Kultura Kultura Kultura

Jubileji, jubilarci

Najstarija hrvatska kulturna institucija Matica hrvatska osnovana je 10. veljače 1842. godine u Zagrebu. Svoj veliki jubilej – 180 godina postojanja – obilježila je i u Sarajevu prigodnim programom koji je izveden 20. prosinca 2022. u Multimedijskoj dvorani Franjevačkoga centra u Kovačićima. Kratki film 180 godina Matice hrvatske Leona Rizmaula govorio je više od bilo kakvih riječi o Matičinu djelovanju u razdoblju od prvoga predsjednika grofa Janka Draškovića do novoizabranoga Mire Gavrana. Književnik Miro Gavran govorio je o inovacijama u radu uz nastavljanje ranijih programa. Spomenuo je prvi festival knjige Matica dobrih knjiga koji je dobro prihvaćen i od drugih izdavača. Nabavljena je kamera i snimljen film, a nastojat će se dokumentirati razne manifestacije koje se u velikom broju organiziraju kako u središnjici tako i ograncima. Raduje osnivanje novih ogranaka i povećanje broja članstva za 300 % i nazočnosti u medijima za 400 %. Matici hrvatskoj važna je Bosna i Hercegovina, povezivanje u kulturi, ali i gospodarstvu. Ne treba zaboraviti da je upravo Matica osnovala Hrvatsku gospodarsku komoru kao pokretača u realizaciji svojih programa o čemu je govorio i gospodarski tajnik Ivica Nuić. Urednik časopisa Hrvatska misao Dalibor Ballian obratio se u ime sarajevskoga Ogranka, a u glazbenom dijelu nastupile su učenice Katoličkoga školskog centra „Sveti Josip” iz Sarajeva. U okviru Dana Matice hrvatske u Sarajevu se od 19. prosinca mogla pogledati uspješna izložba slika najmlađih autora. Uz učenike 22 sarajevske osnovne škole, ove su godine zastupljeni i uče- nici iz srednjih škola. Raduju ostvarenja učenika Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju te Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica”. Svi su oni, uz pomoć svojih nastavnika i profesora, stvorili lijep likovni ugođaj. Izložba i zatvaranje Dana Matice hrvatske 29. prosinca uz promociju Zbornika proznih i poetskih radova srednjoškolaca Kantona Sarajevo odvijali su se u Galeriji „Mak” Muzeja književnosti i pozorišne/kazališne umjetnosti.

44 veljača 2023.

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak” je nizom manifestacija proslavilo sto dvadesetu obljetnicu. Jedna od njih je i tradicionalni Annale 2022 Udruge likovnih umjetnika HKD Napredak u okviru Napretkovih božićnih dana. Izložbom otvorenom 19. prosinca u Maloj galeriji sv. Ante na Bistriku ova je Udruga istovremeno obilježila 30 godina svoga postojanja. Izložena je 61 slika 42 autora koji su slobodno odabrane motive radili različitim tehnikama i u različitim formatima. Izložbu su postavile Hiba Alajbegović Mustafić i Lada Sprečkić, a samostanu je za višedesetljetnu suradnju darovana Hibina slika Smiraj i uručena gvardijanu fra Stipanu Radiću. Otvaranje jedne od najposjećenijih izložbi u gradu vodio je Miroslav Pilj, a glazbom na flauti oplemenila Marija Mila Milas.

Još jedan kapitalac kulture u Sarajevu obilježava svoj veliki jubilej. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je 1. veljače napunio čak 135 godina. Ovoj kulturnoj gromadi kao državnoj instituciji nije riješen status i zato se, da bi opstala, morala najviše oslanjati na pomoć dobivenu međunarodnim projektima. U Muzeju su u tijeku radovi na zaštiti zbirki. Planira se otvaranje stalne izložbe Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine na Odjeljenju za prirodne nauke, nove sveske Glasnika Zemaljskoga muzeja, nove monografije, izložbe. Veliko olakšanje za muzealce je ugovor potpisan 10. lipnja 2022. godine po kojem je Zemaljski muzej postao znanstveno-nastavna baza Univerziteta u Sarajevu i tako stekao kakvu-takvu materijalnu sigurnost zahvaljujući Vladi Sarajevskoga kantona. Raduje vijest da je Muzej zbog velikoga zanimanja posjetitelja odlučio produžiti radno vrijeme vikendom od 6. siječnja 2023. godine i u tome dobio pomoć volontera.

U siječnju su se na Odjeljenju za etnologiju mogle pogledati dvije izložbe. Fotografije Pierrea Boulata i njegove kćeri Alexandre izložbom YSL Trideset godina ljubavi i duha oslikavaju sve faze rada glasovitoga modnog dizajnera Yvesa Saint Laureanta. Sevdalinka – slika, riječ i zvuk multimedijska je izložba kustosice dr. Nirhe Efendić o kronološkom razvoju najpoznatije usmene pjesme iz Bosne i Hercegovine. Ilustracije je izradio likovni umjetnik Adis Elias Fejzić, a dizajn izložbe potpisuje Amar Zahiragić. Na Odjeljenju za prirodne nauke bila je postavljena izložba Herbarium bosansko-danskoga vizualnog umjetnika Ismara Čirkinagića koji je