ŠKOLA ŽIVOTA

PIŠE: IVANA PEKUŠIĆ

Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu (CZSD) osnovan je u Sarajevu 1947. godine prvenstveno kao osnovna škola za djecu s oštećenjem vida, a koja nisu imala nikakve druge psiho-fizičke razvojne poteškoće, nakon čega je 70-ih godina osnovana i srednja škola za istu grupaciju djece. Nakon posljednjega rata dvije škole su objedinjene u Centar čiji rad više nije ograničen isključivo na formalno obrazovanje, već za svoj krajnji cilj ima osposobiti slijepe i slabovidne osobe za samostalan život i rad. Tako Centar danas obuhvaća osnovnu školu, srednju tehničku školu i srednju stručnu školu koje prate redovni nastavni plan i program. Dok je srednja tehnička škola četverogodišnja škola za stjecanje zvanja fizioterapeutski tehničar, telefonski operater i poslovni tajnik, srednja stručna škola je škola u kojoj se obrazuju mladi koji pored oštećenja vida imaju i neke dodatne psiho-fizičke razvojne poteškoće te se oni u razdoblju od 4 godine obučavaju za zvanje paker proizvoda koje spada u dvogodišnje strukovno obrazovanje.

46 veljača 2023.

Centar također pomaže i u procesu prekvalifikacije, rehabilitacije i resocijalizacije učenika i osoba koje su izgubile vid u kasnijoj dobi života. Trenutno Centar broji 51 učenika koji, osim redovne nastave, imaju cjelodnevnu podršku u učenju i svim drugim potrebnim vještinama, od mobiliteta, brige o sebi, vježbi vida za slabovidne, korištenja pomagala, igara, izlazaka u grad i posjete kulturnim, sportskim i drugim manifestacijama do tehničke obuke rada na posebnim softverima za slijepe i slabovidne. Upravo ta „širina” u formalnom i neformalnom obrazovanju koju Centar nudi rezultira stvaranjem educiranih, radno sposobnih mladih ljudi od kojih je danas otprilike 70 – 80 % zaposleno, a neki od njih upravo u Centru kao profesori, odgojitelji ili tehničko osoblje.

Više od škole

Centar je kompleksna ustanova koja osim redovne nastave ima i internat, tiskaru, kabinet za fizikalnu terapiju, knjižnicu te nudi prijevod knjiga i različitih tiskanih materijala na Brailleovo pismo i izradu pisanih materijala u tehnikama prilagođenim slijepim i slabovidnim osobama. Također pruža savjetodavnu podršku nastavnicima, roditeljima i starateljima, odnosno hraniteljima slijepe i slabovidne djece i omladine te pomaže djeci s problemima vida koja idu u druge škole i onoj koja još ne idu u školu organizirajući za njih intenzivne treninge u pojedinim vještinama i područjima važnim za nastavak njihova školovanja i što lakše integriranje u širu društvenu zajednicu.

Centar pruža i pomoć obiteljima i djeci koja nisu službeno dio Centra. U ovoj školskoj godini Centar radi s 27 djece koja nisu uključena u njegovo formalno obrazovanje i taj broj je u stalnom porastu što potvrđuje važnost njegovog postojanja i rada kao i usluga koje nudi u procesu inkluzije osoba s invaliditetom, ne samo djeci i mladima čijoj uspješnoj inkluziji se teži već i članovima njihove obitelji, njihovim učiteljima, profesorima, asistentima ili poslodavcima.

Inkluzija kao pravo izbora

Funkciju ravnatelja Centra trenutno obnaša Dragan Kecman koji pri opisu različitih funkcija koje Centar ima u bh. društvu, ističe onu koja se odnosi na inkluziju osoba s invaliditetom. Po njegovim riječima, inkluzija treba biti pravo izbora, što znači da roditelji, djeca i mladi trebaju imati mogućnost odabrati žele li ići u neku od škola Centra za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu ili u neku drugu školu. A Centar treba biti tu za sve njih, bez obzira na to koju odluku donesu. Upravo iz toga razloga postoje stručni timovi Centra koji rade i s onima koji nisu službeno dio Centra. Tako u ovoj školskoj godini provode vježbe vida s deset učenika, jedan učenik prolazi kroz program orijentacije i mobiliteta, dva učenika su u pripremnom programu za upis u 1. razred osnovne škole, a rade i sa 6 beba koje imaju problema s vidom i prolaze kroz tzv. program rane intervencije. Upravo iz toga razloga, važan dio Centra je novoproširena senzorna soba za rad s djecom u predškolskoj dobi koja imaju problema s vidom da bi se pripremila za polazak u školu. Kroz rad i boravak u senzornoj sobi djeca razvijaju čula i osjetila i uče se orijentaciji.

O radu Centra brine Kanton Sarajevo. Vlada Kantona Sarajevo i resorno ministarstvo pružaju značajnu podršku na kojoj je Centar veoma zahvalan. Mnogi ne razumiju kompleksnost i zahtjevnost pružanja podrške jednoj ovakvoj ustanovi, čija je produktivnost nerijetko ograničena postojećim nelo- gičnostima u državnom zakonu čije izmjene i sam Centar, uz ostala udruženja slijepih i slabovidnih, aktivno zagovara.

Dodatni programi i aktivnosti

Aktivnosti Centra su raznovrsne i gotovo sve što je osigurano učenicima škola, otvoreno je i svima ostalima koji mogu biti zainteresirani za ponuđene sadržaje. Škola redovno organizira promocije knjiga, izvođenje kazališnih predstava i razne sportske manifestacije. Svi su dobrodošli jer kako u Centru kažu: „Mi smo otvoreni prema široj zajednici. Zajednica samo treba da se više otvori prema nama.”

Ravnatelj Centra Dragan Kecman s posebnom radošću i ponosom priča o uspjesima tima na čijem je čelu, uvijek uz važnu napomenu da on jest trenutni

Progoni svećenika i redovnika u 2022. godini

Prema podacima katoličke zaklade „Crkva u potrebi” (Kirche in Not), u 2022. godini u svijetu je oteto, uhićeno ili ubijeno više od stotinu svećenika i redovnika, a nasilnom smrću umrlo je njih najmanje 17, prenio je portal katholisch.de.

njih su ubijena a trojica su nestala. U Nigeriji su i redovnice izvrgnute opasnostima, gdje ih je oteto šest, a otmice redovnica zabilježene su i u Burkini Faso i Kamerunu. Sve otete redovnice u međuvremenu su oslobođene.

U Kamerunu su oteta šestorica svećenika, a po jedan u Etiopiji, Maliju i na Filipinima. Vrlo je opasno stanje i na Haitiju. Tijekom godine zločinačke skupine ondje su otele petoricu svećenika, ali su ih u međuvremenu pustili.

Najnoviji slučajevi zabilježeni su u dijelu Ukrajine koji je okupirala Rusija, gdje su uhićena četvorica svećenika Ukrajinske grkokatoličke Crkve. Dvojica njih u međuvremenu su puštena i „protjerana” na područje pod nadzorom ukrajinskih snaga, a druga dvojica još se nalaze u zatvoru i prijeti im optužnica za terorizam.

U Nigeriji su u 2022. godini ubijena četvorica svećenika, u Meksiku trojica, a u Demokratskoj Republici Kongo dvojica. Pet redovnica ubijeno je u Africi i Središnjoj Americi. Oteta su 42 svećenika, od kojih je 36 ponovno pušteno na slobodu.

Prema navodima Zaklade, za svećenike i redovnike najopasnija je Nigerija. Ondje je oteto 28 svećenika, trojica

Stanje je zabrinjavajuće i u Nikaragvi, gdje režim progoni pripadnike Crkve. Teško je stanje katolika i u Kini. Zaklada ne raspolaže informacijama o tome koliko je katoličkih svećenika i biskupa ondje u 2022. godini uhićeno, ali česti su slučajevi da vlasti privremeno uhićuju svećenike koji pripadaju – u Kini – ilegalnoj podzemnoj Crkvi kako bi ih prisilile da se priključe državnoj Crkvi.

Zlatko Dalić kod goričkih franjevaca

Franjevački samostan sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu ugostio je 3. siječnja 2023. godine izbornika Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića. Povod su bili sportski uspjesi na međunarodnoj razini koje ovaj izbornik sa svojom nogometnom momčadi niže već dulje vrijeme, prenijela je FIA.

Dobrodošlicu je Zlatku izrekao gorički gvardijan fra Marko Ešegović, a tom prigodom darovao mu je i prigodne poklone. Čestitke za postignute uspjehe i osobno svjedočenje kršćanskih vrednota izrekao je, uime Banjolučke biskupije, pomoćni banjolučki biskup mons. dr. fra Marko Semren, pročitavši tekst posvete s knjige „Banjolučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006.” koju mu je ovom prigodom darovao.

Nakon Zlatkove zahvale na čestitkama uslijedilo je druženje uz kavu i razgovor o sportu, prije svega o nogometnom prvenstvu u Katru.