*N E C - RP* RP* * Ekološ Ekološki bilten * * EkoEko-NEC * Igumana Pajsija 10, PAK 553665, 553665, 34113 34113 Kragujevac Tel:+381 (0) 61 61 1309755 ; +381 (0) 63 8048599 http://ekonec.wordpress.com ; ekonecglasilo@gmail.com
Jačanje ugleda i aktivizma organizacija civilnog društva u procesu primene politike životne sredine u Srbiji Vrednosti civilnog društva na kojima ono počiva su autonomnost, pluralizam, otvorenost i horizontalnost koja označava jednakost aktera. Civilno društvo, koje se još naziva i građanskim društvom, a ponekad i još širim pojmom otvoreno društvo, društvo je građana. Njega činimo mi pojedinci, građani, kada delujemo nenasilno, civilizovano, tolerantno i to kao pojedinci, kao pripadnici raznih asocijacija (ustanova, organizacija, institucija i grupa) i kao pripadnici asocijacija, tj. širih udruživanja već postojećih asocijacija, s ciljem uređenja zajedničkog života. Ono se razlikuje od pojma „društva” u širem značenju, po tome što predstavlja građane koji deluju u javnoj sferi. Dakle, nije svako privatno delovanje društveno delovanje, koje stvara civilno društvo, već samo ono koje je usmereno na javnu stvar, koje se tiče celine zajednice. To je privatno, javno delovanje za opštu stvar. Zato se kaže da je civilno društvo nemilitarističko, laičko i civilizovano društvo, koje se uzdiglo do određenog civilizacijskog nivoa slobodnih ljudi i koje se zasniva na poštovanju osnovnih ljudskih prava i građanskih sloboda, toleranciji, demokratskoj javnosti, vladavini prava, te ekonomskom, socijalnom i političkom pluralizmu. Civilno društvo u tom smislu razumemo kao prostor delovanja građana i alternativnih grupa i organizacija (interesnih grupa, nevladinih organizacija, novih društvenih pokreta), preko kojih građani vrše pritisak na državne ustanove, kako bi se izborili za što više slobode i autonomije. Samo postojanje OCD je vezano za inicijativu da se vaninstitucionalnim putem ili u saradnji sa njima, zadovolje određene potrebe i interesi delova zajednice, šire zajednice ili samih članova OCD koji takođe predstavljaju deo te zajednice. Međutim, samo rešavanje problema (odnosno ceo proces, uključujući identifikaciju, osmišljavanje metodologije za rešenje, aktivnosti koje se sprovode sa ciljem rešavanja i merenje učinka koji se postigao) može se sagledati iz više uglova. Iz ugla OCD (identitet) koji realizuju projekte koji zadovoljavaju određene potrebe, odnosno rešavaju probleme, odnosno iz ugla same realnosti (“izlazna slika” – realni učinak) i ugla građana (imidž) koji percipiraju te aktivnosti direktno (kao korisnici ili učesnici) ili indirektno (putem medija ili drugih komunikacionih kanala). Kako bi izgradile ugled i respekt u zajedniciji OCD moraju da grade aktivizam. Aktivizam predstavlja jednu od konstitutivnih vrednosti građanskog sektora. Pod pojmom aktivizma, najčešće se podrazumeva planirano ponašanje radi postizanja političkih ili socijalnih ciljeva
putem specifičnih aktivnosti (podizanje svesti, stvaranje koalicija, vođenje kampanja, javno zagovaranje) kojima se izazivaju određene promene. Ekološki aktivizam je usmeren ka rešavanju problema u životnoj sredini. Socijalni aktivizam je usmeren prevashodno ka poboljšanju uslova života ranjivih grupa.
Jačanje ugleda OCD Bez obzira na finansijske poteškoće i uvek prisutnu oskudicu, OCD moraju ulagati u svoj ugled i prepoznavanje. Kao prvo, dovoljno je imenovati osobu, koja će u početku obavljati sve ove poslove samostalno. Ta osoba mora biti univerzalna i vrhunski profesionalac svog posla, sa jedinim mogućim zadatkom da unapredi i pošalje pozitivnu sliku o svojoj OCD, ali i samom sektoru, spoljnom svetu. OCD treba da grade sopstveni identitet i ugled. U tom cilju, treba da poseduju svoju internet prezentaciju, na kojoj će redovno ažurirati svoje aktivnosti i materijale i javnost mora biti obaveštena o postojanju iste. Identitet se može promovisati i drugim promotivnim tehnikama poput redovnih saopštenja za javnost ili promotivnim sredstvima poput – vizit-karti, lifleta, bedževa...). OCD moraju u kontinuitetu da misle na svoje korisnike, na svoju ciljnu grupu i njihove aktivnosti moraju biti usmerene unapređenju položaja svoje ciljne grupe. Samo tako mogu izgraditi vidljivost i opštu sliku, da su nešto pozitivno učinile i uradile za svoju lokalnu sredinu. Kako bi aktivnosti bile delotvorne, neophodno je da organizacije planiraju i realizuju akcije, koje će biti predmet pažnje šire društvene zajednice, a ne samo ekološke. Bitno je i to da se te akcije održavaju u terminima, kada se ne preklapaju sa nekim drugim događajima u gradu, jer će tada neizostavno biti „zaboravljene“ od medija. Sve akcije OCD moraju biti propraćene veoma dobrim i kvalitetnim materijalima za medije, koji će nedvosmisleno podupreti ono što se radi – podacima i činjenicama. To će, ne samo novinarima, nego i svima ostalima, olakšati da, dovoljno dobro i ozbiljno shvate, čime se bave OCD koje organizuju neku akciju u životnoj sredini. Kod održavanja svojih akcija, OCD moraju biti dosledne u odnosima sa javnošću. Tu upornost će realizovati tako, što će svima za koje znaju da su bitni i važni javiti za svoju akciju. Materijal za javnost mora opsluživati sve od bitnog interesa (medije, institucije, ostale OCD, donatore, osobe iz svoje baze podataka), kako pre akcije (sa obaveštenjem i pozivom da se dođe), tako i posle akcije (sa izveštajem o toku i efektima akcije). Mali je broj OCD koje izrađuju planove medijske strategije. Zato je važno da organizacije postepeno uvode u svoju praksu planiranje medijske strategije za neki dati period (šest meseci, godinu dana ili tri godine). Medijske strategije su jako bitne, jer na duži rok mogu da vode naglašenim promenama u statusu i moći društvenih grupa, kao što su manjine, žene, osobe sa invaliditetom, stari, omladina itd. Rezultati u bavljenju problemom zaštite životne sredine, mogu se ostvariti samo posle dobro osmišljenih, dugih i kontinuiranih kampanja. OCD često posustaju u stalnom angažmanu, u sredini u kojoj deluju. To često menja njihov ugled u očima javnosti. Da bi se ovo izbeglo, preporučuje se njihov stalni angažman, bilo samostalno (svaka OCD ponaosob) ili preko mreža ili platformi OCD (zaštita životne sredine, obrazovanje za održivi razvoj, energetska efikasnost i druge). Jednostavno, od OCD se očekuje da imaju svoj stav ili da reaguju u određenim situacijama ili događanjima Dakle, neophodno je izbeći «nevidljivost» civilnog sektora u javnim poslovima i bavljenju društvenim problemima. OCD bi morale da reaguju zakonski dozvoljenim načinima (saopštenjima, demantima, peticijama, akcijama i protestima) kad god je to neophodno, a naročito kod narušavanja ugleda organizacija civilnog društva u opštini, gradu i zemlji. Niko nema pravo da osporava učešće OCD u javnim poslovima i bavljenju društvenim problemima.
OCD bi trebalo da povećaju svoje aktivnosti na lobiranju za svoje interese i interese svog sektora, uvek i svako vreme. Lobiranje mora biti usmereno na institucije sistema i na koorporacije/privredu (biznis sektor). Na samim OCD ostaje, za kakav će se vid lobiranja odlučiti, ali je jako važno da ga u kontinuitetu realizuju. Ovde treba povesti računa da se kod uspostavljanja saradnje, bilo sa institucijama sistema ili korporacijama, ne dozvoli narušavanje već postojećeg ugleda OCD.
Jačanje aktivizma OCD Za aktivizam je najpotrebnije vreme. Ono će biti potrebno mnogo više, nego što se očekuje na početku. U većini slučajeva, posle izvesnog vremena, aktivizam opada i bitno utiče na planove ostvarivanja akcija i ciljeva organizacije. Zato je važno da se članovima ukaže na strpljenje i činjenicu da je za ostvarivanje ciljeva - jednostavno neophodno da prođe izvesno vreme. Da biste ostvarili mnoge akcije, biće potrebno da članovi organizacije pokucaju na mnoga vrata, prepešače kilometre. Često se u ovakvim situacijama „gubi“ aktivizam, volja i odustaje se. Zato predstavnici OCD moraju biti spremni na izazove. Za uspeh je neophodna upornost, u protivnom nema realizacije aktivnosti. Ekonomska kriza je gotovo uvek prisutna u civilnom sektoru. Članovi, svoj aktivizam u većini slučajeva baziraju na volonterskoj osnovi. Ne retko, da bi ostvarili ciljeve i sproveli akcije, članovi organizacije ulažu i svoj novac i kapital. Zbog toga lično trpe, a posledice osećaju i članovi porodica aktivista OCD. Nekada je ovo jedan od razloga „gubljenja“ aktivizma i izlaska iz cele priče. Zato svi članovi organizacija moraju povesti računa da svoj aktivizam ne baziraju na porodičnom budžetu ili ako to već čine, da rade u skladu sa mogućnostima. Važno je da se dobro upoznate sa situacijom, da znate pravne prepreke koje onemogućavaju vrstu delatnosti za koju se zalažete, da razumete svoju lokalnu zajednicu, političke prilike, razvoj događaja i iznad svega ljude. Pre nego što svoj aktivizam ispoljite, upoznajte se sa ciljevima i razradite strategiju za njihovo ostvarivanje. Možda ćete već tom prilikom naići na prve teškoće u pogledu realizacije. Pre nego što počnete da radite na ostvarenju ciljeva, proverite da li su oni realni, razgovarajte sa onima kojima želite da pomognete, ali i sa stručnjacima. Potražite od njih savet i diskutujte sa njima, jer samo tako možete da otkrijete nerealna očekivanja i procene i izbegnete svoje razočarenje. Ako za svoj aktivizam nađete podršku ili partnerstvo ljudi ili organizacija u zajednici, sigurno je da ćete istrajati do kraja. Sami, veoma teško možete sve da uradite, pa se najčešće gubi vreme, energija, entuzijazam, motiv, resursi. Zbog aktivizma u organizacijama mnogi članovi potcenjuju lične odnose (porodica i prijatelji). U početku, još uspevaju da nekako rasporede svoj angažman u OCD, ali kako vreme odmiče aktivizma u OCD treba sve više i više, a za porodicu i prijatelje pažnje je sve manje. Morate voditi računa da uskladite svoje slobodno vreme i aktivizam u organizacijama sa vremenom za porodicu i prijatelje. Pokušajte da od porodice i prijatelja dobijete razumevanje za ono što radite.
Neki tvrde, da je za aktivizam pored vremena i energije, najpotrebnije posedovanje motivacije i uverenja da se cilj ostvari. Motiv i uverenje u uspeh akcije, u početku su na visokom nivou. Kako vreme odmiče, dolazi do njihovog pada. Morate znati da članove pripremite na „balansiranje“ motiva i uverenja. Niti valja da su motivacija i uverenje u uspeh na visokom nivou, niti da su vrlo niski. Potreban je balans, „zlatna sredina“. Iskusni rukovodioci organizacija, najčešće razgovorom i usmeravanjem uspevaju da kod članova odneguju dovoljan motiv i uverenje u uspeh akcije i sačuvaju njihov aktivizam. Neretko je aktivizam povezan i sa upravljanjem organizacijom. Ukoliko nemate dovoljno iskustva ili ga nemate uopšte, potražite ga od nekog sa određenim iskustvom u oblasti. Organizacije civilnog društva moraju podsticati aktivizam kod svojih članova. Bez aktivizma one gube smisao. U organizacijama je neophodno odrediti ili imenovati ljude koji će biti zaduženi za podizanje aktivizma. U situacijama kada je novca i resursa sve manje, dobro izgrađen i uspostavljen aktivizam u OCD može pomoći, ne samo unapređenju rada organizacija već i razvoju lokalne zajednice.
Saradnja sa građanima Za popravljanje ugleda sektora najvažnija je saradnja sa građanima u sredini u kojoj organizacija deluje, jer je većina OCD nastala ili kao potreba građana da se udruže u rešavanju određenih potreba ili kao odgovor na potrebe i probleme građana u određenoj sredini. Uspešna saradnja, ne znači samo da su građani informisani o broju, tipu i načinu delovanja organizacija iz njihove sredine, niti da su delimično uključeni u pojedine projekte OCD, već je vid saradnje koji je od krucijalnog značaja za održivost sektora i popravljanje imidža sektora - aktivna uključenost građana u rad organizacija. Od toga, koliko se uspešno građani aktiviraju u samim OCD zavisi, ne samo održivost i kvalitet organizacija, već i kvalitet kompletnog civilnog sektora i dalji razvoj demokratičnosti jedne sredine ili društva. Da bi se građani aktivno uključili u rad OCD, potrebno je da se same organizacije lokalizuju i približe građanima. Odnosno da se „spuste“ do nivoa naselja ili mesnih zajednica u kojima žive njihove potencijalne ciljne grupe. Kroz razgovore i istraživanja potreba građana treba razviti određene usluge i programe, a u razvijanju, preciznije, kreiranju usluga i programa, sami građani treba da aktivno učestvuju. U izabranim sredinama treba kontinuirano promovisati programe, zakone i propise koji su od važnosti za ciljne grupe, ali i promovisati solidarnost i empatiju sa drugim ciljnim grupama. Tako će građani saznati koje im mogućnosti pruža određeni propis, koja im prava pripadaju po određenim zakonima i šta je to, što mogu dobiti od određenih OCD, projekata i programa. Kada je reč o odnosima s javnošću veoma je važno da organizacije civlinog društva pristupe sistemskom rešenju. To praktično znači da se unutar organizacije formira tim, koji bi se bavio PR-om, da se tim edukuje i sačini komunikacionu strategiju. PR strategija treba da bude usaglašena sa misijom i vrednostima same organizacije, ali i sa trenutkom i problemima zajednice u kojoj deluje. Ovaj tim, treba takođe da priprema kampanje i različite promocije, kako projekata, tako i programa. Poseban i možda za vidljivost u stručnim ili strukovnim krugovima, presudan zadatak PR tima OCD je - priprema i distribucija periodičnih biltena sa informacijama o samoj organizaciji, njenim projektima, ali i o međusektorskoj saradnji i važnim propisima i zakonima, koji su u direktnoj vezi, kako
sa organizacijom, tako i sa njoj bliskim, stručnim i strukovnim organizacijama. U ovoj vrsti biltena treba da budu i informacije o različitim aktivnostima i programima OCD iz regiona i zemlje u kojoj organizacija deluje, kao i informacije o tome kako su problemi s kojima se suočavaju određene ciljne grupe, rešeni u susednim zemljama i sredinama. Ovakve vrste informatora najjednostavnije je praviti i distribuirati putem interneta, a nije na odmet napraviti i elektronske adresare srodnih institucija i organizacija i delove informatora povezivati na internet stranicama, forumima, blogovima i socijalnim internet mrežama koje su sve popularnije sredstvo komunikacije.