Željko Otmačić,mag. phys.geophys.
Neka istraživanja pokazala su da se dulja razdoblja rada za računalom, neispravno postavljeno računalo, loše radne navike, stresni uvjeti i odnosi na poslu ili problem sa zdravljem, izravno mogu povezati s ozljedama.
Te ozljede mogu biti: • sindrom karpalnog tunela (prignječenje živca u zapešću ruke), • tendinitis (upala ili nadražaj živca tendona u zapešću) • ostali mišićno-koštani poremećaji.
• dlanovima, Naznake tih • zapešćima, poremećaja • rukama, mogu se • ramenima, osjetiti u • vratu ili • leđima,
Simptome je moguće opaziti tijekom tipkanja, korištenja miša ili u drugim trenucima kad se ruke ne koriste, pa čak i tijekom noći kad vas ti simptomi mogu i probuditi.
Doživite li neki od tih simptoma ili neku sličnu stalnu ili povremenu bol ili neudobnost, za koju smatrate da bi mogla biti povezana s radom na računalu, trebali biste se odmah obratiti poslodavcu, odnosno stručnjaku zaštite na radu.
Što se problem ranije ustanovi i počne liječiti, to je manja mogućnost da će uznapredovati do stanja kad više neće biti moguć rad na računalu.
Položaj tijela, osvjetljenje, namještaj, organizacija rada i ostali uvjeti i navike rada mogu utjecati na vaše raspoloženje i učinkovitost. Prilagodbom radnog prostora i svojih radnih navika možete smanjiti zamaranje i neudobnost, te opasnost od naprezanja koje, prema mišljenjima nekih znanstvenika, može prouzročiti ozljede.
Poduzmite nešto za svoju sigurnost i udobnost Mnogi čimbenici u našoj radnoj sredini određuju radimo li učinkovito i na način kojim se jamči dobro zdravlje i sigurnost. Uzimanjem u obzir i djelovanjem prema preporukama moguće je stvoriti sigurniju, udobniju, zdraviju i djelotvorniju radnu sredinu.
U svrhu stvaranja sigurne i udobne radne sredine, poštujte ove principe kod svakog rada s računalom. NAMJEŠTAJTE
• Namjestite položaj tijela i radne opreme. Ne
postoji određeni “ispravan” položaj. Pronađite svoje područje udobnosti prema uputama iz ovog priručnika, a kod rada s računalom često obavljajte namještanja u tom području.
KREĆITE
SE
• Mijenjate zadatke kako biste se mogli kretati; • nemojte sjediti u jednom položaju cijeli dan.
• Obavljajte zadatke koji uključuju hodanje.
OPUSTITE SE
Izgradite pozitivne odnose na poslu i kod kuće. Opustite se i pokušajte smanjiti izvore stresa. • Budite svjesni fizičke napetosti poput naprezanja mišića i slijeganja ramenima. Redovito smanjujte tu napetost. • Uzimajte česte, ali kratke stanke. •
SLUŠAJTE
• Slušajte svoje tijelo. • Posvetite pozornost svim napetostima,
neudobnostima ili boli koju osjećate, i odmah poduzmite nešto da se toga riješite.
ZAPAMTITE
• Redovito obavljajte vježbe i održavajte dobro
stanje organizma; na taj će te način pomoći tijelu da svlada napore sjedećeg rada. • Poštujte sva medicinska stanja koja možda imate ili ostale poznate zdravstvene čimbenike. Prilagodite radne navike tim stanjima.
Mijenjajte položaj tijela Ovisno o zadacima, možete pronaći nekoliko položaja tijela za sjedenje i stajanje koji će vam biti najudobniji. Unutar područja udobnosti često mijenjajte položaje tijela tijekom dana. •.
Položaji tijela
Naslonjen
Uspravan
Stojeći
Nemojte raditi samo u jednom položaju, već pronađite svoje područje udobnosti. Zonu udobnosti čini skup položaja koji su prikladni i udobni za obavljanje zadanog posla.
Krećite se Dugotrajno sjedenje može prouzročiti neudobnost i zamor mišića. Promjena položaja korisna je za mnoge dijelove tijela, poput kralježnice, zapešća, mišića i krvotoka.
IZBJEGAVAJTE! • Nemojte cijelog dana sjediti u istom položaju. • Izbjegavajte pogrbljeni položaj. • Nemojte se previše nagnuti natrag.
Stopala, koljena i noge
Provijerite mogu li se noge sigurno i udobno oslanjati o pod dok sjedite. Koristite prilagodljivu radnu površinu i stolac koji će omogućiti da se noge sigurno oslanjanju o pod. Koristite li podnožnik, neka bude dovoljno širok kako biste mogli mijenjati položaje nogu u području udobnosti.
Dovoljno prostora za noge Provijerite imate li ispod radne površine dovoljno prostora za koljena i noge. Mišići u donjem dijelu bedra kraj koljena, te sa stražnje strane donjeg dijela nogu moraju biti opušteni. Tijekom dana protežite noge i mijenjajte im položaj.
DOBRO Neka stopala čvrsto stoje na podu ili podnožniku.
LOŠE! Stopala ne smiju visjeti, a bedra ne smiju biti stegnuta.
IZBJEGAVAJTE! Nemojte ostavljati kutije i sliÄ?ne predmete ispod stola, jer mogu ograniÄ?iti prostor za noge.
Leđa Stolac mora u potpunosti podržavati tijelo. Ravnomjerno rasporedite težinu, a sjedalo i naslon moraju podržavati tijelo. Ako stolac sadrži prilagodljivi oslonac za križa, prilagodite naslon stolca prirodnoj zakrivljenosti donjeg dijela kralježnice.
DOBRO Ravnomjerno rasporedite težinu, a sjedalo i naslon moraju podržavati tijelo.
LOŠE!
Nemojte se naginjati naprijed.
IZBJEGAVAJTE! Dobijete li novi prilagodljivi stolac ili
ako ga koristite s kolegom, namještanja stolca
možda vam neće odgovarati.
Ramena i laktovi Kako biste smanjili napetost mišića, ramena trebaju biti opuštena, ne podignuta ili spuštena, a laktovi u udobnom položaju u visini tipkovnici. Postavite laktove tako da su približno u visini srednjeg reda tipkovnice (reda sa slovom L). Nekima je udobnije ako su laktovi tek nešto iznad visine srednjeg reda tipkovnice i kada tipkovnicanije podignuta.
DOBRO Okrenite stolac na bok i odredite je li visina lakata pribli탑no jednaka visini srednjeg reda tipkovnice.
Nemojte naslanjati zapešća Prilikom tipkanja nemojte zapešća naslanjati o radnu površinu, bedra ili na naslon za dlanove. To može biti vrlo štetno jer uzrokuje savijanje i držanje zapešća i prstiju dalje od tipkovnice. Isto se tako na donjem dijelu zapešća stvara pritisak. Naslon za dlanove namijenjen je uporabi u stankama, dok ne obavljate tipkanje (primjerice kada čitate sa zaslona).
DOBRO Držite udoban opušteni položaj zapešća.
LOŠE! Ne naslanjajte dlanove niti savijajte zapešća o radnu površinu tijekom tipkanja.
DOBRO Držite udoban neutralan položaj zapešća.
LOŠE! Nemojte savijati zapešća prema unutra.
Naslon za podlaktice Neki stolci imaju podložene naslone za ruke. Tijekom pisanja, rada s pokazivalom ili u stankama povećava se udobnost naslonom podlaktica o te podloge. Ako je radna površina dovoljno duboka, udobnost se može povećati i korištenjem te površine kao oslonca (s time da su tipkovnica i monitor pomaknuti unazad, čime se povećava prostor udobnosti za podlaktice).
Naslon za podlaktice na stolcu ili radnoj površini pravilno je namješten za rad ako su ramena opuštena; podlaktice moraju biti jednoliko naslonjene, ali i dalje imati prostora za kretanje tijekom rada; zapešća moraju biti u neutralnom položaju udobnosti.
Naslon nije ispravno namješten ako su ramena podignuta ili spuštena; ako je lakat ili laktovi pritisnuti; ako su laktovi rašireni u stranu;ako su zapešća, podlaktice ili laktovi naslonjeni i čvrsti tijekom rada; ili ako su zapešća jako savijena.
DOBRO Nasloni za podlaktice u ispravnom su položaju onda kad su ramena opuštena, podlaktice imaju oslonac, a zapešća u udobnom i opuštenom položaju.
IZBJEGAVAJTE! Zapešća nemojte oslanjati o oštre rubove.
Zaslon Pravilnim postavljanjem zaslona i namještanjem nagiba smanjit ćete opterećenje očiju i zamor mišića vrata, ramena i gornjeg dijela leđa.
Položaj zaslona Zaslon postavite izravno ispred sebe. Odgovarajući razmak za gledanje ustanovit ćete tako da ispružite ruku prema zaslonu i pogledate položaj zapešća prstiju. Zaslon stavite na taj položaj. Po potrebi približite ili udaljite monitor sve dok ne pronađete udaljenost na kojoj jasno možete vidjeti prikazani tekst.
Namještanje visine zaslona Položaj zaslona treba omogućiti udoban položaj glave i ramena. U tom se položaju vrat ne bi smio niti malo savijati prema naprijed ili natrag. Najudobniji bi položaj zaslona trebao biti takav u kojem se gornji red teksta nalazi odmah ispod visine očiju. Pri promatranju sredine zaslona oči bi trebale gledati malo prema dolje.
Nagib zaslona Zaslon nagnite tako da je izravno okrenut vašem licu. Općenito bi zaslon trebao biti paralelan vašem licu. Ispravnost nagiba zaslona provjerite tako da netko pridržava malo zrcalo na sredini zaslona. Sijedeći u uobičajenom radnom položaju, u zrcalu biste trebali vidjeti svoje oči.
IZBJEGAVAJTE! Ako u monitor gledate više nego u papire, nemojte monitor stavljati u stranu.
Uklanjanje odsjaja i odraza s zaslona Posvetite nešto vremena uklanjanju odsjaja i odraza. Količinu dnevnog svjetla regulirajte roletama, sjenilom ili zavjesom, ili nekim drugim mjerama za smanjenje odsjaja. Blještavilo na zaslonu uklonite korištenjem neizravnog ili prigušenog osvjetljenja.
Uklanjanje odsjaja i odraza s zaslona
Uklanjanje odsjaja i odraza s zaslona
Tipkovnica i miš Tipkovnicu, miš i ostale uređaje postavite tako da ih možete koristiti u opuštenom i prirodnom položaju tijela. Na taj način nećete se kod rada trebati naginjati niti slijegati ramenima.
Položaj tipkovnice Tipkovnicu postavite izravno ispred sebe kako ne biste trebali okretati vrat i tijelo. Na taj ćete način moći pisati opuštenih ramena i ruku opuštenih uz tijelo.
Prilagodba visine i nagiba tipkovnice Visina lakata trebala bi biti na približno istoj visini srednjeg reda tipkovnice. Namjestite nagib tipkovnice tako da su podlaktice, zapešća i šake u prirodnom položaju. Nekima je udobnije ako je tipkovnica spuštena (ravna), a laktovi tek nešto iznad visine srednjeg reda tipkovnice.
Razmještaj miša i tipkovnice Kod uporabe miša ili pokazivala s kuglicom ("trackballa"), uređaj postavite odmah uz desnu ili lijevu stranu tipkovnice, te blizu njezina prednjeg ruba. Uređaj nemojte stavljati predaleko od ruba tipkovnice niti uz njezinu stražnju stranu, jer ti položaji zahtijevaju značajno savijanje zapešća u stranu ili su daleki za dohvaćanje.
Razmještaj miša i tipkovnice DOBRO Miš postavite odmah uz bok tipkovnice, te blizu njezina prednjeg ruba.
Razmještaj miša i tipkovnice LOŠE! Tipkovnicu i Miš nemojte postavljati na različite razine i udaljenosti.
Način rada s mišem Miša pomičite cijelom rukom i ramenom, ne samo zapešćem. Nemojte nasloniti zapešće dok koristite miš; zapešće, ruka i rame moraju se slobodno gibati.
DOBRO Zapešća držite u udobnom i opuštenom položaju, a miš u ravnini podlaktice.
LOŠE! Miš nemojte pomaknuti daleko od tipkovnice, jer ćete zbog toga morati savijati zapešće u stranu.
Papiri i knjige Odaberite radnu površinu ili površine koje su dovoljno velike da se na njima može nalaziti računalna oprema i sav ostali pribor potreban za rad. Kako se oči ne bi suviše naprezale, materijal koji često koristite stavite na približno istu udaljenost.
LOŠE! Radni prostor nemojte rasporediti tako da se često morate naginjati naprijed kako biste vidjeli ili dohvatili često korištene predmete kao što su knjige, papiri ili telefon.
Telefon Držanje slušalice bradom i ramenom može prouzročiti nelagodu u vratu, ramenima i leđima. Koristite li često telefon, uzmite slušalice s mikrofonom ili telefon postavite tako da slušalicu podignete nedominantnom rukom.
DOBRO Koristite slušalice s mikrofonom kako biste oslobodili ruke i izbjegli neudobne položaje tijela.
LOŠE! Nemojte slušalicu pridržavati bradom i ramenom.
Odmori i promjena zadataka Kao što je već ranije spomenuto u ovome priručniku, razmještaj uredskog namještaja, uredska oprema i osvjetljenje tek su neki od čimbenika koji čine udobnost. Od vrlo velike važnosti su i vaše radne navike.
Odmarajte se Kada dulje vrijeme radite za računalom, pravite kratke stanke barem svakog sata, a po mogućnosti i češće. Više ćete koristi imati od češćih, ali kraćih nego li od rjeđih i duljih stanki.
Mijenjajte zadatke Preispitajte svoje radne navike i vrste zadataka koje obavljate. Prekinite rutinske poslove i pokušavajte mijenjati zadatke tijekom dana. Na taj ćete način izbjeći sjedenje u jednom položaju ili dugotrajno izvođenje istih aktivnosti koristeći šake, ruke, ramena, vrat ili leđa.
Uklonite izvore stresa Razmislite koje stvari na poslu pridonose stresu. Uočite li da to utječe na vaše fizičko ili psihičko zdravlje, razmislite koje biste promjene mogli učiniti da smanjite ili uklonite te izvore stresa.
Duboko dišite Duboko i redovito udišite svježi zrak. Naporna umna koncentracija vezana uz uporabu računala može prouzročiti smanjenje ili prekid disanja.
Duboko dišite Duboko i redovito udišite svježi zrak. Naporna umna koncentracija vezana uz uporabu računala može prouzročiti smanjenje ili prekid disanja.
Vježbe rasterećenja i rastezanja U stankama ustanite i protegnite se, a to se naročito odnosi na mišiće i zapešća koji su prilikom rada za računalom biti ukočeni ili rastegnuti.
Vježba za vrat
Vertikalna os glave mora biti u istom položaju. Glavu pokrećete polagano lijevo – desno. Vježbu ponovite tri do četiri puta.
Vježba za vrat
Pokrete izvodite polako, glavom prvo prema naprijed, zatim prema natrag uz kontroliranu kontrakciju vratnih mišića. Vježbu ponovite tri do četiri puta.
Vježba za vrat
Polagano kružite glavom prema lijevom pa prema desnom ramenu. Postupak ponovite u suprotnome smjeru. Vježbu ponovite tri do četiri puta
Vježba za ramena
Izvodite kružne pokrete ramenima tako da napravite puni krug ramenima od naprijed prema natrag i od natrag prema naprijed. Pokreti se izvode sporo i dovode do kontrakcije ramena i leđnih mišića. Vježbu ponovite tri do četiri puta.
Vježba za šake
Stavite prste jedne šake između prstiju druge šake. Dlanove šaka okrenite prema naprijed i stavite ih malo ispred prsa. Polagano šakama gurajte prema naprijed. Vježbu ponovite tri do četiri puta.
Vježba za ruke i ramena Ispružene ruke podignite prema gore. Lijevom šakom obuhvatite desnu ruku ispod ručnog zgloba. Polagano se istežite. Vježbu ponovite tri do četiri put
Vježba za istezanje leđa Ustanite. Ruke stavite na bokove i napravite lagani luk unatrag. U tom položaju ostanite 5-10 sekundi. Vježbu ponovite tri do četiri put
Vježba za ramena i prsa Ustanite. Dignite ruke u visini ramena i lagano ih savijte u laktovima. Polagano povlačite laktove unazad dok ne osjetite zatezanje u leđima. Vježbu ponovite tri do četiri put
Vje탑ba za stopala
Ustanite. Oslonite se na radni stolac ako ima potrebe. Naizmjence podi탑ite petu i prste Vje탑bu ponovite desetak puta. Ponovite vje탑bu za drugu nogu.
Vježba za oči
Oči lagano pomičete prvo lijevo, pa onda desno pa lagano prema gore i spuštate lagano prema dolje. Vježba se izvodi bez pomicanja glave i napora. Vježbu ponovite tri do četiri puta.
Vježba za oči
Pogledajte u neki udaljeni predmet (udaljenosti barem 3 metra). Zadržite pogled 2-5 sekundi te vratite pogled na zaslon zadržite pogled . Vježbu ponovite tri do četiri puta.
Kada sjedite duže vrijeme, kralježnica se potiskuje prema dolje.
Ako Vam je uz to i loš položaj sjedenja ili ne odgovarajuća stolica dodatno opterećujete kralježnicu, što može dovesti do bolova u leđima.
Bol donjeg dijela leđa
Krut vrat Nepokretan položaj može prouzrokovati bol u vratu i ramenima. Neaktivnost može prouzročiti krutost zglobova, otežati pokretanje koje može postati i bolno.
Napetost u ramenima
Glavobolja
Intenzivna koncentracija može izazvati tjelesnu napetost (krutost i bol) što može dovesti do mentalnog stresa.
Napetost lica i donje vilice mogu prouzročiti glavobolju.
Problem zglobova
Utrnuli prsti
Kada sjedite vrlo mirno, krv se nakuplja u potkoljenicama i stopalima i teĹĄko cirkulira cijelim tijelom. NateÄ?ena stopala
Pravilnik
o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom Smjernice Vijeća Europe 90/270/EEC o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima za rad s ekranskom opremom
Ovaj
pravilnik utvrđuje zahtjeve u pogledu sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom.
Poslodavac
je obvezan izraditi procjenu opasnosti za sva radna mjesta s računalom, imajući u vidu moguće opasnosti oštećenja (narušavanja) zdravlja radnika, posebice zbog vidnog, statodinamičkog i psihičkog napora.
Poslodavac
mora na temelju procjene opasnosti, provesti mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka , pri čemu treba uzeti u obzir posebne i/ili kombinirane učinke utvrđenih opasnosti i štetnosti.
ď‚ž Poslodavac
mora osigurati da radnici budu upoznati sa svim okolnostima i zahtjevima glede sigurnosti i zaĹĄtite zdravlja pri radu za raÄ?unalom.
Poslodavac
mora organizirati rad na radnom mjestu tako da se smjenjuju mirovanje i kretanje (da je rad što raznolikiji). Poslodavac mora tijekom rada omogućiti redovite odmore kao sastavne dijelove radnih zadataka i organizirati vježbe rasterećenja.
Tijekom
svakog sata rada za računalom potreban je odmor od 5 do 10 minuta, ovisno o težini radnih zadataka i posljedičnog vidnog i statodinamičkog napora.
Način
provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama i moraju ga dogovoriti stručnjak zaštite na radu i specijalist medicine rada.
Poslodavac
mora radnicima ili njihovim predstavnicima osigurati sve potrebne informacije o sigurnosti i zdravlju pri radu na radnom mjestu, uključujući i važnost odmora, te njegovo odvijanje, s posebnim naglaskom na specifične opasnosti tog radnog mjesta
U
okviru preventivnih pregleda poslodavac mora osigurati pregled vida radnika kod specijalista medicine rada: • prije početka rada na radnom mjestu, • najmanje svake dvije godine za radnike koji
koriste korekcijska pomagala • na zahtjev radnika, zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, tj. sa zaslonom.
ď‚ž Radnici
imaju pravo na pregled vida kod specijalista oftalmologa, ukoliko se pri pregledu iz prethodnog stavka utvrdi da je specijalistiÄ?ki pregled potreban.
Ukoliko
se pri pregledu vida utvrdi da s uporabom uobičajenih korekcijskih pomagala nije moguće otkloniti poteškoće vida koje radnik ima na svom radnom mjestu, poslodavac mu je dužan osigurati posebna korekcijska pomagala za rad s računalom.
ď‚ž Potrebna
financijska sredstva za provedbu mjera iz ovoga Ä?lanka pravilnika ne smiju ići na teret radnika.
1. Oprema a) Općenito Oprema radnog mjesta ne smije biti izvor opasnosti od ozljede ili oštećenja zdravlja radnika.
b) Zaslon 1. Udaljenost zaslona od očiju radnika ne smije biti manja od 500 mm, ali opet ne tolika da bi radniku stvarala teškoće pri čitanju podataka sa zaslona. Slika na zaslonu ne smije treperiti i frekvencija osvježavanja slike zaslona mora biti najmanje 75 Hz za CRT zaslone i 60 Hz za LCD zaslone.
b) Zaslon 2. Znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki, oťtri i tako oblikovani da ih se moŞe razlikovati. Znakovi, razmaci između znakova i redova moraju biti dovoljno veliki, da ih je moguće razlikovati bez napora, ali ne preveliki kako bi tekst bio pregledan.
b) Zaslon 3. Svjetlina i kontrast na zaslonu moraju biti podesivi, tako da ih radnik bez teškoća može prilagođavati stanju u radnoj okolini.
b) Zaslon 4. Zaslon mora biti pomiÄ?an, tako da radnik njegov smjer i nagib moĹže prilagoditi ergonomskim zahtjevima rada.
b) Zaslon 5. Mora biti osigurana mogućnost prilagođavanja visine zaslona visini očiju radnika, tako da oči radnika budu u visini gornjeg ruba zaslona, pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen prema dolje do 20°.
b) Zaslon 6. Na zaslonu ne smije biti odsjaja, jer on smanjuje Ä?itljivost znakova i uzrokuje zamor oÄ?iju.
b) Zaslon 7. Zaslon mora biti Ä?ist, kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst Ä?itljiv.
c) Tikovnica 1. Srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, kosina joj ne smije biti veća od 15 °, a ako je njezin donji rub viši od 1,5 cm potreban je produžetak koji služi kao podloška za šaku. Tipkovnica mora biti slobodno pokretna po cijeloj radnoj površini, tako da omogućuje radniku prirodno držanje tijela i ruku.
c) Tipkovnica 1. Mogućnost pomicanja i prilagođavanja tipkovnice ne smije biti ograničena sredstvima za priključivanje ili dužinom kabela. 2. Na radnom stolu ili radnoj površini ispred tipaka mora biti najmanje 100 mm slobodne površine za smještaj ruku radnika
c) Tipkovnica 3. Tipkovnica ne smije imati sjajnu površinu. 4. Razmještaj tipki na tipkovnici i karakteristike tipki moraju odgovarati ergonomskim zahtjevima. 5. Tipke i simboli na tipkama moraju biti jasno označeni i moraju biti lako raspoznatljivi i čitljivi.
d) Radni stol ili radna površina 1. Radni stol ili radna površina ne smiju blještati i moraju biti izrađeni od materijala koji na dodir nije hladan.
d) Radni stol ili radna površina 2. Površina stola ili radna površina moraju biti dovoljno prostrani da bude moguć primjeren razmještaj zaslona, tipkovnice, pisanih podloga i ostale opreme, te da ima dovoljno prostora za rukovanje mišem.
d) Radni stol ili radna površina 3. Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje. 4. Radni stol ili radna površina moraju biti stabilni i, ako je to moguće, podesivi po visini. 5. Držalo za predloške mora biti stabilno, podesivo i mora biti izvedeno i postavljeno tako, da ne opterećuje dodatno oči, vrat i/ili glavu.
e) Radni stolac 1. Radni stolac mora biti stabilan, te radniku omogućiti udoban poloĹžaj i neometano pomicanje 2. Radni stolac mora imati najmanje pet kotaÄ?a i podesive oslonce za ruke. Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva.
e) Radni stolac 3. Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini. 4. Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi. Oslonac za noge mora biti dovoljno visok i stabilan, mora omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu i ne smije imati sklisku površinu.
2. Radni okoliš a) Zahtjevi vezani za prostor 1. Zahtjevi vezani za radne prostorije utvrđuju se prema posebnom propisu 2. Radno mjesto mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom nefiziološkom položaju.
2. Radni okoliĹĄ a) Zahtjevi vezani za prostor 3. Na radnom mjestu mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik moĹže lako mijenjati svoj poloĹžaj i obavljati potrebne pokrete pri radu.
b) Osvijetljenost 1.
Prirodna ili umjetna rasvjeta mora osiguravati zadovoljavajuću osvijetljenost već prema vrsti rada od najmanje 300 luxa
b) Osvijetljenost 2.
Ometajuće bliještanje i odsjaje na zaslonu potrebno je spriječiti odgovarajućim postavljanjem elemenata radnog mjesta u odnosu na razmještaj i tehničke karakteristike izvora svjetla.
b) Osvijetljenost 3. Redovi stropnih svjetiljaka moraju biti paralelni sa smjerom gledanja radnika na radnom mjestu. Zaslon mora biti namjeĹĄten i nagnut tako da ne dolazi do zrcaljenja svjetiljke na zaslonu. Svjetiljke u radnoj prostoriji moraju imati takve svjetlosne tehniÄ?ke karakteristike da ne uzrokuju zrcaljenja na zaslonu.
c) Bliještanje i odsjaji 1.
Radno mjesto mora biti oblikovano tako da izvori svjetlost, prozori, drugi otvori ili svijetle površine ne uzrokuju neposredno bliještanje ili ometajuće zrcaljenje na zaslonu.
c) Bliještanje i odsjaji 2.
Prozori moraju imati odgovarajuće zastore (kapke) za sprečavanje ulaza sunčeve svjetlosti na radno mjesto (ili u prostor tako, da ne ometaju rad).
c) Bliještanje i odsjaji 3.
Zaslon ne smije biti okrenut prema izvoru ili od izvora svjetla, a u protivnom su potrebne posebne mjere protiv bliještanja i zrcaljenja.
d) Buka Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne smije biti veća od 60 dBA
d) Mikroklimatski uvjeti Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizičkog naprezanja (temperatura 20 – 24 °C). Ukoliko se koristi klima uređaj, vlažnost treba biti između 40 i 60%, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše 7 °C niža od vanjske temperature.
d) Zračenje Sva elektromagnetska zračenja, osim vidljivog zračenja, moraju biti smanjena na najmanju moguću mjeru sa stajališta zaštite zdravlja.
3. Programska oprema Pri oblikovanju, izboru, naručivanju i mijenjanju programske opreme i oblikovanju radnih zadataka pri radu sa računalom, poslodavac mora uzeti u obzir sljedeća načela :
3. Programska oprema a) b)
Programska oprema mora biti takva da se radni zadatak moŞe izvrťiti. Programska oprema mora biti jednostavna za uporabu i prilagođena razini znanja i iskustvu radnika.
3. Programska oprema c)
d)
Sistem mora radniku davati povratne informacije o izvođenju njegovih radnih zadaća. Oblik i brzina davanja informacija sistema moraju biti prilagođeni radniku.
3. Programska oprema e)
Programska oprema mora ispunjavati ergonomske zahtjeve, posebice pri obradi podataka.
3. Programska oprema f)
Programska oprema mora osiguravati, (ako je moguće), na zaslonu tamne znakove na svijetloj pozadini. Ukoliko se koristi zaslon u boji, moraju boje a posebice pozadina biti ťto manje izrazite , koliko god je to moguće obzirom na zahtjeve rada .
Samobor, Josipa Jelačića 47a Ured: Ivice Sudnika 3 Tel:01/ 56 20 157; 01/ 56 20 161 Fax:01/ 56 13 739 www. energoinspekt.hr