Repu lika Sr ija Auto o a pokraji a Vojvodi a Pokraji ski sekretarijat za ur a iza , graditeljstvo i zašitu život e sredi e
Ш
Saopšte je za jav ost
Održa VI Među arod i CEDEF e ergetski Foru KORIŠĆENJE I TRETMAN KOMUNALNIH I INDUSTRIJSKIH OTPADNIH VODA ZEMLJA PARTNER - IZRAEL
Za eikas o upravlja je voda a u Sr iji potre 5,55 lrd E do .
o uložii
. aj 5, Novi Sad - Ce tral o Evropski Foru za razvoj, CEDEF, je u sarad ji sa Pokraji ski “ekretarijato za ur a iza , graditeljstvo i zašitu život e sredi e APV, u sveča oj sali AP Vojvodi e orga izovao VI Medju arod i CEDEF e ergetski Foru KORIŠĆENJE I TRETMAN KOMUNALNIH I INDU“TRIJ“KIH OTPADNIH VODA. Isitu io al i pokrovitelji Foru a su Mi istarstvo poljoprivrede i zašite život e sredi e R“ i Age ija za zašitu život e sredi e R“. Ze lja part er ovogodiš jeg Foru a je Izrael. Milivoj Vre alov, potpredsed ik Skupši e AP Vojvodi e je otvarajući skup aglasio da je ova te a od izuzet e važ osi za “r iju. Ova te a je alar a t a, a očigleda pri er je Vojvodi a u kojoj i a sa o registrova ih zagaživača , rekao je Vre alov. Šesi po redu, CEDEF Foru stavlja ak e at a jed o od ajkopleks ijih i ajzahtev ijih pita ja u pro esu pristupa ja “r ije EU koje je o uhvaće o Poglavlje - pita je zašite život e sredi e, ko kret o upravlja je ko u al i i i dustrijski otpad i voda a. Da as a je od % sta ov ištva ze lje i a efekiv i tret a otpad ih voda i veći a postojećeg tret a a e odgovara potre a a, od os o, godi a potre o je uložii više izgrađe a postroje ja su prevaziđe a i po kapa itetu i po teh ologiji prečišćava ja. U toku ared ih ilijardi evra da i se dosigli sta dardi EU u ovoj o lasi”, izjavila je Jova ka Arsić-Karišič, predsed ik UO CEDEFa. Na io al a strategija aproksi a ije u o lasi život e sredi e Repu like “r ije pro e juje da će pu a i ple e ta ija svih propisa iz o lasi zašite život e sredi e ii posig uta do . godi e, i da će ukup i troškovi aproksi a ije u ovoj o lasi iz osii oko . ilijardi evra. Fi a sijski ajzahtev iji sektori su o e o lasi u koji a su potre e ajveće i frastruktur e i vesi ije: sektor za upravlja je voda a, uključujući tret a otpad ih voda i vodos a deva je - , ilijardi evra, sektor za upravlja je otpado - , ilijardi evra, sektor za i dustrijsko zagađe je i uku - , ilijardi evra, sektor za kvaliteta vazduha i kli atske pro e e – , ilijardi evra, sektor zašite prirode – , ilijardi evra i sektor za he ikalije i GMO - , ilijardi evra , rekao je Aleksa dar Vesić, po oć ik i istra poljoprivrede i zašite život e sredi e RS. O je dodao da ovaj Foru i sarad ja sa Izraelo dodat o do ija a z ačaju kada se z a da je “r iji povere o esto predsedavajućeg za O“CE za . godi u i da je ova godi a izuzet o važ a kako za “r iju tako i za eo regio . Itay Mil er, za e ik a asadora Izraela u Sr iji je ukazao da je estaši a vode glav i pro le u Izraelu, u kojoj vladaju suš i i polusuš i kli atski uslovi. Potroš ja vode koja prevazilazi prirod u stopu vod e aku ula ije i zagađe ja dopri eli su i te ziv o priisku a vod e resurse. Kako i se odgovorilo a ove izazove, Izrael je si ulisao teh ološke i ova ije u o lasi voda. Uz držav u podršku razvije a je i u apređe a ka aliza io a i frastruktura širo ze lje, či e je o oguće o da se opas ost po život u sredi u pretvori u vreda resurs. Izrael je postao svetski lider u razvoju teh ologija za uštede voda u poljoprivredi, s ilje da se u ared ih pet godi a % re iklira ih otpad ih voda korisi u poljoprivredi , izjavio je Mil er. Dr Slo oda Puzović, sekretar Pokraji skog sekretarijata za ur a iza , graditeljstvo i zašitu život e sredi e APV je izjavio: Na teritoriji AP Vojvodi e od ukup e količi e otpad ih voda iz aselja i i dustrije prečišćava se svega %, dok je registrova o više od zagađivača. % sta ov ištva ije pokrive o siste o za odvođe je otpad ih voda, a više od % i dustrijskih postroje ja e prečišćava svoje otpad e vode. Neophod a je koordi isa a dugoroč a ak ija a pro e i svesi svih su jekata i pri e a zako ske regulaive u praksi, uz odgovarajuće sa k io isa je zagađivača, kao i o ez eđiva je zako skog eha iz a za pu je je odgovarajućeg udžetskog fo da a ivou Pokraji e, kao i po ov o uspostavlja je Fo da za zašitu život e sredi e a a io al o ivou. Ukup a i vesi io a sredstva iz udžeta AP Vojvodi e u posled joj de e iji, koja su ulože a u sektor upravlja ja ko u al i otpad i voda a, pre ašila su , ilijardi di ara, ali su ila edovolj a za oz ilj ije rešava je pro le a. Pokraji ski sekretarijat za o last život e sredi e će i dalje ulagai aksi al e apore da sa lokal i sa ouprava a, udruže ji a građa a, privred i su jeki a i drugi part eri a, rešava pita ja upravlja ja otpad i voda a i sa ira zagađe e vodotoke, a do ro it ljudi i život e sredi e . Filip Radović, direktor Age ije za zašitu život e sredi e RS je ukazao a čestu situa iju sa kojo se Age ija sreće a tere u: Odvođe je i prečišćava je at osferskih i otpad ih voda u lokal i sa ouprava a vrše JKP Vodovoda i ka aliza ije kojih a teritoriji “r ije i a . Veliki roj JKP e a ugrađe i erač protoka i količi e otpad ih voda, čija je ugrad ja zako o propisa a pre više od dvadeset godi a. Takođe, veliki roj JKP e izvršava zako sku o avezu u s islu izveštava ja o svoji e isija a vode, što pokazuje i podatak da je ko pleta izveštaj o otpad i voda a za . godi u dostavilo svega , a u . svega preduzeća. Kada je reč o i vesira ju , u strukturi uduće razvoj e po oći veza e za o last voda ajverovat ije će do i irai i a sira je od stra e EU kroz I stru e t za pretpristup u po oć IPA IPA II . Aleksa dar Nikolić, po oć ik direktora za teh ičke poslove JKP “Vode Vojvodi e“ je rekao: Delat ost JKP Vode Vojvodi e a poslovi a zašite voda od zagađiva ja odvija se u skladu sa Zako o o voda a R“ i drugi podzako ski aki a iz ove o lasi. Os ov i zadatak preduzeća je da o ez edi više a e sko korišće je voda a svo području, dok je ogra ičavajući faktor loš kvalitet voda . Prof. dr Prvoslav Marja ović, savet ik u I situtu za vodoprivredu “Jaroslav Čer i aglašava: Na rt pla a Zašite Voda . završe je kraje godi e. U okviru pla a a u skladu sa odred a a Direkive o ur a i otpad i voda a dei isa e su aglo era ije a teritoriju R“, eophod e ere zašite voda za ko e trisa e i rasute izvore zagađiva ja, određe i su prioritei za realiza iju predlože ih era za vre e ski period do . godi e i izvrše a je pro e a eophod ih resursa za i ple e ta iju pla a. U skladu sa Nitrat o Direkivo EU pla o su određe e i osetljive zo e a itrate i predlože e ere zašite u utar osetljivih zo a . Profesor Marja ović je takođe ukazao da je za rešava je pro le a otpad ih voda u skladu sa Direkivo o ur a i otpad i voda a EU pro e je o da su eophod a ulaga ja od preko ilijardi eura. Prof. dr Božo Dal a ija, profesor Prirod o- ate aičkog fakulteta U iverziteta u Novo Sadu je rekao da je toko posled jih četrdeset godi a izgrađe o više od dvadeset e tral ih postroje ja za prečišćava je gradskih otpad ih voda od kojih je čak jeda aest traj o va pogo a i e ože se uklopii u uduća reše ja z og alog kapa iteta, alih di e zija o jekata, izičke zastarelosi o jekata i opre e i zastarele teh ologije. Neophodno je uradii pro e u priisaka a vodotoke, jer će te akiv osi i ai direkta ui aj a pri e u teh ologija za prečišćava je otpad ih voda. Jed a od era je s a je je gra ič e vred osi e isije i pažljiv oda ir teh ologija za prečišćava je otpad ih voda, dok druga oguć ost podrazu eva poštova je sadaš jih gra ič ih vred osi za vode i raz laživa je vodotoka sa svežo površi sko vodo . O e etode zahtevaju dodat a i a sijska ulaga ja. Kao prioritet se izdvaja izgrad ja siste a za prečišćava je otpad ih voda i to pre svega a rizič i re ipije i a, kao i eophod ost uvođe ja ka aliza ije i sprečava ja eko trolisa og upušta ja otpad ih voda u podze lje kaže profesor Dal a ija. Prof. dr Jova Despotović, profesor Građevi skog fakulteta U iverziteta u Beogradu kaže da je “r ija toko ih godi a i ala siste e za prečišćava je voda a evropsko ivou, ali a u kas iji godi a a, i kapa itei isu ili dovolj i. Danas građa i “r ije u ajveće roju slučajeva e z aju koliko vode troše i koliko je plaćaju. Važ o je o raii paž ju a ere je potroš je vode da i se posigla održivost uz poz ava je postupka izrade teh ičke doku e ta ije , kaže profesor Despotović. Ne ojša Male ković, direktor Uprave za kapital a ulaga ja APV je rekao: Fo d za kapital a ulaga ja APV je od . do . godi e uložio . . . , R“D, u razvoj ko u al e i frastrukture kao i u projekte u o lasi vodos a deva ja i zašite voda, dok je Uprava za kapital a ulaga ja do aprila . godi e za vojvođa skih opši a dodelila sredstva u iz osu od . . , R“D. Takođe, Fo d je u predhod o periodu i a sirao reko struk iju, sa a iju i izgrad ju vodovod e reže u aselje a esta, fekal e ka aliza io e reže u aselja, at osfersku ka aliza io u režu u aselja, izgrad ju postroje ja za prečišćava je otpad ih voda, kao i izvorišta i postroje ja za pripre u vode za piće u opši a, ter al a u ara i postroje ja za pripre u pijaće vode . Sori Stelea, ge eral i direktor ko pa ije Luda E viro e tal Te h ologies SL iz Izraela je rekao da ko pa ija Luda E viro e tal Te h ologies kao deo Luda Grupe udi ko plet a reše ja zašite život e sredi e u o lasi a tret a a i dustrijskih otpad ih voda, zagađe ja ze ljišta i podze ih voda, zagađe ja vazduha, kao i pretvara ja otpada u e ergiju i u do e u o ovljivih izvora e ergije. Ko pa ija i a preko godi a iskustva širo Evrope i Izraela, postroje ja širo Špa ije i Hola dije, uz glo al o prisustvo u Izraelu, Ru u iji i Rusiji. Takođe, pruža ko sulta tske usluge u o lasi izdava ja dozvola o ui aju a život u sredi u, preve iji i ko troli zagađe ja, pro e i i a sijskih i zdravstve ih rizika, upravlja ju otpado i studija a izvodljivosi za iogas. da Otavio Mi helei, e adžer razvoja poslova ja, D&B Divisio , Veolia Water Te h ologies Italia SPN je rekao: „Veolia je glo al i lider u opi al o upravlja ju resursi a: vodo , otpado i e ergijo sa jedi stve o ko i a ijo eksperize. Z og svoje velike orga iza ije preko . zaposle ih a ko i e ata , sopstve e teh ologije preko pate ira ih pro esa i dugotraj og iskustva godi a postoja ja u i dustriji , ože ii part er sa proizvođači a, gradovi a i lokaal i zajed i a a u vezi sa održivi rasto . Veoila je svetski lider u projektova ju, izgrad ji i tret a u vode, otpad ih voda, otpada i proizvod ji e ergije i usluga . Ko pa ija Mite o K eževa , lider u upravlja ju i dustrijski i opas i otpado toko proteklih godi a pružila je roj e usluge z ri java ja različiih vrsta otpada i tako dopri ela rešava ju roj ih ekoloških pro le a. U Novo “adu s o ostvarili uspeš u sarad ju sa ekoliko i situ ija i ko pa ija: sa JKP Vodovod i ka aliza ija, za čije potre e s o preuzeli i poslali a adekvat o z ri ava je PCB aterije, sa Kli ički e tro u Novo “adu za koje s o z ri uli orga ske rastvarače, dok s o sa Poljoprivred i fakulteto i Delta Agraro uspostavili sarad ju u seg e tu adekvat og upravlja ja pesi idi a. Kao i u ostali delovi a “r ije, tako i u Novo “adu, postoji dosta prostora za dodat o z ri java je otpada, pose o istorijskog, koji se alazi u preduze i a u restruktuira ju. istakao je Ne ojša To ašević, ispred ko pa ije Mite o. Bra ko Stefa ović, direktor Fu k ije za velike poslov e koris ike, Teleko Sr ija istakao je z ačaj direkt og i teš jeg poveziva ja poslov og i jav og sektora u ilju stvara ja dodat e vred osi za sve aše građa e. „Uvere i s o da će si ergetski efekat ovakvih i i ijaiva dopri ei akiv ije razvoju svih aktera u lokal oj zajed i i. “a Teleko “r ija je edav o udružio elokupa porfolio usluga pod jedi stve i re d – ts, kako i svi svoji koris i i a dodat o pri ližio svoje usluge i olakšao i oda ir odgovarajuće po ude. Ko pa ija istovre e o z ačaj o i vesira u održivost sopstve og poslova ja, pri če u a gažuje kapa itete lokal ih part era i i e podsiče razvoj elokup e zajed i e . Ko takt oso a za
edije: Maja Barać “toja ović,
/
,
s@ edeforu .org