NET
nacionalni energetski tj e d n i k NET | Nacionalni energetski tjednik | Siječanj 2014. | VOL 17
97 milijuna kuna za projekte energetske učinkovitosti Cilj mjera energetske učinkovitosti je smanjenje ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini, čime se izravno utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi te duži životni vijek zgrade, a doprinosi i zaštiti okoliša...
stranica
8
Osnovana tvrtka Obnovljivi izvori energije
Minimalan iznos potpore je 3,8 milijuna, a maksimalan iznos 26 milijuna kuna
MINPO: Bespovratna sredstva i za projekte uštede energije U okviru Javnog poziva na dostavu projektnih prijava kroz program “Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva” neke od prihvatljivih aktivnosti su one vezane za provedbu projekata uštede energije i postizanja većeg stupnja zaštite okoliša za industrijska poduzeća. Prihvatljivi projekti su investicije koje imaju za cilj poduprijeti intervencije koje uključuju, između ostalih, jednu ili više sljedećih aktivnosti: ulaganja u materijalnu ili nematerijalnu imovinu, s ciljem postizanja većeg stupnja zaštite okoliša u smislu poduzimanja radnji namijenjenih saniranju ili sprječavanju oštećenja fizičkog okruženja ili prirodnih resursa putem vlastitih aktivnosti korisnika, smanjivanju rizika takvog oštećenja ili postizanju učinkovitijeg korištenja prirodnih resursa s ciljem postizanja standarda i certificiranja koja će ostvariti pristup dodatnim tržištima; ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu vezanu uz mjere uštede energije u smislu poduzimanja radnji koje omogućuju prijaviteljima da znatno smanje količinu energije korištene u njihovom proizvodnom ciklusu. Prijaviti se mogu pravne i fizičke osobe koje su registrirane kao mali i srednji poduzetnici sukladno definiciji; koje su registrirane u Hrvatskoj te koje su u mogućnosti iskazati dobit nakon oporezivanja za prethodne dvije fiskalne godine, odnosno za 2012. i 2013. godinu. Više informacija možete dobiti putem portala croenergo.eu.
Nova tvrtka u području OIE Grad Osijek i osječko Sveučilište potpisali su ugovor o osnivanju tvrtke Obnovljivi izvori energije d.o.o., što je dio projekta “CHREN - Hrvatsko-mađarska mreža za obnovljivu energiju” u sklopu IPA programa za prekograničnu mađarsko-hrvatsku suradnju. Projekt je ukupno vrijedan 373 tisuće eura, od čega Europska unija sufinancira 311.810 eura. Cilj novog trgovačkog društva bit će primjenjena istraživanja i edukacija u području inovacija pri korištenju OIE, poput biomase.
Ivan Čermak dobio dozvolu za gradnju najjače TE u državi Kad je riječ o termoelektrani (TE) snage 600 MW, ulaganju vrijednom oko 450 milijuna eura, koju Crodux treba graditi s partnerima, čini se da sve ide u skladu s planom. Nakon što su dobiveni lokacijska dozvola i ujedinjeni uvjeti za prihvatljivost projekta za okoliš, projekt je dalje usredotočen na razvoj modela nabave plina, financiranje projekta, prodaju energije te izbor partnera. Slijedi traženje građevinske dozvole. Ne dogode li se veći zastoji i problemi, TE bi se mogla početi graditi 2014., a 2018. pustiti u rad.
NET
Nacionalni energetski tjednik
TOMISLAV MARJANOVIĆ
Istraživanje nafte u Jadranu: Veliki potencijal, ali i rizici Hrvatska bi uskoro mogla doći do velikog novca zahvaljujući velikim količinama sirove nafte i prirodnog plina za koje se vjeruje da se nalaze ispod Jadranskog mora, javlja Deutsche Welle.
12.01.2014.
2015. godine. Također, Vlada je ugovor za istraživanje nafte vrijedan 8 milijuna eura dodijelila bez javnog natječaja te bez konzultiranja s parlamentom niti je o tome obavijestila hrvatsku javnost”, piše DW. Neprofitna organizacija Ocean Care, sa sjedištem u Švicarskoj, upozorila je da zvučne detonacije u razmacima od desetak minuta koje odjekuju pod vodom mogu teško oštetiti morske organizme i prouzročiti dugoročne štete. Seizmička istraživanja sa snažnim zvučnim topovima proizvode zvuk snage do 240 decibela. Vjeran Piršić iz udruge “Eko Kvarner” također je skeptičan prema naftnim kompanijama. “Bez ikakve javne rasprave i bez javnog natječaja to nije legalno i dozvoljeno. Sve to moglo bi rezultirati katastrofom”, rekao je Pirišić.
Neprofitna organizacija Ocean Care, sa sjedištem u Švicarskoj, upozorila je da zvučne detonacije u razmacima od desetak minuta koje odjekuju pod vodom mogu teško oštetiti morske organizme i prouzročiti dugoročne štete. Seizmička istraživanja sa snažnim zvučnim topovima proizvode zvuk snage do 240 decibela.
Hrvatska bi uskoro mogla doći do velikog novca zahvaljujući velikim količinama sirove nafte i prirodnog plina za koje se vjeruje da se nalaze ispod Jadranskog mora, javlja Deutsche Welle. Norveški brod koji traga za ležištima nafte i plina u Zemljinoj kori ispod površine mora, tzv. drillship, već tjednima skenira morsko dno, ugrožavajući pritom morske životinje poput
dupina, kitova pa čak i ribnjaka. Brod “Northern Explorer” norveške komanije Spectrum ASA prikuplja podatke o potencijalnim poljima nafte i plina koristeći seizmičke zračne puške. Kompanija nije bila voljna dati komentar o svom djelovanju u Jadranskom moru.
dobivaju informacije o strukturi tla kako bi saznali gdje trebaju postaviti svoje platforme”, izjavila je Nikolina Rako, voditeljica Jadranskog projekta dupin te dodaje kako Hrvatska krši europske zakone jer nije obavila istraživanje o tome koliko potraga za naftom i plinom utječe na okoliš.
“Zračne puške aktiviraju glasne eksplozije ispod vode. Od toga naftne kompanije
Hrvatska vlada planira dodijeliti prve dozvole za bušenje
2
U svibnju prošle godine predsjednik Ivo Josipović je za CNN izjavio kako će hrvatsku ekonomiju oživjeti nafta i plin iz Jadrana te da hrvatska traži partnera u energetskom sektoru koji bi joj pomogao da otkrije naftna i plinska polja. Spectrum će snimiti oko 35 tisuća četvornih kilometara, odnosno cijeli hrvatski dio Jadrana, a seizmičko snimanje bit će završeno do kraja prvog tromjesečja, navodi njemački list D. Welle prošloga tjedna.
Nacionalni energetski tjednik
NET
Izgradnja sustava centara za gospodarenje otpadom temelj je za uspostavu održivog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Kaštijun: Iz odlagališnih plinova proizvoditi će se električna energija “Ponosni smo što je Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun ishodio i zadnju potrebnu građevinsku dozvolu. Ovime smo ušli u završnu fazu realizacije centra Kaštijun koji bi s radom trebao započeti u drugoj polovni 2014. godine.”, rekla je Vesna Dukić, direktorica županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun d.o.o. Zadnja građevinska dozvola izdana je za gradnju pogona u kojemu će se iz prikupljenih odlagališnih plinova proizvoditi električna energija. Izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun financira se europskim sredstvima kroz Opera-
tivni program “Zaštita okoliša” 2007. – 2013, a projekt je vrijedan više od 260 milijuna kuna.
tacije “Open days 2013” – Europski tjedan regija i gradova, koja se u listopadu prošle godine održavala u Bruxellesu.
Cilj projekta je zaokruživanje sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji koji će, jednom kad bude kompletiran doprinijeti ispunjenju ciljeva na koje smo se obavezali vezanih uz smanjenje količine odloženog komunalnog otpada, smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu i povećanje recikliranja.
Na javnoj raspravi o ulaganjima u Hrvatsku u proračunskom razdoblju EU-a od 2014. do 2020. godine od strane Europske komisije pozdravljen je također napredak Hrvatske u provedbi modernih centara za gospodarenje otpadom poput ŽCGO Kaštijun koji će, navedeno je, imati dugoročni pozitivan učinak na kvalitetu života više od 200.000 stanovnika Istarske županije.
Vrijednost ŽCGO-a Kaštijun prepoznala je i Europska komisija koja je upravo taj projekt uvrstila u 100 najboljih primjera dobre prakse i predstavila ga u sklopu manifes-
Izgradnja sustava centara za gospodarenje otpadom temelj je za uspostavu održivog sustava
37.897.072 kune ide u proračun
HERA-a financira poračun Vlada RH na svojoj je prošlotjednoj sjednici dala suglasnost HERA-i da višak prihoda u iznosu od 37.897.072 kune uplati u državni proračun. Riječ je o uplati viška ostvarenog zaključno s krajem 2012. godine, a temeljem prijedloga Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora i Ministarstva financija. Podsjetimo, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) osnovana je Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, br. 177/04 i 76/07), a nastavila je poslovati sukladno odredbama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, br. 120/12). Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti propisuje da je HERA samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima za regulaciju energetskih djelatnosti.
3
gospodarenjaotpadomuHrvatskoj. Republika Hrvatska u pregovorima s EU obvezala se da će do kraja 2018. godine uspostaviti održivi sustav gospodarenja otpadom i do tada sva postojeća odlagališta otpada u Hrvatskoj moraju biti sanirana i usklađena, nesanirana zatvorena, te biti izgrađeni centri za gospodarenje otpadom. Uspostava učinkovitog sustava rezultirati će smanjenjem količine odloženog otpada, pružanjem kvalitetnije usluge građanima, podizanjem standarda u zaštiti okoliša i otvaranju novih gospodarskih mogućnosti, stoji na kraju priopćenja za medije.
NET
Nacionalni energetski tjednik
12.01.2014.
U Rijeci se očekuje još više autobusa na plin Grad Rijeka je tijekom protekle godine napravio iskorak u poštivanju obveza zadanih kroz Plan održivog energetskog razvoja Rijeke, odnosno projekta 20x20x20, uvođenjem u javni gradski promet 21. autobusa na prirodni plin, uz izgradnju javne punionice - jedine takve u Hrvatskoj. Zanimljiv je podatak da je tijekom turističke sezone, više od 1.500 gostiju, koji koriste plin za pogon automobila, došlo u Rijeku napuniti vozilo, što pokazuje na potrebu širenja mreže. “S time ćemo nastaviti i dalje. Ne samo nabavkom novih
autobusa na plin, nego privodimo kraju i preuređenje jednog dijela postojećih autobusa, koji će koristiti mješavinu plina i dizel goriva, što za posljedicu ima i smanjenje zagađenja zraka, ali i smanjenje troškova u nabavci goriva. Vjerujem da ćemo moći u potpunosti predstaviti taj projekt, odnosno autobuse koji će na taj način dalje koristiti plin. To neće samo biti vezano za autobusa, nego i za dio vozila iz komunalnog društva Čistoća”, rekao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.
Zagrepčanima niža cijena prirodnog plina Prvog dana siječnja HERA je usvojila i prihvatila nove cijene prirodnog plina pa kojima bi Zagrepčanima računi trerbali biti jeftiniji. “Za područje Zagreba na razini svih modela koji se odnose na kućanstva cijena plina snižena je oko 1,5 posto, a na razini svih modela koji se odnose na zajedničke plinske kotlovnice sniženje je oko 6,5 posto”, poručio je Davor Šestan, glasnogovornik Gradske plinare Zagreb, piše Večernji list. Metodologijom je utvrđen iznos tarifnih stavki, odnosno cijena prirodnog plina bez PDV-a, u četiri modela po kojima se dijele kućanstva. Tako je cijena za model TM1 (s godišnjom potrošnjom plina manjom ili jednakom 5000 kWh) 0,3225 kuna po kilovatsatu, za tarifni model TM2 (s godišnjom potrošnjom plina većom od 5000 do 25.000 kilovatsati) 0,3111 kn, za model TM3 (s godišnjom potrošnjom plina od 25.000 do 50.000 kilovatsati) 0,3054 kn, dok se model TM4 (s godišnjom potrošnjom plina od 50.000 do 100.000 kilovatsati) naplaćuje 0,3035 kuna po kilovatsatu.
ZET autobusi i plin: U Zagrebu otvorena brza punionica U Podsusedu je otvorena nova plinska stanica za punjenje ZET-ovih autobusa, koji su se do sada koristili onom privremenom u sklopu Gradske plinare. Do kraja godine će se napraviti i jedna u Dubravi, kojom će se moći koristiti i građani. Najavio je prošlog tjedna zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je u rad pustio plinsku stanicu na Samoborskoj cesti. Čak 60 ZET-ovih autobusa će se u Podsusedu svakodnevno puniti plinom, brzinom od 5 do deset minuta po spremniku, umjesto dosadašnjih 45 minuta. “Nakon četiri godine praznog hoda bivše uprave Zagrebačkog holdinga napravili smo ovo i pustili u pogon. Treba zaboraviti što je bilo i okrenuti se naprijed. Ovo je jeftinije te ekološki opravdanije. Nakana nam je i buduće
autobuse koje budemo kupovali kupiti na plin”. Sljedeću plinsku stanicu prvi čovjek grada najavio je u istočnom dijelu Zagreba. “Krećemo u projekt punionice u Dubravi, da bi do konca godine i tamo to pustili u pogon. I onda imamo zadovoljene kapacitete za sve busove, ove koje imamo u ZET-u na plin, tako i za one koje ćemo tek nabaviti”. Investicija punionice u Podsusedu stajala je oko 8 i pol mijuna kuna, poručio je direktor ZET-a Ivan Tolić i pojasnio što je sve napravljeno s tim novcem. “Ona uključuje rekonstrukciju dizel pumpe, dakle potpuno novi spremnici za dizel gorivo, nova plinska instalacija i oprema te građevinski radovi. Dakle, sve što smo radili košta oko 8 i pol milijuna kuna”.
HEP-u projekt izgradnje punionica za e-vozila Grad Koprivnica započeo je pripreme za uvođenje sustava tzv. zajedničkog korištenja e-vozila, što je jedna od mjera u projektu CIVITAS DYN@ MO. Automobilima će se služiti zaposlenici gradske uprave, gradskih poduzeća i ustanova kao i gradski dužnosnici za obavljanje svojih svakodnevnih poslovnih obveza.
4
Nacionalni energetski tjednik
NET
INA neopaženo 01.01. obilježila 50 godina postojanja
Prije točno pedeset godina, prvog siječnja 1964. godine osnovana je Ina-industrija nafte, hrvatska nacionalna naftna kompanija. Tog dana odlukom Izvršnog vijeća SR Hrvatske u jedno su poduzeće spojena pet najvećih privrednih subjekata koji su se dotada u Hrvatskoj bavila naftnim gospodarstvom: Naftaplin, rafinerije u Rijeci i Sisku, te dvaju tvrtki za maloprodaju derivata Interpetrol i Croatiapetrol. Novo poduzeće dobilo je naziv Kombinat za naftu i plin, da bi zadnjeg dana 1964. godine i službeno bilo registrirano pod imenom Ina-industrija nafte. Pod tim imenom vrlo brzo Ina će izrasti u najveću i najuspješniju kompaniju bivše Jugoslavije, čije je poslovanje dosegnulo danas teško zamislive razmjere. Potkraj 1964. dijelom Ine postaje Trgovina, a 1966. godine i Rafinerija Lendava. Proces je nastavljen, pa INA s vremenom izrasta u tvrtku koja uključuje Rafineriju nafte Zagreb, Tvornicu mineralnih gnojiva u Kutini, Petronaftu Solin, Naftovod Opatovac – Bosan-
ski Brod, Inženjering Zagreb, biroa u državi, te najveću petrokemijske tvornice turističku agenciju. OKI Zagreb i DINA Omišalj. Ipak, treba znati da je osIz nukleusa stvorenog 1964. nivanje Ine prvenstveno bilo godine u dvadeset godina politički, a tek onda gospIna je izrasla u kompaniju odarski projekt. Naime, od koja je godišnje proizvodila osnivanja od uspostave nešto više od 5, a prerađivala SFRJ pitanje rudarstva, te nešto manje od deset miliju- naftnog gospodarstva – na tona nafte. Za usporedbu, ponajviše podjele prihoda današnja proizvodnja je oko prikupljenih tom djelatnošću pola milijuna tona, a prerada – bilo je predmet oštrih sumanja od četiri milijuna. No, koba. Veći dio jugoslavenna svom vrhuncu krajem ske naftne i plinske indus80-tih godina Ina je imala trije bio je koncentriran u 1350 bušotina, razvijenu Hrvatskoj, gdje je osim inpetrokemijsku proizvodnju dustrijskih postrojenja u u Kutini, Zagrebu i Omišlju, Sisku i Rijeci, postojala i plinska i naftna skladišta, duga tradicija istraživanja naftovode i plinovode. Uku- i proizvodnje nafte. No, pno je zapošljavala 34 tisuće predstavnici drugih repubzaposlenih (cijela današnja lika tražili su da se naftna populacija Šibenika), djelatnost konsolidira na koji su primali dvostruko saveznoj razini, pod upraveće plaće od tadašnjeg vom saveznih ministarstanacionalnog prosjeka. va smještenih u Beogradu. Nadalje, Ina je radila u četrdesetak stranih država, Prvo ministarstvo rudarstva kao jedna od rijetkih kom- osnovano je već 1945., a nepanija iz istočnog bloka ula- dugo zatim i Jugoslavenski zila u zajedničke projekte s kombinat za naftu i plin koji američkim kompanijama, a je, kompromisno, smješten u kod kuće ulagala u gradnju Zagrebu. Ipak, već 1947. sve hotela, stambenih zgrada, rafinerije i naftna polja kao ACI marina, prometne in- samostalne kompanije stavfrastrukture, imala jedan ljene su pod izravnu kontrood najvećih inženjerskih lu saveznog ministarstva u
5
Beogradu. Srećom, takav se model upravljanja pokazao neučinkovitim, planovi proizvodnje višestruko su podbacili, a nakon zaoštrenja odnosa sa Sovjetskim Savezom zemlji je prijetila nestašica nafte. Zbog toga je 1951. donesena odluka da se industrija decentralizira, a upravljanje ponovno prepusti republikama. Takva decentralizacija rezultirala je novim uzletom naftne industrije, a već 1952. osnovan je Naftaplin, kao središnja tvrtka za istraživanje, razvoj i proizvodnju nafte, dok su rafinerije nastavile poslovati zasebno. Tijekom narednih deset godina napravljen je značajan napredak. U proizvodnju je pušteno niz novih naftnih i plinskih polja, sisačka rafinerija je obnovljena, te je u pogon pušten plinovod Stružec-Sisak koji je rafineriji omogućio da počne prerađivati domaću naftu. U Rijeci, pak, započeti su radovi na gradnji novog postrojenja na Urinju, ukupnog preradbenog kapaciteta tada i sada nezamislivih 8 milijuna tona nafte.
NET
Nacionalni energetski tjednik
12.01.2014.
Tužbe zbog gradnje mHE na Kupi i Korani Karlovačko ekološko društvo Eko Pan podnijelo je više tužbi i žalbi u vezi s planiranom gradnjom dviju malih hidroelektrana (MHE) u Brodarcima i Bariloviću, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare član upravnog odbora te udruge Denis Frančišković, koji je postavio pitanje zašto je rijeka Korana ‘ispala’ iz ekološke mreže Državnog zavoda za zaštitu prirode. Upravnom sudu podnesena je tužba protiv MZOIPa, to jest protiv rješenja o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu za planiranu gradnju male hidrocentrale Brodaraca na Kupi kod Karlovca. O tome je podnesena prijava i upravnoj inspekciji pri Ministarstvu uprave. U vezi s mHE u Bariloviću na rijeci Korani žalba je upućena drugostupanjskome tijelu, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode na rješenje o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu koje je izdala Karlovačka županija. Kod nas je uvriježeno stajalište da male hidroelektrane ne štete okolišu
pa investitori mogu dobiti dokumente po kojima njihov zahvat u prirodu ne bi bio štetan, ali u tim parcijalnim ocjenama ne sagledava se kumulativni utjecaj malih hidroelektrana, rekao je Frančišković te ustvrdio kako je to svjetski problem koji je, međutim, prepoznat te se Eko Pan bori za to da se izdavanje raznih rješenja sagleda u cjelini.
Čak deset posto područja Karlovačke županije, koje je bilo planirano zaštitom, sada više nije u toj mreži, a razlog je planirana gradnja dvadesetak malih hidroelektrana, posebno u Lučici i Bariloviću, što su planovi još iz bivše države, istaknuo je Frančišković. U Bariloviću će se, ako se plan ne zaustavi, graditi novi slap visok 4,5 metara s branom dugačkom 55 metara. Akumulacijsko jezero bilo bi dugačko šest metara i gotovo bi došlo do Lučice (koja je od brane udaljena osam kilometara), u kojoj bi mogla biti nova MHE, još veća, s 20 metara visokom branom i 20 kilometara dugačkom akumulacijom, sve do Slunja, tako da su to, ustvrdio je Frančišković, hidroelektrane male “samo po imenu i snazi, a ne po devastaciji prostora”.
Kako je rekao, za svaku izmjenu korita treba se raditi procjena utjecaja na okoliš, a niz već obavljenih zahvata na karlovačkim rijekama u kombinaciji s novim malim hidroelektranama imat će isti učinak kao da se gradila jedna velika hidroelektrana, a to je prepolovljen broj svih vrsta flore i faune. Vlada je u rujnu prošle godine izdala novu uredbu o proglašenju područja ekološke mreže (za zaštitna područja Natura 2000), a iz tog je dokumenta izbačeno područje Korane iako su u toj rijeci staništa nekih vrsta koje su na prioritetnim listama Direktive o staništima Europske unije.
To bi krašku rijeku Koranu kanjonskog tipa ujezerilo, dakle - ona bi se pretvorila u stajaćicu, rekao je Frančišković i podsjetio da su se ostvarila sva njihova strahovanja kad su prijašnjih godina prosvjedovali pro-
6
tiv pretvaranja kanjona rijeke Dobre u akumulacijsko jezero za potrebe HE Lešća. “Danas više nikome nije upitno da je ta gradnja samo naštetila, bez otvaranja radnih mjesta i turističkog razvoja, kako su bajali zagovornici gradnje”, rekao je Frančišković. Upitao je zašto se opet ide na ruku investitoru, tvrtki Aldebaranu. Odgovorio je kako je to zato što su u idejnom projektu prikazali da njihova akumulacije neće prelaziti milijun prostornih metara, nego oko 800, pa nije potrebno raditi ‘procjenu utjecaja na okoliš’, ali, dodao je, proračun Eko Pana je suprotan i obujam je znatno veći od milijun prostornih metara. Eko pan zaključuje da energetska politika Hrvatske ide u potpuno krivome smjeru te da se, pokraj neiskorištene solarne energije, za koju se danas proizvode sve učinkovitiji sustavi, i bogate biomase, “upire na ionako gotovo potpuno iskorišten hidropotencijal”.
35.000 HVALA NA POVJERENJU! Hvala Vam što ste jedna od 35 tisuća tvrtki koje nam svakodnevno ukazuju povjerenje. Ostajemo ozbiljan i siguran partner u Vašim poslovnim izazovima. Upravo zato naše cijene ne uključuju dodatna iznenađenja, ne ovise o kretanjima tečaja, a u ugovorima nemamo dodatnih troškova za energiju uravnoteženja. Kao Vaš dugogodišnji partner i vodeći opskrbljivač električnom energijom, jamčimo sigurnost cijena i najbolju ponudu tarifnih modela u skladu s Vašim potrebama uz mogućnost planiranja troškova poslovanja te najpovoljnije rokove i uvjete plaćanja. Vaša HEP Opskrba
NET
Nacionalni energetski tjednik
12.01.2014.
Cilj mjera energetske učinkovitosti je smanjenje ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini, čime se izravno utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi te duži životni vijek zgrade, a doprinosi i zaštiti okoliša. Uštede koje se mogu postići obnovom fasada ovise o nizu čimbenika, poput trenutačnog energetskog razreda zgrade, materijala od kojeg je zgrada izgrađena, lokacije, namjene korištenja i sl.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira tijekom ove godine s 97 milijuna kuna sufinancirati projekte energetske učinkovitosti u zgradarstvu, a dio tog novca moći će dobiti i građani koji će se posredstvom jedinica lokalne samouprave ili upravitelja zgrada moći kandidirati za natječaje Fonda. Sredstva će se, između ostalog, davati za obnovu fasada, toplinsku izolaciju, termoizolaciju krova, zamjenu stare stolarije, ali i za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. U Fondu očekuju raspisivanje natječaja početkom ožujka.
TOMISLAV MARJANOVIĆ
FZOEU: 97 milijuna kuna za projekte energetske učinkovitosti
8
Cilj mjera energetske učinkovitosti je smanjenje ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini, čime se izravno utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, te duži životni vijek zgrade, a doprinosi i zaštiti okoliša. Uštede koje se mogu postići obnovom fasada ovise o nizu čimbenika, poput trenutačnog energetskog razreda zgrade, materijala od kojeg je zgrada izgrađena, lokacije, namjene korištenja i sl.
Nacionalni energetski tjednik Primjerice, kod dvije kuće identične površine, od kojih je jedna građena od pune opeke i bez ikakve izolacije, a druga od šuplje 25-centimetarske cigle s toplinskom izolacijom od 10 centimetara, razlika u troškovima za grijanje može biti i do šest puta u korist potonje kuće. Fond je već tijekom prošle godine sufinancirao 141 proSredstva će se, između ostalog, davati za obnovu fasada, toplinsku izolaciju, termoizolaciju krova, zamjenu stare stolarije, ali i za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. U Fondu očekuju raspisivanje n a t j e č a j a početkom ožujka.
benih zgrada, koji su u ime suvlasnika podnosili ponudu, Fond je subvencionirao kamate na kredite do 800.000 kuna po projektu.
učinkovitosti u zgradarstvu prošle godine je sredstvima Fonda obnovljeno 55 dječjih vrtića i škola čija izgradnja ne zadovoljava današnje standarde.
Novim Fondovim programom sufinanciranja energetske obnove višestambenih zgrada taj će se iznos ove godine povećati, tako da će se davati do 40 posto opravdanih troškova, najviše do 1,4 milijuna kuna po projektu.
Jedan od oglednih primjera je rekonstrukcija srednje škole u Koprivnici, koja je prije obnove bila u energetskom G razredu i godišnje trošila 426 kWh po četvornom metru. Nakon građevinskih zahvata ušla je u energetski B razred s potrošnjom od 54 kWh, što znači poboljšanje za čak pet energetskih razreda.
Energetskom obnovom starih zgrada, posebice onih građenih prije 1980. godine, može se uštedjeti na potrošnji toplinske energije i više od 60 posto. U ja
Trošak grijanja je u prosjeku manji 55 do 60 posto, što je golema financijska ušteda, pogotovo jer je škola u zimskom raz-
sklopu sufinanciranprojekata energetske
jekt povećanja energetske učinkovitosti u stambenim i nestambenim zgradama čija je ukupna vrijednost iznosila 377 milijuna kuna. Građani koji su podnosili prijave na natječaje županija, gradova ili općina na čijem se području nalazi obiteljska kuća morali su, između ostalog, dostaviti dokaz o prebivalištu i vlasništvu nad objektom, te posjedovati odgovarajući pravomoćni akt kojim je dopušteno građenje obiteljske kuće u kojoj se planira provedba projekta. Od Fonda su dobili do 40 posto sredstava u odnosu na opravdane troškove ulaganja, ali ne više od 30.000 kuna po projektu, dok je najmanje 10 posto sredstava osigurala jedinica lokalne samouprave iz svojeg proračuna. Upraviteljima
više
stam-
9
NET doblju za plin mjesečno plaćala i po 300.000 kuna. Zanimljiv primjer je i obnova učeničkog doma i srednjih škola u Varaždinu gdje je zamjenom stolarije i obnovom fasada potrošnja energije smanjena za 70 do 85 posto. Fond će također nastaviti sa sufinanciranjem energetskog certificiranja. Očekuje se veliki interes budući da je tijekom prošle godine s 27,8 milijuna kuna sufinancirana izrada energetskih pregleda za 2226 javnih i stambenih zgrada, kao i da ove godine sve nekretnine koje se oglašavaju za prodaju moraju istaknuti energetski razred objekta.