NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 13 by Nacionalni energetski tjednik

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 13 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

Vađenje nafte umjesto prašumske idile

Industrija pozvala EU na potporu ciljevima OIE do 2030.

SPECIJAL Stranica 08

KOMENTARI Stranica 14

Odsada sve energetske

statistike na jednom mjestu

IEA Na web stranici se nalazi sedam tablica kritičnih podataka

za svaku zemlju i regiju, a podaci se kreću od informacija o proizvodnji energije, trgovine i transformacije do krajnje potrošnje po podsektorima. Jednim klikom moguće je dobiti glavne statistike svake zemlje u grafičkom obliku. Osim toga, mnogi statistički podaci sastavljeni su od nekoliko složenih pokazatelja kao što su potrošnja električne energije po stanovniku ili emisije CO2 vezane uz energetsku potrošnju, a podijeljene po BDP-u. Poboljšani prikaz podataka korisnicima će dati jednostavan pristup nizu informacija o gorivima, emisijama, porezima i cijenama energenata do 1990. godine, ali će također i olakšati izradu interaktivnih grafika kojima će se na lako razumljiv način moći ispričati energetska priča unazad posljednja dva desetljeća...

službenih stranica sa statistikama, po prvi puta online učinila dostupnim više od 20 godina podataka za više od 140 zemalja i regija diljem svijeta. Poboljšani prikaz podataka korisnicima će dati jednostavan pristup nizu informacija o gorivima, emisijama, porezima i cijenama energenata do 1990. godine, ali će također i olakšati izradu interaktivnih grafika kojima će se na lako razumljiv način moći ispričati energetska priča unazad posljednja dva desetljeća.

Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Međunarodna agenci-

ja za energiju ovaj je tjedan objavila kako je u sklopu sveobuhvatnog redizajna svojih

Izvršna direktorica Međunarodne agencije za energiju ovim je povodom izjavila: „IEA je svjetski autoritet za informacije o energetici, te smatramo kako je u trenucima kada se

svi narodi suočavaju sa zajedničkim energetskim izazovima bitno omogućiti adekvatnu razmjenu informacija. Naša poboljšana web stranica građanima i vlastima daje jednostavan pristup kritičnim informacijama koje su potrebne kako bi se osigurala sigurna i održiva energetska budućnost”. Do sada je na web stranicama IEA bilo moguće pristupiti podacima starima samo godinu dana, no na ažuriranim stranicama korisnici će moći pristupiti podacima za cijeli svijet u razdoblju od 1990. do 2011. godine.

Cijeli članak pročitajte u: TEMI BROJA

NEWS

NACIONALNE VIJESTI

Kako je prošao početak pregovora hrvatske Vlade i MOL-a o INA-i?

Razrješenja i imenovanja u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

ll Hrvatska Vlada i mađarski MOL su u srijedu, 18. rujna, započeli pregovore o

ll Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović, podnio je

međusobnim odnosima u Ini, a očekuje se kako će najvažnije teme u tim pregovorima biti vezane uz upravljanje Inom i investicije te plinsko poslovanje.

Vladi Republike Hrvatske zahtjev za razrješenjem direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Dinka Polića, te prijedlog imenovanja Svena Müllera vršiteljem dužnosti direktora Fonda. Stranica 04

Stranica 02

FOTO: ENERGO MEDIA

NEWS

TJEDAN 13 | RUJAN

NET

NOC

Končar izradio generatore za elektranu na Filipinima

ll Filipinska Energetska re-

gulatorna komisija (ERC) izdala je potvrdu o završetku radova na obnovi Hidroelektrane Binga na Filipinima, za koju je četiri generatora proizvela tvrtka Končar Generatori i motori (GIM), izvijestili su danas iz Končara. Končar - GIM je s norveškom tvrtkom SN Aboitiz Power

Benguet, jednim od vlasnika hidroelektrane, ugovorio isporuku aktivnih dijelova generatora, provjeru ostalih dijelova te nadzor montaže, ispitivanja i puštanja u pogon četiriju generatora s povećanjem snage s 27,8 megavoltampera (MVA) na 37 MVA. Vrijednost ugovora iznosi više od 13 milijuna američkih do-

lara, a primopredaja zadnjeg, četvrtog generatora za HE Binga izvršena je sredinom srpnja, navode iz Končara. Dodaju kako su obnovljeni generatori u potpunosti ispunili zahtjeve traženih karakteristika te da je uspješna realizacija obnove HE Binga važna referenca za Končar - GIM pri budućim hidroe-

nergetskim projektima SN Powera, odnosno njegovog većinskog vlasnika Statkrafta. Hidroelektrana Binga nalazi se 180 kilometara sjeverno od glavnog grada Manile, u regiji Benguet, a jedna je od najstarijih filipinskih hidroelektrana, izgrađena 1960. U zajedničkom je vlasništvu lokalnog Aboitiz Powera i norveškog SN Powera.

Kako je prošao početak pregovora Vlade i MOL-a o INA-i? Pregovarački tim hrvatske Vlade vodi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a u timu je i ravnatelj Ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović... INA-MOL

Mađarski predstavnici u posljednjim izjavama poručuju kako se MOL, koji u Ini ima 49,08 posto dionica, ne želi odreći upravljačke kontrole nad Inom te očekuju rješenja za plinsko poslovanje zbog kojeg je MOL spreman od Hrvatske zatražiti i naknadu štete od dvije milijarde kuna jer država nije preuzela Inino plinsko poslovanje, na što se obvezala 2009. godine... Ivica Župan Magazin INA - ENERGIJA

ll Hrvatska Vlada i mađarski

MOL su u srijedu, 18. rujna, započeli pregovore o međusobnim odnosima u Ini, a očekuje se kako će najvažnije teme u tim pregovorima biti vezane uz upravljanje Inom i investicije te plinsko poslovanje. Pregovarački tim hrvatske Vlade vodi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a u timu je i ravnatelj Ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović, dok će u pregovorima u ime MOL-a sudjelovati potpredsjednik Uprave Sandor Csanyi i predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott. Vlada, koja u Ini drži 44,84 posto dionica, je početkom kolovoza usvojila i okvir za pregovore u kojem uz ostalo ističe k ako očekuje usklađivanje upravljanja Inom s hrvatskim zakonima i stvaranje uvjeta za razvoj ključne hrvatske energetske kompanije.

FOTO: ENERGO MEDIA

Mađarski pak predstavnici u posljednjim izjavama poručuju kako se MOL, koji u Ini ima 49,08 posto dionica, ne želi odreći upravljačke kontrole nad Inom te očekuju rješenja za plinsko poslovanje zbog kojeg je MOL spreman od Hrvatske zatražiti i naknadu štete od d vije milijarde kuna jer država nije preuzela Inino plinsko poslovanje, na što se o bve z a l a 2 0 0 9 . g o d i n e.

MOL je u Inu ušao 2003. godine kada je od hrvatske države kupio 25 posto plus jednu dionicu i tada su Vlada i MOL sklopili Ugovor o međusobnim odnosima dioničara i Ugovor o suradnji između Ine i MOL-a. Nakon što je MOL krajem 2008. u javnoj ponudi za kupnju dionica stekao dodatne dionice i pojedinačno postao najveći dioničar Ine, početkom 2009. sklopljeni su Prva izmjena i dopuna ugovorima o međusobnim odnosima dioničara i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, a krajem 2009. Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju. Izmjenama s početka 2009. godine, smatra Vlada, u potpunosti je promijenjena struktura upravljanja Inom, a njima je MOL-u omogućeno i konsolidiranje poslovanja Ine u njegovim poslovnim knjigama. U okviru za pregovore Vlada navodi kako je potrebno precizno utvrditi ugovorne uvjete pod kojima je MOL stekao vladajući položaj u Ini te detaljno ocijeniti izvršenje ugovornih obveza i prihvaćenih poslovnih ciljeva od strane MOL-a iz svih ugovora. Vlada je, naime, u okviru upozorila na stalan pad proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj, na pad prerade u rafinerijama Ine, na pad investicija i praktično obustavljenu modernizaciju rafinerija, pad lanjske dobiti itd. Predsjednik pak nadzornog odbora MOL-a Gyorgy Mosonyi krajem prošlog tjedna je, u razgovoru za Reuters, poručio kako se M O L n e će o d re ć i u p ra vljačke kontrole nad Inom. Potvrdio je i pisanje medija da je MOL spreman tužiti Hrvatsku i tražiti najmanje dvije milijarde kuna odštete zbog toga što Hrvatska nije preuzela plinsko poslovanje, koje Ini nanosi gubitke, ili uvela tržišne cijene plina, što je dogovoreno 2009.

Tada potpisani ugovori i prepuštanje MOL-u kontrole nad Inom bili su predmet i sudskog postupka protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera kojega je u studenom prošle godine zagrebački Županijski sud nepravomoćno osudio da je primio mito u zamjenu za osiguranje većih upravljačkih prava MOL-a u Ini. Državno odvjetništvo RH (DORH) i USKOK smatraju da je ključnu ulogu u podmićivanju Sanadera odigrao predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi, koji se do sada nije odazivao pozivima za svjedočenje. Hernadi je pozvan da 25. rujna da svoj iskaz u Zagrebu, a mađarski mediji pišu da je mađarski državni odvjetnik negativno odg o vo r i o n a z a h t j e v H r vatske da pruži pravnu pomoć u istrazi Hernadija. Kako je nakon ulaska Hrvatske u EU otvorena mogućnost da Hrvatska za njega izda europski uhidbeni nalog, analitičari procjenjuju da situacija oko čelnika MOL-a ne pridonosi dobrom ozračju pregovora između Vlade i MOL-a o Ini. Iz Vladine Službe za odnose s javnošću izvijestili su kako se na prvom sastanku razgovaralo o načinu odvijanju pregovora i područjima o kojima će se pregovarati te prenose: "Obje strane u pregovorima usuglasile su tijek i način odvijanja pregovora te je načelno dogovoreno da će se nalaziti jednom mjesečno, da će se pregovarački materijali dostavljati unaprijed te će se svaki predloženi zaključak smatrati ispregovaranim kada bude predan u pismenoj formi i kada ga svaka strana uskladi svojim propisima odnosno ustrojstvu. Svaka nova točka pregovora pokreće se kada je završena prethodna te za vrijeme trajanja pregovora neće biti neslužbenih sastanaka članova pregovaračkih timova", navodi se u priopćenju.

Ističe se i da je "usuglašeno da će pregovorima biti obuhvaćena budućnost korporativnog upravljanja, kontrole troškova, investicija i raspodjela dobiti, istraživanja, razvoja i proizvodnje ugljikovodika, nabave i prerada nafte i proizvodnje naftnih derivata, veleprodaje naftnih derivata, maloprodaje naftnih derivata te plinsko poslovanje". "Usuglasili smo zajedničke ciljeve Ine - povećanje ulaganja, učinkovitosti poslovanja i veći doprinos Ine u razvoju hrvatskog gospodarstva", zaključuje se u priopćenju. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je kako je zadovoljan atmosferom s prvog sastanka s predstavnicima MOL-a o Ini, kako su dogovorili pravila igre oko načina pregovaranja i komuniciranja, a novi je sastanak najavio za oko mjesec dana. "Zadovoljan sam atmosferom na pregovorima, usuglasili smo se da se Ina treba razvijati i u skladu s interesima Vlade RH", izjavio je Vrdoljak novinarima nakon prvog sastanka pregovaračkih timova Vlade i MOL-a o Ini te dodao: "Dogovorili smo i malo detaljnije porazgovarali o svakoj temi koja stoji u okvirnom programu za pregovaranje koji je Vlada usvojila i koji su kolege prihvatili". Izvijestio je da su pregovarački timovi sljedeći sastanak dogovorili za oko mjesec dana. "Tada ćemo razgovarati točku po točku o temama koje su u pregovaračkom okviru i njih ćemo raspraviti sa svojim partnerima iz MOL-a", rekao je Vrdoljak. "Dobra je atmosfera i dobra volja s obje strane. Naš je interes čuvati i razvijati Inu da bude u skladu sa svim strateškim interesima Republike Hrvatske. Očito je da su predstavnici MOL-a spremni na takav vid suradnje", zaključio je Vrdoljak.

besplatni info telefon

0800 5255 www.hep.hr/opskrba

N A J AVA KO N F E R E N C I J E

Saznajte što nas čeka u 2014.: OIE, učinkovitost i financiranja ll U organizaciji Energo Me-

dia Servisa i Saveza za energetiku Zagreba, za vrijeme održavanja prvog hrvatskog green-tech i greenlifestyle sajma otvorenog tipa GREENVEST: HOME EDITION, u petak, 18.10.2013. godine od 10:00 do 17:00 sati u ARENA Centru (kino-dvorana) održat će se jednodnevna konferencija pod nazivom 'GREENVEST: Hrvatsko zeleno gospodarstvo u 2014. godini'. Tijekom održavanja, uz iznimno dinamičan program i govornike, organizatori će poslovnom sektoru i drugoj zainteresiranoj javnosti pružiti sveobuhvatne informacije o Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije, Zakonu o obnovljivim izvorima energije i drugim povezanim podzakonskim aktima, informacije o planovima i mjerama vezanim uz daljnji razvoj projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te zelene gradnje, a poseban naglasak stavljen je na buduće izvore financiranja takvih projekata iz domaćih i europskih izvora. Cijena kotizacije iznosi 350,00 HRK + PDV i uplaćuje se jednokratno na osnovu predračuna kojeg dostavlja Energo Media Servis d.o.o. Svoju prijavu možete izvršiti putem obrasca dostupnog na portalu croenergo.eu/16557.aspx ili slanjem upita na info@croenergo.eu. Mjesto održavanja konferencije ograničeno je za prihvat 150 sudionika. Detaljan program konferencije s pripadajućim predavačima svi prijavljeni sudionici dobiti će putem adrese elektroničke pošte najkasnije 10 dana prije održavanja konferencije. Konferencija će ujedno biti dobra prilika i za najavu drugih Međunarodnih gospodarskoinvesticijskih dana 'GREENVEST: INVEST IN GREEN CROATIA 2014.' s generalnom temom 'Regionalno tržište obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, zelene gradnje i zaštite okoliša', koja će se održati u Dubrovniku. [T.M.]

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 13 | RUJAN

NET

Razrješenja i imenovanja u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller diplomirani je inženjer građevinarstva koji trenutno obnaša dužnost načelnika Sektora zaštite okoliša Fonda, gdje je odgovoran za poslove pripreme, razvoja i provedbe programa, projekata i drugih aktivnosti u području zaštite okoliša i prirode... MZOIP

Ministar Zmajlović Vladi je predao i zahtjev za razrješenjem Maria Obrdalja s dužnosti pomoćnika ministra za zaštitu okoliša i dužnosti predsjednika Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Istovremeno je predao i prijedlog imenovanja Nenada Strizrepa predsjednikom Upravnog odbora Fonda... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Ministar zaštite oko-

liša i prirode, Mihael Zmajlović, podnio je Vladi Republike Hrvatske zahtjev za razrješenjem direktora Fon-

da za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Dinka Polića, te prijedlog imenovanja Svena Müllera vršiteljem dužnosti direktora Fonda. Sven Müller diplomirani je inženjer građevinarstva koji trenutno obnaša dužnost načelnika Sektora zaštite okoliša Fonda, gdje je odgovoran za poslove pripreme, razvoja i provedbe programa, projekata i drugih aktivnosti u području zaštite okoliša i prirode. Müller ima preko 20 godina iskustva u struci na pozicijama u upravi i visokom managementu u domaćim i stranim tvrtkama od kojih posebno ističemo pozicije direktora u Porr Hrvatska te člana uprave Alpi-

ne Bau Hrvatska i Stipić Grupa.

Udruge developera pri HUP-u.

Tijekom karijere osobito se specijalizirao za poslove razvoja projekata i investicija, upravljanje projektima na strateškoj, organizacijskoj i kontrolnoj razini te za organizaciju poslovanja, implementaciju sustava i procedura.

Müller je predavač i sudionik brojnih tematskih panela i stručnih diskusija iz područja graditeljstva, održivosti, developmenta i zelene gradnje na hrvatskim i međunarodnim konferencijama i simpozijma.

Pored toga ima dugogodišnje iskustvo u suradnji s međunarodnim institucijama i tvrtkama.

Ministar Zmajlović Vladi je predao i zahtjev za razrješenjem Maria Obrdalja s dužnosti pomoćnika ministra za zaštitu okoliša i dužnosti predsjednika U p r a v n o g o d b o r a Fo n da za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Istovremeno je predao i prijedlog imenovanja Nenada Strizrepa predsjednikom Upravnog odbora Fonda.

Ovlašteni je inženjer graditeljstva i od osnivanja član Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Suosnivač je udruge konzultantskih društava u graditeljstvu, suosnivač i član izvršnog odbora

Strizrep od siječnja 2012. obnaša dužnost pomoćnika ministra za zaštitu prirode. 'Zahvaljujem ministru Zmajloviću na ukazanom povjerenju. U okvirima ovlasti predsjednika Upravnog odbora svakako ću učiniti sve da upravni odbor maksimalno doprinese ostvarenju visokih očekivanja koje ministar ima od Fonda u provedbi politika ministarstva. Posebno se to odnosi na područje zaštite okoliša, uspostavu sustava gospodarenja otpadom i energetske učinkovitosti. Stvorene su kadrovske i strukturne pretpostavke da Fond efikasno provede zacrtane ciljeve i vjerujem da će se rezultati novog ustroja i novih ljudi u vodstvu vidjeti vrlo brzo.'

HEP: Počinje nova ogrjevna sezona "Molimo naše potrošače da što prije završe započete radove na unutrašnjim instalacijama grijanja, a upravitelje i predstavnike suvlasnika podsjećamo da nam dostave pisanu potvrdu o uspješnom završetku svih radova..." ... HEP-TOPLINARSR VO

HEP-Toplinarstvo je 15. rujna 2013. godine razdobljem spremnosti za grijanje službeno započelo ogrjevnu sezonu 2013./2014. za približno 117.000 kućanstava i 6.000 poslovnih prostora... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll H E P-To p l i n a r s t vo j e

15. rujna 2013. godine razdobljem spremnosti za grijanje službeno započelo ogrjevnu sezonu 2013./2014. za približno 117.000 kućanstava i 6.000 poslovnih prostora u gradovima Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću. Od 15. rujna HEP-Toplinarstvo svakodnevno prati vanjske temperature zraka i dugoročnu vremensku prognozu, te će započeti s isporukom toplinske energije za grijanje kada se za to ostvare vremenski uvjeti. HEP-Toplinarstvo je tijekom ljeta u gradovima Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću planski revitaliziralo ukupno 7,5 km vrelovodne i parovod-

ne trase te je izgradilo oko 4,2 km nove vrelovodne trase. Iz HEP-Toplinarstva ističu da će se u periodu prije uključivanja grijanja iskoristiti povoljni vremenski uvjeti za izvođenje dodatnih radova kojima će se povećati sigurnost toplinskih sustava, a uslijed kojih će potrošači u pojedinim naseljima na nekoliko sati biti bez tople vode. Kako bi se u svim zgradama moglo uključiti grijanje čim se ostvare vremenski uvjeti, unutrašnje instalacije grijanja moraju biti ispravne i spremne za prihvat toplinske energije. Direktor HEP-Toplinarstva, Robert Krklec, stoga poručuje: "Molimo naše potrošače da što prije završe započete radove na unutrašnjim instalacijama grijanja, a upravitelje i predstavnike suvlasnika podsjećamo da nam dostave pisanu potvrdu o uspješnom završetku svih radova, kako bismo bili sigurni da su unutrašnje instalacije spremene za grijanje. Također, napominjemo da potrošači koji imaju dugovanja za isporučenu toplinsku energiju ista što prije trebaju podmiriti."

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 13 | RUJAN

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

NET

Prve koncesije za naftu u Jadranskom moru moguće 2015.

Budući da je INA, prema izvješću o poslovanju za 2011. godinu, u Hrvatskoj proizvela oko 5,5 milijuna barela nafte i plina, ispada da bi, kad bi na navedenom području doista postojale ovolike nafte, Hrvatska svoje potrebe mogla podmirivati više od stotinu godina. Norveška tvrtka Spectrum u rujnu je započela seizmička snimanja cjelokupnog hrvatskog podmorja, a rezultate ćemo saznati već iduće godine. "Ova seizmička istraživanja prostiru se na području čitavog Jadrana tako da dobijemo uvid u sliku našeg hrvatskog Jadrana da bi onda mogli točno utvrditi koja područja dalje istraživati", rekao je ravnatelj Hrvatskog geološkog instituta, Josip Halamić. NOVOSTI

"Sukladno istraživanjima i eksploataciji na talijanskoj strani, vidimo da tamo postoji 10 puta više plinskih polja i znatna količina naftnih platformi tako da Hrvatska sama za nekoliko godina može postati izvoznik plina, a imati veći udio domaće nafte i proizvodnji. Prema tim pokazateljima možemo vidjeti da Vlada brine o tome u energetskom smislu, ali i zaradi od tih energenata", rekao je Cerovec... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Koliko je nafte i zem-

nog plina u Jadranu? Neke procjene govore da su rezerve nafte čak 3 milijarde barela, no druge pak kako je jadranska nafta lošije kvalitete za eksploataciju. Ali što to znači za Lijepu našu govore brojke; Republika Hrvatska zadovoljava 65 posto svojih potreba za zemnim plinom i tek 20 posto za naftom. Italija, na svojoj strani Jadrana ima 13 puta više platformi od nas, a hrvatski dio Jadranskog mora površinski je veći, time i s daleko većim potencijalom crpljenja nafte i zemnog plina. Budući da je INA, prema izvješću o poslovanju za 2011. godinu, u Hrvatskoj proizvela oko 5,5 milijuna barela nafte i plina, ispada da bi, kad bi na navedenom području doista postojale ovolike nafte, Hrvatska svoje potrebe mogla podmirivati više od stotinu godina. Norveška tvrtka Spectrum u rujnu je započela seizmička snimanja cjelokupnog hrvatskog podmorja, a rezultate ćemo saznati već iduće godine. "Ova seizmička istraživanja prostiru se na području čitavog Jadrana tako da dobijemo uvid u sliku našeg hrvatskog Jadrana da bi onda mogli točno utvrditi koja područja dalje istraživati", rekao je ravnatelj Hrvatskog geološkog instituta, Josip Halamić. Glasnogovornik Ministarst-

va gospodarstva, Tomislav Cerovec pojasnio je što će se dogoditi nakon seizmičkog snimanja i kad će se nafta početi crpiti s dna Jadrana: "Nakon toga će se objaviti međunarodni natječaj među naftnim kompanijama. Procjena je da će se to dogoditi negdje u drugom kvartalu 2014., a same prve koncesije bi se mogle dodijeliti oko 2015. godine", kaže Cerovec. Hoće li Hrvatska zaštititi svoje nacionalne interese poput Norveške, koja od naftnih kompanija ubire goleme poreze, koji dosežu do čak 90 posto prihoda, uvjetuju koncesije zapošljavanjem isključivo svojih građana, te sudjelovanjem samo svojih brodogradilišta i industrije u crpljenju nafte i plina? "Teško je sada u ovom trenutku to govoriti. Najvažnije je da će se sigurno zaštititi hrvatski interesi", odgovorio je Cerovec. Ukoliko se pretpostavke o velikim rezervama nafte i zemnog plina pokažu istinitima, ne samo da bi kroz najviše jedno desetljeće mogli glatko izići iz krize, nego bi se, ako budemo pametni, gospodarstvo moglo nemjerljivo oporaviti: "Sukladno istraživanjima i eksploataciji na talijanskoj strani, vidimo da tamo postoji 10 puta više plinskih polja i znatna količina naftnih platformi tako da Hrvatska sama za nekoliko godina može postati izvoznik plina, a imati veći udio domaće nafte i proizvodnji. Prema tim pokazateljima možemo vidjeti da Vlada brine o tome u energetskom smislu, ali i zaradi od tih energenata", rekao je Cerovec. Građane zanima znači li to i drastično snižavanje cijene energenata kroz nekoliko godina. "To je odluka Vlade, ali naravno da ako imate nečega više nego što trebate i ako to možete ponuditi i izvoziti, naravno da to znači dobitak i za hrvatske građan e ", i s t i č e C e r o v e c .

Ovaj sustav grijanja uštedjet će Vam dovoljno energije u jednoj godini za put oko svijeta u električnom automobilu. Bosch Condens 3000W: Smanjuje trošak grijanja i emisiju koristeći visokoučinkovitu kondenzacijsku tehnologiju.

Bosch kondenzacijska tehnologija predstavlja grijanje u najsuvremenijem obliku. U novogradnjama ona nalazi primjenu već kao standard. Ali i u starijim zgradama možete kod renoviranja profitirati od ovog inteligentnog načina iskorištenja energije. Bez obzira radi li se o obiteljskim kućama za jednu obitelj ili o etažnim stanovima, Bosch kondenzacijskim rješenjima iskoristili ste sve prednosti u vašu korist. www.bosch-climate.com.hr

SPECIJAL

TJEDAN 13 | RUJAN

NET

Vađenje nafte umjesto prašumske idile

Krivac da će u nacionalnom parku Yasuni, u šumama Amazone ipak doći do vađenja nafte, nije međunarodna zajednica i manjak novčanih sredstava koje je ova trebala staviti na raspolaganje vlastima u Ekvadoru. Prema mišljenju nevladinih organizacija i udruga za zaštitu okoliša, krivac je – Peking. Kako se navodi, kineska poduzeća uspjela su na ekvadorsku vladu izvršiti dovoljno snažan pritisak kako bi ona pojačala vađenje nafte. DW

Ova uska povezanost između Kine i Ekvadora započela je 2007. godine. Tada je na vlast došao Rafael Correa. Već tada, kao i danas, Kinezi su bili u potrazi za novim izvorima energije. U to vrijeme je Ekvador prodao i jednu trećinu svoje nafte SAD-u. A prema procjenama, danas vjerojatno više od polovice ekvadorske nafte odlazi u Kinu – tendencija raste. "Kineske investicije u Latinskoj Americi rastu vrtoglavom brzinom. Odnos ovih zemalja prema Kini je potpuno ponizan", kaže Philip Fearnside, znanstvenik s Nacionalnog istraživačkog instituta Amazona u Brazilu. Samim time, dodaje on, Kina bi u cijeloj regiji mogla započeti rad na sličnim, za okoliš vrlo štetnim, projektima... Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Šuma i život u njoj u naci-

onalnom parku Yasuni u Ekvadoru trebali su biti spašeni. No, ovaj je projekt propao, a glavni krivac je, kako se čini – Peking. No, je li Kina doista jedina odgovorna strana u ovoj priči? Krivac da će u nacionalnom parku Yasuni, u šumama Amazone ipak doći do vađenja nafte, nije međunarodna zajednica i manjak novčanih sredstava koje je ova trebala staviti na raspolaganje vlastima u Ekvadoru. Prema mišljenju nevladinih organizacija i udruga za zaštitu okoliša, krivac je – Peking. Kako se navodi, kines-

ka poduzeća uspjela su na ekvadorsku vladu izvršiti dovoljno snažan pritisak kako bi ona pojačala vađenje nafte.

Međunarodnog monetarnog fonda. A svota koju Ekvador u međuvremenu duguje Kini iznosi oko 20 milijardi dolara.

"Odluka ekvadorskog predsjednika Rafaela Correa je odgovor na međunarodni pritisak. No, ne na pritisak po pitanju spašavanja Yasunija, već na pritisak koji stiže iz Kine. Ekvador Kini duguje mnogo novca. A njega možemo vratiti samo našom naftom. U tome je problem i o tome se zapravo radi", rekao je Jorge Espinoza iz ekvadorske organizacije za zaštitu okoliša Accion Ecologica.

U lipnju ove godine predsjednik Ekvadora, Rafael Correa, sklopio je s Kinom povijesni ugovor nevjerojatnog obujma.

S njime se slaže i bivši ministar za energetsk a pitanja, Alberto Acosta. "Jedan od razloga zašto je naša vlada donijela ovu odluku je rastuća potražnja iz zemalja kao što je Kina koja ima neutaživu glad za naftom i živežnim namirnicama. Može se reći da je ova odluka donesena iz financijskih razloga. Iako će nafta, naime, tek za tri ili četiri godine "teći" kako treba, no već sada se ova buduća zarada može koristiti kao jamstvo za kredite", objašnjava Acosta koji je ujedno i jedan od suosnivača inicijative za spas Yasunija. Članovi ekvadorske vlade nisu željeli odgovoriti na pitanja Deutsche Wellea. No, činjenica je da je Ekvador ovisan, odnosno, upućen na kredite i investicije iz Kine. Otkako je u prosincu 2008. godine istekao moratorij za isplatu dugova, ova je zemlja isključena od međunarodnih tržišta kapitala te samim time ne dobiva ni kredite Svjetske banke kao ni one

Kako javlja dnevni list "El Comercio", kineski državni koncern China National Petroleum Company (CNPC), investirat će oko 12,5 milijardi dolara u moderniziranje i obnovu ekvadorskih rafinerija nafte. Ova uska povezanost između Kine i Ekvadora započela je 2007. godine. Tada je na vlast došao Rafael Correa. Već tada, kao i danas, Kinezi su bili u potrazi za novim izvorima energije. U to vrijeme je Ekvador prodao i jednu trećinu svoje nafte SAD-u. A prema procjenama, danas vjerojatno više od polovice ekvadorske nafte odlazi u Kinu – tendencija raste. "Kineske investicije u Latinskoj Americi rastu vrtoglavom brzinom. Odnos ovih zemalja prema Kini je potpuno ponizan", kaže Philip Fearnside, znanstvenik s Nacionalnog istraživačkog instituta Amazona u Brazilu. Samim time, dodaje on, Kina bi u cijeloj regiji mogla započeti rad na sličnim, za okoliš vrlo štetnim, projektima. No, organizacije za zaštitu okoliša ipak ne predbacuju cijelu odgovornost samo na Kineze, već i na vladu u Quitu. "Postojao je jedan plan A. pre-

ma njemu nafta je trebala ostati tamo gdje je – u zemlji. No, postojao je i plan B. On je predviđao vađenje nafte u Yasuniju ukoliko zemlja više ne bi imala na raspolaganju dovoljno novca", kaže Veronica Arias iz nevladine organizacije "Centar za prava prirode i okoliša". Međutim, ovaj plan B je međunarodna zajednica ocijenila kao ucjenu. Sredinom kolovoza se predsjednik Rafael Correa odlučio za plan B. Naime, umjesto očekivanih 3,6 milijardi dolara, koje su trebale pristići iz Europe za zaštitu ovog prirodnog rezervata, stiglo je svega 13 milijuna dolara. "Svijet nas je ostavio na cjedilu", izjavio je tada Correa i objavio kako mu ne preostaje ništa drugo nego da odobri početak bušenja radi vađenja nafte – čime je projekt za zaštitu Yasunija moglo bi se reći, propao. Suradnici organizacija za zaštitu prirode i okoliša kao i pripadnici indigenih naroda koji žive na ovom području, doduše još ne žele odustati od borbe. Oni skupljaju potpise s nadom da ako ih dovoljno skupe, da će vlada zemlju morati pozvati na referendum. No, kako stvari stoje, stvar je već riješena. Odluku predsjednika Correa mora doduše potvrditi još i Nacionalni kongres, no budući da njegova stranka u njemu ima većinu zastupničkih mjesta, već se sada može pretpostaviti kakav će biti ishod glasovanja.

FOTO: ENERGO MEDIA

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 13 · Rujan 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENERGO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasarić · GRAFIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DISTRIBUCIJA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.

Savršeno usklađeni sustavi grijanja za sve zahtjeve. Brzi za instaliranje, jednostavni za rukovanje. Mogućnost beskamatnog financiranja na 24 rate putem **

Mogućnost financiranja putem potrošačkih kredita do 36 rata** Trajanje akcije od 16.09. - 30.11.2013. ili do isteka količina

Akcija paketa s kotlovima na kruta goriva, kondenzacijskom i solarnom tehnologijom

*Korisnik ostvaruje mogućnost produženja jamstva do ukupnog trajanja 5 godina od datuma ovlaštenog puštanja u pogon. Detaljnije informacije možete dobiti www.bosch-climate.com.hr i www.buderus.com.hr. **Uvjete prodaje provjerite putem info@energostore.com ili pozivom na broj +385-1-6441-445

MEĐUNARODNE VIJESTI

TJEDAN 13 | RUJAN

NET

FOTO: ENERGO MEDIA

ABB uspješno spojio najveću belgijsku offshore vjetroelektranu Elektroenergetska poveznica izgrađena je u sklopu projekta proširenja vjetroelektrane Thornton Bank. U prvoj fazi razvoja projekta izgrađeno je šest vjetroturbina ukupne snage 30 MW koje je ABB privremeno spojio s kopnom. U drugoj i trećoj fazi projekta dodano je novih 48 vjetroturbina čime je snaga projekta narasla na 325 MW. Trafostranica koja prenosi proizvedenu električnu energiju do obala Belgije nalazi se na 30 kilometara od obala Sjevernog mora. U sklopu projekta, ABB je bio odgovoran za inženjering sustava, projektiranje, nabavu i puštanje u rad podmorskih kablova za izmjeničnu struju, kopnenih kabelskih sustava te offshore trafostanice i povezane platforme. Pokraj mjesta Bredene, proizvedena električna energija ulazi u

belgijski elektroenergetski sustav preko trafostanice Slijkens... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll ABB, vodeća svjetska kom-

panija na područjima elektroenergetike i industrijske automatizacije, uspješno je pustila u rad podmorski kabel kojim je jedna od najvećih off-

shore vjetroelektrana u Europi spojena u belgijski elektroenergetski sustav. Projekt Thornton Bank izvršen je za belgijsku tvrtku C-Power NV u dogovorenim rokovima. Elektroenergetska poveznica izgrađena je u sklopu projekta proširenja vjetroelektrane Thornton Bank. U prvoj fazi razvoja projekta izgrađeno je šest vjetroturbina ukupne sna-

ge 30 MW koje je ABB privremeno spojio s kopnom. U drugoj i trećoj fazi projekta dodano je novih 48 vjetroturbina čime je snaga projekta narasla na 325 MW. Trafostanica koja prenosi proizvedenu električnu energiju do obala Belgije nalazi se na 30 kilometara od obala Sjevernog mora.

tava, projektiranje, nabavu i puštanje u rad podmorskih kablova za izmjeničnu struju, kopnenih kabelskih sustava te offshore trafostanice i povezane platforme. Pokraj mjesta Bredene, proizvedena električna energija ulazi u belgijski elektroenergetski sustav preko trafostanice Slijkens.

U sklopu projekta, ABB je bio odgovoran za inženjering sus-

Farma vjetra Thornton Bank može proizvesti više od 1000

GWh električne energije godišnje, što je jednako potrošnji tristo tisuća belgijskih domaćinstava. Ova elektrana pridonijeti će belgijskim energetskim ciljevima za 2020. godinu sa čak 7% ciljane belgijske proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Osim toga, vjetroelektrana Thornton Bank smanjiti će emisije CO2 za nekih 415 tisuća tona godišnje u usporedbi sa elektranama na plin.

RUJAN | TJEDAN 13

NET

MEĐUNARODNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Novosti iz svijeta energetike pratite na: www.croenergo.eu

Nakon deset godina kašnjenja Škotska odobrila izgradnju započela proizvodnja nafte u najvećeg europskog plimnog polju Kashagan energetskog projekta Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Vlada Škotske ovih je da-

na dala zeleno svjetlo za izgradnju najvećeg europskog energetskog projekta koji će koristiti energiju plime i oseke. Tvrtka MayGen Ltd. dobila je odobrenje za izgradnju projekta snage 86 MW na lokaciji Inner Sound of the Pentland Firth, između otoka Orkney i kopna. Po završetku prve faze projekta 2020. godine, ova elektrana trebala bi proizvoditi dovoljno energije za zadovoljenje potreba 42 tisuće kućanstava.

MayGen je joint venture investicijske banke Morgan Stanley, GDF SUEZ-a i Atlantis Resources Corporation-a, tvrtke koja je zadužena za razvoj tehnoloških rješenja za proizvodnju električne energije iz plime i oseke. Projekt će biti instaliran u nekoliko faza, a izgradnja prve demonstracijske faze koja će sadržavati šest turbina krenuti će 2014. godine te će biti dovršena već 2015. godine. Snaga prve faze projekta iznosi 9 MW. 25-godišnji ugovor o zakupu koji je potpisan sa škotskom vladom obuhvaća područje od 3.5 četvornih kilometara.

MayGen nakon dovršetka cijelog projekta planira pokrenuti postavljanje ukupno 400 novih turbina koje će povećati snagu projekta na 398 MW. Škotska vlada uložila je 13 milijuna funti u projekt. Fergus Ewing, škotski ministar energetike, je na svečanosti potpisivanja ugovora izjavio: "Moramo se boriti protiv klimatskih promjena. Trebamo smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima kroz bolje i učinkovitije korištenje energije. Energija mora, domaća tehnologija sa velikim potencijalom, dio je rješenja".

Rusija i EU dogovorile uvjete oko plinovoda OPAL Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

FOTO: ENERGO MEDIA

Marin Pasarić marin.pasarić@croenergo.eu

ll Nakon desetljeća odugo-

vlačenja, ogromnih dodatnih troškova i niza pregovora sa kazahstanskim vlastima, partneri projekta ogromnog naftnog polja Kashagan u Kaspijskom moru napokon su dočekali početak proizvodnje. Kashagan, poznat i kao najveće svjetskog nerazvijeno naftno polje, u početku će proizvoditi oko 180 tisuća barela nafte dnevno, da bi kroz godinu dana povećao kapacitet na 370 tisuća barela dnevno. Proizvodnja ovog naftnog polja povećati će trenutnu proizvodnju nafte u Kazahstanu za gotovo 25%. Ova azijska zemlja trenutno proizvodi 1.6 milijuna barela sirove nafte dnevno. Nakon godine dana, proizvodnja bi dodatno trebala porasti na 450 tisuća barela dnevno, no partneri projekta nisu sa vladom uspjeli dogovoriti ubacivanje plina natrag u nalazište kako bi se povećala proizvodnja nafte. Treći, najambiciozniji cilj je proizvodnja čak 1.5 milijuna barela nafte dnevno nakon 2018. godine, no ti su planovi trenutno zamrznuti prvenstveno zbog ogromnih povezanih troškova. Kashagan je otkriven 2000. godine te sadrži 38 milijardi barela nafte, uključujući i 13 milijardi barela dokazanih nadoknadivih rezervi nafte. No, razvoj određenih ogromnih nalazišta koja se nalaze čak 4.200 metara ispod morskog dna,

ispostavio se tehnički i cjenovno puno zahtjevnijim nego što se to ranije mislilo.

ma koji vrlo vjerojatno neće dopustiti daljnji razvoj projekta u relativno kratkim rokovima.

Zbog navedenog su ukupni troškovi projekta proteklih godina narasli sa prethodno ciljanih 57 milijardi dolara na čak 136 milijardi dolara. U 2012. godini partneri projekta uspjeli su sa kazahstanskom vladom dogovoriti podizanje budžeta za prvu fazu sa 38 milijardi dolara na 46 milijardi dolara. Iako je proizvodnja nafte trebala krenuti već 2005. godine, ona je prebačena na 2008.,pa na 2010. i 2012. te je u konačnici realizirana ove godine.

Zbog hladnih zima, kada temperatura na lokaciji može pasti na minus 30 stupnjeva Celzija, plitke vode Sjevernog Kaspijskog mora zamrznu se na četiri do šest mjeseci. Uslijed oštrih vremenskih uvjeta korištenje tradicionalnih naftnih platformi vrlo je riskantno. Drugi ključni izazov je vrlo visok udio (15-20%) otrovnog sumporovodika koji u kombinaciji s visokim tlakom značajno povećava rizik od mogućih izlijevanja.

Vlada je iskoristila povećanje troškova kao razlog za "kažnjavanje" partnera i guranje državne naftne kompanije KazMunaiGaz u vlasničku strukturu. Između 2005. i 2007. KazMunaiGaz ušao je u konzorcij te postepeno postao vlasnikom 16.81% projekta.

Da bi spriječili oštećenja platformi ledom, konzorcij je odlučio postaviti objekte za bušenje na umjetnim otocima koji su obloženi nepropusnim plastičnim membranama kako bi zaštitilo more od eventualnog izlijevanja nafte.

Trenutno KazMunaiGaz kupuje dodatnih 8.6% u projektu od ConocoPhillipsa, koji se odlučio na prodaju udjela u sklopu programa prodaje imovine. Jednom kada se proces kupoprodaje okonča, KazMuniGaz prodati će 8.33% udjela kineskom CNPC-u. Ukoliko se ugovor sa CNPC-om finalizira, konačna vlasnička struktura projekta biti će KazMunaiGaz sa 16.88%, Eni, ExxonMobil, Shell i Total sa 16.81% svaki, CNPC sa 8.33% i Inpex sa 7.56%. I dok će pokretanje proizvodnje biti dobar poticaj za sve partnere, i dalje postoji niz proble-

ll Rusija i Europska Uni-

ja dogovorile su uvjete novog ugovora o korištenju plinovoda OPAL kojim se ruski plin od Sjevernog toka prenosi kroz Njemačku sve do češko-njemačke granice. Iz ruskog ministarstva energije javljaju kako je dogovor postignut te kako se očekuje da će tvrtke uključene u projekt i regulator potpisati obvezujući sporazum do listopada. Gazprom zbog uvjeta Trećeg energetskog paketa trenutno može koristiti samo 50% kapaciteta plinovoda OPAL, no traži pun pristup kapacitetima. OPAL je u mogućnosti prenijeti 36 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Marlene Holzner, glasnogovornica za energiju Europ-

Konzorcij k reće s proizvodnjom u zadnji čas jer prema sporazumu iz lipnja 2008. proizvodnja mora krenuti do 1. listopada 2013. ili troškovi nastali u razvojnoj fazi neće biti nadoknađeni. Cjelokupnu proizvodnju plina, točnije oko 3 milijarde kubičnih metara godišnje, u cijelosti će otkupiti KazTransGaz koji će izvoziti od 20-30% plina. Partneri također planiraju prodavati sumpor nastao tijekom "zaslađivanje" nafte i plina. Proizvodnja sumpora trebala bi se kretati oko milijun tona godišnje.

FOTO: ENERGO MEDIA

ske komisije napomenula je kako je radna skupina za Opal pristala na preporuke, ali samo one koje su u skladu s Trećim energetskim paketom. "Preporuke radne skupine ne mijenjaju zakonski okvir. To bi bilo moguće jedino na osnovu odluke njemačkog nacionalnog energetskog regulatora (Bundesnetzagentur) i podložno preispitivanju od strane Europske komisije", izjavila je Holzner, bez otkrivanja detalja o kojim se preporukama točno radi. Glasnogovornica za izvoz u Gazpromu nije bila dostupna za komentiranje sporazuma. Zbog navedenog nije jasno da li će postignuti dogovor Gazpromu otvoriti put za korištenje više kapaciteta, o kojim se točno razinama radi i na koliko dugo vremena. Ostali partneri u plinovodu

OPAL, Wingas i E.ON, već su ranije imali "otvorenu sezonu" za slobodne kapacitete plinovoda no nitko nije pokazao interes. EU i Gazprom su već ranije u "sukobu" oko mogućeg izuzeća iz Trećeg energetskog paketa, s time da se Gazprom zalaže za izuzeće u trajanju do 20 godina, dok neki EU pregovarači predlažu kraće razdoblje koje bi trajalo do pet godina. Ruski ministar energetike, Aleksandar Novak, u lipnju ove godine izjavio je kako Rusija predlaže nadmetanje za slobodne kapacitete plinovoda, no ostaje nejasno hoće li ovaj prijedlog biti uključen u najnoviji dogovor. Radna skupina koja je uspostavljena kako bi se postigli dogovori oko korištenja OPAL-a planirala je donijeti konačnu odluku već krajem lipnja.

TEMA BROJA

TJEDAN 13 | RUJAN

NET

Odsada sve energetske

statistike na jednom mjestu

Na web stranici se nalazi sedam tablica kritičnih podataka za svaku zemlju i regiju, a podaci se kreću od informacija o proizvodnji energije, trgovine i transformacije do krajnje potrošnje po podsektorima. Jednim klikom moguće je dobiti glavne statistike svake zemlje u grafičkom obliku. Osim toga, mnogi statistički podaci sastavljeni su od nekoliko složenih pokazatelja kao što su potrošnja električne energije po stanovniku ili emisije CO2 vezane uz energetsku potrošnju, a podijeljene po BDP-u. Među najzanimljivijim značajkama novih statističkih stranica nalaze se i takozvani Sankey dijagrami koji pomažu korisnicima u vizualizaciji energetske transfere u svijetu, specifičnim regijama i pojedinim zemljama. Svaki element proizvodnje ili potrošnje energije prikazan je strelicom koja se zadebljava ili sužava na temelju količine energije koju predstavlja. Sankey dijagrame moguće je i animirati kako bi se lako prikazale promjene iz godine u godinu i to čak do 1973... IEA

Poboljšani prikaz podataka korisnicima će dati jednostavan pristup nizu informacija o gorivima, emisijama, porezima i cijenama energenata do 1990. godine, ali će također i olakšati izradu interaktivnih grafika kojima će se na lako razumljiv način moći ispričati energetska priča unazad posljednja dva desetljeća... Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Međunarodna agenci-

ja za energiju ovaj je tjedan objavila kako je u sklopu sveobuhvatnog redizajna svojih službenih stranica sa statistikama, po prvi puta online učinila dostupnim više od 20 godina podataka za više od 140 zemalja i regija diljem svijeta. Poboljšani prikaz podataka korisnicima će dati jednostavan pristup nizu informacija o gorivima, emisijama, porezima i cijenama energenata do 1990. godine, ali će također i olakšati izradu interaktivnih grafika kojima će se na lako razumljiv način moći ispričati energetska priča unazad posljednja dva desetljeća. Izvršna direktorica Međunarodne agencije za energiju ovim je povodom izjavila: "IEA je svjetski autoritet za informacije o energetici, te smatramo kako je u trenucima kada se svi narodi suočavaju sa zajedničkim energetskim izazovima bitno omogućiti adekvatnu razmjenu informacija. Naša poboljšana web stranica građanima i vlastima daje jednostavan pristup kritičnim informa-

cijama koje su potrebne kako bi se osigurala sigurna i održiva energetska budućnost". Do sada je na web stranicama IEA bilo moguće pristupiti podacima starima samo godinu dana, no na ažuriranim stranicama korisnici će moći pristupiti podacima za cijeli svijet u razdoblju od 1990. do 2011. godine. Biti će dostupne i novije statistike, uključujući i rezultate IEA-inih mjesečnih istraživanja o OECD cijenama nafte, zemnog plina i električne energije. Svi oni koji će htjeti dodatno upotpuniti svoja znanja imati će na raspolaganju knjige i podatkovne usluge kao svojevrsnu nadogradnju web stranicama. Jean-Yves Garnier, voditelj podatkovnog centra u IEA, izjavio je: "Statistike su najvažniji alat za IEA i energetske analitičare diljem svijeta, a prema našim podacima više ljudi posjeti stranice zbog statistika, nego zbog bilo čega drugog. Kako bi bili sigurni da korisnici mogu dobiti podatke koji su im potrebni, naše nove web stranice nude ne samo širok spektar statistika, već i grafike, karte, rječnike i linkove na druge statističke organizacije i njihove podatke". Na web stranici se nalazi sedam tablica kritičnih podataka za svaku zemlju i regiju, a podaci se kreću od informacija o proizvodnji energije, trgovine i transformacije do krajnje potrošnje po podsektorima. Jednim klikom moguće je dobiti glavne statistike svake zemlje u grafičkom obliku. Osim toga, mnogi statis-

tički podaci sastavljeni su od nekoliko složenih pokazatelja kao što su potrošnja električne energije po stanovniku ili emisije CO2 vezane uz energetsku potrošnju, a podijeljene po BDP-u. Među najzanimljivijim značajkama novih statističkih stranica nalaze se i takozvani Sankey dijagrami koji pomažu korisnicima u vizualizaciji energetske transfere u svijetu, specifičnim regijama i pojedinim zemljama. Svaki element proizvodnje ili potrošnje energije prikazan je strelicom koja se zadebljava ili sužava na temelju količine energije koju predstavlja. Sankey dijagrame moguće je i animirati kako bi se lako prikazale promjene iz godine u godinu i to čak do 1973. Prikupljanje statistika glavna je djelatnost IEA od svog osnutka u 1974. godini te pruža temelj za analizu i preporuke IEA. Gotovo trideset statističara centra za energetske podatke usko surađuje sa zemljama članicama OECD-a, ali i onima koje to nisu kako bi prikupili i razmijenili podatke u niz kategorija, od proizvodnje i potrošnje svih glavnih goriva sve do energetskih emisija CO2. Prikupljeni podaci i rezultati potvrđuju se pomoću internih provjera, razgovora sa zemljama te drugim alatima verifikacije. Kako bi standardizirala i poboljšala prikupljanje podataka, IEA objavljuje priručnike i organizira posebne obuke i radionice svake godine.

Interakcija gospodarske u~inkovitosti, za{tite okoli{a i dru{tveno-kulturnih aspekata oduvijek karakterizira vrijednost i korporativnu filozofiju Caparola. To se odra`ava na razvoj proizvoda usmjerenih prema okoli{u i potro{a~u, te visokim zahtjevima za kvalitetom, kao njihovim sastavnim i neophodnim dijelom, sa ciljem postizanja eti~ki i ekolo{ki kompatibilnih besprijekornih poslovnih uspjeha.

boje bez emisije {tetnih tvari

lako odr`avanje i ~i{}enje

premezi prihvatljivi za bojenje dje~jih igra~aka

„Plavi an|eo” njema~ki standard eko prihvatljivih proizvoda

oznake konstantne kontrole kvalitete proizvoda

Caparol d.o.o. ponosni je prvi, a za sada i jedini, proizvo|a~ i distributer boja, te ostalih gra|evinskih premaza i fasadnih sustava u Hrvatskoj kojemu je dodijeljena oznaka “Green Mark - Sign of Excellence”, obilje`je odrìve odnosno “zelene” usluge, proizvoda ili tehnologije radi stvaranja dodane vrijednosti, promicanja, pove}anja konkurentnosti i trì{nog plasmana istih, {to ujedno prati globalnu odrìvu politiku ovog poduze}a.

GER MAN TEC HNO LOG Y

Caparol d.o.o., Obrtni~ka 15, Sv. Nedelja, tel: 01/33 73 731, mail: info@caparol.hr, www.caparol.hr Do`ivite kvalitetu.

VIJEST IZ SVIJETA Azija: 103 nova nuklearna reaktora do 2025. ll A zijsko-pacifička regija predvoditi će rast globalnog nuklearnog tržišta u narednim godinama. Naime, prema najavama, u ovoj se regiji očekuje izgradnja oko 103 nova nuklearna reaktora do 2025. godine, čime će Azija doći na prvo mjesto po broju novoizgrađenih nuklearki. Studija koju je provela tvrtke GlobalData navodi kako će Kina i Indija biti predvodnice novih nuklearnih instalacija na svijetu budući da će se samo u ove dvije zemlje do 2025. godine instalirati više od 60% globalno planiranih reaktora. U GlobalData su izračunali kako su novi nuklearni kapaciteti u azijsko-pacifičkoj regiji sa 67 GW 2000. godine porasli na 88 GW 2012. godine, dok se za 2025. očekuje rast na ukupno 187 GW.

KOMENTARI

TJEDAN 13 | RUJAN

NET

KOMENTAR TJEDNA

Tomislav Marjanović predsjednik Saveza za energetiku Zagreba

Industrija pozvala EU na potporu ciljevima obnovljivih izvora energije do 2030. ll 61 predstavnik europ-

ske industrije obnovljivih izvora energije pozvao je u otvorenom pismu Europsku Uniju na usvajanje obvezujućih ciljeva vezanih uz razvoj OIE do 2030. U pismu koje je ovaj tjedan poslano europskom povjereniku za energiju, Guentheru Oettingeru te europskoj povjerenici za klimu Connie Hedegaard, navodi se kako EU treba ambiciozan i snažan klimatski i energetski paket za desetljeće koje dolazi nakon 2020., godine kada bi se trebali realizirati trenutno zadani ciljevi.

Europska unija unatoč krizi želi ostati lider u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, uz istovremeno osiguravanje sigurnosti opskrbe energijom i poticanja konkurentnosti. Uzimajući u obzir duge investicijske cikluse energetskog sektora te činjenice da odluke o ulaganjima na liberaliziranom energetskom tržištu uvelike ovise o pouzdanosti, potrebno je uspostaviti čvrsti regulatorni okvir za sljedećih 17 godina. Europska komisija, regulatorno tijelo unije, obećala je predložiti daljnje ko-

rake pred EU čelnicima ove jeseni kako bi ih se pripremilo na informiranu raspravu o ovom pitanju u ožujku 2014. godine. Ono što predstavlja posebni izazov za EU je osmisliti koherentan okvir koji uzima u obzir ambicije, konkurentnost, gospodarsku održivost i različite mogućnosti svake pojedine zemlje članice. U pismu koje je objavljeno i na službenim stranicama Europskog vijeća za obnovljive izvore energije (European Renewable Energy Council) stoji: "Kao grupacija koja pred-

stavlja 61 europsku tvrtku i udruženje, snažno vjerujemo kako novi okvir klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. godinu mora biti baziran na međusobno podupirućim alatima i ciljevima, uključujući i pravno obvezujuće ciljeve za obnovljive izvore energije". Prema trenutnim klimatskim i energetskim ciljevima, EU se obvezala smanjiti emisije CO2 za 20%, povećati udio "zelene energije" na 20% te povećati razinu energetske učinkovitosti za 20% do kraja desetljeća. Komisija je izjavila kako

je cjenovno najučinkovitiji način dostizanja dugoročnih ciljeva smanjenje emisija za najmanje 80% do 2050. te usvajanje cilja od 40% proizvedene energije iz OIE do 2030. godine. Svaka odluka o novom cilju mora biti odobrena od strane nacionalnih vlada i Europskog parlamenta prije nego što postane službena. Osim ciljeva o zastupljenosti OIE i smanjenju emisija, europski tvorci politika morati će odlučiti hoće li Unija trebati obvezujuće ciljeve vezane uz energetsku učinkovitost i nakon 2020. godine.

Među novim "nuklearnim zemljama", u izvješću se navodi kako će Turska instalirati najveći broj nuklearnih reaktora do 2025. Osim Turske, u navedenom periodu i Vijetnam namjerava izgraditi šest reaktora, no oni će biti znatno manje snage. Studija navodi kako će se i u drugim regijama do 2025. godine također povećati broj nuklearnih elektrana. Točnije, čak 88 novih reaktora u Europi, 24 u Sjevernoj Americi, 8 na Bliskom istoku i u Africi, te 3 u Južnoj i Srednjoj Americi do 2025. Pranay Srivastava, analitičar za energiju u GlobalData navodi kako su ključni faktori rasta novih nuklearnih kapaciteta rastuća potražnja za energijom, povećanje cijena fosilnih goriva, potreba za ublažavanjem emisije stakleničkih plinova te niska cijena električne energije proizvedena iz nuklearnih pogona. No Srivastava također navodi kako se globalna nuklearna industrija suočava s velikim izazovima u pogledu financiranja. Nove promjene politika vlada diljem svijeta, iza kojih uglavnom stoje strah od radijacije javno mnijenje koje je protiv nuklearne energije, uzrokovali su neizvjesne tržišne uvjete pri čemu se ulaganja u nuklearne projekte smatraju sve rizičnijima. Tomislav Marjanović glavni urednik NET-a

Newspaper Board of directors Managing Editors

Tonight's Editors

David John

President, Editor in Chief President, Editor in Chief President, Editor in Chief

RUJAN | TJEDAN 13

NET

KOMENTARI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Energetske komentare i analize pratite na: www.croenergo.eu

FOTOGRAFIJA TJEDNA ULAGANJE TJEDNA Kineski ENN Group ulagao bi u kanadske LNG projekte Kineska enerll getska kompanija ENN Group započela je "preliminarne razgovore" s kanadskim LNG tvrtkama oko greenfield ulaganja u projekte za ukapljivanje prirodnog plina te njegov izvoz iz kanadske regije Britanska Kolumbija.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je ovoga tjedna kako je zadovoljan atmosferom s prvog sastanka s predstavnicima MOL-a o Ini, kako su dogovorili pravila igre oko načina pregovaranja i komuniciranja, a novi je sastanak najavio za oko mjesec dana. FOTO: GOOGLE.COM

Google će kupovati energiju vjetra iz Teksasa ll Google ostaje vjeran svojoj

misiji opskrbljivanja podatkovnih centara zelenom energijom te je ovaj tjedan objavio kako će kupovati električnu energiju proizvedenu iz 240 MW farme vjetra Happy Hereford koja će krenuti s radom krajem 2014. godine u blizini mjesta Amarillo u Teksasu. Ovo je dosad najveći Google-ov kupoprodajni ugo-

vor za energiju iz vjetroelektrana, a potpisan je za napajanje podatkovnih centara u okrugu Mayes u Oklahomi. Zbog propisa, Google-ove podatkovni centar u Oklahomi ne može izravno koristiti energiju vjetra, no Google će prodavati proizvedenu "zelenu" energiju na veleprodajnom tržištu energije, povući povezane kredite za obnovlji-

ve izvore energije te na taj način smanjiti ukupni CO2 otisak podatkovnog centra. Google je i u nekim svojim ranijim projektima poduzeo iste korake te je s tom namjenom otvorio podružnicu Google Energy. Ovaj projekt prvi je Google-ov kupoprodajni ugovor za energiju vjetra u Teksasu, dok samu farmu vjetra razvija tvrtka Chermac Energy.

Google je do sada uložio v i š e o d m i l i j a rd u a m e ričkih dolara u 2 GW zelenih energetskih projekata. Investicije su bile napravljene u obliku kapitalnih ulaganja u projekte, direktnu i indirektnu kupovinu električne energije, investiranje u startup projekte čiste energije ili eksperimentalne inicijative u sektoru obnovljivih izvora energije.

Iz ENN-a navode: "Identificirali smo neke tvrtke koje ulažu u LNG objekte te smo pokrenuli razgovore s njima. Trenutno smo usredotočeni na razgovore o mogućem ulasku u vlasničke udjele, njihove cijene i srodne komercijalne aktivnosti". ENN Group je kroz svoju podružnicu ENN Energy jedan od najvećih kineskih neovisnih distributera plina. Prema najavama, razgovori bi uskoro trebali uroditi plodom, a prve isporuke LNG plina trebale bi krenuti tijekom 2016. ili 2017. godine.

Posao u Kanadi temeljiti će se na osnovu isporučenog plina u Kinu, jer su iz ENNa najavili kako se ne namjeravaju baviti prijevozom plina iz Kanade. Što se tiče cijena, pravna voditeljica međunarodnih poslova, Dong Ren, izjavila je kako je još prerano za temu cijena, no kako je u svakom slučaju komparativna prednost ENN-a mogućnost dobivanja vrlo konkurentnih cijena na tržištu. U Britanskoj Kolumbiji duž kanadske pacifičke obale planirana je izgradnja pet velikih LNG projekta. Radi se o projektu Kitimat LNG kojeg podupiru Chevron i Apache, Shellovom projektu LNG Canada, WCC LNG projektu kojeg drže ExxonMobil i Imperial Oil, Petronasovom projektu Pacific Northwest te Prince Rupert LNG projektu kojeg drži BG Group.

Brazil se polako odmiče od nuklearnih energetskih planova te okreće prema vjetroelektranama ll B razil će vrlo vjerojatno smanjiti svoje planove za izgradnju novih nuklearnih elektrana zbog sigurnosnih razloga te se sprema pokrenuti revoluciju u sektoru energije vjetra, javlja voditelj vladine agencije za energetsko planiranje. Mauricio Tolmasquim, voditelj agencije, izjavio je za medije kako Vlada vrlo vjerojatno neće zadržati planove izgradnje četiri nove nuklearke do 2030. kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za električnom energijom. Tolmasquim nije naveo koliko bi se nuklearki ipak moglo izgraditi, no napomenuo je kako se nova odluka temelji na opširnoj procjeni d u g o ro č n i h s t rate š k i h planova za proizvodnju električne energije u Brazilu te kontinuirane globalne dvojbe vezane uz nuklearnu energiju koja je započela nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima. Tolmasquim je napomenuo

kako planovi nisu obustavljeni, no također nisu prioritetno pitanje za daljnji razvoj energetike u najvećoj južnoameričkoj zemlji. Brazil još nije pokrenuo natječaje za objekte koji bi trebali biti dovršeni do 2030. Unatoč novostima, Brazil i dalje ostaje relativno atraktivna lokacija za nuklearnu energiju budući je jedna od nekoliko zemalja koje posjeduju sve prirodne elemente za proizvodnju električne energije uz pomoć nuklearnog materijala. U Brazilu su trenutno u državi Rio de Janeiro aktivne dvije nuklearne elektrane, dok je treća u izgradnji i trebala bi biti stavljena u pogon tijekom 2018. godine. Nakon snažnog gospodarskog rasta u posljednjem desetljeću, Brazil se okreće novim, pouzdanim izvorima čiste i jeftine električne energije. Trenutno je oko 75% energetskih potreba zadovoljeno iz hidroenergetskih

objekata, što donosi znatne prednosti u pogledu emisija CO2, no također može uzrokovati i ozbiljne energetske probleme zbog suša koje su vrlo česte u Brazilu. Ovog je siječnja tako suho vrijeme na sjeveroistoku zemlje uzrokovalo strahove zbog nestašice energije, dok je posljednja velika energetska kriza bila 2001. godine kada je zbog nestašica struje usporen gospodarski rast zemlje, a milijuni stanovnika svoje noći su proveli uz svjetlost svijeća.

zor i ostale uređaje koji ovise o električnoj energiji za rad. Primjera radi, potrošnja električne energije rasla je za 3,5% tijekom 2012. godine dok se ukupni gospodarski rast kretao oko 0.9%. To l m a s q u i m j e i z j av i o kako vidi određeni potencijal za razvoj vjetroenergetskih projekat zbog sve veće konkurencije i tehnološkog napretk a ko ji je spustio cijene energije dobivene iz ovog izvora.

Trenutno nuklearna energija pokriva nešto više od 1% energetskih potreba Brazila, jednako kao i energija vjetra, dok termoelektrane na prirodni plin pokrivaju razliku.

Prosječne cijene vjetroelektrane u Brazilu smanjile su se sa 148 reala (64 američka dolara) po MWh krajem 2009. godine na trenutnih 110 reala (50 američkih dolara) po MWh.

Unatoč usporavanju gospodarskog rasta od 2011. godine, potražnja za električnom energijom i dalje raste budući da mnogi Brazilci postaju pripadnici srednje klase te su u mogućnosti po prvi put kupiti hladnjak, televi-

Nekoliko stranih kompanija ulaže u brazilski vjetroenergetski sektor, uključujući talijanski Enel Green Power, američki General Electric Co, francuski Alstom SA te španjolsku Gamesa Corporacion Tecnologica SA.

TOP 5 by CROENERGO.EU TJ E DA N

HEP-ODS: Tarifni modeli u primjeni od 01.10.2013.

16.-20. rujna

2013.

Bavite se s OIE? Ovo je dokument za vas...

Dodatne dobrobiti getske učinkovitosti

ener-

HEP: Proizvodni dio niži 10,7%, u konačnici 6-7%

Utrka solarnih električnih automobila u Sisku