp, 94-95 Akhetatcn (cl-Amama), 52-53,
53 akh, 25, 128,133
92
Amon, 10,41,54-55,84
božicc,39,39,55 priroda, 35, 60
stapanjc,63,64, 66,66
hram u Karnaku, \3, 54,
56.57,S6,58-59,86,88,94 kflodržavni bog, 52,53,55,
Atunl,40,42 Bubastis,63
86-87
simbol,33, 54, S4 92, 95 AlcksandarVcliki,88
stcia, 54
baciuhuvi, 1, 133
svetkovina Opet, 59, 88, 105
babun, kao sim bol, 60, 100
Cezarion, 64
Amon-Kamutcf, 55 ddi i Amon
Bai, 54
Champullion,Jean-Frano;:ois,
Amun-Kematef,54-55
balzamiranje/iidimumije
c!-AmarnavidiAkhctatco
Amarna, razdoblje, 13,53 Amaunct,41,54
Amon-Ra, 55, 55 vidiiA mon
Barka milijuna, 131
Crna zemlja (Kemet), 7, 18
Bastet,G3
crvena kruna (Deshrtl) Donjeg
benben,50
Egipta, 18,60, 91
• Crvena zemlja (Duhrd), 7, 18 crvena i bijela kruna (p1Cbtnl),
", E ,-:--:-:-::---:-:--,,-:-_
_
Z!atnodoba, 86
Harocris, 70 I·idi i Horus
melld,40,42,76
71, 76,9 1 hr am, J9,62, 64 faraoni,60, 71,75,76, 79 čis[oća,
102
D
29,33,60 Drugomcdurazdoblje, 10,85
f·;niikra!jevi i nasljedniei, 76-77, 84
Dahshur,piramide,48,49, 50.80 Deir d-Bahari, pogrebni
ekonomija, 10, 13,29.5253,87
:i;enski,84,86.92-95 Farnonovapos[e\ja, 69
komp1eks,84,94, 96 Deir d-Medina, 86, 119 demotsko (popularno pismo),
Gornji (Zemlja bb), 10,29, 33,60 izvor imena , 20,40
"' G_ _ _ _ __
20, 22,69 vidi i pismo Dendera, J9,62, 64,66, 111, 120 Ddret vidi crvena kruna; Crvena zemlja
Kasno razdoblje, 94 Klasično doba, 10,84 Novokra!jevstvo, 10, 13, 13,
Gc:b,33, 40, 76
poliličkamoć,52-53,84,87
Vdikasfinga,8,82 glazba, 17, 102-103, 11 5, 126 grčka vladavina. 13 grčki alfabct, 20, 22
prorieanje, 114 dinasijaPto1emc:jevića, l 06
poljoprivreda, 30, JI
djed,simbol,25, 116 DjehutYI·idiTol
Prvomećlurndoblje,IO,8 1 ,
Dolina kraljeva, 86,lJ4
simboli, 29,29,33
Duamutc:f,123 Dua[vidipodzcmnisvijet Dvije gospodarice, 60, 60 Dvorana dvije istine. 128
SrednjckraljcvstvO, 10,49 Staro kraljevstvo, 10,46 Treće međurazdoblje. 13 [rgovioa, 13, 30-31, 92
Đ
ujedinjenje,IO, 29,76,8O, 84,85,91
slavijcnjel04-105,109 Hatšepsut, I3, 2J, 25,86,92, 92, 96, 10J l-Iauhel,41
f-i!ipIll. Arhidej,59
[zidino svetište, 66 piramide, 7, 46,46,80-81,94
guska,kaosimbol, 16,33,54
"H'--_ _ _ __ Hapi, 122- 123 Hapy, 15, 99 I-Iarakhte, 42,70 vidi i Horus;
Đoser,kralj,46 Đoser,piramide, 49,80
i lzida, 63,64, 66,66, 120
haremska urota, 95
Hcliopolis,40,42, 51 I-icraklcopoiis,84 Hermes Trismegistos., 100, 111 l-Iermopolis,40,100 )-IcrodOl,citiran, 14,J4 hijcratsko(svetopismo),20, 21, 22 I·idi i pismo hijeroglifi,20-23, 21, 22,2J, 24,25 ddi friranjc:,21-23, 100-101 kaodc:ko racija,25, 1I6 najkasnijc poznati, 20,69 na spomc:nicima, 26-27 simbolika,25, 66,66, 116
vidi i pismo
kanope,124 kaos, 40, 75,103
vodenkonj, kao simbol, 63, 109
hrana i piće, 17
vidi i Set; Taueret
humak stvaranja, 40, 40,42,46, 51 vidi i mitovi o stvaranju;
Horemheb, 13,66,76,87 Horus, 8, 66, 66, 70, 71, 70-71, 76, 76, 120,121
Hunefer, 128
AmenhotepIII.,88 Amon-Ra,55 božansko trojstvo, 8,80
zmija vidi Apep Karnak, 52, 54
Hwt-ka-Ptah,40
Amonov hram, 13, 54, 5657,56,58.59,86,86,88,94,
i Izida, 66,70
ibis,kaosimbol,20, 100
Dvo rana zapisa, 29
Gospodar neba, 70
kipovi
izida,66 Khafre,lO Khufu,49 pisari,21,29,30, 100, 128
hram,70,71,106,106,109 kaosokoi,71,73
imena, 23,25,27,40, 66
ikralj,75
Imhott:p, 46,49
"muž" Hator, 104, 106, 109
Imset,123
Oko, 21,73, 116
Izida, 8, 16, 40,66,66,69,69, 76, 76, 116,123 i Hator, 63, 64, 66, 66
SenusretI.,76 Tutmozis III., 86 Kleopatra VII. Filopator, 35, Kauket,41 Kauit, kraljica, 127 Kebehsenuf,123
sljedbenici, 76
i Horus, 66,70
spajanje, 94
imedicina,114
Kek,41
i mumificiranje, 63, 66
Kemet vidi Crna zemlja
isud,129
i zvijezde, 110 Zivući, 66, 76
64,93 Knjiga mrtvih,1,21, 40, 102, 124,128,130 vidi i pogrebni kobra, kao simbol, 16,60
i Oziris, 70, 120, 120-121 Iunut'idiHeliopolis
hramovi, 8, ID2
48-49,80
Abydos,99
kozmički
red (ma 'al) , 8, 75
Khensumoze,40
Deirel-Bahari,96
Juja,124
Dendera, 39, 62, 64
Julije Cezar, 64 krava, kao sim boi,62,63
Edfu, 7D, 71, 106, 109 hramovi sunca, 51
K
Khonsu,54,58
Karnak,13,54,56-57,56,
kalendar, 104, IlO, III
Khufu(Keops),10, 10,46,48,
58-59,86
Kamen iz Rosette, 21 -22, 22
49,80
kršćanstvo, 13,20,66,69 kraljevi, 29, 75, 76-77
božansrvo, 75,77,80,95
medicina
Qiječništvo}, 63, 63,
70, 73,1 14 nas1jednici,76-77,84
krune, 18, 76, 91 k ućeživota,IOO
Horusovtrijumf, 109
Nebamun,29
ikralj,77
Nerer,23
pogrebni,124,126-1 27 prikazi, 16-17, 16, 102-103,
Neferherenptah, 32
ženskikraljevi,92-95 krivovjerci iz Amarne,
Naunet,41
ploča
Nc:fermajat,gipsana grobnice, 16
Memfis, 10,40, 46,80
Nefenari,3.23, 92,92
o)u()(ld,40, 40-41 , 54
Menkaura(Mikerin), 46,49,
Nefertiabet. princeza, 104
Opct, svetkovina, 59,105
Nc:fc:rtici,23,53,92. 95,95
Osorkon II., 8
80,81
iz
Mentuhotc:p Il. 84. 94, 127
Neftis,40,63,66, 116,120, 123
Mereret,nakit, 85
Neit, 63,63,66,70, 123
Mike[in,vidi Menkaura
Neit-ikret,92
Lahun,piramide,49
Min, 55
Nc:khebet, 60, 60, 85
lavica, kao simbol,60 vidi i
mirisi i tamjan, t03-104, 109
Sc:iunc:[ ei-lisht,
kipič
mitovi iz, 76
1olOs, kaosimbol,29, 33,131 Luxor, 42,59, 105
O
nlmtJ
stvaranju, 39,
pokri\'alo za giavu, 75,
76,84,91
vidiiRa;Amon Oziri5, 8, 18,40, 70,71,76 ilzida, 64,70,76,120-121, 120 ismn 60,71,75, 92, 119,
Nun, 40,41
123, 128-129
Moćnice,60
Nut, 39,40,43, 76,110,
moda, 34, 36 mumijc:, 45,63,63,66, 120,
30, 60, 129
vidi i svetkovine; obredi
Ni1, 14-15,33
mačke,63
mam",il;,I06
Otvaranje usta, ceremonija, 126 ovan,kaosimbol,42,54,54
Nc:uništivezvijezdc, 110, 131
ma'af(kozmičkirc:d),75
irc:ligija,100, 114-115, 115 Majet (Ma'at-božica i50ne).
36,84,92 vid;; moda
humak stvaranja
M
iastrologija,111
odjeća,
40-41,42,76,IOOv;dii
mjesec,kaosimbol,73
magija, 66, 70,130-131
114
J\'fc:keue, 130
112-113 papiru5,kaosimboi, 29, 33
o
124,124, 126,126-1 27 Mut,54,56,58
,., N _ _ __
obelisci, 42,51,88
_
nakit, 36, 45, 73,85 vidi i amajlije i talismani Nektaneb l., 60 Narmer, 10,76, 79, 80
_
pčela, Zemlja (Donji Egipat),
29uidiiEgipat
obnavijanje,33,45uidii
pektorali,44, 60,85 vidi i nakit
zagrobniživot
Pepiankh,23
oboiavanjc: sunca, 52 vidi i
Pepi 11.,81 Phiiac:, 69,69
pisari,21, 22, 29, 30, 30-31,
Khafre, 10, 46,48-49, 80,
Nekhebct, 60
80, 82
100,128 pismenost,22,35, lOOvidii
Khentkaues, 94
posmrmemaske, 13, 75, 126
Khufu, 10, 46,48,80,80
pismo plava kruna (KiNpmh), 91
Lahun,49
R
ples, 17,\02-\03,126
mđJlabt,46, 48, 49
Ra (Re),42-43, 70, 75, 76,80
Sakkara, 30, 46, 54, 80
pogrebi,l24vidiimumije
t.leidum,48
R.a-Atum, 43 Pidi i Ra; Atum
sa r kof2Zi i kovčezi,66,69 , 1t0 ,
pokrivalo l'.a glavu (nemu), 75,
Menkaur2, 46,49, 80, 81
Ra- Harakhte, 7,42,43, 70
najranija, 46
76, 84, 91 ponovno roaenje, kao simboi,
119, 120, 124, 127 Sekhmet,60,63
raj,130-13lvidiizagrobni
Selket, 63,63,66, 123 Scncb, 18,23
43, 45 Popisi kraijeva, 23,23
inatpisi,49
ponreti,16, 7S,84, 92 vidii
Sakkara, 46
posmrme maske
Srcdnjekraljevstvo, 49
92,99
Seneđem, 31,119,126
SenusrecI., 76 Senusret II., 16
Ramzes ll1 .,9S
Senusre tlI l., 84,84,85
Psthmlvidicrvena ibijda kruna
94
Ramzesi,kraljevi,13, 27
Sesostrist'idiSenusret
P5usenes l., 59
Svijena,48
d- Ras hid (Rosena),21
Set, 18,40,70, 73.76,109,1IO,
Ptah, 40,40
Snofru, 48, SO,80
Rekhmire, 34
Psametik J., 119
Starokraljevsrvo, 46,80-8 1,
Raml'.cs 1. , 59 RamOles [1.,23, 42,59,75,87,
120,133
Ptolemej V.,2 1, 22 Seti (Sethos) J.,7, 16, 58,87,100
piramide,10, 46,48-49, 50-S1 Abusir,49, 5t Crvena,48,80
Unas,49 piramidion, SO, S!
Dahshur,48,49, 50,80
pismo, 20, 2! , 22,22, 2J,69,
Đoserova,
49, 80
Gil'.eh, 7, 46, 46,48-49,80, 80-81, 82,94 Hawara,49 kao humak stvaranja, 46,51
i magija, 100, 114-115
Velika, 46, 48,80
"četv rta",94
100 tidi i hijerogli fi ; pod:.r.emnisvijet (Duat),43,71, 12 1, 128-129, 133 pogrebniobn:di,99, 124, 126-127
sfinge, 8, 49, 59, 59,82 JhabIiJ, 127,t30, 133
reljefi
simbotizam llidihijerogli f; ime
Aknaton(iNeferriri). S3 Cezarion i Kleopatra, 64
Sirijci, 86
Dijete Horus. 70 egipatshtrgovina,13
Sisobck, 119
HalOf, 62
skarabej,kaosimboi,33,42,
izida, 16,69
siJ/rum, 16,103
45, 112, 116
• • slike, 16,29,31, 34, 66, 77,92,
Svetkovina Lijepog susreta, t04,
sluge,34,34
SvetkovinaOpet,59,105
TuunozisII.,86,92 TutmozisIlL,29,86,86
-" W _ _ _ __ Wadjct, 16, 60,60
Tutmozis ]V., 52,82,87
u'as(ž e zJQffioći), 40
smrt, 110,119, 120.121, 130,
pektorali, 45,60
_
)Jwijof(Horusovooko), 21,73, 116, 119
posmrtna maska, 75 š.aš,Zemlja (Gornji Egipat), 29 Snofru(Sneferu),48, 50, 80
Sešen,23
U"----_ _ _ __
Young, Thomas, 21
Sobekneferu,84,92 sokol, kao simbol, 42,70, 73
i Aknamn,52-S3
n"diiHorus; Ra-Harakhte Soter,112
boje u,7,7, 18
5u, 40, 76
funkcija, 16-t 7, 18
~T_ _ _ _ __
l'idiinakir;slike,reijefe;
steie, 43,54, 70, 82
strvinar,kaosimbol,60.75,85 127,128-129
zagrobniživot,29,30, 31,1 1S, 119,121,124,126-127,129,
ikrajolik, 15, 16, 18 Tapcret, stela, 43
suđenje,
y
kipove
zanimanje (zvanje),3J,34,
Taueret,63,114, 115
perspektiva, 17
sunca,bogovi,8,42-43,80
Teba, 10,52,55,66,84,85
ipriroda, 16,33
zemljovidi,130
vidi i Arum; bogovi sun<.:a, Grad vidi i H eliopolis
Tefnm,40
razvoj,10,13,16-17,53,84
zmija, kao simbol,54,55 Ilidii
34
učinakslojevau,7, 15
sunca,hramovi,Sl ddii
Unas, 49
zmija,kaosimbol, 91
unist3vanjeprotivnika,79,85,
Zmija kaosa ~'idiApep
pogrebnl,t27,13t Tekstovi picamida,9,11O, 113 100,102
ureus (svetazmija/ kobra), 16,
Tot (Djehuty), 20, 20,60, 76,
svcćcnstvo,8,54,63,86-87,94,
100, 102-105 vidi i religija svetkovine, 77,88,99,104, 104-105,109,109t>idii
v
Tij,95
vladavina I-liksa, 10,85,
žene,92-95 kraljice, 76-77,84,94,95
Trajanovkiosk,69 53,86,87,88
39, 111,112-113
ž
Thuja,12,69,134
Tutankhamon,2, \3,23,25,
zvij ežđe,
75, 91
100,100,129
vladavina Perzijanaca, 13
moć,
vladavinaRima,13,69,93
pismenost,3S
34-35,92-95
OVA JE KNJIGA SVOJEVRSTAN IZLOG UMJETNOSTI DREVNOG
DREVNI EGIPAT
E GIPTA U NJEZINU PUNOM SJAJU, OD PIRAMIDA KOJE NAS OSTAVLJAJU BEZ DAHA I MONUMENTALNIH HRAMOVA DO ŽIVIH ZIDNIH SLIKA, VELIČANSTVENO OBLIKOVANIH KIPOVA KRALJEVA, KRALJICA I BOŽANSTAVA TE KRALJEVSKOGA NAKITA IZVANREDNE SLOŽENOSTI.