Drevni egipat

Joann Fletcher

YELII<E ZIvot,

.CIYILI~ACIJE

mIt

1 umJetnost

DREVNI EGIPAT I

.. .

-

--.--

\ ..-..:;. .. '

i

DREVNI EGIPAT VELIKE CIVILIZACIJE 탑ivot,

mit

i

um j etnost

J O ANN FLETCHER

SADRŽAJ ~

NEBESKI SVIJ ET 38 Pokretllćkt

5i1c drevnog

Egip la 8 Prićao drevnom

Egiplu!O RijckaiivOIa 14

Umjetnoudrevnog Egipta 16 Bojaiznaćcnjc: J 8

Rijdibogow 20

Ubija* protivnika 78

Magijai lajrn: 114

Mnogi potekli odjtdnog 40

Kraljcvi~unca 80

Amaj lije i tal ismani 116

Gospodar obwra 42

Cuvarupijcsku 82

Sveti ~ karabej 44

PrijestoljabogaRa piramide 46 VjCl'1li slava: Lultor88

J\1jcs!O rodcnja sunca piramidaJniob!ld 50

Izgled

moći

Krivovjerci iz Amaroe 52

Kraljevskc;l.cnc92

Ncspol';nadjivigospodar 54

Hram boiicc: kraJjicc96

I ~jdi

iOzirisu 120

UO~jrisovoj

Amonovposjed 56

sudnici 128

~~oćne

Vi:tijcnja 130

božice 60

St\'Orenjaiz podzcmnoga

MAG IJ A 98

Bobnskamajka 66 Darciljivoslc:rnc zemlje 30 Umjc{no~t

Sa),'lI o

Cuvarimr{Vih 122

90

svijctll132

Srojcupis:ilo Tot 100

Dolinakralje\'a 134

Pojmovnik 136

E<Hu:palataboga

i priroda 32

jastrcbal06

Ulogcipredod:i:1w:34 Gospodari dviju zemalja 76

Go~podaricaneba

11 2

FOlogrllfij e l44

PREDODŽBA I ZAMISAO ~

ivilizacija drevnog Egipta velikim jc dijelom proiz-

C

vod zemljopisnog položaja, posebice njegove rijeke,

Nila. Egipćani su svoju zemlju zvali Kemet, "Crna zemlja",

što se odnosi na plodnu zemljanu prubTLl duž cI"ilimijc koji povezuju

riječnih

obala,

koju omeđuje Dešrct, "Crvena zemlja", odnosno golema, neplodna pustinja.

Prevladavajuće

boje egipatskoga svijeta-

plavo nebo, zlatno sunce, crvena pustinja, zelene riječne obale te erru, mulj onosni Nil- glavne su nijanse egipatske umjetnosti koje u sebi odražavaju rijeku, polja, pustinju i nebo.

Taj je svijet postojao lIsranju

ravnoteže, suptilno uravnotcžcnih suprotnosti: Kcmct i Dešret, dan i smrt, red i kaos.

n oć,

život i

POKRETAČKE SILE DREVNOG EGIPTA

Isprva su ova bobns{v:l icdnostavno predstavljala pojave prirod noga svijeta sunce, neuo,

~.cl1lliu

i rijeku - sve dok svako od njih postupno nije razvilo vlastitu

slo;(cniju osobnost i povijest jer jc s\'~ki dio ove zemlje uljepsavao priče i mitove š!Osuokru~i\'ali

pojedina lokalna

bo~,a !1stva.

Na kraju su mnoga

božanstvapočcla

dijc1iti iste nazivci atribute, iz čega jc nastao visoko razvijeni m odclrcligiomoga l'icro\'anj~1 t:-lko

svojstven drevnom Egi]HU

Božanske sile zahtijcvalc su neprekidno obnavljanje štovan jem kako bi mogle

jamčiti

nastavak svcmir-

poludtagot,'lI k.. mena lapis Inullprikuujebo:bn8ko

skc ravnoteže. Zbog !Oga su bile predmet obohvanja na opetovanim prikazima kojima

Sl!

Egipćani

un:š:walisvc,odmonumcntalnihhramovapadofinih umjetničkih

djela. Ta njihova predanost stovanju

bogaO~ iti 8aučučel:em

polohju, 8 čije je jedne

Strane njegova tena izida (dc8no),a I dtugt njihov

božanstava ogleda se prije svega u svakodnevnim

sin Horus. Ovaj je maleni kip nastao u dob~ vlad ..vinc

obredima u hramovima. Oni su bili "spremišta"

krat ja 08orkona II. i~ XX II

božanskemoćj

koju su njegovali i kojom su upravljali

svccenici na dobrobit cije1c 7.emljc. Vrhovni svcćcnik-

DESNO Velika

sfinga

koiijcuviickbioizaslanikuimekralja,djetetabogova - dielovao je kao posrcdnik

izmcđu

svijctasmrtnika

i svijctabo:i:l.I1stava. On i niegovekolege svećenici i

zdtitn;čkičuč;usredilm

nekropole u Gizchu hvorno ugtadcn kao

svećenice

štovali su božanstvastalnirn prinošenjem

žrtava, glazbom i plesom, što je sve treba lo,kako su vjerov:lli,potaknuti božanski duh da boravi unutar hram:l - Što iekljućnožcli li se održati kozmički red.

PRIČA O DR E VNOM E GIPTU

Kr. ujedinio kralj Narrncr na početku "Arhajskog rn~dobJia". To ie bilo rano doba "Starog

kr:tljt.>vstva",imcna koje je pridjenutoprvoj fazi egipaTske civilizaci je. Narmcrov na5Jjednik utemeljio jc svoj polol.aj u lVkmfisu (nedaleko od današnjega Kaira) tc jc vladao zemljom U~ pomoćvisokodjclotvornogaćinovništv:l

Ovi mni vladari

prikupilisudo\'oJinobogaL~tv:1dap()krenuambiciozncgrndcvinskc

plano\'c koji su doživjeli svoj vrhunacgrndnjom velikih kompleksa piramida Khufua

"",jcmičkihrcmck-djcl"

SlarogkraJ jcv81v"Ov:li

(Kcopsa), Khafrc (Kcfrcna) - u doba IV. dinastije - i ostalih kmJjcva. No stoljeca gr:ldnjc

Kcfrcn~

piramida iscrpila su ekonomiju pa ic srcdi~nia vlaSI bankrotirala oko 2130. pr. Kr. Nakon

pr. Kr.) isklcs"n

(nko 2555. - 2532 ;~.

diori",

Staro gkraljcvslvaslijcdi1ojc"Prvosrcdnjera:-:dobljc",u kojcmscncpostojanjcsnažnog~ političkog~ središt~l ogl ed~lo u m~njka\'oj umjetničkoj standardi~adji i idiosinkra~jji medu

provincijskim umjemičkim stilovima

dolini,ncd" lckoodnjcgovc

Egipat su ponovno ujedinili tebanski kne~evi s jU/;,'1l ~emlje oko

200CJ.

pr. Kr. koji su

najavi li "SrcdnjekrnljevstvO".Tijekom vladavine kraljo:..·vaXl. [X1l.dinastijo.;(oko2108 - 1759. pr. Kr.)

jača

važnost Tebe i njezina boga Amona,

moć

kraljeva je

ccntraIi~ir:Ula,

a

cgipatskcgraniceproširenc.StoSctičeumjemosti,jezikaiknji~cvnosti,SrcdnjckrJljcvstl'O slwabsekao"klasičnodoba·'dro.:vnogEgipta

Vladari a~.ijsk0!r-l (palestinskog) podrijetla poznati k~o Hiksi ("Vladari stranih zemalja") preuzdisunad~ornadsjcvcromokol640.rr.Kr.,pajcEgipatcijcloStoljeće (,'Drugo prije-

hzno rJzdoblje'') bi lo podijeljen, S domaćim vladarima Tebancima kuji su vladali na

ju~,'u.

Zemlja je iznova ujedinjena oko 1530. pr. Kr. pod no\'om tcbanskom

dinastijom,

je označilo početak Novog kraljevstva. Niz ratnika faraona

rio je veliko carstvo koje f1;ljbog:ltija i

najmoćn i ja

proto.:zalo od Nubijc do Eufrata. a Egipat jc postao

zemlja drevnoga

Kao j

II

prijašnjim razdobljima,

DR EVN I EG IPATSKI SVIJET

veliki dio egipaTskoga bogatstva usmJeral'an je

II

\'elike gradel inske (Xlul\'ate ka

kobi se povećao ugled bozanslavai kraljeva. Novi faraoru Kraljevstva doti eralisu t\monov hram u Karnakuinadrugoi obali riicke~as.cbcsagrad ili hramo'e i grobnicc Umietnićka

i arhitektomkapostib'11uća dostizu svoj vrhunac u

doba Amcnhotcpa Ill. (oko 1390. -1 353.pr. Kr.),no nicgov sin XVIII. dinaslije pribzuje gospodaticu Th"j",

puni~u

kralja Arnenhotepa III. i

t\knaton(oko1353. - 1335.pr, Kr.)destabiliziraojezemljuti jekom "Razdoblja Amama" (vidi stranicu 52). Aknatonovi na~ljcdnici,

Tmankharnonovuprabaku Izradcna jc od

poz laćenog

koji nislldllgOpoživjeli-ukl)llclljućii njegm'asinaTutankhamona -prokrćilisupm jednom bivšernl'Ojskowxti,Horemhebu (oko 1 .319. -1 292.pr.Kr.),kojijcpoćeosobnol'Omcgipatskogas)aja

NakonHoremheba sli jedili su kr-lijevi "doba Ramzesa"iz XIX

nasmijd~nirn~rlarnalica

oslikava se izgled samog Arnenhol~pa (,~di

sliku na

i

xx. uinast.ijc (oko

1292.-1075.pr.Kr.),mclfukojima sunJih

jed:maestonca nosila irne Ramzes. Egipat je zadržao svoj utjecajni polo%aJ u nmočllpad imamcditcranskihdoscljcnikaiLibi jaca.No

libijskidoscljeniciosvojilisusje\'er okoi075.pr.Kr.,pa jeNom kraljcvstvo na kraju i propalo. Tek nakon cetiri cjepkanosti

("Treće

prijelazno razdoblje'') zemlju su ponovno lljedin ili oko 7S0. pr. Kr.

nubijski kralj cvi poslije koj ih jc s!i jclWokonacno razdoblje

I'lada,"inedornaćih

vladara

(oko GG4. - S25. pr. Kr.) Otada su Egi ptom gotol'o neprekidno stolovali uspješni strani osvajaći. PerLijanci (525.-332. pr. Kr.) i Grci (332. - 30. pr. Kr.) vladali su na rradicion alan faraonski

način,

pa je drevn a kulrum ove zernljeo>tala uglavllom netaknuta, Rimljani,koji su potom stigli (od 30. pr.

Kr.),hilisunenazoćnivladari,noipak

su dopust.ili nasral'lpnje trau icije stare

kulrurei religije - sve do 392. p. Kr., kad je u carstvu sluzbeno

prihvaćeno kršćanstvo

te

naredeno da sc svi cgipatski hramovi zarl'orc. To jc bio trenutak kraj a drevnog Egipta koji jeprežh~oS\'eosimgubitkasvojih!xJgova

RIJ E KA Ž iVOT A Jedn ;a " alnost u pet tis u ćlj eća egip atske povijesti je s~'aka ko rijeka Nit Grl: kl pm'j esničar H erodot z\'ao je E gip at "darom N ila", II u\'o m

ovisio jc: upravo o ovoj rijeci, BezNila-kojiprotječe kroz Egipal urno treć in o m 8\'o jega loka, od ~je~'eroistočnog kuta Mrike do

je opi. u ui stinu teiko neito dodat i jer istin& ki opstan ak o\'e zemlj e

Eglptani m ;a8talanpod8jetnikn a njihovuovi8nost o rijeci

Src dozemnoga mol1l-ondje bipollojalal amopuslinja čij aje bliz ina

Prije pdnte . uvremcnih brana Nil je plavio ovu dolinu svake godine

obale poplavljene'" u

OIt8VIPjuti lIa.obom plodan erni mulj koji je radao obilnim urodom.

OYO obilje pronallo je . voju penonifikaclju u androginom bogu

pruga 110 omeđuje rijeku - u . ndnom konlraslu prema pijeaku i . tijenama iza K bc - praslari te prizor koji 1\"Oj izraz nalui u vertikalnoj

Hapiju, za kolq:.epovoriJoda"Uvadetjerana .mijeh kad .u riječne

per.pektivi, lako če&lo pn.umojuegipaukojumjctnollti.

čiju l U

IC

čall

pjevale rado. ne pje&me. Ta " Iena

UMJETNOST DREVNOG EGIPTA

od zlata , la piu laz uLij a,

noga razdoblja te je OStao pretežito nepromijenjen idućihtti tisuće g odina. Čes to je zapan j uj uća

karneola; ofloklna,

o~.. j

ljepota većine egipatskih slika, reljefa, skulprurai nakita u dr ugomplanuu

odnosu na njihovu funkciju koja je izvorno ili vjerska, ili pogrebna, ili obo je od toga Veći

dio

umjetnićkih

va, daleko od

oči j u

radova stvoren je za urešavanje

mračne

unutrašnjo stihramo

puka, ili da bi bio zakopan zajedno s umrlima u njihovi m grobni-

Donjeg E gipt a, ko ju je krdj n o sio na f elu kako bi zmija

cama kako bi ih štitili i pomagali im u zagrobnom životu.

Rcčenoobjašnjava

zaš tose

dvodimenzionalni prizori, sa svojim vidno pojednostavljenim oblicima i nedostatkom DOLJE O".. oboj en a g ipsana ploča

naden a je u mastabi

perspektive, mogu isprva

(grobni ci ) Nderma jala i

No tako im

Atc t u Mcidumu i

budući

potječe

činiti

gotovo djetinjastim u

pristupajući nećemo moči

da se vjerovalo kako

očima

modernoga

promatrača

razumjeti njihovu osnovnu funkcionalnu svrhu

točne

titualnc formule mogu doslovce oživjeti ta kvepri-

čuti,

mirisati i što potpunije govoriti, poimanje nekoga

umvnotcienOfTI srilizacijom i

prirodno ~ću

kaYe. Kako bi mogli vidjeti,

bohnstva ili izgled pokojnika moraju se portretirati sa svim njihovim

svojstve noj

veHko m d ijciucgipa tskc

o či Obojenirdjd

bofice lzideiz hramakraija Setij a I . u Abydo su . Ona u ruci d rii nstrum, melalnu

iz rane IV. dinast ije . Guske .usime tričnomspoređene .

mogla rig at i neprijatdju u

SKRO Z D ESNO

nim obilježjima i prikazati što je

moguće

ključni mrjeles-

čegflalj kukorištenu

obred ima. Z a

u svetim

Egipćane

je

prikazi-..oje ne kog rim ala

jasnije. U takvoj dvodimenzionalnoj umjet

nosti lice je stoga prikazano u profilu da bi se usnama i

očima

podarila maksim alna

doslovnoznačilo osiguranie

njegova vječna ponavljanja

izražajnost, dok jcoko prika~ano u cijelosti, kao da iegkdano ~pri-

Nt:živiobjcktitakodcrsuprclloćcnii;toicmogucejasnije:predmctin~!

stol u p ri ka 7jyani su na hrpi l! rnl ičitim slo jcvi ma, bk do tC m jcrc da

scči ne

kao da Icbdc u zraku. ISlO\" ri jcdi izasadržai, primjerice,z:lt\·on;ncškri njc -kojihium-arnostibioskrivcnodpog1cdairakod)clor,'Orno"ilgttbljcn"da

takodcrsuprikali,·aniiopisaninalidodma,aprntecipri zori i načini proiZ\1Xlnjc hr.mc trcbali su osigumti neprestanu op~krbu i~rt"dst\"aza

vjccni život

Č a k i pri kal.i tj clesni h aktivnosti, kao sto je p les, imaju svoju posebnu S\" rhu

unat oč

Cinjcnicilb sc danas tabi priwri cesto popularnosh\"3ćajukaondw\i~odokuugodlloga

ukrasa. /\1e(lutim, '-jcTOvalo sc kako prikazivanje plesa i sviranja glazbepomai:t" u bUlknjuboga u njcgo\'u

s,·ctom hram u ili u o~.i ,'lia\"aniu osjetih premi nulih

o~oba

u

BOJA I ZNACENJE Funkciona1na,kodirananaNV~wnjetllOlltipovttanajebritn.imnborom

matedjm i boja. Egipatllka zctnIja, politički predataYljena bijelom krunom Gornjeg Egipta i ~= krunom Donjeg Egipta, također je bila podireljena na "'Crnu umiju" (Kemct).gdjere~jabujala,ioc:pdjatclj6kactvenapu8tinjskaproetranst\'a

(Deitet). Stoga au crna i zeil:1Ul boja rahljene za prikazivanje <nirisa (naluprotnoj 8tnmici). bogaplodnOllti i

vječDoga:f.i.yuta,

dok je CTVenaboj. rabJjena za prikazivanje

njegova zlog btata Seta, boga kaosa. Hladna, proztačna nebeakoplaw. boja i njezin odraz u Nilu imaju svoj ulogu u izboru plave boje za predalavijanje boga, a 7lamotuta boja sunca imab je zaštitničku ulogu. Muikarci i:fene obično imaju različitu boju koie na umjetni8drn. prika%ima, kao na kipu (gore) patuljka Seneba i njegove obitelji (oko 2475. pr. Kr.):ctvatije nijange rabljetle au za muikarcc. a

bljeđi

tonovi za prikaze fena.

flO J '\

I ZN/ICI路N.l 1

RIJEČI BOGOVA

D :':::j::i~~t::::~~i~::: ;:~i:~~'=~~ ~~jioi: ';::::,a:::~~::::l~r~k:g"j::~~ i

znači

"svcto uklesallo pismo",nastalc su oko 3100. pr. Kr., a

ispočclka

služio uzak krug pismenih službcnika za vodenje zapisa. Poslije sc

5C njima

pismo

0\·0

počclo

upotrculjavatiiz:lmOl1umentalnenapiscukamtnu koji su prekrivali grobnice,hrnmO\'c,obdiske i kipovc, no isto rnko i za obredne tekstove napapirusu tC na \'icrskim objektima Budući

da su schijcrog!ifi

UJJ;:\U Too 5 gl ~\'''m ih; ...

(Djeh uty),bogznan ja, naičdćc

pojavljivali uobm:lnom kon-

tekstu, II Egiptu su bili poznati kao mu/au mljrr,

"riječi

bogova".

Govori se da ih jc izmislio Tor, bog pisanja. Rukopisno"skraćeni"

Egi pćani5uvic ro~,!.li da

jcbog.unca

Ra dopustio

hijeroglifi, kojc nazivamo hijcratskim C's\'etim pismom") , rabljcni su uS\':l.kodnevrnm sj!ll:l.cj jama, a u kasnom razdoblju naslijedio ih jc

rašireni oblik pisma z\'an "dcmotsko" pismo ("popu1arno pismo'').

Od toga doba za bilježenje egipatskog jezika sve se viiie upotreblja\'a

grčko

grčkom

pismo, a u rimskom razdoblju alfabet utcmeljen na

pismu - zvan koptsko pismo, od Aig)p/()/,

grčkog

za "egip.1tski" - po srno je omiljen medu s\'ebrojnijim StanovniSt\'om. Hijeroglife su nastavili upoueblja\'ati

stare

nekršćanskih

bogova iz 392

kraj drevnog susta\,a pisanja. Posljednji

ČVTSto potvrđeni

vjere, no timska zabrana štovanja označi1aje

izrOIza

kršćanskim

svećenici

hijeroglifski napis zabiljcZen je u Philacu24. kolovoza 394. godine Pozna\'aniehijeroglifanestalojesas\'ećenicimasrnre\'jcfC,paje

ho\'oznaćenje Sto!jećima

bilo izgubljeno

znako\-i potpuno

nji-

sljcdećih tisuću četirislogodina

su ljudi pogrcšno pretpostavljali da su simbolićkogkaraktera,

ćudni

drevni

pa su brojni pokušaji nji-

kako bi im

omogućili

da

org"-'1;ziraju i up ....."ljaju

R I JECI

1l0(;OVi\

Rashidu(Roserra) nasrcdozemnojobaliOlkrilisudre\"nenapist:.lliojc10 kraljevski din"",iickr..1je\' pisa<Ani

proglasiz.bntijekomvladavinekraljaPtolemejaV.(205.-180.pr.Kr.) koji jed\'aput napisan na egipatskom (hijeroglifima i demotskim pismom) i jednom na Omogući\"si

grčkom

jc-LikoslO\'eima usporedbu istoga teksrn na egipatskom i na jednom

žimm jeziku, grčkom, "kamen iz Roscne" postao je

ključ

zn rnzumije\'anjc jezika - a

njime i civilizacije - dremog Egipta u modernom svijclU Englez Thomns Young (1773. - 1829.) prvi je otkrio da hijeroglifi mogu biti fonetski , saznakuvimakojipr edstavl ja jupojcdin:lčne);lasove,anes:tmuci j elcrij eči

ili pojmovi. Noon nijc rawmio ukupne posljedice svojcgaotkriea ,pajclckPrancllz Jean- Pran"oisChampullion (1790 - 1832.) pTI'i olkriovclikusluženoslegipatskog

biljeii lckslnahijcralskom pi~mu , brL opisnomobli ku

oslikan og obruba naLaz i Se wedja'{Hor"sO\'oo ko,,~di

Proub\'anjem "kamena i7. Roscltc" Champollionjcotkriokakoschi jcroglifisas!Ojeod Iri temeljna lipa znakova: "fonograma" (p rcd Slavl jaju glasove), "ideogramll" i "logograma" (pre<lsladjaju cijde U\-:1"

riječi),

(koji jcdnosmvno

kao i "<lclermina-

ističu značenje).

rono-

UJllVO Na

ploči

od crnog

gram; seOI)Ct dijele na ui kategorijc. Postoji tcmcljni "alfabet" koji je sastadjen od d\'adezabiljeienje q Linapilna

SCt

čctiri

hijeroglifa, od kojih svaki prcdstav-

Ijaj eda n s llglasnik(primj cricc, J= b,~ = m, <::> = r). Ostali fonogrami _ ukupno njih nekoliko stotina-raz\"fStani su ta.ko da prc<lsta\ljaju ilidva;li tri glasa (primjerice,

tripi. ma: hijerogUflma (na >lrhu),demott kompllmu (u atedinl) i

nagtčkorn

egipatokiI gr&im, jeziko.lovci19.l tolj~~

mogli , uodgonetnuu

=ms,6=nfr).

Tijekom egipatske povijesti samoglasnici pr. Kr. - iz devete godine

seugl:tmomnislIbilje:ii li,paondjegdjcjc

vladavineP,olemejaV.-lc

samoglasn ik nepoznat, egiptOlozi prema

.u nanjemuzabiljdcnc

dogo\'oru

umcću

"e" kako bi sc

riječmogh

i7.gO\'orit.i.llijeroglifisclllogupisatiokomiw (odozgo prcma dolje) ili n>dol':l\"no (slijeva nadesnoiliz{lcsnanaiij""'o),:--:emamtcrpunkcijskihznakova Uporaba hijcroglifa uglavnom je bilaogranicena na pismenu ditu koja pisari

jt,činih

općen i to

pribhžno jedan pOSIO ukupnoga stanovništ\'a, pa suprof(:sionaini

bili ll111škal'ci, dok su

~amo

neke zene bile pismene. Pi smenost

vboku\'reJno\"anakaonačinnapr(:tkaudrustY(:nojhij(:rarh i ] ij (:rsu

tvorili ic~_gru cgip3LSke Upl":l\·c i (inovniš\ya

ic

pisari prirodno

Vjerovalo sc kako pisana riječ ima golemu moć usporedivu s onom koju sadde umjeUlički

prikazi,štoobjašnjava

zapisima ponekad

ošlećeni

činjenicu

da su neki hijeroglifsk.is imboli navjerskim

jer su izdubljeni kako bi se "poništilc" potene ijalncopas

nosti. Imena kraljeva zapisana su unut:aro\oalnih krugova ili "kart uša" (D

) kako bi

ih zaštitili,a redovi kartuša jeda.n povrh drugoga h"Drili hi "popise kraljcv a"kojimase llIi.SNO"Kc.Jjcv popi s" iz Abydou. Dio koji jeo,·dje

biljdjla kriljevska loza. Ovi popisi ćeslo

kraljeva bili su

visoko selektivni

-onidadarizakojcsukasnjji faraoni

in>enon> kralja iZn>jenjuju

Ako je ime nekoga

ses onima njcgorih sla,."ih prethodnika(iako.uvladati u

koje sc dr1a1o da n isu

vrijedni

uključivanja

"a ovu

listu-kao što su Hadepsut

i Akna!On - izustavljcniiz

naćin

kralja uklonjcno na ovakav

ili

ostrugano ili uniškno dlijetom s vIa darova čilo

vl~stitoga

da je

spomenika, lo je

dorićna

~na

osoha prestala pos

tajati. Tijekom egipaThkc poviiesti ova kav je usud ukljućujući

~adesio

nekoliko fMaona,

"krivovjernog" Aknarona. Suprotno

tomu, vjerovalo se kako ranje Što

pokojnikov~

objašnjava

če

imena

~ašto

se

jednostavno

tu

izgo\·~

osobu opet 07.iVjCti,

imen~

pokojnika tako

često

po-

navljajunazapisimaugrobnic~ma

Zhog svoje

moći

imena su

bri~.ljivo biran~

te cesto u sebi

uključuj u

imc

nekoga boga ili krnlia.. primjerice Amcnhotcp ('Amon je Zado\"oljan''), Tutankhamon (,Ziva Slika Amona'') ili Pepi~nkh ("Pepi Ž.hoi',).Jednostavnii~ imen~, uključujući Nefer ("Lijepa", kao u Nefertiti i Nefertari), Scneb ("Zdrav'') ili Sdcn ("Lotos''), posljednj~ dva

su - prtkohl:breiskog~ - dalaimeSuzana

KA

=(BOG SUNCA) + MES (DIJETE) + SSU (TRSKA) =RAMESSES (RAMZES)

DJED

"LJEPOTA"

"ZAŠTITA"

KH

W

KH -W-F-W = KH u r u, "KEOPS"

A-MN-N-T -W-T-AN KH

=T UTAN KHA.M UN (TUTANKHA.MON )

Njihovos ložcnoznaUnjeuobličenoujcdnostavani :.r.gled

objd njaV'auporabuhijcrogl1laikaofunkcionalnogikaodckorativnog arcdstvll. Oni ac pojavljuju u Ivim dijeJovima egipatllkoga.irvota, od vdikihkamcnjhgrađcvinadomalt nihpredmeta otobnoganalcit.a..

Prirnjcrice,aimbol JjeJ,koji prcdetavlja Ozirilovu kral)einicu, je poltojanolll ilnagu. ZnaJc

"ključ:l.ivtlta",

značio

ili 411kh, bio je jol jedan

Čoe.torabljcruaimboI.međuolta!im.usporcdno .aznalmviu:uL za

Ijeporu. radoal i zdtitu., IC moćnim imeniroa bogova i kraljeva. Imena

krlIJjeva upiliv:ln. au u ova1nim PUlcnima ili kartul ama., a ako jeu njima bilo zabi1jeicnoirnc nckogllboga, 000 je uvijek bilo na prvom mjes tu . Tako jc imc Tutankhamon ("Slika i Prilika Amo na") b ilo zapi.sano kao "Amun-Tul-An.kh",

ŠAŠ I PČELA ~

D

VOjni.sVijetdreVn~gEgiPta-rijekU j p~stinjU,.plodnu

zemljanu prugu

(Gornji Egipat) i zemlju 1000oa,

heraldičkih

1

neplodne pustOši, zemlju Šaša

Pčela

(Donji Egipat) - u ravnoteži

biljaka

Gornjeg i Donjeg Egipta, koje.irnbolizirajujedinswo

su održavali bogovi putem svojega posrednika, kralja. Njemu je pomagalo

svećenstvo,

plemstvo i državni službenici koji

su zauzvrat ovisili o stvarateljima egipatskog ekonomskog boga tstva.

Veći na

stanovništva živjela je

na poljima, a zagrobni život njihO\'ekteri.Nd>am"nje portretiran kako uspostavlja

zamišIjan je kao čno

idilični,

vje-

plodonosni poljopriv-

redni krajobraz

II

kojem su

mrcvi prikazivani kako oru, siju, žanju i love.

DAREŽLJIVOST CRNE ZEMLJE

;z otptilib 2500. pt. h,

E::ji~: :::Utin~ iŠ:::~;: :~::lj:;:m~~:ra~:~:~~

grobnid uSakk:arl.

(Ma'at). oni su poimati ngrobni život jednostavno kao usporedni Egipat. ujedno s

OOIJJlOnjldppotjcćc

Pri~pokojnib

uobl&jasompolot.ju

... to_le,

I.

Ritkom

pl.pituaaodmotanim u kr:II.ulpuomutue:i.

N)eguveprlliČl1oobJeiene

rrudl.i'WttYidljivilfbulčjć bilIrot:akođer...u;.~

pllankDtnportrethaaju

njegovom gb.vnom rijekom. u kojc:m nema Di bolesti ai gladi, bo mjesto gdje usjevi

rastu visoko uvisbczopasoostidaihuni!ti su!ailipojedu kukci igdje je:ietvahgani posao ito sC' može obaviti II raskošnoj

odta'i

U stv2mOSli,obilje koje jepNŽao Nil nije stizalo bez tcgobnoga rada poljodjelaca koji su uzgajali glavninu egi:p2tskih usjeva jdmai pšenice. oni su

ručrlo

sij2li ujesen

DESNO Na oromdetalju itSc::ncđ~gt'Obnicci:z

NO'I'<>grudoblj.preminuli

nakon ljetnegodiloje poplave Nilalwj.a bi ru.topila polja i obogatila ih llIUlosima

in~len.pdb:z.n;

plodna cro0g2 mulja. Kako bi do kraja iskoristili posljedice poplave i hlo bi povećali

tukalm u ilagrobnom

raspoloiivupovriinuobradivezc:mljc.poljodjdcisurabiliiirokorasprosttanjeoe

POju ...jbol;Uodjd:u.U

thootu:lMjuodjeve.olU ~~tI,međutim, nd

""'"og-poj.<'dinca

12ko se glavnina st2DOVni!tvadrevnog Egipta bavila poljoprivttdom

rw. mcmlji-kojim K b avila ~.WKrmiIlftlroji lU

billpoljodjeld l radnici

-bio je prlj ..... i naporan

i prrometc: kojima sc danas divimo. No =un.""je koje sc drialo najpovWtenijim bilo je ono pisan, radno mjesto izuzeto od plaćanja

.~."

poreza

kote

jc sa sobom nosilo zamjm.n ugled i autoritet do te

m jere da su se

sluibenicilestoodlučiva1i

da ili seport:rcrira kao

perom od trstike u ruciiporu:kad s posudicama za rimu objclccimaor:uDc. pisari

su školovani u škobma smjdtenim uz hm

move, a ovIadavanjc s1ožc:nim sustavomhijcroglifskih pis-

mrna bio je dugi oaporan posao.

1),·lkl/.LJ I \'OST(R\ll

da postane pisar, štO je

"najveće

od svih ostalih poziva". Nakon ismijavanja n cvolja

oSIalih zanimanja - "svejednojadnije od drugog" - otac

zaključuje

kako "ne po slOji

zanimanje u kojem nema šefa. osim onoga pisara jer je on šef. Stoga.znd li p isati. bit će

ti bolje nego u bilo kojem drugom zanimanju"

_

_I

1_

____

1_

..----.

1 l_

._

_

r ___ -.

_

_

_

_

__ _

_

1

l _

_ ___

l

•_

J

_ l

__ _ 1 1_

_

L

ULOGE I PREDODŽBE

&&&122222 _ _ &

U Što

~e~cim~ Cgi ptologii.c, europsku,učenu. gospodu zapre~astilo je otkrice prikaza

Egipcanki u važrum lb čak domm:tmrum ulogama. Oru su Stoga podOSta toga

su otkrili odbacili kao "izmišljeno" ili "ritualno",tako da hl i danas problenutika

ovespolneravnopmvnostiizazi~priiepore.NoudrevnomEgiptužencsu pm\'nobile neovisnegmđanke

te su imalemzličite mogucnosti samoodređenja neobične za drevni

svijet kojim su dominirali muškarci. Njihova je sloboda

za~rno

morala šokirati Grke'

bog:I.le

u~vanik~naoVQm

prikazu povjesničar

Herodot (peto stoljcće pr. Kc.) pisao je kako žene "odlazc: na IIŽnicu i ondje

trguju, dok muškarci siede kod kuće i tkaju". Egipćani,zaključuje, "čini se kako su obr-

Iw:čanc go~bc

iz

XVlII.dinaa lijenadeneu Rekhmirovoj grobnici u Tebi. Slu l kinja u sredini

nuli uobičajeni poredak čovječanstva" Opčenito, iene su

-ncobično

se udavale i radal.e d jecu, no svejc:dno su bile nazClČneu c:gipatSkom

društvu dok su mdik u poljima ili dok ih se novačilo za;cdnos muškarrima za javne radove. [sluge i sluškinje prikazani su kako čiste kuće, namještaju krevetc;proizvode pivo ili peku kruh-no pran)e rublja obavljale su profcsionalne peračice. A kad je rijcč o njiho\'imbogatim~oda\'cima,muškarci.su običllOmdiliizvankuće,doksužene.iako

prikazane zapos lenc na ot\'orenom,ve6dio svojeg vremena provodile unuur kuCešto sc ogleda i u umjetničkoj konvencij i prema kojoj ih se opčenito prikazuje sblj edo m kowffi.Noi muškarci i žene zajcdno su se okupljali na društvenim susretima.

Zcnama se plaĆ':lO md koji su OOavl;ale, pasu mogI.eimati svoju imovinu, lrupovati v:l.pn~nca i~

otprilike 2350

iti prodavati,sastavljati oporuke

tC određivati

koje

će

od njihove djece biti nasljednik

pr.Kr.prik u ujt: pivaricu kakomijdajućiu

cjcdilu

cijcdirazmo«nojcbncno

Mnogc žene obavljale su vjerske poslove, a poznalO jt: da su žene nosile naslove "upn.vitdjicc", "sutkinje", nadzomicc imanja", "nadgkdnice

liječnika", čak

poput

i «vezira"

lijtslO uvc:liku posudu u kojoji:ckdaft:rrncnlirati

- najvišeg administrativnog položaja do kralja. Vladar je uglavnom bio muškarac, no

uvodi. Golih g tudi, s

~.ene

ogrlicom i pcrikom,ona

su bile na prijestolju prema vlastitom pravu u najmanje pet prigoda

Premda je CeStO spominjano kako nema dokaza da su žene bile i pisari, neke medu njima su sigurno mogle potraiiti info rmacije u pisanim dokumentima tijekom oOOv-

prik=ana I leda

um jeslobočno-izlijeva

mirU za:fc nu koja.;"di

prilomgovori: "Zavd u lt"

ljanja svojih

slu~.bcn i h du~nosti .

Do

grčko- rims koga

doba pismenost iena je

čvrsto

potvtctena: sla\"na Kleopatra VIJ. Filopatorgovorila jci pisala na barem sedam jczika, uključujući

i egiparski- ona je bila pn"a pripadnieadinastije Pt olcmCJcvi ća koja je naučila

jeziksvojibpodanika Teinjazaizbjegavanjem seksualnih stcrcotipavrijcdilaje i za božanstva, Bogovi i boiice mogli su biti ili pasivni ili akti\"ni, a mJ1ogaodegipatskihnajstra~rui ib boiansta'"a bilc su iene (vidi Slr. 60-63). Potencijal icnske agresivnosti od mžavaseutcbtovimaiu prika7jma žena kako probadaju vojnike, ispaljuju strijele ili

fizičko m

snagom svladavaju

slike kojc potkrepljuje oruijc nac1cno u njihovim grobovima

A:ucrnm Sa ,\'Ojom linom lanenom odjcćom, brižno obli~-anim frizurAma, eg nak.ilOmii:uaiajnol llšminkom Egipcani8u bili ljudi neobično8vjesrnS\'Oj izglcda.Pojaw;C:ima lanaj\-eC:u\-ažnOSI, anjihovstilodijevanj arazvioseizosjetaja ikovanalakoda za praklično udruženim s ljubavlju prema ljepoti. Odjeća je bila obi krojena od čistoga ublaž.i učinke klime. Vcćinaodje\'Tlihptcdrnela bila je jcdnostavno čin il a je nabo ~a lana, a osnovu egipatskoga garuerobnog ormara nekog muškarca zatim komad suknja (često u kombinaciji s tunikom ili plaihem) le, za žene, i haljina, spola. ova prilično tkanine koji sc nosi oko bol«w.t kao jcdina odjeta i sandale za oba naru kvicama, jcdnost:lvna odjcta uglavnom je upolpunjavana ovnllnieinla, ogrlicama, kompletirano joA je S~ uknsnim kolutima za glefnfe..-e, pojasima i nauArncama. crnornilizclenom - i kod muškarnca i kod žena-pcrikom ili lainimplclenicama, Aminkom za oči i obilnom

količinom

mirisa

NEBESKI SVIJET ~

E

'patska religija bila jevrlo složena teje uključivala štOvanje rojnih bogova 1 božica ČlJi se slikaru, uklesaru ili kiparski

oblikovani prikazi mogu i danas vidjeti kako urešavaju grobove nebcska l lVOrenja1!akoje ""vjerovalo da nauanjuju egipall ki raj (vid.

tl ••

110-

1II).bvorni8u·opdanll'ie iz.lofenu Musee du Louvre

i hramove, kao i brojne predmete svakidašnje uporabe. No to je prije svega bio, osim tijekom razdoblja Amama (vidi str. 52), tolerantni, sveobuhvatni sustav vjerovanja

sposoban prigrliti iz Dcndcrc, prikuujc tijelo bofice neba NUI . vijenou obliku'uka.Portrelirana jc: kako guta l unee dok ono

počinje

I voj notni pUl

pomm l unce ponovno

rađa

Imero.e kako bi moglo oba.j~v~li

zemlju - ovdje

prikuanoulliliziranom obliku

U,U

očito

kontradik-

torne mitove i legende. Svaka o bogu imala je svoje lokalne

priča

inačice,

no svaka zbog toga nije držana manje vrijednom od one druge. Čak je i tako temeljni mit, kao što je pričao stvaranju

s rcdini, slikom

svijeta, poznata II tri neobično različite -ali jednako prihvaćene-verzije.

MN OGIPO T EKLIOD]E DN OG

iz Nuna sc: jzdigao humak zemlje -

događaj

koji se slikovito iznova odvijao

svakegodinc kad bi sc zemlja pojavljivala nakon

povlačenja

poplavnoga Nila

- na kojem su bogovi stvorili život Za svaki sc od važnih egipatskih hramova

II

H eliopolisu. Her mopolisu

i Memfisu tvrdi da označava mjesto toga praiskonskoga humkl\,

U

cijeli

svemir jednOSlavno

Heliopolisu su mislili bko je vrhovni stvuatelj bio bog sunc:a Atum, koji se pojavio kao prvi izlazak sunca iz lotosovacvijcta koji je nik nuo na humku. Amm je

II

sebi nosio životnu snagu svemira iz koje jc:

s!'vorio bogove blizance

Su,

odi"ven~,

gologlava osoba

koj"urucidrliwlU(:fczlo),

boga zraka, j TeEnut. božicu vlage

A tum ih je stvorio ili ejakuliranjem ili, prema nekim verzijama mila, 'tako što je kihnuo i izbacio jz sebe: Sua tc: ispljunuvši Tefout"

l)~SNO

Iz općenj2

iz Hermopolisa prikazana

Sua

i Temut nastao je bog zemlje Geb i božica neba

Nut, koji su također međusobno spolno općili. Šu ih je ra.zdvojio, ali tek nakon sto su izrodili

četvero

djece: Ozirisa, Izidu, Seta i Neftisa. Potom

je Šu pridržavao tijelo božice Nut svijeno u luk wo bi nastalo nebo tc je zadriaVll.osile kaosa. Ovih devetcm bogO\"ll. lnani su i

kaoNlfl1dn(i"l'gt'ćkog

Prit" o Si>'<I.ranju

Knjigenlrl~ih.\'e~nik"

Khensurnoua(okol000.pr.

Kr.). Prvog dana

'h.,.r~nj"

praiskonskim hwnkonl u tri f,,~e,aokrufcnoje,'<Xlom

Priča O

SlVar.lDju iz Memfis:tosJanja sc na

st,-aralačku riječ pretočio

koji utjelovljuje praiskonski humak. Ptah je

boga Ptaha,

boians".... koj""" p9w:r.uju

svijet u postOjanje jugom (1iic'v). N a humku

tc je

učinio

stvarnim sve stvari jednostavno

i7.govarajući

Prema jednoj teoriji, od imena jed nog svetišta u Memfisu Hwt-ka-Ptah. nastala je "Egipat"

rijeć AigyfJIoJ. grčki

njihoV2 imena

posvećenog

Pt ahu,

naziv koji je u korijenu

riječi

"" nalazi 08am Iikm.... koji

Prema s\'ećenicima iz Hermupolisa, pn<i život Stvorilo je osam bogova ok!rmdt, (greki okJrJ, "osam"), koji su obitavali u pn·olnim vodama. Nun i njegov ženski par Nauner

predstadjali su same vodene sile; Heh i Hauhet predstavljaju bcsknj; Kek i Kauket tamu,aAmuniAmaunetskri,-cnuživotnusnagu.]zudruženecnergijeok!(){lri.,iskočiujc

život tcje Slvorcn praiskonski humak iz kojeg je putom izbilo SUllce

GOSPODAR OBZORA

Ll dre,-nom Egiprn sunce je bilo vrhovno božanstvo, iako i sunce i niegov bog mogu poprimiti brojne oblike. Kao univerzalan iz\'orenergijc,~unće\·o S\ictlounosi red u tamu \;aosa, pa je pni

zi,-m pocco u trenutku kad je nad prai~konskim o s\"anu!a pna zora {ddi

SIT.

humkom

40). Sredislc kulta bio je

!.lJEVO Samostoječigranitni

Junu, poznatiji pod svojim grčkim imenom Heliopolis ("Grad Sunca") ,gdje je prema miru o (fIMduk reati\"oa snaga sunca, uobliku boga Atuma ("Ukupnost''), stvoriJawcsr-.·an (\,idisu.40).Supromowmu,uostalim

II . (oko 1279.-1213. pr_ Kr.)

označa""

samo sunce nastalo je

zajcclnosas\-imos1aLimusvcmiru I30gsunca ug!a,-nom je uzimao oblik boga Re, ili Rn,

čije

ime

jcclnOS1:1\-OO znaći

"Sunce", Ra je pri

kazan kao sokol,o"no ili em-jek sgla\'om sokola ili m-na. lzgied boga mijenjao sc kako je suncc prolazilo nebom. U zoru, sunce jc bilo Khepri (",Ono Koje Se Razvija''), a simbolizirano je skarabejem. Kako ovaj kukac gura prelI sobom kuglicu izmeta, rako je i Khepri zamišljen kako gura sunce preko neba. Sunce koje izla~.i

na istoku poistovjeci,-alo se, rakcxtcr, s bogom

sokolom Ilorusom (,'Dalekim''), isto tako poznatim i pod imenom l!araHne (" Horus Obzora''). ~jih

<h"ojeceSIQ sc ujed.in juju u jednobozanst\-o sunca, Ra

prolaz prcma

hran, uuLuxoru(istovrsni obelisk koj i jc

inačicama mita o stnlmo;u i

nekoč

51ajao

nadrugoj strani ulaza u hram danas scnalni na

Parizu, U Francu. koj) Obelisd, o dnosno oni <ipovi koj i s u nekad bili urdeni zlatom,predsta,-ljalib; pra;skonski humak S kojeg

prikau n a jcgospodarica T~perct

(oko 900. pr. Kr.)

kako

moli bogu sunca

I~

oprcrnljcn.imbolimamoći, ~tač.i l,"Ojimdobrosth·im

Slićno

lomu, Kl scdo\"O\.lio u \·C7.U i s \!umom, u obliku R:t-Alum:t, kako bi

prc{lsladjao sunce na

~miraju

dana. }.,::to

~unce

na zapadu, koie sc sprema prof.,'lIl.1li

boziea NUl, Ra-.\ I·Um tone u po<h'cmni s\'ijet (Dual). i\.a sl'olem po<\7cmni sl'ijet Ra

~C

sukol>ljara Sa

~ilama

neprijatelj Apel', ih ,\polis, kaos II obliku ~olcme zmije. Apep IC će

noćnom

pmu kroz

l:tmc i kaosa koje prct!wxli njegov

prol(\rijcti sunce i 1:lko uni~ti[i Sa\" i.il·o1. L- <Iako

~\"aku

pra~ko7"rjc,

I'jećoi

noi: priietlo (la

nakon što je Apel'

por:l:7.cn. Ra(XJbjcdonosnoiz\azii7pO(I;'cmoogS\'jjl'lai7nOI-:l mdenn:t!<wkukan dijetebo.r.icc;"'Ulusrcdcrlcnilanje7.incpoTO<.hinckn-j 'l-idi"lr..l9)

O>-ajpcktor.!,un4c:nodalataipoludtagogbmo:nja,prcd,laVIj'Khq>ri-Wautc,WlCC-U ob.liku'Wl~kruga.Pebonltc:otlcJ:tn=allTutankharnOllO\'Ojgrobnid

(okn 1332.-1322. pr. Kr.) u Dolini kr:Iljc."., u 1r.:I.padnoj Tcbl.

SVETI SKARABEJ Sk;onbcj, ili balcg-...., precist;r.-Ija Khepri,SUI'O« u 7.oru. 1n>C:"'-og. boga

znači

"Ornoj Koji SC

R2lI.'·ii" .. jcrsuEgipćan.i'i<: .......ikakDsk::u:abti;m"sposobllO!l••amoobn"'-lj:lflja s">g'.~IO ... njcgm-ipotomcip<>ia,-Ijujukaoniizc.g:>izlaući i~kugticciznlCt"ukojojsu"'f'.u.'-ili.Bud ..ći

d" .c: kukcc.-odi.eljetes. on>oic,""--Ijeoikakokutrljaju kuglicu;znH,:ta(go'''', Iiic>v) ,."kuje

Khepr; prik..,.,," kakogu ...~ gunet, ;\ Uad i ska .... bcj ispuže iz kugl;« i poleti - poja..,:.ea koju sc '"jcru--",Io kako prcds.a.-[ja bOg;I sunca koji sc uzdife pn;rna ntOOkoms,-u<iu. Kao5natnisirnbol por>O\~A.>denp,s""""bo:ii",,,,'ainomies".>urot....mnojumjc'nos.i,k:aon,,iz,.. n ....-dnom

I""kto",lnornnakil"koj; .. reb'.. rn"m;jckr.ol~...

PRIJESTOLJA BOGA RA: PIRAMIDE

Jl t~~!l~1A

stvarnnJ~ (vidi str,

40). i\ lisli sc

kako jCO\'3j hutlL'lkprcrhladjcn );rnd cvinama

koje

se

njivo ubrnjaju medu

najpo lnatije mide. 'j'ri velike p iramide u G izchu

~padaju

medu

nesum egipat~kc

spomtnib::

pim

naj~bmije primjcr~,

no ur:lzd ohlju izmcdu lll .i :\.JI.dinasrijcs:lgrmlenojcvišeodusamdcscrpirnmid:t

rn;dičitc \'clićinc.

a najbolje

saču\'ancpimmidcpotjcču

i:l.dob."lStarogkr:tlic\'m~(lll. doV.dinastija , 2675.-2350. pr.Kr.)

Svcsuoncsmjdtcncukruj.,'\lod(kndcsctkilomctarnodstarcpri)CSloinicc;\[cmfis.. l\ajr:mija p!ramida)c ona il. Ill. dirmstije,

IZ\:

SIC

penastapirnmidauSakkari,n:v.vanalakojcrnjojni7.g\cdpodsjc:6 na stubc,a n.mao jc od rnnijihpr:tl'okutnihgrubnica poznatih i kao "I<lSlulK(arap~ki,

"klupa')'

A1hilcktlmhotepprojcktirnolujcbogrobnicuzas\"Ojegakralja D oscrn ili Ncćcrihcta (oko 2650. pr. Kr.), II sama pirnmida ispn-a jc sagrndcna bOIJl(I$/,,/Japrije

OI>SNO l'i,;""i<1c\l Gizctw. " skupin;

~ v;~inom

ncgo~tojenarnsbna\'isinuodšezdeset

N ~ i"d"ljcn;j"od

NajTl1 'lI1j;'TI1~d"

k"mcrc,ali

zatonajv{OĆa

od ]4(, m, Velik" jc pimmido vtodora !<hufu"

(Keop.a). U sredini jc 143,5 m

vi~oka Kh~fnna

(Kefrcnov,,") piramida

njima,koju jcd"o 5ag,adi!i Mcnkallrn(Mikerin),

Prijelax od Srepc!flUtt: pir.ttnide pmna pra\l~ pirnnudi prip~ie sc kraliu Snofruu (OIrO 2625.-2S85.pr.Kt.).prvom ..bdan11\~disustilc.DJclorrtičnAllrUŠCOO'!tSnofruovc piramide II MtidumumkrivlI kako ~U njC?ine prvotne ~Irnnc poplUliavane da bi ~t'

dohio VMj~kigt;.lkl bg/oo. Snofrno.a "S"ijena piramida" II

I)ith~huru

hila IC vjCT()o-

jatt"l('prvispomcnikotpQČctke:planirankaopra\".Ipinunicb,nonjl:zin.iarhi(c:kti

mijeniM SIJ n~SJb kn!\ina kako jt: I>irllmidapodlzann vjeruj·.llno ~I()~H šIn 'iC i)';vornozamclJjt:n.kutpokazitoprevišcnc~t:lbil/lim.N.lkraju,pn·apmVltpir:unida

hilaJcSnofruol'il"('.rI'Cll:l.pira.mida"takoderpot:!ignlllll.uJ)ahshlIru.

Kad Jt: jl.'<Inom tehnih gr:lcillje pruve: pJrnrnide

U~a\'fšen:l,

jt.' \;crno prenio Snofruov sin Khufu (Keops), koji je ondje

II Gizch ju

(I~ ()

podignuti

"Vclikupimmidu",naj\'l!Cuo<.is\'ihpi ralnida. si/l~

Khafrc (l<cfn:na) koja,

ukljućujući

i 5tillb'l.l (vidi Sir. 82) -

U bJi:,jni SC nalari piramida KL'opsn\"i\ ~icdno

5 pridodanim gr.tdc-.i.ll:lffiil -

MenkaUlll (Mikerina) e,b'"\'Š;n"3ju spomeničke gradevine na plaIOu u Giz.c:hu Plf:llTIicie V. dinastije u zapnovojeldpJt:od

~agrn,lene

Abu~iru

i Sakkari Su dO~I:.t manjc i lapl':1\'() nisu u cilelostl

od Ic:u!-knih blokova, neg(l

~ sauoj~

od kamene fas:uk

poloien~

na jezgru

,Jonončt:vI.ine.amoo."m

c:auimetara.Kipit:fcn.. đc:l'I prdom1jennDdn ditd ..

-giavuJ djeio-u Abydo_u 1903.godint.

od neobradenog;l kamena. Na piramidi vladara Unn_J «Iko 2371. - 2..'541. pr. Kr.) pni sc put pojavljuJu naepisi. Unutrašnji zidmi njegove pirAmide, poPUI onih na pir~mid:.tma nje~,'~)l'ih

nllSljcdnikn il'- VI. dinastiie. ure~(,'ui Su pogrebnim

nnpi,im'lpn<'natimkao TrbtoLi/!iromidn nESNO Stepena.tupi.amldu kntJjaDo8cr3 ~ngflldin lt oko 26SO. p•. Kr. kNJjcva.hhckt

mida.Njihuvo poJil'-anjeponovnoo7.i\·ljavAu Dahslmru,

lmhOlepkao llrukturnl

T~'1hunu

pnlo:lenlh

jedn~

na d.ugu

S

pro1YoL~61

St:ltl)g kntljt.·\'stva stala je i gntdnja pira

i J Iav,lari nakon Što su faratlni Src<lnjcg krnljt.... sIVll

iznov3 uč\'rs tili s\'oj u \'L·lSt.Ol'c pil1lmide jrllaju j(:~.gru od

Bruincpomoč"e~đtvint .

gli nc neciglc,~ iz\' a na$u obloienc kamenom

golen,!!n ogndnim zido"l,,,ujdtc:nc:

menom OtfY.!o, pa su se pirnmide prclVorile u be1.Oh1i61e

i~vor"ookru fenc

hrpczcmlje.

koji je s \'re·

MJ ESTO I{Q I)ENJ ASUNCA: PIRAMII)AL'\J 1 OBUCI Pir~m id;o.\na 81."k,ura ,,,,,,~Ia IH: i~

jc<i.>Qs''''路'K>g h umlo" ""pr~"ljcnog iznad tijela pokojnik"

poiwpanogupijesl.;u,azakojise'1<=.",-..tIok"kopred s,mli"pr.lisiwnsl.;ihl1m;o.\.;.sm...~nj"n"l.;ojcm je.odcnl:>ol.C s "nca(\"idi .tt.40).o..,.jjch,,,,,,,I.;.,,remenomro.,,,~li1.ir.. nuoblikpr:I\"Qkumikn

,c>;"h~("svijenll"pilamida,apo(orniptvapt'aw.pira"';da.Nllvrhu~piramid""al:aiolOC

ma.lipolcromikamc:nilip;r-.M&.... koji;c:vtlo&.lOimaonekiup;.ibiooblofenzlalombl.obi

",l1ektiraoua.la:lunClluZOnl.KraljeviV.dinu lije gndili l uhrllmovt:posvr:tenesuncuuAbu.oitu us .ediniapomenllc::analik~utimpir:unklama. Tolubiliprolotipovipnih~ka_vUoldh,

\"irJdhrnonolllll luiiljenim,poxlatcnimvrhovimtr. koji l U lal<ođ"rpodizanl ubulUIlCU.

KRIVOVJERCI IZ AMARNE

na (X>ložaj nacionalnoga božanstva povezujući ga s bogom sunca paje tako nastao Amon -Ra(vidi str. 55). S usponom Tutmozisa IV. (oko 1400. - 1390.pr. Kr.),čije su pravo na prijesruljepodupirali

suparnički svećenici

moć počinje II

ooga sunca u Heliopolisu ,politička

se udaljavati od Amona.

obliku Atena,

sunčeva

Bog sunca sve je više štovan

kruga. Tutmozisov sin Amenhotep III

(oko 1390. - 1353. pr. Kr.) nastavio je razvijati ovakav pristup te

Amenhotepa III., kaoJto je ova golema glava od ctVenoga granita

je obnovio kraljevanje usredotoćeno na boga kamkterisričnoza

Doba piramida

tisuću

SlUlCl,

što je bilo

godina prije toga

nađena

na mjestu faraonova pogtebnogahramau l'apadnoj Tebi, OIkriVllju

Amcnhotcp llI. svrstaO se u isti ted s bogom sunca davši sebi nazive "Izabranik boga Ra", "Raoya slika" i "Blistavi Aten". Ime Aten takOl1crse rabilo kao naziv za kr:aljevski brod,vojničkupos twjbu iza novu kraljevu čirnesekralj

palaču

ni"8ovekaral<leri.ti~e

ette: velike, bademaste oči, maleni nos inasmijekna

na zapadnoj oba1i Nila u Tebi

namjerno udaljavao od Amonovih svećenika koji su imali svoj e sjedište u

m1adenačkom,pundnom obličju p,edstavljajuči

Karnaku na

istočnoj

obali rijeke

Vladavina Amenhotepova sina Amenhotepa IV. ili Aknatona (oko 1353. - 1336. pr.

Kr.) obiČfio se opisuje kao doba i;menadnih promjena u egipatskoj religiji, umjetnoscii knji;:;.evnosci.Ovepromjene-iscicanjeAtena,inovacijeuarhitekturii razvoj prirodnijih umjemičkih

stilova - mogu se pratiti unatrag do Amenhotepa Ill. No njih je još više

razvio Aknaton. Njegovogodjivopromicanje Atena-ili bolje, svojcgoc a ujedinjenog sa suncem u obliku Atena - na štetu Amona i ostalih bogova i božica, dovdo je do opće političke

i ekonomske nestabilnosti. Tradicionalni hramovi su zatvarani,a prijestolnlca

postaje novi grad Akhetaten (f-J -Amarna), koji je prema Aknatonovoj naredbi morao biti sagrat1cn na nekom izoliranom području sred.išnjegEgipta

stvaralačku

tako

snagu sunca

udruienusplodnoJću

l'em1je i povodnjima Nila u statU8u bo1:anstvakao "Slika i prilika boga sunca

ut..$'o

N~ow"n .e1jcfu B

jednog

irt"~ nika prikaz~n

krug). Liko"j

~ Akn ' u("",,·~

k....dii,,~ Ncfc,,;,;

l'0j~"ljllje

"i~dlllic nos" slil~ tipičnog

n"~S'.1110l'rem"Akn"'OI"lVlI

no,·oolgl'lV"omg."d(l((EI-

e metežu nast:ll,,1ll nakon Aknatonovc "bd:l"ine, njego\'i kratkoIrajni lla~ljcdmci (u kojc spad~ i ll)cgO\' sin Tl1t~n kh~lll()n) "bn.n!ja)U rcd I:lko ~1O se ,'racaju u Tcbu

i

okrcću

kOli jc u

s(O\'anju tr:tdiei o ll:l!nih bogola \o

~lu:i.benih

n~ čel \l

s Amont)lll, t\ t<,:Tl - i

s~ m

t\ kn:lt(J!l,

dub.1 l!l:l!l kao .. kri"O\'jernc iz t\ nl:~rnc - jednosl:I \ no je izbrisan jz

zapisa

SI' ih

NESPOZNATLJIVI GOSPODAR

II

egipatskoj mitologiji o postanku zajedno sa svojim žcnskim parom Amaunet, pred-

stavljao je skrivenu životnu snagu svemira. Arnon se prvi put spominje n a sjeveru

stječe

svoju pravu važnost. U okolici Tebe Amona štuju kao mjesno

bohnstvobarem od XL dinastije (oko2081. - 1938. pr. Kr.),

UJEVO Ova maia, oslikana Sle1a od vapnenca

potječe

a njegov je ugled rastao zajedno s onim faraona Srednjeg kraljevstva koji izvorno

potječu

s ovog

područja.

Amon je

po8vctio juje bogu Amonu, apronađenajeumalom

ubrzo postao poznat kao "kralj bogova"

Središnje mjesto štovanja Amona u obali Nila

II

Karnaku(naistočnoj

Tebi) faramu su proširivali sve dok nije POSt

Deirel_Medin..i.Amonjc prikazan sa svojom svetom

kOffiplekscgipatskih hramova. Kako su faraoru

vrhu). Na donjem pru:oru

Karnaku davali sve v:iš e novca, Amonovi svećenici počeli su

(lijcvo),na:.vanom"Sluga

alo

najveći

Bailtuje Amona_Ra",Bai

stjecati bogatstvo i

moć

koja se mogla suprotstaviti samom upućcne

kraljevstvu

bofjim "ušima što

slubju" koje su naslikane

U Karnaku Amon je poistovjećivan s tebanskom božicom Mutkojoj se divilo kao jednoj od

simboličkih

faraonovih

božanskih majki. Ona je istisnula Amaunet kao Amonova supruga. Sa svojim djetetom, bogom mjeseca .Khonsuom, tvorila je "Božje rrojstvo". Svi su oni u Karnakuimali svoje komplekse hramova Amona se općenito prikazivalo u liku čovjeka s posebnom krunom nalik dvostrukoj perjanici,no isto je tako mogao biti prikazan i kao ovan, guska, pai zmija, odno snokao stvorenja koja su mu bila posvećena. Kao Amon-Kematef ('On Koji Je Ispunio Svoj

u povoljnim bojama: crnoj, iutoj i zelenoj (desno)

;.. I ~ P () I ;.. \ T il l \ I G o ~ I' II D\ \I.

kozu

\I

nCp rCSI:l111.1 cikluSll obn:ldjanja, Amono\' a

S!>:lr.llacka ~I\:lg~ pojac:lna je njego,im p<l\c7.i,'a nlcmshogomplodnosti:\linomdahinaslaoitif:dičl1n

(f:lluzd:m) bog Amon-I':amUlcf CUikSvojc i\l;tjkc') ri iekomNu\O>g kr:llicIS rY:lI\1ll0n' )lic,tantsdod:It11 ()

1.1)I.\"O O,·" jk u hn' ki l" :t Te be (" icf()i~f()oj:t h ra nl " u Ka rnaku> ruprmljen o d ~ i <I<>!:~

zlaIa, pri kazuje

bog" Afl\UI\ . R ~. Kip je " sok

r:lnloblja ,\marna" (vidi

":I

«f.

ruci d rl;i "".I' " oh1ikusr p~ , n~s,ank" ki p " "'pr;[ikc "

kr:lju su ~e SI-; Ch~pal sk i

muwk;!o"Ncspo/.n: ltljivom' t\mon

i~

i

l'dikvgl1 hr:tml1 uži'-:lo istin.ki ,iroku popularnost. '\i.::J.,F.l sc

što\'a]o na k ućnim SI"eustim:l, a ljudi <u mu seobl""~ć:tl i II s"ojim

s\-akodnc\llimlllolin-:una

duha XXI I. dina stije (uku

AMONOV POSJED ~~ >!~~

l

/orijeni

\'e~kog

Amo-

~lo\'ahramauKar-

naku

potjeću

iz doba oko

2000. pr. Kr. kad su mjesni ,·Iadan ovom bo,l,lU podigli s\'ctište. Otad su

gOtO\'o

svi

f:1raonitcžilito1lludapokažu S\·ojupobožnosrstalnirndogradi\':mjcm hra ma,pokušavajuc.j

zasjeniti s\'ojcprcthodnikc

\'ciićinom

i sjajc1ll smpo\';\,pilona

(ub rcdnihprolaza) i kipo\'apodignutih u čast Amonu Sam hmm sagraden je prema tradicionalnim egipatskim nacrtima. Konstruiran jc oko "najs\'ctijeg (xl svetih", unutmš-

njegs,'etišta

II

kojem se nalazi Amona\' ku.lmi kip, izvorno

smjcšlcn UnUl.1fs\'ctiŠt:lo<! cedra. Vjerm'alose kako o,'aj kip

može upiti u7\-išcni božji duh. Glama DS hrama postavljena jc

od S\'ctišta prema zapadu u smjeru Nila,a druga os ide na jug prema posebnom hrnmu Amono\'c supruge :--'Iut. Uz svaku os nalaze se hipostili ((korane sa stupovima) urešene relje fima s prikazima faraona ispred "Bo<ijeg trojsIva" Amona, i\lut i njihO\oa sina Khonsua. Slama dvorana sa stupovima

(hiposcil). koju je dao sagraditi Seti 1. (oko 1290. - 1279. pr. Kr.), ima 134 golema stupa,s\'aki isklesan u obliku biljke papirusa kako bi

sedobiO\"e~ćanstveni sti~-

Ispred wake dmrane sa stupovima u Karnaku stoji golemi pilon koji je izvorno

označa\faO

prednju stranu hrama. Pilan je ukrašen kipovima kraljeva,

obdiscima i \;sokim motkama za stjegove

ŠtO

su stajale u duookim okomitim

I.J)JNO Hipoeti1,danube"

nišama ko je se i d:l.na~ mUb'\! vidjeti na

krova,hramauKarnaku

vlastite dvorane i pilone ispred

pročelju.

gotovnpetWIUCač<:M1rnih

daljenije od središnjeg-svetišta, kuie je obnovio Filip Ill. r\rhidej

već postojećih,

rf!raoni su jednmtavno grndili

pa su

naj kasni j egrađe\'ine

Kr.). Pilon najbliii rijeci poznat je i kao Prvi pilon, no on dinastije te je stog>l najkasni)e

sagrađen i

od

potječe

četrnf!estp rolaza

naju-

Međurim,potaognuinje

O\'naposvcćcncAmonu

(J2J.~J I 7.pr

iz kasne XXX

u Karnaku

Ispred Prvogpilona ic ši ro ki put.za p rocesi jeomeden sfi ng>lmasgla -

dvoraDepokrenulljenjegov

nOl.JE Sflngcsgla,'ama

vama o\'na, koji je nekad \'udio do malene luke nf! Nilu. Ondje ic bilo

XXI. dinaSlije pnst~vlicnc

pl11a koji "od; od pr\'og

pil""" hmma

II

Karnakll

doobrcdnogp,i s lanišw

sidrište za brod koj im se prevozio kip r\monaili preko ri jeke da "pos jeti" pogrebne hramove kraljeva na zapadno j obal i il i uzvodno do hrama u gla"amapo,'czlljcKarnaks

p!anovirna..vojegoca Ram:oc:ta I., ptvogvladarn

l .uxoru udal jenom 2,9 km prema jug u. Bog je takoder mogao putovati u Luxorkapnom kroz još jednu

\'eličanst\'enu:l\'en i ju

sfingi

manjim h,arnomu Luxoru

MOĆNE BOŽICE

LIJEVO Ovaj prizor s reljefa xxx.

din~sdjc

pdkazuje

Nektanebal., s crvenom dobroćudnog.

U nekim zemljama pod pojmom "ženski" može SI: podrazumi-

jcvati ncšlO pasivno i njcžno,noto nije

slučaj

krunom Donjeg Egipla,

i s Egiptom, što sc može j asno vidMa'at (utjelovljuje istiou i

jdi u

načinu

na koji su Egiptani

sbvaćali

svoje hogove i božicI:. Supro tnogolovo

sklad) prinosi bogu Totu u

svakoj drugoj drevnoj kulturi,rnnogaod najsttašnijih egipatskih božan stava bile su icne-iako su brojne božice imale dvije suprotne sttane svojega karaktera te su mogle biti

zaštitničke

i dobrohotne ako ih.c

DESNO

Jedan ou urcšcn;h

dovoljno umirivalo Zadaća

zaštite samoga faraona bila jc dužnost

božica bli:t.anki Nckhcbet i Wadjcl, "Moenica"

bOiicabijzankiNckhebet, božice Gornjeg

Egipt~

S

Nekhcbct,božicaGornjcgEgiptasglavomstrvioara, štitila je kralja svojim taširenim krilima, dok jenjczina sjcvcrna družica bila Wadjet, boiica kobra Donjeg Egipta, koja je rigalavattu u

oči

kraljevih ncprijatclja

Faraon je nosio znamenje obje boiice na svojoj glavi,

crvene krune ovih

naslovu "On od dvije gospodarice" Kralja je isto tako

čuvala

božica u Liku lavice

Sckmct, "Snažna",koja je ravoala si1am;, napadanja i tazatanja. Ona je bila osvetničkom

kći

boga SUlica, a u svojem

liku nazivana je "Raovo Oko",dakle ona

koj;' ubija Raove neprijatclje svojim vatrenim dahom.

Njezino povezivanje s krvavim bitkamaoglt:daseiu njezinu imenu "Gospodarica Crvcnoga Lana". Sckme[

d~iju

zemalja, a svojim krilirna štite krnlja

a njegova ve:w s njim:, istaknuta jt: u kraljevskom

prika~anog

kao

OZiTis, s kojim je nakon smrtipoi.tovjcĆiv,,-nsvaki

Lice boiice

H~'or

iz

sudi~ta

njezina

k"lt~

" Denderi. Na glavi "vog-" srupa prikazano je

I)udsko lice" "n("su u"kvireno s'路ojs"路cno",

(ri~."r"m.

Kravlje ulli koje pridr啪a'",)u buj"u

kos" boike sir"b<.>Ii~jt"j" "jc~i"o ,路oJujsko pod'ije!!o

jcmogla izazvati kUb'"i bolcst, a njczini ublaži.i posljcdicc njezinih

s\'(!ćcniei u čili

su

liječ ništvo

kako bi mogli

moći

Izvorno smatrana jednim od oblika božicc Sckmet,lJožiea Bastctna kraju je pre\'ed enau oblik lako lj upke

domaće

ži\'ol;njc-

mačke.

šIOvana II Ouba!>tisu u Delti, a nedavno ispiti vanje brojnih panih o ndj e i II Sakkari otkrilo je kako su grobn;ci.MOĆibotice a

likom 'korp io"a

pri~i ...~tle

Ona je ugl;l\'nom

mačjih

mumij a poko-

mnogemačkcposebnouzgajallcd~l bi

ih sc žrfyov"lo bogovi ma. ]ošjcdno icnskobožans n:opo\'czan08 r:lto\'anjcm bih jc drevna sjcverna božica Neil, "Gospodarica Luka, Vladarica Strijele", prikazivana sa iitilOll1 i ukrižHnim strijclama. Ona je b ila božica oštroumna prosudivan ja čiji su savjet tr.l.žiJi ostal i bogovi. Neki kasniji teksto\'i b>(lvore kako jc Neit ispljul\ulazlu zmiju podzcmnoga svijela Apcp, nepri-

s pogrebnimkultomi

jateljicu OOg:t

R~t,

pre mda je drugdje zamišljell:t kao majka boga sunca i zaštitnica

J>Os.upkombal;tamiranja." zajedno S

l ~ido""Nefti5i

Nei . 'titi la je bal2.amiranu

Boiica II liku škorpioml Sdket bila je

j~

jedna

majčinski

n ..snojena krnlje\';t

zaštitnica. Oož ica Taueret u liku \'ooenkonj:t (''Vcl ika'') bila je zaštitnie:t rodilja i

Ulrohu pokojnika ,,,.kon ho unatOČ

svojCTll zastrašujućem izgleJu - kakobi uplašila i otjer:th, zleduhove-smal-

!'ana je dobro stivOI1l hoiicom Kr:lVak:toiivotinjakojad:tjemJjjekod:tlajeoblik cgipatskojnajpopl1larnijoj božici Hator, koj:t je prikaziV'.tI1a ili u obliku govcd:t ili sljuJskim likom i krunom tc sunčevim krugom koji simbolizird njczin u ulogu naličje

vidjeti

Slr:tšllc božice lavice Sckmel.

O\~""""o

oo rob.".,'a

kćeribog-dsun(.-a,oJnosn o

proiimanjt> boiiea možc sc

dobro

lakodčr

iunačinunakojisc kultboiiccHatorposlUpnouta paouunornbo-iiee

Izide

Primj erice,z"obicsemislilodasukralje\'clll:tjkctcsustogačestodijclilcrcg:tlijci

simboliku. H:ltor je često \'eličana kau božica ljuhavi iljepotc,aliikao "Gospodaric:t Pijanst\fll", koj:1 n;td:dre glazbu, plcs i

pijančevanje općenito.

Kao "Gospodaric:1

Zapad:t"ovaoboža\'anai\'csclaboiicadočckivalajeduil.cumrlihuza~robno1l1ži\'()tu.

DENDERA; DOM BOŽICE HATOR

K1eopa!rinodobalzic.l:liH :uor Slopilc s u sc i

pO~I"lc

tedoa, dobra bo:lica

plodnosti

,m.jčinslV'a

i

vrcmcnanjczinje kult postao tri

m cđunarodan,

kontincnta.lzidajcštovanačaki

a Izidini hramovi prostirali su sc na

u carskim prtdstrahma

Brita nije zahvalj ujuči

fajanseizKasnogr=doblja PotmaskulpturepodajcĆ;!.

naeg;pataklhijeroglif

svojim poklonicima u rirnskoj vo jsci Izida je bila božica iznimnih ti s uću

za "prijenolje" - IIO je i

magičnih moći.

vojnika" i "pametnija od milijun bogova". U

Govorilo sc da jc "snažnija od priči

Izida ima glavnu ulogu u oživIjavmju mrtvog Ozirisa

o Izidi iOzirisu {vidi str.70)

pomoću

svoje magije. Izida je

"gospodarica bogova koja poznaje Ra prema njegovu vlastitu imcnu",apriča sekako jc,sIužcćisc Iuka~tvom,ptcvaril..abogasuncaRatilko š toj t otkrilanj eg o\"o tajno

ime. To joj je znanje priskrbilo

'mačenjebidlnairne1!a

Kako se njezin IruII proširio cijdimti.msldmsvijc:tom, ovakvIpri.l<:=iovcboiice i njezina dJeteta ubrzo

Su

poB!ali vrlo popularnl tc:

su po8.hdilikao mode1Za kdćanakeprikazc:Djc:vicci

neograničenu moć

bda se koristila svojom velikom moći kako bi štitila svojega malog sina Horusa s kojim je čcsto prikazivana radi isticanja njczioc uloge ulogučcsto

sc prizivalo

'ierovanjima bila

magičnim činima

simbolična

1rra1jcvimavidi sc iz lzidina imcna, koje

posvcćene

majke. Tulzidinu

za zaštitu djcce.. Izida je

kraljeva majb,

"živući

znači

također

Horus" na zcml)i.

u Starim

ova veza s

"Prijestolje". Hijcroglif za "prijeslol je"

(il) podsje6. na krunu božicc.,pn:mda je lzida isto

tako portrctiranakako nosi

krunu u obliku rogova božice Hator, s kojom je tijesnopove:;dvana i

čiji

je kult

- poputonihbrojnihostalihbožica-nakrajuiasimilirnla l zida se pojavljujeina sarkofazima kao zaštitničkima)činsk.i lik,zajcdno sa svojom sestrom Neftis

štiteći

mumije

tl

kovčezima,

a ovim dvjema božicama

DESNO OdNovog kraljevStv2 nadalje dvije naj""ćec:g;paukebofice čeno 8u

ponretirane

zapravo idwtieno do te mjc:re da se mogu ptomatratigotovokao manlCe"acijejednej~ine

boiicc, Iz.ide_Hatot. Ovaj

pridružuju se Neit i Selket (vidi str. 63) kao zaštimice pokojnikove balz ami pOlječe

B predivno isklesane

i oBlikanegrobnicckr.. lja

Izida jcšwvana diljem Egipta, a njezina I"ažna s\'etišta bila su u Gizchu, Tcbi,Abydosui Dcndcti.lpak,središrcnjezinakulta bilo je

HOl"emhcba (oko 1319

nadalekomjub>ll umjesru Philac na Nilu,mjcstu:oa ko)c sc

nekoć

vjerovalo da je izvor

samcrijckc.Današnj ihramo\·iutomgradupotječuizrelativnokasnogdoba,<xlnosno

iz XXV dinastije (160. - 656. pr. Kr.) pa s\"t:do ri.!llsk.ih Hcmcna Zbogsvo j cgapo ložajanadalckomjuh>1.1Philae jeopsraojošdugoukršćanskom

ra~dobl ju i

tojeu stvari bio posljednji poganski hram u Egiptu. Ll Rimskom Carstvu

jt: godine 392. izdana naredba da sc

~:Hyore

s\'a nckršćanska syetišta, no Izidin kult

II

Philacu lek jc potpuno napušten godine 551., u doba kad su b ro jnim prikazima starih bogo\"ai božica uništavana \ica. Phi1ac IC takQ<1cri mjesto odakle nji,vrcmcnski

wčnopot\'rdeni

potječlI

posljed-

hijeroglifi,grubouklesani 24. ko lo \"o;ca 3<J4. god

ine. Ondje takoder postoje i znakovi na dcmorskom,popll1arnom pismu drevnog Egipta, koji pot jcclIiz 452. godine-dugo nakon što se na

kršćamtvo

i nakon što se

poćelo

većina Eb1pćana

preobratib.

lIpotrcbljav:ui koptsko pismo na g rčkojos noyi DES;-.;olzidajebilajedna od božanskih za.titnica

podici rimski cat Ttajan

pozlućenom

na i•• oČnojs!!'ani ..ediil.a

punice Amenhotepa"'

lzidina kuha U gradu Philac uprvom~roljcćup.

Kr. Vrh

svakog središnjeg prolaza je odrezan kako hi sc.ijekom proces;jemoglinosit.i,~soki

obredni"'jego';sasvelim

lijesu Thuje,

HORUSOVE BORBE i&Tl'~i'&T.Efj

s bogom

oblib , Ra-f-Iarakhtc. Uglavnom prikazivan kao sokol

II

ili kao (OV1ek s glavom sokola, I!orus je bio sin ]zide i roditdji zajedno vladal i Egiptom

jc uz

pomoć

Njegovi su

dok Ozirisa nije ubio njegov ljubo-

morni brat Sct, gospodar

jc prigrabio prijestolje_

magi je muževo fllskomadano tijelo i

Očajna

Izida

njihova

podigla (I-Iorus jc Grcima poznat kao Har

lloTtlsa,kojega JCu

pokrat ili "Di jete Hor us"). Odrasli Horus (Harocris ili "Stariji llorus") krenuo jc os \'etiTi oca r<: r.r a;;i ti prijcsroljc na koje ima

UJEVO NaovojmagiČlloj

steliiz

dob.Pto1emejevi.ća

kao arediinji lik prikazan je

Horu. Dijclc (Harpolaal) iglaVll~a.bogaroagije.

Stc1ajcbrađenakakobl

u prib

o borbi llorusa i Sem, Horus je oajprij<.: bogovima su medu njima podržali njegov

~:lhtie\",

osim boga sunca

R~.

~ odYf1ltile opuno.ti koje

prijetc od zmija, Ikrupiona,

ko ji je vi<.:rovao S<.:tu, j<.:r j<.: dri:ao ubode i ugriu. Vjerovalo sc

mogli donij<.:ti j<.:dnoglasnu odluku, obratili ~cit . koj~ je od~b r~1a

Horusa.

N~to

se velikoj

su mu bogovi pre-

Hata r. Horus se jo; jednom obratio

li

pr~vda ~~Jo\'ol jen a ,

l tako su bogovi napokon vratili l-lorusa

kako plieujemvode koja je

i%lljevanapreknovakve ltete OAobamokupiti.ujelldna

Oh5 :'<U U

Imu"a ov~j

II

gla,·nom Edfuu ,

d'~>r;~ I"

Arc di.~ 1U

g<>k",; grnn;m;!ik

bog~ sokol~

koj; na glavi

ujcdinjcnogEg;pla.l·opUl ,"e~eg

d i jela

ht"m~,

i ,,'";lj

na

prijcstulj~.

pomaže bogu I..::~k,)

Set je prih,·atiu {)(lIuku tc sc or'ld R~ u

horbi sa

sn~gama

kori~li() ~'·(ljim op~,nlm

,ibllla d:1

lame

jc I lofUS ,·bdau Egi pt"Ill, zc ml j.,1ll živih. I:lk\, IC (hiri, vladao pvdn;nmi m

svi jetom, zcm ljom zagro h nogz i\'ola. S\'aki je faraot\u\Joi.:\lan bn"~.i\'ući I loru < ·, utjelovljenje Horma na zcm lji. Kra lj jc ll :Lstadi,,(} '" ,'oiom kr:d jCI'skol1l nakon~mni

1I10.c.Olll

bd hi sc spustio u podzemni "i jcI da bi POSI;lu)cdnos()/.irisom

i

SINOVI BOGA RA ~

T7 IJJ2.-IJ22. pr. Kr.) n:Kkna

ralj je stajao

II

sredi štu egipatskoga svijeta kao

.l~eprijeporni vlada r. Njegova je naredba b ila zakon,

jcura............ <.Wuj!:rohnicj

" Dolini

kr::r.lj~V"~. M~~ka

biljdiliicpc!crtc'ic..

na njegov zahtjev i u njegovo imc skupljao sc porez, dijelila

",""j.(~

se pmvda tc vodilj ratOvi. Medutim, faraon jc bio više prob"icni", "iim... Njcgo\"Q lic~

uok-,·i, ujctt1.dicionalno

prug-.dtopokrn-.oJoU gl''''u ~:dtitnU:k .. rn ~rnijorn

u",'"

nego samo glava egipatske dr:t:ave.

On je bio

ključan

za održavanje reda

u sve miru (l)Ia'(I/) - bez njega Egipat

(kob ....~) i božk.,,,, • likom

bi potonuo u kaos. Faraon je bio tl l!SNO O,",,/-:o1cnmgl,,'~'

R.3tll,..,oa

posrednik izmedu ljudi i nebeskoga

II. (oko 127'.1

carstva bogova i božica s kojima je (Iiie"-"'), k ....... j je prik" ....."

dijelio božansko i od kojih je crpio svoj u

Mcđuti"',lhm7.cs"'-cpuni jc

moć.

Potekao od boga sunca

Ra, kralj je za života

poistovjećivan

crlclk"i"k08cmzlikuju",J onih njcl.",,·ih prethodnika

s HorlIsom, a u smrti s Ozirisol11, gospodarom podzemnoga svijeta.

GOSPODARI DVIJU ZEMALJA ~nRlm - !I!lIm. rIllI[m!I[I!1(1 li11111 lD -_I!lI

_ _ .IIIl.IIIlm]

protuteia između svjetova smrtnika i svjetoVll.bogova tc: održavatc:lj reda. Egipć ani su

VjClOVali

kako su ljudima na početku vladali sami bogovi. Prema jednom mitu,

bog sunca Ra bio jc prvi kralj koji jc vladao zlatnim dobom obilja. No kad je os tario, njegovi ljudski podanici počeli su preispitivati njegovo pravo na vladanje i rovariti protiv njega., paje Ra pos1ao svoju kčer-osvetoljubivoRa.ovo oko - da

uoištiizdajice. Svijet je lišio nebeskoga carstva i tc se

počelo međusobno svađati

čovječanstvo

je palo u nemilost

zbog gubitka sunca. Vidjevši kaos na zemlji, Ra

je poslao Tot, božicu mudrosti, da iznova uspostavi poredak prije nego što

će

imenovati nekoliko bogova koji će vladati kao kraljevi u njegovo ime: Šu,Gebi

Prema mitu o eneadu (vidi

UJEVOOvajobojenidrveni

kip knljaScnu.reta L (oko 1919.-1875. pr. Kr.)

potom Oziris

na.đen

je bUzu njegove pinm;dc

40), Oziris jc bio prvi egipatski kralj koj i je

naslij ediopravonaprijestoljekaoprvorođt:niodčt:tiripotomkaGebiNut.Oziris

Onuruciima :lezloina glavi bijclu krunu Gornjeg

i

lziđa,

njegova sestra i kraljica, bili su na

čelu

razdoblja rnira i blagosunja tijekom

Egipta.

kojeg su čovječanstvu podarili mudrost. Ozirisa je ubio njegov ljubomorni brat Set, ko~jcotco prij estoljcivladaosvedokHorus,Ozirisovs in,napokonnijepre uze o

krunu (vidi str. 70) Horus je bio posljednji bog koji je vladao Egiptom. Njega je naslijedio niz I judskih vl adara poznatih kao "Horusovi sljedbenici",nou dobaNarmera-legendarnog a

dinastije s pokrlvalom za

kralja koji je prema predaji ujedinio dvije zemlje, Gornji i Donji Egipat (vidi str. 80)

glavu_(sredlna).Sa

- svi egipatski kraljevi poistovjećivani su s ovim bogom kao "živući Horusi" Priča O

Ozirisu i Horusu ističe egipatski ideal, prema kojem nasljedstvo treba ić i

s oca na sina. Stoga je svaki kralj pokazivao velilru naldonost prema vladaru kojt: g

je naslijedio bez obzira na to je li pre thod ni faraon bio njegov prav i otac ili ne: novi

boficeHator)injezinsin Horus

(llOIIećidvostruku

kr:aljbio jcvrhovnisvcćcnik napogrcbusvojcgaprcthodnikatejesmatr:aokakojl'

njegov.a duinostdovriiri prct.hodnikovcspomcnike. "aian demenl cglpatskoga kraljevanja bilo je

shvaćanje

prema kojem je knllj

božanskog postanja, proizvod veze kraljicc majke i boga Amona-Ra. To mu da je božansko pravo da vlada kojeneprckidno toga štO je bio l!:cm1jin vrho\'ni

svcćenik)

pOlvrđuje

obrcdima u hramovima (z bog

i slavljcnjc:m posebnihknljevskih vj erskih

UBIJANJE PROTIVN IKA Kr:tlje\~,

duinost bila

i" odri""",i

red uništavanjem neprij:llelj:! EgipI". Zalo je

f:u<ton'I\'ijckponrclir:ll1kaopobjcdnikspramsv<Jjihprmi\'nik:I.UoiJičajcna

pmwkralje\'cnepobjcdi"oslipoznatajekao"uhij:mjeprulivnika",gdjc jc faraon prik<lz''''k:.kosc sprema Z:l111ahmJ1ipren1<1pora:1.cnol11l1eprij;t(cJjukojcgdriiza ko s u (lijc\'o).Q"ajpriwr-kojijeoblikovan namanjc.višcislin:u:: inod 1. dinas lijc (kao na

ploč i

-prikazuje

od

~kriljC\'ca

najdr:u naličniji

kralja Nar",,,ra. gore) pa sve do Rim skog razdoblja i najnapcliji lrCl1Ulakk:ld kr:llj p odi:1.cs\·ojll1latprijc

zadav:mja smn nogudarC:l.

KRALJEVI SUNCA

N

akon .~'l~(ladn~ egi~tskih ~~ldimStijsk.ih. d adarn C'Ho rusovih sli~lbcnika")

GornJI

I

Donp

I~pal

prvi lt' pUl UjOOlnlO oko 3000. pr. Kr. kralj Gornjeg

Egipta Narmcr nakon što je porazio gospot:l:tn Donjeg Egipta i postaO vbdar jednoga kraljc\'sn-a. Ujedinjenje zemlje takoder DznaOWil

početak

egipatske pisane pmijesri: u

ovom razdoblju pn; put pojadjuje sc hijeroglifsko pismo. T un se nmim pismom slu7.i s\'chrojnije6no\'nisn-o. koicjebilonu7.oo7.aorganizirnnjci\"ođcnjcd6..a\"Cizglavnoga

grada smjdtenog II i>.lanfisu, koji su utemeljili Narmero,,! nasljednid na "rhu Delle.

Abydosu, ŠtO je odraz njihovih juinjačkih korijeru,vladari ho,"egrobnic:c budu u blizini gla,"nogagrada,

točnije

Đoscro\'m

m.din2srije odlučili

kralja Mikt rina (Mcnkaurt ) (oko2S32.-25IO. p •• Kt.) gdjtjtnađt noukupnopc.

lakosukraljt:vikasnog.t preddinasr:ijskogi rnnoga dinastijskogarw.dobljapokapaniu

Ondje se nalaze: kompldtsi stepausrih

UJe\'O Um jt.nina ill hf1lma

5.atua.rijadana knjim a

suda nji-

u memfiskojnekmpoli u Sakkari pir..unida - prvih

među

brojnim

egipatskim piramid:una - koje s\ujom kamenom strukturom sažimaju snagu monarhije (vidi Str. 46-51). Došao je rrd i na sve arnbiciowije graditdjske porlW"d.!e. Kralj Snofru

koja pr<:ds.avljajt d a n od tgi pat&ldhadminiStt1llivnih o krug:o. Naomm prikazu lakalprcdsla,·lja l7.oluug.

Kralj nosi n a gla vi bijdu

(oko 2625. - 2585. pr. Kr.), u!cmcljildj krnIje'.·st\"a, gradi tri piramide,

uključujući

I"\~

dinastije, koja je ujedno i

i prvu pr.avu piramidu,

!zv.

početak

Starog

Cr\"enu pimmidu DllSJ>;oSunctscpro bij a

SljedeCi\·ladariStarogkraljevs!yalatilisuscgt"d.dnjemasivnogakompleksapiramida u Gizehu. Prvu i

naj'-eću među

njima - Veliku piramidu - sagrndio ic Snofruo\' sin

Khufu (Keops), o kojem znamo \"rio malo: njego-.' jedini izgled "dc sc uz sieusnu figuru odslollO\"3.če(,;rustr.10).adanasnjepričeonjegmuži\"oruug!avnomsuizmiš1 icnc.U

krozoblakc pon ad pit1lmida Kt opsa (Khu(ua),Ke(rt n a

Gizt hu.S,·rha ovih golt mih monumtn.alnih g t1ldtvina bi1a jt da ostanu potljednji

blizini Velike piramide lcii ona Khufuo\"3.siru Khafre (Kcfrcna),gdjc jcnaden predi vni kipu priroc:lnoj

\"clićini ćmieka

koji prcds!avJja Khafru pod

J-I orusa,skojimsuscpoisto\'jcći,-alis\~

kralje'.~koganaslm"aso-rr,tj.

krilima boga

kralje\i. U to je doba pmtanOlit mih kmljeva

bogu sunca-t.ako jasno izrai:ena podizanjem golemih uS\"3.janju

zaštitnićkim

'·Ram·sin".

pimmida-takođcr\idljh"3.

u

Najmanju od tri piramide u Gizehu dao je sagrnditi Kefrcno\' (Khafrin) sin ~Iikerin (~Ie:nkaura).

Dogradnje oWJga kompleksa u razdoblju V. i VI. dinastije: upućuju na to da

jc Mikcrinm'kuhcvjeraoistorinamagodina nakon njcgovcsmrti Propadanje: moti Sto su je imali kraljevi počinje u doba VI. dinastije. Tako se na kralja Pepija JJ. (oko2288. - 2 1 94 .pr.Kr.) prcd krajnjegovenc:.'Običnodugedadavincgledalokao na SI'e starijcg, ncmoć nij cg starca, a ne kao na s.,,·cmogu6:ga bo).,'":\ na ~cmlii. To jc bio ~nak daj c kmJjcI·skam(}ćo~biljnQ narušel1a .

Provincijski sl ulbcnici fX:>čel i SU osnivati vhstita

bcznaćajn akral j cvstyapa j c lcmlp postupnokomadanasl'cdotTcnll!kakad scsrcdišnja

v!:tsts!omila,sto jcizazvalomzdobljeanl!rhijcudoooPryogmcdurazdobija

ĆUVAR U PIJESKU Kao najranija monumenudnll skul plu ra dinastijskog Egipla, p rva i najslavnija mc:du brojnimsfingama

počiva

isprc:d Khafrinc:

(Kefrenove)piramidc: (oko 255S.-2532. pr. Kr.), a njeno Ijudskolicc: ima lavlje lijc:lo. Vc:lika sfinga nekropolc:u

Gizehugled ap rc:maizlazećcm

(iSloku)-nijemi svjedok izlazaka sunca lijekom

već

8uncu

više od 1660000

zadnjihčedri

i pol

d5uće

godina. U doba

Novogkralj evslVll.,mc:đutim,ovaj

jevcličanslveni

spomcnikzapuAlcn. Obnovio

gajc TUlmozis IV. (oko 1400.-1390. pr. K.r.) jo~

do k jc bio

kraljević,

zbog kojeg je

nagrađen

-cgipalskimpdjuloljem.Prcmanap;suna9lcli koju je T Ulmozis podigao sfinga se

kraljeviću

između

8finginih hpa,

ukaza la usnu Icmu

obc:ćaia

prijesloljcakouklonipijcsakkojijcgolo\"Ozaupao o\":Ijspomenik.

U STRAHU OD HORUSA

Menru hotep lI. (oko2008. - 1957.pr. Kr.) suparnike

čiji

Amona

II

konačno

je porazio svoje sjev ernjačke

jegbvni grad bio Herakleopolis. Pod kraljevima Xl. dinastije Teba,

nekad provincijski

grad ić,

postaje najvažniji grad u zemlji,a starus lokalnog boga,

Karnaku, izrazito dobiva na

značenju.

Mcntllhotcp sc upustio

II

ambi-

cioznegraditeljskcpothvatc,ukl j učujućiigradnjuimpoz:!ntnogaterasastogapogrcb

noga hrama ispod litica

II

D eir el-Bahariju na zaradnoj tcbanskoj obali,

II

kojem su

l.IJIlVO

Impozantni kip od

crnogagrnnitaprikazujc

Senusretalll.(oko1836

lako su se potorn kasniji faraoni Srednjeg kraljevstva preselili na sje ve ru negdašnji glavni grad l\lcmfis, ipak su nastavili s i\Ienuhotepovim

postignućima

-1818. pr. K•• ) S pokrivalom Za glavu nnnes i plisiranom su knjoTn,prckokojcdrii

tako da je zemlja sve više napredovala,posebno pod sposobnom vladavinom nekolicine kraljeva kao Što su SenusretlIl , iAmenemhatI!. Njihoviuspjcšni ratni pohodi pomoć

učvrstili

su i prošitili egipatske granice, koje je vojska n adziralauz

niza vojnih utvrda. Uspješni

su~tavi

vladanja

ojačali

su i centralizirali

činovnišrvo te tako ograničiti moć lokalnih namjesnika. Što se tiče umj etnosti

i knj iževnosti,ovobogato razdoblje kulrure. I\legapro jekt.i,kaošto su navi jestili su povratak kraljevih

krčenje

~marra

se

" k lasičnim"

dobom egipatske

zemlje i podizanje impresivnihpiram ida,

neograničenih moći. Moćn i

vlad ariponretiranisus

ozbil jnim licima na kojima seocrtavajubrigeiu koj ima se ogleda teret koji kraljevanje

Prvih sedam kraljeva XI I. dinastije (četiri nose ime Amenemhat i tri ime Senusret) izmjenjivali

Sll

se u neprekidnom nizu otac-sin wc do trenutka smrti Amenemham

IV., ko ji umire bez nasljednika. Njega je naslijedila druga egipatska;iena faraon, njegoVl! sestra, kraljicaSobekneferu

svoje ruke (kojih više nema) u Tnolitvi. Faraonove \'elike lJšimoida 9imbolizir-.tju

je boi.icazaJcimica Nekhetx-. I i:tgledom pckcondudVllgrifona

pckcof\lJu vidi

\IC

njezin

br:uArnenemhac ll l.(oko 1818.-I77l.pr.Kr.),koji je d''''put prikazan kako se sprema zadati sntrcni udaf1lc neprijatelju(vidi

Nestabilnost koju je izazvao dugi ni.t: krn1jc\'a

~tO

su kratkotrajno d adaIi rijekom

idućih dinastija-u 150godinai;!miienilo~otprilikc70krnlic\'a -do\'claic dostalne

infi1tracije azijskih doseljenika. S njihovim uklapanjem u cgipa!skodrusrv o,inakrajuu samu upravu, Azijci su konačno stupili na prij estolje oko 1640. pr. Kr. Domačem egipatskom stanovništvu poznati su po nazivu "Kiksi" C'Vktdari stranih

~.emalia").

Vladali su

na sjeveru, a na jugu je bila neovisna Teba. Tako je Egipat ušao u Drugo međurazdoblje.

Tebanski kncževi borili su se protiv Hiksa svcdo ponovnog egipatskog ujedinj enja pod Tebancima i njihovim kraljem Amo<,.isom (oko 15.19. - 1514. pr. Kr.)

DOBA CARSTVA

1539.-1514.pr.Ks.)

drevnog Egipta. Nakon protjerivanja Hiksa, Egipat je nastavio sa žestokim ratova njem, koje sc odviialo pod vodstvom niza neumoljivih ratnika farao na. Oni su stvorili dotad

najveće

carstvo. U njegovu je središtu bila Teba, a njezin lokalni

bogAmonuzdignutjenapoloiajnacionalnogbožanstva Amozisa jc naslijedio njegu\' sin Amenhotep L, koji jc nastavio očevim \·ojničkim

stopama kako bi pokorio Nubiju. On je

također

osno-

otkrivena je ispod hroma u Karnaku,g .... đcvinckoju

\'aomjesto Dcircl-t.'ledinu za radnike koji su gradili kraljevske grobnice u Dolini kraljen,mjesru za pokopc vladara Novog kraljevstva.

Sljedeć a

tri kralja, svi imena Tutrnuzis, bili su sinovi žena koje nisu bile kraljice, pasu Stog:l svoje pra\'o za s!upanjc na prijestolje

ojaćavali

duge vladavin~ obasipao darovima iz egipatskoga carstva, koje je proširio i

ženidb amasa

ženskom kraljevskom lozom. Iznenadna smrt Tuunozisa Il. (oko 1482 -1479.pr.Kr.),čijijesinutomtrenutkubiopremladzavladanje,dovela

jedo lOga da njegova udovica, kraljica Hatšepsul,preuzima famonsku dast i vlada

idućih

d\·adcset godina obilježenih mirum i blagostanjem

Nju je nasli1edio njezin posinak i

nećak

Tutmozis III., tzv. Napoleon

drevnog Egipta, koji je proširio egipatsko carstvo sve do Azije i na sjever do Eufrata. Niegov sin Amenhotep ll., veliki vojnik poput oca i savršeni

kovčciiću iz grobnice kralja TUlankhamona (oko I3J2

- 1322. pr. Kr.) prikazuju

kralja kao pobjednika nad silama kaosa, koje su o\'dje prcds'avljcne kao sirijski neprija telji. Egipćani su

sportaš,ućvrstiojeegipatsk i nadzornadvazalskimdrhvamal--evanta

Egipat je postao

najmoćnija

diplomatskim

pobjt:de trajno

disdplinironimrcduvima, a n~prijateljske postrojbe

kraljevske riznice zasipanc

prikazane su u potpunom

zemlja drevnoga svijet:\

čije

darovima iz os\'ojenih zemalja, tako su faraoni davali we višc blaga kao svoje Žttvene prinose državnom bogu Amonu u Karnaku. Stoga su Amono\'i

svećenici poćdi

gomilati bogatm'o i moć kojom su st: mogli suprotstaviti j samoj monarhiji

;\iakon srupanla na prijestolje jcdnogod mladih sinoni \mcnhotcpa IL, koji SC na,,\~o

TUlmo«is l v.,

moć wcćcnika i~

IV., !\mcnhuwp Ill. (oko 1390.

A!l1onm'a hrama

dajući

Karnaka

počinil~ ~c ogrnniĆll\·ali.

Sin

umjesto njemu prcdnml kuhu

~UllC~1 1.1

obliku Alenu\"a kruga

(haiicpr()(csn:lsl:l\io l\menhOlcpl\ '.,koji~poslijena/\"ao l\knaton

1336. pr. Kr.), a

nj(-gu\~

TlItnlOl.i~~

11'i3. pr. Kr.), juš je \,j~e udalji" krnl;c\'skll krunu Dd

su ekstremni

po~l\lpci

(oko 1353.-

u pOliclIlju \!Cnm":! kuha prijccili

~:lmol

s(rukturi q~ipaL~ke kuhure (vidi str. 52), Zal\amnjcm tradIcionalnih hramu\'a i prcmješ tanjemgb\l1of\;1gr:tdaAknaton ; c i z:lz\';[upo!iučku iekullol11skullcSlahi l n u'l

~cmliudu\"l'la

kuja je

u rasulo.

U toj «lm:i kao posljedici Aknaton(J\C dadal~ne, njegoI' ~in i na~ljcdnik T ul:lnkll<lmOll u\·coiercd\·rnti\·š.iscuTebllipono\·nou\odcćišlO\~njetr:l(lieion:llnihbogo\""a. Po~ljcd-

nji kralj XV III. dinastije Horemheb (oku 13 I9. - 1292. pr. Kr.) prill1":!tio se obn:ld;anja r.ancmarmug cgip:\(~kog carstla pono\llim osvajanjima koju je naSIaI Ih

iduća

dinastija sa

~\ujim

imperijalističkom

tipitnim pre<.iSl:l\"nicill1a ,!ailarima

]x)litiko!l1

~tiicm

njego\-im slavnim sinom, prosla\"ljenim R:"ll1WCSOm Il. (oko 12,,). - 1113. pr. Kr.)

Li

VJERA I SLAVA: LUXOR Hr:unu Luxo(u sagradio je Amenhotcp III (oko 1390.- 1353. pr. Kr.) kao mjesto proslave god i šnjcsvcčanostiOpcttijekomkojcse

kraljujcdinjujc 8asvojimboianskimk., (duhom) kako bi sc

ojačala

kra1jevavladan;.ka

sposobnost. Tijckom svečanosti kuhni kip boga Amona nošen je na sjever u LuxOTizdaleko većeg

hrama boga Amona u Karnaku (vidi

str. 56-59) procesi jskim sfingama

putomomeđcnim

Amcnholcpovevilke8tupovciunutrdnje grnđcvinc, klije je dijelom urcsio njcgovunuk TUlankhamon.poslijc jcproiirio Ramzes ll. (oko 1279. - 1213. pr. Kr.) pokušavajući nadmašiti8\'Ojeslavncprethodnike-stupprcd pročeljem

i pr vo dvorište su Ramzcsovidodatci A!eksandarVclikijcgo(Ovotisu{;ugodina posl.ijetakodcrobnovioipromijcnionckeod unutrašnjih g ra đevina. Sa sV'J.kc sl rane u!aza stajao jc po jedan obelisk sve do 1819. godine, kad je dcsni dan Francuskoj. Danas sc nalazi na P1~ice de la Concorde u Parizu GOOinc 1989. i8pod poda dvorane Amenhotepa III . otkri\'eno je vrijedno lajno 8premišIC prcdi\'n ih kamen ih kipova među kojimajc;\,el.ikasta luakraljaprikazanogkao bo. .

Crvcna ibijel:1 kruna

EgipatSkO portretiranje kmljeva

čnto

prikazuje znakove braonske

i tapa i mlata, žezla i buzdovana, kao i različitim

raz!ičitu

krunama na g lavama, a na

vladarsko

već ini

od jećo.

krona je povth

moći

(rega!ije) pOput vlad:us kog

Kraljevi

$U

čela urt:tU

ob i čno

priklu:;vani s

(svcta:tmija).

Gornji i Donji Egipat simbolizirani su bijelom krunom (HeJjet) i c rvenom krunom (Deshrtt), a kombinacija bijele i crvene krune (Pschent) predstavlja "Dvije zemlje" ujedinjenog Egipta. Izdužena kruna ate/nošena je prigodom posebnim ritualnih obreda IC je povezivana s bogom Ozirisom.

Pokrivalo:ta glavu 6 plavim i žutim prugama (nemes) - kako je prikazano na Tut:mkhamonovoj posmrtnoj maski-bilo je omiljeno kodvladata tijekom (Khepresh), koja sc vde uz boga sunca,

često

čitavoga

r azdobljafaraona. Plavu krunu

su nosili faraon ; XVIII. dinastije.

KRALJEVSKE ŽENE

žena Ramzesa II., Nefertari,imale su ve1iki utjecaj i ugled. Nekolicina ženaraz1ič.itih kraljeva

čak

su zasjclc na prijestoljc: kao kraljice prema vlasritu pravu: vlad ance su

poznatc još od vrlo I'lInog razdoblja. U doba Il. dinastije navodno je postoj aozakan koji je ženama dopustllo da vladaju, premda su one obično nastupale kao na mjesnice maloljetnih sinova koji će poslije poStati faraoni

Prva egipatska kraljica o kojoj postojcslu:i:bcni zapisi bila je vladarica iz VL dinasti je, kraljica Nitikret(oko 2 148.-2144. pr. Kr.), koja se dugo pamtila kao "najhrabrija inaiJiepša:i:cna svojeg doba". Nicikret je čini sc vladala više u svoje ime nego u ono svojtga ilila, kao štO jc tosl\lČ:ajis kraljkomSobeknefcru

UjEVOOw.j ""pnenački ulo makobo~ne, ku1ptute

kral.jice H atlep . ul (oko

(oko 1763. - 1759. pr. Kr.), koja je vladala sa svim krnI;evskim titulama JXltknjXn .dinasrije.. Kaoposlušnanasljednica,dovri.ilajcgraditdjske

1471. -14S8. pr. Kr.) polj«e ~njezinapogrd>noga

hrama u Deir el-Bahari ju

projekte svojeg oca Amenemhata llI. te je prikazana s kraljevskim pokrivalom za glavu If(muisuknjom preko ženske odjeće..

Tri stoljeća poslije, nakon rane smrti svojega muža Tutmozisa Il. o ko 1479. pr.

Kr., Haclepsuc,

kći

Tutmozisa 1., preuzela je tradicionalne n::galije

u :tapadnoj Tebi (vidi l U. 96). O na je prikazana u liku mul koga bogaOzirisa, 1 kojim

l U poi.lovjeć:ivani

,vi

kraljevi nakon 8vo~lmrli .

kraljeva. NUon što je isprva vladala kao namjesnica, preuzda je cjelokupnu moć DESNO Neren ari. najdrda

i utemeljila

agovaćke

\"CZe s dalekim zemljama,po\-ela nekoliko vojnih pohoda i

Žena Ramzc:.. IL (oko 1279.

-12U . pr. Kr.), p rikazana

sagrndila impresivan pogrebni hram

}e na ovom dewju zidne

Još jedna slavna egipatska kraljica, Nefertiti. bila je akrivno ukljutenau reforme koje su zamijenile tradicionalni religijski okvir Irultom

boga Atena. Ona se, za razliku od

svojeg muža Aknatona, dvaput ćcšće pojavljuje na pojedinim rdjdima u Karnaku, pa neki strućnjaci vjeruju kakojeNefertititakođersamosulnov[adalakaokral~canakon Aknatonove smrti o ko 1336. pr.

Kr.

I like iz nje:rJne grobnice u Dolini Iualjica kako prinoai žrtvu bogovima. Ramzel je

lakodt=r d ao sagraditi mali hram:zaNe fertari uAbu

Najslavnija od svih iznimnih žena tom bila jc Kleupatra VII. Filopatur,

PlOlom ejcvića

koja je vladala Egip-

je vhdavina u [rajanju od d\"a-

deset jednu godinu (51. - 30. pr. Kr.) nakratko ponovno ob novila

veličinu

ove zemlje unatue rimskim osva janjima. Njezino samoubojstvo obiljdava kraj egipatske samouprave i Egipta

često

se poima kao zamiš lje ni kraj drev nog

Bilo je uobičajenijc da mjesto faraona pripadne muškarcu, tako da su najutjecajnije ~enenaegipatskomdvorubileuglavnomnjegovamajka,5eS[ra,žene,kćeri

ili ženska

rudbina. Naslovi koji su odobravani kraljici-koja je bila ili kralj eva "vclika žena" (glavna žena) ili njegova majka -

obićno

tiču

njezina odn05:t prema svojem

mužu, sinu ili svojem djetetu: "Ženakraljakojegvoli","Horusova dru7.benica", "Kraljeva majka", "Majka kraljeve djece". Neke su

LIJEVO Na prijelazu XXV. i XXVI. dinaslije (Kasno tazdobljc)visokasvcćcnica,

kraljicepoznateikao"Gospodarice dviju zemalja", "Velika od žezla" ili pod ncštomanje laskavim nazivom: "Lijepog izgleda prigodom buljenja". Poput kralja, kraljica je kojem su iskazivane pobsti

dolične

shvaćana

kao polubožanstvo

nekoj bo7.ici: kraljice iz doba

Starog kraljevstva pokapane su u grobnicama piramidama, u koje su polagani

svečaničamei

nU:lnidabi pokojnik mogao ploviti nebom s

bogodma. O grobnici t>,-iikerinow

kćeri

Khentkaues govori se kao

o"četvrtojpiramidi"Gizehajersenalaziispredtripreostale,kojei

danas možemo vidjeti (vidi

Str.

46)

Zene kralja lVlcntuhorepa ll. (oko 2008. - 1957. pr. Kr.) iz Xl. dinastije takoder su pokapaneu njegovojblizini,unutar vclib.nslvenoga pogrebnoga kompleksa u Deirel-Bahariju. Majke, žene i

kćeri

faraona kasnoga Srednjeg kraljevstva

grobnice piramide, a drveni

kovčezi

također

imaju

ispunjeni predivnim nakitom

otkriveni su u nekoliko takvih grubnica Ženama nekih kraljeva divilo se zbog njihove vojničke neustrašivosti. Kraljica Ahotep iz XVIII. dinastije pridružila egipatskim postrojbama U pohodu protiv Hiksa (vidi str. 10) nakon što su i njezin muž i najstariji sin poginuli u borbi. Prema

riječima

njezinaprcživjcla sina Amozisa, "ona se brinula za svoje vojnike,

glavnoga grada na sjeveru.

Mcrnfis:t.O"aizrczbarcn:t

vratila je bjegunce i okupila dezertere, smirila jc jug i protjerala pobunjenike". U nje7.inu bogatu grobu U7. zrcalo.lepczu i nakitlcii oružjc te zlatna vojna "' Ioč

odličja

kraljice Nefertiti ogleda Se

II

prizorima u

kojima - 5 kraljevskom plavom krunom na glavi i držeći zakrivljenu sablju uruci - ubijastrane 7.arnbljenike Kraljica Tij, "Velika

kraljeva

žena",

supruga

Amenhotepa II L (oko \390. - \353. pr. Kr.), postigla je

njc:1.;n ;m ,":dl;mim znakom, visokom pla,·omkr u num,

ugledkakavprijcnjenijcimalanitije<lnakrnljcvskadružica Dok je kralj slavljen kao zemaljsko utjtJovljenieboga sunea, Tij je bila llator, a kao božica prerušena

II

opasnu la\;cu,

Sekmct, Tij je mogla 5\-e,oo usposta\'ljanja mir:1 i ljuba\;do božjendma:c:(.k. Amcnhotepovedvijc nazivane i "vt:likim kraljevim ženama", ulogul)()~.iec

I fator:

kćeri

Š!O

i ·lij takoder su

odrnhva trostruku

onajemajka,~.enai kći

boga sunca. Takvi

su brak0\1 pomagaii u odrla\"anju vl:lSti unUlar vladarske kuce le suuč\'rići\-alistatusk.rnljakaobnga

"Male" krnlje-'e žene

također

su imale odredenu

moč

jt:r su

ponckadmogleutjecatinaizbornasljednikaprijeslolja.Poput kralj iee,i one

sučašćenc

naslovima "kraljeva majka", ako je njihov sin odabmn za

nasljl"tinikaprijestolja. To jc (X>nckad dovndilodo spletki i 7.avjera, W' harcmskihurota,ŠlOjc,primjcrice,dove1odopokušajaubojsrva Ramzcsa Ill. kad je jedna nd njegovih "malih" iena kovala urotu kako bi svojeg sina postm;.b za faraona .Mnoge kraljcvc lcnc bile su suankinjc poslane na egipatski d\"or kako bi zapcbrile diplomatske odnose. U pismu je<:lnom od svojih azijskih vazala, Amt:nhotep Ill. piše "PoSaljite vrln lijepe ženc, ali ne one s kreštavimglaso\'ima!"

du1;nosli -

čak; k~ d

ubija

'lranc ncprijalclj.. -priku

HRAM BOŽICE KRALJ ICE Inspirirnnapogrcbnim

hr~UllOI1lMcntuhOlepa

II.,

koji se nalazi u Dcird.Ilahllriju ispod lebanskih lilica,k raljiea

H:u~epSlll odlućilajeda

njezin

pogrebnihmmbuuesngrndenprelT1:'R1ićnom

nacrlu (vidi SIr. 92). Ovaj eleganl!li hmm-koji je projl'klil1l() njezin arhiwkl i "glavu IC koji jepokop:11I11 leru~ ..

t:ldo\'~."

bli"Lini-zl.mi~ljell

Scnnml

je kao niz

urdenihrcdo\'ilm.fin()isklcsl.nihrcljcfnih

prizorni vcIikim

kipovinmkralj"ulikuOziri~a.

Srcdianjaoshranw proslire8eprekogolellloga prednjeg plul(lu gd je je

i~.vorno

obliknv:1I1l a,'enij u

S:ISIT1meomcdelludrve{;ellli k.ipo\'inlllglaso\'irih kruljiea u pUlloj H lu~ep8111

flmUlI1~koj

pokopano

JI'

litica u Dolini krnljiCII

opremi. Tijelo kmljiec

u grobnici

rwdrugoj~lruni

MUDROST, OBREDI I MAGIJA ~

E

~ljtfizluama Ram>:tu

gipćaru,'

su vjerovali kako je ponavljanje svako-

dnevmh rituala

ključno

za nesmetano kretanje

svemira i održavanje božanske ravnoteže. U hramovima, sveće n stvo egipalskoobilje - voćt:, !lO"rčei

k. uh

počast

je redovi to održavalo obrede kako bi odali

bogovima i zahvalili im na njihovoj neprestanoj

brizi za ljude. O psežna sveta mudrost trebala je os i6TL1rati ispravno i dj elotvorno fenu p.d<ri,'etIu telonf<oma

Obični Egipćani š tovali

pojas od perl;; školjaka

na svetištima

II

izvođenje

takvih obreda.

su svoja omiljena božanstva

svojim domovima te su prizivati nji-

O,,,,h~iu figure,,ađcnc

hovu

I.Ig.obnicama, a misli se da lU slufile kao

pomoč

zaštitničku moć

magijskim rituallma j talis-

u

manima koje bi nosili. Veliki dio ljudi mogao je is to

tako štovati bogove izravno na godišnjim sverkovinama kad su sveti kipovi raznih božanstava nošeni iz hrama u hram u velikim javnim procesijama.

ŠTO JE ZAPISAO TOT

UJEVO Slufhenikukojcg je Amenhotep III. (oko

mogućnosti i golemog potencijala ljudskog uma. Egipatski bog znanja bio je Djehuti

ili Tot, koji je predstavljen ili kao ibis (odnosno

čovjek

1J90.-135J. pt. Kr.) imao naj\"i~e povjerenja bio

s glavorn ibi sa)ilikaobabun

s krunom u kombinaciji polurnjeseca i uštapa. On je

općenito

Ra,kojiga je ovlascio da bude njegov izaslanik koji

će

sin. Ovaj kip u prirodnoj

bio dijete boga sunca

održavati red uze maljskim

poslovima. Ra je dopustio Toru da ljudima prenese znanje o hijeroglifima, a oni su

veličini

od crnoga granita

prikazujegausjcdcćem

položaju pisara, sa svitkom papirusa rllŠirenim preko

saddavali svu mudrost te su sc mogli upotrijebiti za organiziranje zemlje i njezino

krila i posudom s tintom

upravljanje.

objdenomprekolijevoga

S obzirom na to da je pisana pismenih

Egipćana

posebne

moći.

riječ

bila ndtovrlo snaino,drialo sc kako manj ina

- školovana II hramskim školama zvanim

Na

"svećenike predavače"

jer su oni bili ti koji suizgovara.li

"kućama

života" - ima

(hery heb), koji su naglas čitali obredne

tekstove tijekom ceremonija u hramovima,

često

čarobne "riječi

se gledalo kao na

izgled prikazane osobe pokuuje da je ovaj pisar imao privilegirani statu s oslobodcntcškogfizičkog

čarobnjake

snage". Sve tekstove ko rištene DESNO

tijekom svetih rituala

II

hramovima smatralo se "Totovim knjigama", koje su

pohranjivane u hramskim knjižnicama, kao što je ona u Edfuu te druga u

BogTotpottrctiran

je kakoddi za ruke Setija l . (oko 1290.-1279. pr. Kr.) na mromoslikanom reljefu

središtu Totova kulta u Hermopolisu. Vjeruje se kako je do kraja kasnog Rimskog razdoblja cjelokupno znanje drevnih

Egipćana

_

uključujući

matematiku, medicinu, zem1jopis, astrologiju i pravo-sadržano u uvije takve knjige koje je napisao sam Tot. Grci su Tota

četrd eset

poistovjećivali

sa svojim bogom Hermesom, pa je tako nastala legenda o Hermesu Trismegistosu ("Trostruki Veliki Hermes/Tot") i o njegovoj knjizi čarolija

naslovom Hmnetiro

Brojna pozivanja starih knjigu zaintrigirala su

grčkih

učenjake

i latinskih pisaca na ovu tajanstvenu

renesansne Europe pa je Egipat stekao

iz kraljcvegtobnice u Tebi Totjeprikazanuljud9kom obliku s glavom ibisaispod stilizirane perike. Seti na

~TO

J F.

ZI\ I' I $AO

TOT

uglc<l iz\"or.l svcmudrosti. Kako se. u wdoba hijeroglife nije znalo proeita ti,Egipatjc ostllotajno\'ita zemlja, a nepoznati obrc<li prikazani na zidovima hr.l mO\'a i drugdje potaknu1i su brojna nagadanja Danas kad možemo

pročitati prateće

drel'nih egipatskih obreda imala vrlo vrlo

mzličin!

od visoko

Ili jeroglifskc mlpise, znamo da je

specifičnu

cWlcri čnogznačcnja

obično

pri pisu jeukasni jim

dobima. "Mudrost Egipta" zasigurno je postojala, no ona je bila daleko zn:mjc nego što sc

toćCSlO

prctpostllv!ja

\'ećina

i p raktičnu vjersku svrhu, često

koje im se

pr:tktičnije

OBREDI I SVETKOVINE

školc.knjižnice i boLnice.'\Iedutim,jedino je svećenik imao pristup u sveri u nutrnšnji dio hrama za koji sc vjerovalo kako je s\,oje\,csno spremište božanske svećenika

moći.

Uloga

bila je da usmjerava o',-u snagukrozritualeidasluii bogovima

Predstavnik bogova na zemlji hioje kralj, koji je Stoga bio \"Thovni svećenik

svakoga hrama. :\lo, s obzirom naroda je u svakom grndu postojao barem jedan hram, kralj je S,"ojc S'"cćcničkc dužnosti prenlo na glavnog svećenika svakoga h rama IspodgI3voogsvećenikanalaziosecijelisvećcničkiniz,od"svećenika predavača"

- vrlo starog

svećenika upućenog

II

tajne dokumente nekoga

hrama-do onih koji su se brinuli o S\'ctoj stoci hrama. Mnogi

LIJEVO N a ovom detalju

iz Anh ajev.: Knjige mrtvih (oko 1150. pr. Kr.)

su svcćcnici obav ljaIi.svećenički posao samo jedanput na m jesec

Svećenici

tije kom rituala u h ramu

su živjeli u malim zajednicama odmah do hrama

U Karnaku oni su ii\-idi odmah do hrama

II

neposrednoj blizini

s\-etog jezera, wnjernog bazena u kojem su se svi rali kupati dvaput na dan i dvaput po

noći

svećenici

mo

jer svi kojisll se bavili

s\-etim obredima morali su biti potpuno ćisti (u'OI.Ib). Zbog toga su

s\-ećeniei

svećc nica

jeprikazanadokrnbi mtrtun(s vetučegrt;l lj ku)

svaka cri mjeseca

morali svaki drugi dan brijati cijelo tijelo i nositi

samo aste lanene halje.

Slijedeciprecizneposrnpkeirituale,sveCenicisllsvakodnevno odavalipoCastboŽ1nst\'ima stalnim prinošenjem žrtvi

II

obliku

hrane, vina, mirisa, tamjana i cvijeća. Bogove su takoder morali zabadjati hramski glazbenici i

plesači:

najednom teksrn zabiljcženi

su obredi vezani uz "zlarnu božicu H ator", na kojima

pjevači

Nju inaje poj ava nagiaš<:n a j ačom

bQjom

očiju,

usana i

obraza, a nagla.i ima crnu periku, koja sefe do struka 8a stfučkom

io\osa na vrhu

~a;d\·ajubo;::icu , Hplcsačiplduuzritmićkupr.anju lliITll1llll,SI-CIcćcgrr:iljk!:'.Vj!:'rol"al osc

I reljefi

i:.rađenogo<.l

bkotakva ]xJgos]užja]X>1l11;udaduhhožanSlvaOSla n cupowečen0Il1kipu

k01i 5cdrži

I medega kvarcita pleaa1!:i, licJ'Obatii

pjevačipribuni

lU kao I udionio;:iobn:dau

u sn~tištu,

g. u njc!,'O\'U najskruvitijem dijelu do kojeg su imali pri~tl1P ~amo kralj i najl'i~i

sl-cćenik.jedinost:stainimoor.i.al"anjcmboi.1nskcn:voćnry;uunurors,':lkogarojedi

hn.mu u Karnaku. Rdjcf potj<:če

b doba kraljice

noga hr:tm:t mogao migurati SI·ako jutro

14S8.pr.Kr.).Smilaoglubc i polcreta bio je da zabave ~;Ofjet'llil1

.. tjC'C"ie

jedjeno

proci šćeni

ucpt:tjućirn

kozmički

,isoki

~brkom

i kaosom i/I':l.n hr:una

stt'pio bi u mr:l.Cno sl'etiste p ogušcnooS\'i

sl'jedom ulj:tn.iC:I. Tada bi oprezno otyorio

SI·ecišt:l. le se priblizio kipu boianSI\':l. ~ I alim

rcd nad

sl'ećenik

pozdml"ljajući

prstom woje desne ruke pomazao bi

Potom bi kip uredio sredst, ima

~1

ćelo

zapečaćena

dtTena I'rata

ga IC mu prinoSl.-ci mirisbo;rtl"U

bOZanstn svetim ullima cedra i mirte

uljcpSl\·ani<.: t<.: ogrnuo obrl'(lnom

odjećom

rrije

nego sto bi mu pulludio hranu, piće i I'elikc huketecdieCa,ćiji jc miri.;, b ko se vjcrO\'ak" bio miris samih bogo\lI. Tamjan. kOJi sc te za odbijanje

~lih

kori~tio z~

duhm-:J., imao je pritom I·eliko

dobrodošlicu i krijepijenje h0..'O\a

značenje.

Tamjan su naveliko

prui~-

vodili sva:cnici u "laboratorijima za izradu mirisa" u hrllmO\;ma gdje su na zidovima zabiljcženi popisi aromatičnih sastojaka

Uz ovakve intimne obrede

II

hramovima, kojima su pristup imali samo malobrojni,

tijekom godine odri.avalo sc više CXI pedeset javnih svetkO'lina. Egipćani su prvlprimjenjivali kalendar s 365 dana, koji se sill)wjaood 360 dana te pct vdikih svetih dana, kojima suobiljeiavani rodendaniQzirisa, lzide, H orusa, $era i Neftis. Oswc važl1e svetko-

pogrebnirdiefizGiu ha i~

doba IY. dinaslijepriku uje

\-:ineukliuči\~csuslavljeniebožiee H ator,tiickomkojejckipbožieeiznošcniznjezina

S\'etištau Dender.i i pr.ikazivan ljudima uz pratnju r:adosne glazbe i plesa u slavu dobrc

haljusu~orkomleuparda

žerve.Sličnadogađanjaprlltilasuisvctkovinunalikvjenčanjuili''Proslavulijepog1lsus­

ild ugomcrnomperikom nggla~i.Onasjcdii"pre d

reta" kad je kip božice Hator putovao iz Dendere prema jugu kako bi dva tjedna proveo

:i rtvt:noga stob prepunog

sa svojim "mužem" u Edfuu

kruh g imesa. P opis :invi

U p ratnji velike svile svećenika, svećenica, glazbenika i plesača cjelokupno lokalno stano\'ništvo prekinulo bi sav posao tijekom ovih javnih blagdana kako

procuije ti jekom svelkovine i~ doba

Ramzcsg, Vidimo

posebno ubranjenog bikg S u kra'enimrogovimakojeg vode.vetenidobrijanih g]gvanosetiprilomkruh

bi moglo sudjelovati u

bančenju

te u golemim

količinama

jela i

pića

- pijans[,-o je

ot\-orenopotieanokaonllćinšwYanjabogol-a

Godisnj:1 syctkovina Opet

II

Tebi hila jc jedna od brojnih I-ažnih prosbYI\

smišljenih /I\to da bi se pojaeala i obnol-ila kraljel'~ sna~a. T ijekom s\crkm ine SI-cti prikaz boga Amona , cgipat skog nacionalnog !Joga, nošcn ic uzvodno iz ilT:l.m:l.

II

K:l.r!l:l.ku

sudj elovao

tl

tl

hr:l.!ll u Luxoru uz klican je

taj n om ob redu

II

Ilnul r:1snj C1l1

prateće ma~e .

s\'cti~ tlI

Ondje jc kra lj

brama. POlOm b i sc kralj

po jav io u ia\no~ti, pOI1O\- no ojač a n i nalik bogu, p red mnoštvom zancse n ih podanika

EDFU: PALAĆA BOGA JASTREBA

L Jorusov hram u Edfuu

r-1najbolje

očuvan

je

od svih drevnih egipatskih

hramova.

Postojeće:

grade-

vinestoJcD2mjesruizvomog

obje.kt:a iz doba Novog kraljevstva koji je konstru.iranuz uobičajenu os

istok-zapad. i\le-

durim,većinapreosta1ihvelilcihzgr:.dapotječeizrelativno počeo

kasnoga doba -

ih je graditi Ptolemej

m.

237. pr. Kr.

Unutrašnje dijdove hrama dowa je do 212 pr. Kr. Ptolemej IV., a njihovo ukrašavanje obavio je Ptolemej V1ll. do 142. pr

Kr. Ptolemej

rx.

dao je sagraditi dodatne: objekte. a vanjsko

dckoriN.nje dovriiojePtolemejXII.S7.pr. Kr.

Hnm

II

koji okružuju

Edfuu ima 11tammi.ri - strukturu vezanu rođenje

u2

rituale

boga Horusa-na kojem su uk1c:sa.ni pri.

zori s likovima faraona Ptolemeja Vili. (170. -164. pr. Kr., 145 - 116. pt. Kr.) rc njegove majke, žene i djeteta rođenjem

Besa, koji se povezuje 5

dj«e. Ondje

II

pratnji boga

Wtođer nalazimo

ipri2ore\'ezaneuzboianskojedinstvoizmedu~ Horusa

UJnlt u I",,," u Edfuu

02načen

golemim likovima koj; I da"".

gli

je ovim lijepim pilonoon

pr;ka~.ujll

"'ne,a"je g"lemih

koplj~

•

li

uklcsanim

Ho",sa medu ".'alim bogovima

vidlji,.. okomi,a udubljenja, koja I""~mskim

"U Ilekoć ~hl~il~ U

"jegov;m3.

h,,~d "la~" nala~i

.u"fevdi.k,.fi~je .\"ake81 ... "epojedanurrlU("·C l a~mij~)

sc

EDr-U,

i božice Hator,

događaj

PALAČA

BOGA JASTREBA

koji sc slavio u r::dfuu tijekom

godi~nje

svetkovine zvane

"Proslava li jepog susreta" Na predn joj strani hrama nalazi sc masivni pilon urcšen golemim likovima kralja kuji ubija svuje prutivnike i s

čije

se svake strane nalaze vc liki kipovi boga

Horusa, lzapilona, u prvom dvorisLU,na ujEVoizauiaznog pilona ruama u Edfuu nalazi se

kom kojih se vladar

pročišćava

raz!ičitim

pri7.0rima vide se obredi tije-

i kruni,kao i prucesije na svetkovi-

nama te prizori p!esa i slavljenja susreta Horusa i Hator N a zidovimaarkadaokodvorištanaudubljenim reljefnimprizorima portretiran je "Horusov trijumf", U ovom ritualnom igrokazu, koji se izvodio svakegodioe, Horus - ko jeg je utjelovio kralj - porazio bi sile zla utjc!ovljene u liku boga Seta (portretiranje kao

sićuš ni

vodenkonjkakobisesmanjilamagičnamoć njegoveslike)

unu tarnje sveli ilte. U nj emu se id anasnalazi nriginalna

Nasuprot pilona na drugoj strani dvorišta službeni je ulaz u hram,asa strane ulaza nalaze se dva kipa Horusa. Unutra, prvi

sprelIUlica ndu glačanog

hipostil (sa stupovima) urcšen je prizorima ceremoni je osnivanja .tajao kultni kip - zlatna

hra m skogakompleksa . U dvoranijetakođerbilaknjižnicaukojojsu

figura Horusa-skrivena

iza

pr~di\lllo

izrezbarenih

nekad bili tekstovi koji su se koristili u svetim ritualima te odaja za halje u kojoj je čuvana

svećenička odjeća

Iza prvoga nalazi se drugi,manji hipostil,koji isto tako ima spr emišta za stvari što su se prinosile bogovima, kao i nju mirisa

čiji

su zidovi ispisani

neobično

dugačkim

dobro

očuvan

prostor za proizvod-

receptima za pripremu mirisa i tamjana

koji su sc ondje proizvodili za uporabu u svakodnevnim obredima Unutarnje svetište hrama sadrži spremnice u koje sc izvorno pohranji vaokul tnikip Ho r usa. Do njega sc jedanput nagodinu postavljao kip božice Hato r koji se donosio iz hrama u Denderi za "Svetkovinu lijepog susreta"

NEBESKO CARSTVO

astronomijubkobiscosiguralodasepotrebniobrediizvodeutoćnnadređeno

vrijeme. l\Iotivi zvijezda

često

se koriste za urcšavanjc stropov ai hramova i gro

bnica. Na mnogim takvim dekoracijama prikazana je božica neba Nut kao žena pokrivena zvijezdama koja se prote7.e ponad zemljine povTšinc.

II

sličnom zaštitničkom

eesto se prikazuje

položaju nad preminulom osobom na unutrašnjoj strani poklopaca ljcsova (vidi str. 112-113) Egipćani

LIJEVO Naovomdclalju.

su mislili da mrtvi ustaju kako bi sc

pogre bnogreljdaprikazan jcbog8un~aRa,8g1aVQm

pridružili redovima izrazkoristiu

"Neuništivi h zvijezda". Taj opis zvijezda oko

koje su hile vidljive na

noćnom

ovna,kakopu!ujcnoćnim

Sjevernjače

nebu tijekom cijele

godine. Ovo se vjerovanje prvi put spominje

II

DESNO

Nadekorncijama

"Tekstovima piramida" Starog kraljcvstva. U doba možemo

Srcdnjegkraljevstvapoklopci sarkofaga ukrašivanisu

naći

isolarn., i

s.elarnc motive. U gTobnici

kalendarima oslikanim zvijczdama, posebice zvijezdom Sothis (Sirijus), s poćetkom poplava Nila te U Srednjem kraljevstvu

označa\'a

Egipćani

ćiji

izlazak 19. srpnja koincidira

egipatsku NOl'ugodinu su takoder otkrili pet planeta tc ihnaslikal.i,

Kr.),glavnogsluibenika kraljice Hatšepsut, strop, p.emdanedovrš.,n,oslikan je pomnim prikazima egipalskoga neba crnom i

poput Sunca,

II

likovima

različitih

bogova koji svojim brodovima jedre nebeskim

svodom: i\·lars je bio "Horus Obzora" ili "Crveni Horus"; Jupiter je bio "Horus Koji

Omeđuje

poistovjećen

Setom, a Venera je bila "Bog Jutra"

su poznavali brojne i nama danas poznate konstelacije,ia ko su mislili da

predstavljaju

• prikazima".,zan..im uz

Dvije Zemlje" (ili "Svjetlucava Zvijezda"); Saturn je bio "Horus,

Bik Neba". Merkur je Egipćani

crvenom bojom. Stropovi

raz1ičiteoblike.

Orion-jedna od najvažnijih konstelacija uegirat

ugrobni~amaSelija

LIe

Ramz.,sa lV.,VI.,VIl . i IX

skoj asmmomiji - viclen je kao

čo\jek

koji drh

~tap

te je poisto\jceen s hogom

Ozirisom. Posmji tcorija prema kojuj su tri pirarnidc u Gizehu sagradcnc tako da scnjihovra~porcdpoklapasaz,·ijddcmOri()na.

Egip:lI~ki

kalcndar podijeljcn je na "sremc" i '"ncsrelne'" dane u skladu s

godisnjim ciklusom rdigij5kih s\"crko\"ina i mitskih dogaclanja. :'-lcdmim, astrologija nije doprla do Egipta sl'cdo Ptolemejskoga r:l7doblja.kojcjc našlo insplr.I.' ciju u kombinacili (vidi

Str.

38)

IC

babilon~kih I grčkih

\·jcf(lnnja. Sa

~Ia\'nom

Dcndcra7.lile7.du

na brojnim rimskim sarkofazima pnkazana je Sue okružena no\"o-

uI"edcnim znakOI'illl:1 7vij6da_ :-"a magijskim papirusima iz ovoga

ka~nog

blja lakoder na.l:vimo 7djezde u povoljnim polo7ajima. a posIOji i niz kasnijih aSlfOloskih radova pripisanih To\ Hermesa TrismcJtistosa.

II

njezinu

1"117do-

rnličitih

grćko- rimskom

obličlU

pttdmcta.NebcaklpolofajNutmcđu:mjezdamatakođajcodrcdcn ~babilonfIko.grčIdm:m}e:iđem,UkojemllClmti.ti12i

povije.ti, spominj:onje boticencb.motemonaćinavtlo ranirnll:apieima. N" WfekatoYimapiramida"StamgkraJ.jevJltva (viWltt, 49) nalazImol1jedeću čarotiju:"O,majkoNut,rdlrlKptek:omeneb.kobimcmostiprttrljedmc:du

lakoowjprikaz potjeteis_jb.anijega.razdoblj"drT:meegip"lSke

Neuni!tivczv:ijezdedanikadne umrem",

MAGIJA I TAJNE • 1/.fm:

i nije po stojah. Oni su vjerovali kak o jc svijet oko scbe

f'.\\'an jcm nC\'idlji\,ih sila bogova i cluho\';l, pa sc uloga

moguće

promijeniti usmje-

čarobnjaka često

vrlo malo

raziikMala odoneSH'cenika iii lijctmka. Služberu vjerski obredi koje jepropiS2la dri:l.\·apodrnzumijc\,alisus\·akudnc\·oc magijskcritua1c.Tckstovikojisusadri:avali čarolije

imali su Inle na poput: "Knjiga o zadm'olja\'anju Sek-

mct", "Formuk, za

~u7.bi ianje

zlog oka" i "Knjiga o lWlltanju

neprijatelja". Tijekom izgovaranja ovih tajnovitih tekstova, čarobnjak

bi

ćcsw

uništio \'OStarlU ili glinenu figuru neke

osobe ili nekoga drugog

bića

za koju se mislilo da je prijetnja

I.IJEvoŽlicc& nrnamcntima ,kaoJtoje ova na slici,kori§tenc lu ~a

ndmjc.;o.v;o.nje

količine

lamjana i miri." lijekom

wzanskom redu, kao što su dd:wni ncprijatclji ili protivnici boga sunca. Vjcnwalo sc kako kombinacija izgo\'orcnc iz\'odmie.samog o breda

jamče

rijcči

i

sigurnosI kraljc\'sl\,ai obna\' I-

jaju ravllm6u u s\'cmiru

okruien ju jer

obični Egipčani

česlo

koristila u

nisu imali priSlUp u

unulm.šnjosthrnmll.LiudisuŠfO\~iibogo\·eiduho\'e s\·ojih

prooakanakucnim s\'ctišlima.aposebnečiniupotreblja\'llIcsu

sc uoorcdcnim r.lldobljimaii\·ola. Posebno je bilo \'ainoda se

rođenje

djeteta !x)prali ispr:tvnim magijskim postupcima

Trudnica jt: mogl:t p()lvati u pomoc neko od boianstavamagije, kao što

~u

sluč"ju,predmeljc=

ureknmmivimarij"ćnih

biljaka; >-odenom plic:<>f1l.

U~nrci

Ovahi su obredi isto rako mogli biri manjeg opsega za dobrobit nckog pojcdinca,pa sc magija kućnom

",... m

Iks, Tauerel i Hatar, da bilaštitili nju i njezino

dijete (J{I zlih duho\"a tc olakšali porodaj- jedna

čarolija

za

koji predstavljaju

kućanstvo

koje ltiti bog Bes

a GORE Nekoliko talismana

ubrza\'anjcporodajazazi\i\ Hator da "pošalje s]at!;i sj c\'c rn i PO\' ]ctHac". Popularni bogparuljakflcsccstoscprikazu;ckakopldcisviranaglazhalimaultiozizaš[itnika žena pri purudaju - vjerunlu se kako glazba i bllćnu p i janćenieti cra ju;doduhc 'Ja ulogu

Njezin

zas{ra~uillći

božan~kc

majke, ]zide, koja sliti svojega sina lIoTUSa, aludinlo sc pri

izgled

trchao je uplašiti i otjcta,i zle duhove, " vjero\'aJo se

kako njczioa dobroC\ld"a

čaranjll

osmišljenom radi zastitc diece od ug ri za zmiia i skurpi ona, upeklinaiusra jih

nCI'olja.UzprahićnclijcčnićkclrClm:l1lcĆcst.ojcpropisi,'ano\' rabnjc,

talism an a jer sc I' jerol'alu da oni

ćU\'aju

kao i nošen je

od bolesti

Proricanje)c bio još jedan oblik egipatske magije. Jed:ln obred '\nubisa, primjerice, sastoji se od izlijeyanja ulja na pO\'l-sinll yode

z:lpri~,i\;,n)c II

boga

zdjeli da bi sena

UI ]!lOIll filmu med iju poja\-I)i\'ak slikc. I;:gipbni su iakO/kr vjcro\'al i tl;, sc s mrtvima može stupiti pomoć

II

kontakt pismima o\ta\-Ijenim na nj ilioyim grobo\-ima s molbama za

prcminuloga IC

ibogoYa

tr:l%cći

o d njih (h budu posrednici

i ~medu

svojih

~i "i h

r(Khb

• • Ji.~

•

AMAJUJE I TAUSMAN l Magičnc:

mogle

amaj1iic i lalismane nosili su i fivi i umrli k:tko biotjcr,di sile koje bi im

~tt:tili

i da bi postigli dobrotmrnc

učinke.

IzradiYan.i su od

fll.:tliči,ih

materijala

i boja w Su oplenito bili uobliku popularnih bogova, ritualnih predmcla, iivo tinja,

biljaka, dijc\m,<t tijda, ili su to mogla biri i imena kraljeva. Talisman prikazan na gornjoj fOlografiji iz otprilikc 1295. pr. Kr. u obliku jehranlskogpilon:lteprikawje bo:licehidu

str~niCi)il)lasinlholedjffl,ankh&''':f.ivol'');kauri_!lkoljku,rihu(neklJ(lIu, koji su djeca <I" bi ih sc ~,.a~titiJo od utapanj a),sa (~, "z.Ulita"); i

nosila

vlak~, "rad{)SI"(~)

OZIRISOVO CARSTVO ~ ~

sarkofag-a Sisobcka, ...,zir~

N

ajpoz.natij.e slike dr~v~og Egipta - O.d mumija do plranllda - asocIraJu nas na smrt l pogrebe,

pa su stoga

Egipćani

{664.-6\O.pr. Kr.). Sisobck

opsjednutim

smrću.

\tO<lijclnupctiku,uplclC n U

su tako snažno voljeli život i htjeli su da

(gIU''Tlog ministra) sjevernog

dugo smatrani morbidnim ljudima,

Egipta u doba I'sametika I

lainuhraduiAiwkiovraUlik On ddi talismanc s djedi sa

simbolima, koji predstavljaju

No ništa nije dalje od istine.

Stoga su poduzimali sve što je bilo u njihovoj neograničeno

produlje. Konzervi-

rali bi i umota1i pokojnikovo tijelo, položili ga u sigurnu grobnicu i okružili svim predmetima bitnim DeireJ-Mcdincisadr1io\'aj

sanknunaslikanilikboga

za pokojnikovo

vječno

blagostanje

u blaženom i sretnom carstvu paslirskiillapimlal,lcpoo zaŠlitompataočijuwedjat

Ozirisa, gospodara podzemnoga rap.

Egipćani

vječno

potraje.

moći

da ga

SAGA O

IZIĐI

lOZIRISU

(talisman s !ikom lz ide) i:t K"snogrd7-doblja,Sastujisc

nastl!vkaživuta. Napočetku ove priče Oziris i lzida, njegova sestra i žena, vlada li

o d glave bolice s rognvima

su Egiptom tijekom zlatnoga doba mira i blagostanja. No njihov ljubomorni bnu

i

Set - guspodarkaosa - zavidio im je na njihovoj sreći i uspjehu te je

kovao urOlukako da ubi je Ozirisa i za sebe dograbi prijestolje

kovčcgkoji)c naruči o kovčeg

Cim je Oziris legao unutra, Set je zatvorio izakovao

krugom Hator

tcdovirnapcrlicail"';c a

Set jepuzvl!o Ozirisa na gozbu na kojoj je prijcvarom namamio

svo jcgabcnzlcnoga brata da iskuša prelijepi

sunčevim

poloic ne na široki ovtatnik

te ga

koji sobje .trane zavrhvaju

jastrebove glave. Ovaj je predmctvjcrojatnosluiiu kao:tavjetna irtva Hi je b;o

bacio u Nil. Oziris sc utopio i tako je nastala smrt

pril:vršćen

Nakon ubojstva, izbezumljena Izicia uspjela je

tijelo, no Sct joj ga jc oteo

tC

ga

divljački

nač i

na vec; obredni

mu~.evo

iuczao na komade koje

m;SNO

O,'ajrcljcfnip tika~.

i:tgornjeunutarnjeodaje hrama u Dcndcriupisuje ču desno

tijela. Njegovu glavu, prim jerice, našle su II

Abydosu, a njegovo

Svako m jesto na kojem

pronašle neki

komad njegova tijela poslije

je postalo

mjesto hodočašča u skladu s Ozirisovim kuhom. Izida je potom uz

pomoć

Anub isa,

boga balzamiran ja, sastavila Ozirisovo djdo i tako napravila prvu mumiju. Vjerovalo sc kako sve mumije koje su nastale nakon toga štiti bog koji

lzidino

oplođenje

Bozjc" ic prikaz"n" kao

Koosteći

sc svojim neogranicenim carobnim mocima, Izida je potom Ozirisa

prinemeno,"rarilauii,-otkakobimogla;:3cetinjiho'"'2sInallorusa.lzida IC gotovo doslo,-no stvorila no,' ih'ot iz

nečega mrtvog-čudesni

Cin prikazan na brojnim

reljefnim St;enama i skulpturama. Utajnosu jc podigla Horusa, a kad je on

odrast3~

traiioje natrag prijestolje od s,'ojcgu1aka, uzurpatora Scl:.l. (vidi su-. 70-71 ) Kad je Horus poStao kralj nazemlji,uskn;nuo jes'"ojegoca Ozirisa, koji je postao gospodar podzcmnoga svijeta. Kao uljdovljenje pravde i pra\"li, Oziris jcjamCio spasenje S"im umrlima koji su bili dostojni "jetnog ži\"()ta u podzemnom raju. Za Egipćane,onjei.i,.Jmanudio\"jetnunadu.

Hapi

ČUVARI MRTVIH DijclO\'ctijela pokojnika

čuva!aau četiri

iza avojeg1l božanskog oca. vczaliuz

četiri

bog1l poznata kao Horusovi sinovi (smje

gore)-čuvari

oanovne tjeleane

točke:

unutarnjih organa koji au ae

takođcr

Kebehsenuf (9 glavom jllStreba.

čuvar

<.:rijevnlh organa. poverivan aa zapadom); Duamutef (8 glavom ~akala, trbuh, istok);

Hapi (s glavom majmuna. pluća. sjever) i Imset (s ljudskom glavom, jetra, jug).

Svaki od njih imao je woju za.šlitnicu, odnrn;no ('O'·ezivao sc 5 jednom od četiri nloenO' božice prikaz"nO' kaku SlOje iza Oziris(l\'a prijeslolja (gore): l7.ida(zailil nica lmse'aj nožnog dijela

kovčega

pokojnika); Neftis (Hapi, dio kovčega kod glav e pokojnika); Neit

(Duamutcf, istočna sirana "",,·čega) i Sclkel (Kebehsenuf, z(.padna Slmna kovčega) Svaka božica na glavi nosi

različili

simbo l kao 8vOju krunu.

..

PRIPREMA ZA ZAGROBNI ŽIVOT

~~

p:~:;~gj::t:::~~er::~U'n:::e:::~jeuu:::ru::nU:::~ -;~: Egipta tijela su ~dnostllvnopolagana

II

ru pe iskopane

i konzcrdr:aJ.a suha, \'ruĆ'a kIim2. S obziIom

fllI.

II

pijesku gdje bi ih osušila

toda su pogrebni obi6i.ji egipatskih

gornjihdruštvcnihslojc\':lpostajalisno zahtjcvniji,pojavljujusepnlvokumegrobnice (maJtabe), sagrađene: ~mo

II

ru svrhu, koje zamjenjuju polupanje II pijesku (vidi

str. 46 - 49),pa jc: prirodno konzer\·iranje cijda prepustilos\'oju funkciju umjetnim tl"hnilwlu kom:ervinmja. Riječ ""mumija" dolazi od rijeO riječi

91011",;0,

odnosno perzijske:

za "katran" - to.ari za koju su Egipćani nekoć, pogrešno.

UJI;\'O Najboljcol:u Vlina

\'jefO\"2li da se rabila za konzc rviranjc: tijeb.

egipallka mumija je ona

Kako su posrupci mumificiranja postajali složeniji i razrađeniji,

ukhnjani su

bubrega,

odvojeno konzervirani

tC

S\'j

unutarnji organi, osim II

HC'li

i

Juje,pu n<:aAmenhotCpa

pr. K.r.) i pradjeda

posudama koje nazi-

\-amo "kanope". U meduHemenu, rijelo iz kojeg je iznđena

lJJ2. -1J22. pr. Kr.) . Na

uLtOba sUSeno je ispod sloja n:nronovih soli. Tijelo se potom prnloičisrilo,mjestoTC'zascši\"alo,akoiascmazalarnzno-

raznim uljima, zaCinima i smolom. Na kraju je rijdo umatllno u fine lanene 7.an)je. L uputama iz "Knjige mm;h"

~

bodljikava brada, pon>no n>anikiraninoktii plava

egi-

p:uskog "prirucnika" za osigurnnje prad!nog pokopa umrle

DESNO De talj lic a naJujinu

podatenom kovtegu u koji osobcinjezinsigurnnprijclazurnj ~ na\'()(liscdaumrlimorn

biri "Cist, oprnn, IXljc\'en u svjcži lani nauljen najfinijim uljem

jepolofenanjegm'llmumija čiju

je glavu pokri"alajoi

jednapozla«naposmrlna

mine" kako bi mogao krOOri u zwobni ii"ot

maska.Jujinoz1atnoLi<:e

Nakon što su majstori 7.a balzamiranje zamotali rijdo u za\"Oje, medu njih su umerani zasrimi talismani,za

10

je vri-

jćmes\'cććnikizgo\·:Irnoćarobneriječinuinc7.a"akri,;ranjc"

ima iscrtane i nai...unkane

taliS11lima. Poslije uobib jenog postupka balzamiranja u trajan ju od sedamdeset dana priprcmljcno lijclo - zajednos posmrmom maskom na kojoj je pokojnik prika zan kao mlada

ii~·a

osoba - položeno JC u

pugrebnu procesiju u pratnji

kovčeg.

Tad je bilo spremno za obrednu

svećenika,plesaća muu,

%alobnika i slugu ko jisunosiLi

svupotrebnuposmrmuoprcmu Ispred gmbnice i u oblacima ceremoniju "otvaranja

proćišćavajućcga

usta".kljućnu

tamjaoa

svećenici

su izvodili

za oii\'ljavanje ko (duse) i osjetila preminu

loga. Vjerovalo sekako buka te glazbeni i plesni pokreti oživljavaju os jetilosluhai \'ida;tamjanic\·ijcćcnaćajuosjctilomirisa,aprinošenjeodabranih

i vino pokojniku omogućuju da je(le i pije

II

zagrobnom životu.

komada mesa Uobićajenim

&ned.,ma (\"idi scr. 119) prikazan je t\nuhill,hog

posIlI .. nommaskomkoja

Idi na poj(Tebnoj

poči'''ljci

s n"slonom u ob1iku 1:t\"ljc

gla...,.

žrtvenilllformulalllaizgov:iranimtijcknmo\'eceremonijelražilosc"lapokojnik:i "tisuću

u,'ijck dobrih i cistih

st"arizanjego\"~/i

s\,c,·rStcžrt,·iod kojih zi,"e

bogovi" Tako o;;jvljena mumija potom jc ostavljena da

počiva

u svojoj grobnici

okružena posmrtnim predmetima, od stvari kori;tcnih u svakodnevnom ži,"otu do onih oblikovanih posebno za pogrcb,kao

ŠIO

su Knjiga mrl"vih ios talipoueni

pogrebni rekstovi,te shabh'J(carobne figuriec za koje se vjerovalo da u grobu ožive i postanu sluge s\'oiega vlasnika). Nakon što je pogr~b zavrkn, pokojnik krećei"lsvoje

grobnice na opaSnOpu\o\'anjepodzcmnims,·ijctomk oje kulminira

sudom pred prijcstoljcm Ozirisa, gospodara mrt\"ih (vidi Str. 128-12<)

,aTkofa~

kraljice

K~uil,

jcdneodfcn~Mc"'uhotcp"

drfiu T\lci,sluškini",..ujoj g<:lsf>Odarici nudi mlijeko, s'idepom"zenQ<><Ikr~,·"

• d'''gog prizo .... koj i

s,c,

nalazinifenaurkof~gu

u

OZIR1S0VOJ SUDNIcr

dvorani podzemnog:I sviiela zvanoi "Sudnica d\'ije istine" Anubis izvodi

Ova; prizor pOtječe iz Knjige mrtvih nastale oko 1285. pr. Kr. za kraljeva

umrloga pred boga podzemnoga svijcla i vrhovnoga suca mrtvih Ozirisa

pisara Huncfct:1. Scena prikazuje završni 8lUpan; u pre<>br:u:bi pokojnika

le njegova ttlrdcsct d\"a procjenitelja. Umrlom bi naveli dugačak popis

u nlth-duha koji mo:le

pomoći

pokojnikovim:liviro rodacima. U

gtijchn, aon jcs.....tki od lih grijeha lrebao zauzvral poricati.

pokojnikova lJrCa - .jedilte mUli i .vije.ti - u predst.vljl.

_/U

odnOlU

na pero koje

(i.tinu). Ako.u pel'Q i lree bUi i.te leiine, pteminuli

je progfakn "Utinoljubiv po giuu" i "opr:;l\"dan". Tot bi zabUjeiio

bi preliO u blagoslovljeni zagrobni iivoL

MeđuDm.

telko od grijeha i ptevrnu10 vagu.

je Ammutu, poluttlnlkoj

bačeno

ako je.rce bUo

nernanikoj.uniltavazločinccprofdirućinjihm-asrca.

VI Z IJ E RAJA

I<~~:~~!I;:k~:=:ak::~~:~:::: Ž:::a~aSk~i:~::I~:n:~:;:::d:~ pon~1cim

poboljbnjima. U ide:ilizinnom zagrobnom iivotu kipovi shabtj (vidi Str.

127) radili bi SaV nic~ Č~StO

OOL,1EJednaodnckoliko obojenihdrveoi h ma1cc.a

fizički

posao - njihovi brižljivo

izrađeni

moddi stavljeni u grob-

predStavljaju vrstu posta koju bi trebali obavljati. U tom raju

ž~tv~

bi bile

obilne, a SUŠa i bolest ne bi postojale. Pokojnici i njihove obitelji uiivali bi na gozbama i u vožnjama

čamcima

ili bi se opuštali u svojim vrtovima prepunim cv:ije6t. Jedan

Meket.e (oko 2000 . p •. Kr.)

natpis na Tutankhamunovu

Maketa prikazu;ebrojenje

"N~ka

godioe:Mekeue.;Cdiu sjeoilrijemapoknlj8V9jih pisara koji zapisuju Iloku

iz Knjige mrtvih pokopanoj piSafom Anijem {oko

l29O. pr. Kr.) pokojnik je

grobnicikra1jevalluibcnika

stoke r..di opo..,zivanjakoje

OESNO Na ovoj ilult.aciji

S

vrču

za pice izražava osnovnu želju svakog

Egipćana

tvoja dub živi, neka potraj~ milijune godina, o ljubitelju Tebe, i neka tvoje lice

budeokrenutopremasjevernomvjetru,:atvoj~očinek:agledajus[~ću"

Kako bi preminulima pomogli da srignu do blagoslovljene tekstovi bili su svojevrsni vodiči za zagrobni iivot. Najstariji ljovidi su oni s prikazima puta za zagrabni život iz

vječnosti,pogrebni

sačuvani

t~kstova

egipatski ze m-

poznatih kao "Knjiga

o dva puta", koja je naslikana na unutrašnjim stranama ljesov:a iz doba Srednjeg kraljevstva. Kasnije

čarolij~ II

Knjizi mrtvih iz doba Novog kraljevstva nose naslove

"Čarolija da se ne umre podrugi put", "Čarolija da se ne trune i da sc: ne radi u

Zemlji mrtvih" i "Čaro lija da se magične moći n~ mogu uzeti" - kao i "Čarolije za preobrazbu",s

pomoću

kojih jetrebalopromijenitipokojnikovoblikdabiseolakbo

niegovprijdazupodzemnisvij~t.Jednaćarobnaformulazapreobrazbupokojnikau

ptiknan k:ako orc, tanje i vrli i ilo;kakoploviprcko ]ezerai.tviuptinolenje i kako ltujebrojne bogove, uldjučujućibogaRa,aed am

Halorinih knva i Herona

lotosO\c cvi jet glasi: "Ja sam ovaj

čistilotosov

ikoji je pred nosom bOf0 sunca

Ib.Jasamćist i

[\'ijetkoji su uzd ignuie

sunće\'e

nake

lotos koji seuzdile". Lotos koji u

zoruotya raiatieesimbuliziraj urarnjesuneekojesepojayiju jeiztame

noći

i,na sliCan

U pogrebnim tekstovima nalazi se nekoliko koncepcija raja. Tako pokojnik

mo~.e

nastavati podzemni svilel s Ozirisom ; ili seu%dignuti na nebodao ndje posrane jedna od Neuništivih zvijezda; ili se pridružiti bogu sunca Ra u njegovoj "Barci milijuna' na bOijem putu preko neba. U kasnijim mitovima pOlavljliju se koji se svaku

večer

sastaju u podzemnom svijetu na

štojetos luč ai isra~ l ičitimm ito\imaost\'ar:lnju

tojanja niza krajnjih odredišta za pokojnike vjero\'anjaEgipbna

sunčeni

(vidi Str.

tip ićn oje

priće

o Ra i Ozirisu,

putu kroz tamu. Kao

40-41),prihv:\ćanje

pus

za toleranm iiraznol ičnisustal'

STVORE:-lJA JZ PODZEMNOG SVIJeTA

STVORENJA IZ PODZEMNOG SVIJETA Egipateldpodzemnitvijet,lliDuat,biojeđombrojnimčudnimizadivl.jujućimbićima.

NWlUblIadobroćudna,kaoiwsublagoBlovljeniduhoriumrUh(am.aoredcsno)i

. . . . 6pricenalikmumijikoje otivli_iuu grobudabipoMalealugeuzagrobnom liYom(aoreuuedini). Potpomognutepogrebnim tek8tovimai talilmanima,nedavno prcminuleCMlObe lebde Duatomkao kri1atiduhovi ba(gore lijevo) prema Oziriwvuj

.udnld. Međuopa8DOltimakojeihvrebajuna tompuru ludemonilOYcinaduk l divovska amllaApep,Jw!anočupokuiilVilproidrijedaunce dokpurujeDuawm. Svakevečeri

bo&Setqenzmiju(naauprotnojauanici).U Olta1ačudoviAtaapadaAmmut-kr:ifanac

krokodila, voclenkonjaima&-kojiproidire ijn:agtdnfka (na ,uprotno! Itt&nici).

DOLJNAKR.ALJEVA Kako na 7.apao.lnom Ob7.0fU sunce:r.ala7.i 7.a Tcbansku visota"an, lako i du-še umrlih IOnu u vjcčni zagrljaj Hlllor, boiiec:r.apada, koja se ob ično prika:r.ujckako sc u:r.diies padinabrijcgau8"OjcmsvclommjeSIl,Dcir eI-Bahari. Ondje je kralj MenlUhOlep ll . (oko 2008.-1957. pr. Kr.) iz XI. dinastije polo:lcn U

s\'oj grob ispod pogrcbnoga hrama,

okruicnsašcslsvečcnicabo:licc H alorkojc

(rcbaju šti(jli njegovu dušu FaraoniNovogkraljevslva,od Amcnho!cp" I. do Ram7.C811 X I., također sudovoo.lili u vezu Deirel-Baharis

visoravni. Gla,'nudolinu-nazvanu prema kraJjcvima koji lc:lc pokopani u s\'ojim rihim dubinama-karaklcrizira prirodni piramidalniobJikvrhalcbanskogmaSi, ... (desno),slijcncEgipč:mimapoznalc

podprikiadnim na:r.i\·om Mcrclscgerili "Onakojavolilišinu".MajSlOrskiurcšcne grobnieeiskiesancllii\'ojSlijenisaSlojese od vclikih pogrcbnih odaja TUlmozisa Ill., Amcnholepa II.,Horcmheba, Sclija IT . i više kraljcvaimenomRanlzes. Omiljcnid,·orjani, kaošlosujujai1iThuja,karkadSlllakođcr

ondjc pokapani

II

znakposcbnc

počasri

POJMOVNIK

a!th Blagoslovljeni,

_'.t

preobr~:ienj duh umrle osobe mutao od

uspjdnogprožimanja k.(du!c)iba(kril:llOgaduha pokojnika).

"" lth ":2:ivor",prcdstavljen hijc roglifom {Ii>, S\·('U znak koji

5CčeslO

rabi i kao ukrasni moth-

" Istina" jJj "red", kozmički princip koj~ hlo scvjerovalo, upnvlja svim ljooskimibožanskim postupcima;uTjelovljenjc i Štov1ll1U liku boiicc Majet (Ma'al).W\.mccistine,pra\-dciskJad:l. mlUtaba(anpski:"k!upa"Vntllpravokutnegrobniceuobič:aienezapogrebe

bog.ttihowbaodStarogkraljevstvanadaljc

pilonMonumcnta!niul:u:uegipatskihnun faraon

Kn.lj Egipta,

grčki il'.r:azpolckaooc:lcgipatskogptf-đu("velika

ku6l'?koji sc il\\'orno odnosio nll kndjevu palaču, no od No\'og kratje" ~ tva nadalje upotrebljavao se i II značenju ""Iadar"

pto lemej.1d Ko)ipotjeteiliseodnosinagttkudinastijušlOjujeutemeljio PlOlcmq J. 310. pr. Kr. i koja jedoiivjela S\'Oj knj30. pr. Kr. SiTU'ĆU Klwpatre YlI.Filopa!or.

Srednl e kralj eV8tvoNaziv1.ad~velikot:l7.dobljenaprctkacgip~t5kc

civilizacijekojeobuhVll6lfarnoneodXl.do XI II. dinastije (oko20B1.-1630. pr.

"'·1· Ku n o ra:r.d oblje Nniv zaposJjc:dnje fudobljelijekom kojeg su

Sta roktlllj ev81VONazivzaprvovclikorazdobljenapretkaegipuskc

Egiptom "Iadalidomaći kntljevi{664._332. pr. Kr.),osimdva razdoblja\·ladavine Pen:ijanaca(52S-405.pr.Kr.i343.-332.pr.

c;"ilizacije koje obuhVllta fal'lloncod lII .doVI.dinmijc(oko262S.-2130 pr. Kr.)

Kr.) urnu PrikazS\'C!czrnijeilikobrcnafaraonO\'\I~elukoj:ljeuočinjegovih

neprijaleljarigala\'lI1JU

LITERATURA

Sau neron, Serge. Tbt Pn' JIJ of Antlml EgyPt, Gro\'c Press: New York, 1980

KAZALO

Brojevi stranica tiskani

običnim

Amenemh at ll!., 84, 85, 92

Amozis, 85, 86

8cs,70,106,114,115

Amcncmhar lV.,84

Aohaj, 102

bijela kruna (Het!jd) Gornjcg

Ani, 1,21, 130 tlrlkb, 25 , 116

Anubis, 115, 120,126,128-129

58, 80 bogovi,39,39,55 mać,8

astrologija,lll astronomija. 110-111 Atef,kruna,91

liidi i prema irnc nu; bogo vi

Atcn(sunčcvkrug), 53,53,87,

Ammut, 129, 133

Ahotcp, 94-95 Akhetatcn (cl-Amama), 52-53,

53 akh, 25, 128,133

92

Amon, 10,41,54-55,84

božicc,39,39,55 priroda, 35, 60

stapanjc,63,64, 66,66

hram u Karnaku, \3, 54,

56.57,S6,58-59,86,88,94 kflodržavni bog, 52,53,55,

Atunl,40,42 Bubastis,63

86-87

simbol,33, 54, S4 92, 95 AlcksandarVcliki,88

stcia, 54

baciuhuvi, 1, 133

svetkovina Opet, 59, 88, 105

babun, kao sim bol, 60, 100

Cezarion, 64

Amon-Kamutcf, 55 ddi i Amon

Bai, 54

Champullion,Jean-Frano;:ois,

Amun-Kematef,54-55

balzamiranje/iidimumije

c!-AmarnavidiAkhctatco

Amarna, razdoblje, 13,53 Amaunct,41,54

Amon-Ra, 55, 55 vidiiA mon

Barka milijuna, 131

Crna zemlja (Kemet), 7, 18

Bastet,G3

crvena kruna (Deshrtl) Donjeg

benben,50

Egipta, 18,60, 91

• Crvena zemlja (Duhrd), 7, 18 crvena i bijela kruna (p1Cbtnl),

", E ,-:--:-:-::---:-:--,,-:-_

_

Z!atnodoba, 86

Harocris, 70 I·idi i Horus

melld,40,42,76

71, 76,9 1 hr am, J9,62, 64 faraoni,60, 71,75,76, 79 čis[oća,

102

D

29,33,60 Drugomcdurazdoblje, 10,85

f·;niikra!jevi i nasljedniei, 76-77, 84

Dahshur,piramide,48,49, 50.80 Deir d-Bahari, pogrebni

ekonomija, 10, 13,29.5253,87

:i;enski,84,86.92-95 Farnonovapos[e\ja, 69

komp1eks,84,94, 96 Deir d-Medina, 86, 119 demotsko (popularno pismo),

Gornji (Zemlja bb), 10,29, 33,60 izvor imena , 20,40

"' G_ _ _ _ __

20, 22,69 vidi i pismo Dendera, J9,62, 64,66, 111, 120 Ddret vidi crvena kruna; Crvena zemlja

Kasno razdoblje, 94 Klasično doba, 10,84 Novokra!jevstvo, 10, 13, 13,

Gc:b,33, 40, 76

poliličkamoć,52-53,84,87

Vdikasfinga,8,82 glazba, 17, 102-103, 11 5, 126 grčka vladavina. 13 grčki alfabct, 20, 22

prorieanje, 114 dinasijaPto1emc:jevića, l 06

poljoprivreda, 30, JI

djed,simbol,25, 116 DjehutYI·idiTol

Prvomećlurndoblje,IO,8 1 ,

Dolina kraljeva, 86,lJ4

simboli, 29,29,33

Duamutc:f,123 Dua[vidipodzcmnisvijet Dvije gospodarice, 60, 60 Dvorana dvije istine. 128

SrednjckraljcvstvO, 10,49 Staro kraljevstvo, 10,46 Treće međurazdoblje. 13 [rgovioa, 13, 30-31, 92

Đ

ujedinjenje,IO, 29,76,8O, 84,85,91

slavijcnjel04-105,109 Hatšepsut, I3, 2J, 25,86,92, 92, 96, 10J l-Iauhel,41

f-i!ipIll. Arhidej,59

[zidino svetište, 66 piramide, 7, 46,46,80-81,94

guska,kaosimbol, 16,33,54

"H'--_ _ _ __ Hapi, 122- 123 Hapy, 15, 99 I-Iarakhte, 42,70 vidi i Horus;

Đoser,kralj,46 Đoser,piramide, 49,80

i lzida, 63,64, 66,66, 120

haremska urota, 95

Hcliopolis,40,42, 51 I-icraklcopoiis,84 Hermes Trismegistos., 100, 111 l-Iermopolis,40,100 )-IcrodOl,citiran, 14,J4 hijcratsko(svetopismo),20, 21, 22 I·idi i pismo hijeroglifi,20-23, 21, 22,2J, 24,25 ddi friranjc:,21-23, 100-101 kaodc:ko racija,25, 1I6 najkasnijc poznati, 20,69 na spomc:nicima, 26-27 simbolika,25, 66,66, 116

vidi i pismo

kanope,124 kaos, 40, 75,103

vodenkonj, kao simbol, 63, 109

hrana i piće, 17

vidi i Set; Taueret

humak stvaranja, 40, 40,42,46, 51 vidi i mitovi o stvaranju;

Horemheb, 13,66,76,87 Horus, 8, 66, 66, 70, 71, 70-71, 76, 76, 120,121

Hunefer, 128

AmenhotepIII.,88 Amon-Ra,55 božansko trojstvo, 8,80

zmija vidi Apep Karnak, 52, 54

Hwt-ka-Ptah,40

Amonov hram, 13, 54, 5657,56,58.59,86,86,88,94,

i Izida, 66,70

ibis,kaosimbol,20, 100

Dvo rana zapisa, 29

Gospodar neba, 70

kipovi

izida,66 Khafre,lO Khufu,49 pisari,21,29,30, 100, 128

hram,70,71,106,106,109 kaosokoi,71,73

imena, 23,25,27,40, 66

ikralj,75

Imhott:p, 46,49

"muž" Hator, 104, 106, 109

Imset,123

Oko, 21,73, 116

Izida, 8, 16, 40,66,66,69,69, 76, 76, 116,123 i Hator, 63, 64, 66, 66

SenusretI.,76 Tutmozis III., 86 Kleopatra VII. Filopator, 35, Kauket,41 Kauit, kraljica, 127 Kebehsenuf,123

sljedbenici, 76

i Horus, 66,70

spajanje, 94

imedicina,114

Kek,41

i mumificiranje, 63, 66

Kemet vidi Crna zemlja

isud,129

i zvijezde, 110 Zivući, 66, 76

64,93 Knjiga mrtvih,1,21, 40, 102, 124,128,130 vidi i pogrebni kobra, kao simbol, 16,60

i Oziris, 70, 120, 120-121 Iunut'idiHeliopolis

hramovi, 8, ID2

48-49,80

Abydos,99

kozmički

red (ma 'al) , 8, 75

Khensumoze,40

Deirel-Bahari,96

Juja,124

Dendera, 39, 62, 64

Julije Cezar, 64 krava, kao sim boi,62,63

Edfu, 7D, 71, 106, 109 hramovi sunca, 51

K

Khonsu,54,58

Karnak,13,54,56-57,56,

kalendar, 104, IlO, III

Khufu(Keops),10, 10,46,48,

58-59,86

Kamen iz Rosette, 21 -22, 22

49,80

kršćanstvo, 13,20,66,69 kraljevi, 29, 75, 76-77

božansrvo, 75,77,80,95

medicina

Qiječništvo}, 63, 63,

70, 73,1 14 nas1jednici,76-77,84

krune, 18, 76, 91 k ućeživota,IOO

Horusovtrijumf, 109

Nebamun,29

ikralj,77

Nerer,23

pogrebni,124,126-1 27 prikazi, 16-17, 16, 102-103,

Neferherenptah, 32

ženskikraljevi,92-95 krivovjerci iz Amarne,

Naunet,41

ploča

Nc:fermajat,gipsana grobnice, 16

Memfis, 10,40, 46,80

Nefenari,3.23, 92,92

o)u()(ld,40, 40-41 , 54

Menkaura(Mikerin), 46,49,

Nefertiabet. princeza, 104

Opct, svetkovina, 59,105

Nc:fc:rtici,23,53,92. 95,95

Osorkon II., 8

80,81

iz

Mentuhotc:p Il. 84. 94, 127

Neftis,40,63,66, 116,120, 123

Mereret,nakit, 85

Neit, 63,63,66,70, 123

Mike[in,vidi Menkaura

Neit-ikret,92

Lahun,piramide,49

Min, 55

Nc:khebet, 60, 60, 85

lavica, kao simbol,60 vidi i

mirisi i tamjan, t03-104, 109

Sc:iunc:[ ei-lisht,

kipič

mitovi iz, 76

1olOs, kaosimbol,29, 33,131 Luxor, 42,59, 105

O

nlmtJ

stvaranju, 39,

pokri\'alo za giavu, 75,

76,84,91

vidiiRa;Amon Oziri5, 8, 18,40, 70,71,76 ilzida, 64,70,76,120-121, 120 ismn 60,71,75, 92, 119,

Nun, 40,41

123, 128-129

Moćnice,60

Nut, 39,40,43, 76,110,

moda, 34, 36 mumijc:, 45,63,63,66, 120,

30, 60, 129

vidi i svetkovine; obredi

Ni1, 14-15,33

mačke,63

mam",il;,I06

Otvaranje usta, ceremonija, 126 ovan,kaosimbol,42,54,54

Nc:uništivezvijezdc, 110, 131

ma'af(kozmičkirc:d),75

irc:ligija,100, 114-115, 115 Majet (Ma'at-božica i50ne).

36,84,92 vid;; moda

humak stvaranja

M

iastrologija,111

odjeća,

40-41,42,76,IOOv;dii

mjesec,kaosimbol,73

magija, 66, 70,130-131

114

J\'fc:keue, 130

112-113 papiru5,kaosimboi, 29, 33

o

124,124, 126,126-1 27 Mut,54,56,58

,., N _ _ __

obelisci, 42,51,88

_

nakit, 36, 45, 73,85 vidi i amajlije i talismani Nektaneb l., 60 Narmer, 10,76, 79, 80

_

pčela, Zemlja (Donji Egipat),

29uidiiEgipat

obnavijanje,33,45uidii

pektorali,44, 60,85 vidi i nakit

zagrobniživot

Pepiankh,23

oboiavanjc: sunca, 52 vidi i

Pepi 11.,81 Phiiac:, 69,69

pisari,21, 22, 29, 30, 30-31,

Khafre, 10, 46,48-49, 80,

Nekhebct, 60

80, 82

100,128 pismenost,22,35, lOOvidii

Khentkaues, 94

posmrmemaske, 13, 75, 126

Khufu, 10, 46,48,80,80

pismo plava kruna (KiNpmh), 91

Lahun,49

R

ples, 17,\02-\03,126

mđJlabt,46, 48, 49

Ra (Re),42-43, 70, 75, 76,80

Sakkara, 30, 46, 54, 80

pogrebi,l24vidiimumije

t.leidum,48

R.a-Atum, 43 Pidi i Ra; Atum

sa r kof2Zi i kovčezi,66,69 , 1t0 ,

pokrivalo l'.a glavu (nemu), 75,

Menkaur2, 46,49, 80, 81

Ra- Harakhte, 7,42,43, 70

najranija, 46

76, 84, 91 ponovno roaenje, kao simboi,

119, 120, 124, 127 Sekhmet,60,63

raj,130-13lvidiizagrobni

Selket, 63,63,66, 123 Scncb, 18,23

43, 45 Popisi kraijeva, 23,23

inatpisi,49

ponreti,16, 7S,84, 92 vidii

Sakkara, 46

posmrme maske

Srcdnjekraljevstvo, 49

92,99

Seneđem, 31,119,126

SenusrecI., 76 Senusret II., 16

Ramzes ll1 .,9S

Senusre tlI l., 84,84,85

Psthmlvidicrvena ibijda kruna

94

Ramzesi,kraljevi,13, 27

Sesostrist'idiSenusret

P5usenes l., 59

Svijena,48

d- Ras hid (Rosena),21

Set, 18,40,70, 73.76,109,1IO,

Ptah, 40,40

Snofru, 48, SO,80

Rekhmire, 34

Psametik J., 119

Starokraljevsrvo, 46,80-8 1,

Raml'.cs 1. , 59 RamOles [1.,23, 42,59,75,87,

120,133

Ptolemej V.,2 1, 22 Seti (Sethos) J.,7, 16, 58,87,100

piramide,10, 46,48-49, 50-S1 Abusir,49, 5t Crvena,48,80

Unas,49 piramidion, SO, S!

Dahshur,48,49, 50,80

pismo, 20, 2! , 22,22, 2J,69,

Đoserova,

49, 80

Gil'.eh, 7, 46, 46,48-49,80, 80-81, 82,94 Hawara,49 kao humak stvaranja, 46,51

i magija, 100, 114-115

Velika, 46, 48,80

"četv rta",94

100 tidi i hijerogli fi ; pod:.r.emnisvijet (Duat),43,71, 12 1, 128-129, 133 pogrebniobn:di,99, 124, 126-127

sfinge, 8, 49, 59, 59,82 JhabIiJ, 127,t30, 133

reljefi

simbotizam llidihijerogli f; ime

Aknaton(iNeferriri). S3 Cezarion i Kleopatra, 64

Sirijci, 86

Dijete Horus. 70 egipatshtrgovina,13

Sisobck, 119

HalOf, 62

skarabej,kaosimboi,33,42,

izida, 16,69

siJ/rum, 16,103

45, 112, 116

• • slike, 16,29,31, 34, 66, 77,92,

Svetkovina Lijepog susreta, t04,

sluge,34,34

SvetkovinaOpet,59,105

TuunozisII.,86,92 TutmozisIlL,29,86,86

-" W _ _ _ __ Wadjct, 16, 60,60

Tutmozis ]V., 52,82,87

u'as(ž e zJQffioći), 40

smrt, 110,119, 120.121, 130,

pektorali, 45,60

_

)Jwijof(Horusovooko), 21,73, 116, 119

posmrtna maska, 75 š.aš,Zemlja (Gornji Egipat), 29 Snofru(Sneferu),48, 50, 80

Sešen,23

U"----_ _ _ __

Young, Thomas, 21

Sobekneferu,84,92 sokol, kao simbol, 42,70, 73

i Aknamn,52-S3

n"diiHorus; Ra-Harakhte Soter,112

boje u,7,7, 18

5u, 40, 76

funkcija, 16-t 7, 18

~T_ _ _ _ __

l'idiinakir;slike,reijefe;

steie, 43,54, 70, 82

strvinar,kaosimbol,60.75,85 127,128-129

zagrobniživot,29,30, 31,1 1S, 119,121,124,126-127,129,

ikrajolik, 15, 16, 18 Tapcret, stela, 43

suđenje,

y

kipove

zanimanje (zvanje),3J,34,

Taueret,63,114, 115

perspektiva, 17

sunca,bogovi,8,42-43,80

Teba, 10,52,55,66,84,85

ipriroda, 16,33

zemljovidi,130

vidi i Arum; bogovi sun<.:a, Grad vidi i H eliopolis

Tefnm,40

razvoj,10,13,16-17,53,84

zmija, kao simbol,54,55 Ilidii

34

učinakslojevau,7, 15

sunca,hramovi,Sl ddii

Unas, 49

zmija,kaosimbol, 91

unist3vanjeprotivnika,79,85,

Zmija kaosa ~'idiApep

pogrebnl,t27,13t Tekstovi picamida,9,11O, 113 100,102

ureus (svetazmija/ kobra), 16,

Tot (Djehuty), 20, 20,60, 76,

svcćcnstvo,8,54,63,86-87,94,

100, 102-105 vidi i religija svetkovine, 77,88,99,104, 104-105,109,109t>idii

v

Tij,95

vladavina I-liksa, 10,85,

žene,92-95 kraljice, 76-77,84,94,95

Trajanovkiosk,69 53,86,87,88

39, 111,112-113

ž

Thuja,12,69,134

Tutankhamon,2, \3,23,25,

zvij ežđe,

75, 91

100,100,129

vladavina Perzijanaca, 13

moć,

vladavinaRima,13,69,93

pismenost,3S

34-35,92-95

OVA JE KNJIGA SVOJEVRSTAN IZLOG UMJETNOSTI DREVNOG

DREVNI EGIPAT

E GIPTA U NJEZINU PUNOM SJAJU, OD PIRAMIDA KOJE NAS OSTAVLJAJU BEZ DAHA I MONUMENTALNIH HRAMOVA DO ŽIVIH ZIDNIH SLIKA, VELIČANSTVENO OBLIKOVANIH KIPOVA KRALJEVA, KRALJICA I BOŽANSTAVA TE KRALJEVSKOGA NAKITA IZVANREDNE SLOŽENOSTI.