Dobroslav Silobrčić
50
50 ljudi otkriva Hrvatsku
LJUDI otkriva Hrvatsku odabrani intervjui
JOSIP VANIŠTA
I
II
50 LJUDI OTKRIVA HRVATSKU
Dobroslav Silobrčić
50 ljudi otkriva Hrvatsku Odabrani intervjui
Fraktura
JOSIP VANIŠTA
III
© Dobroslav Silobrčić i Fraktura 2017. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika. ISBN 978-953-266-887-2 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 975169
IV
50 LJUDI OTKRIVA HRVATSKU
Sadržaj Prisni razgovori, iskustveni odgovori Tonko Maroević JOSIP VANIŠTA Emile Cioran je kazao: “Društvo oko nas ima jedan jedini cilj – da nas uništi”
XI
1
PERO KVRGIĆ Tek nakon desetak izvedbi predstava postaje izvrsnom
17
JOSIP PALADINO Nikad nisam odbio niti jednog pacijenta
33
IGOR ZIDIĆ Nije mi cilj biti političarem amaterom
46
ARSEN DEDIĆ Uvijek sam ostao neizliječeni Šibenčanin
59
JURAJ KOLARIĆ Vrata na koja kuca Bog uvijek imaju bravu samo s unutarnje strane
72
BORIS LABAR Prava je sreća kad nekome vratite izgubljenu budućnost
87
JOSIP VANIŠTA
V
BRANKO SILAĐIN Trebamo se sabrati i prestati nagrđivati grad
100
MARIJA UJEVIĆ Jako volim Zagreb, a uništavaju mi ga
112
FRA BONAVENTURA DUDA Što su teži grijesi ispovijed je lakša
129
RADE ŠERBEDŽIJA Ako ne odabereš stranu, protivnik si i jednih i drugih
143
ZLATKO BOUREK Mi, pravi Slavonci, jesmo “zločesti” zato što smo iskreni rodoljubi
157
STIPISLAV JADRIJEVIĆ Upravo hrabrost razlikuje velike kirurge od prosječnih
171
DRAGO TRUMBETAŠ Crtao sam svoju gastarbajtersku muku i grozotu
183
MANI GOTOVAC Mene zanima – živjeti, ma koliko to boljelo
194
RELJA BAŠIĆ Sastavni dio svake profesije su – muda
206
VIKTOR ŽMEGAČ Činjenica je da političari nikada ne slušaju intelektualce
220
IVAN ĐIKIĆ Stalno sam u Hrvatskoj, ali ne uvijek i fizički
233
MARIJA KOHN Ja sam jedina glumica koja je pročitala Marxov Kapital i to naglas
249
ZVONKO KUSIĆ Svaki napredak u životu donosi sa sobom i nove probleme
265
VI
50 LJUDI OTKRIVA HRVATSKU
DAVOR ŠTERN Nitko na svijetu tko se bavi biznisom i politikom nije posve slobodan
277
SLAVOJ ŽIŽEK Sloboda koju mi na Zapadu imamo nije dovoljna
287
PAOLO MAGELLI Glumci mogu biti demoni, ali oni su moji bogovi
302
VLADIMIR IBLER Bedasto je akademike zvati besmrtnicima, sasvim sam siguran da ja neću biti besmrtan
314
IVO GREGUREVIĆ Kad je netko nekulturan, onda zbog toga nastaju ratovi
331
IVAN KOŽARIĆ Na mom Matošu sjede djeca – to je svrha umjetnosti, zbližiti se s čovjekom
343
BRANKO ROGLIĆ Svaki pfenig, svaku kunu zaradio sam poštenim radom
356
RAJKO GRLIĆ Mi nemamo tradiciju, imamo umijeće samouništenja
368
ŽELJKO SENEČIĆ Krleža mi je prorekao da ću još četrdeset godina raditi, eto, to je to, imam osamdeset
381
ALFONS KABILJO Ni Beatlesi ne bi uspjeli da nisu imali genijalnog menadžera
395
BEKIM SEJRANOVIĆ Kad me ljudi pitaju tko sam, ja im velim: “Evo vam knjiga pa si ju čitajte”
407
BORIS BUĆAN Moje slike su moji poroci
422
JOSIP VANIŠTA
VII
KATARINA LIVLJANIĆ Globalna kultura više nema sluha za ozbiljnu glazbu
436
IDIS TURATO Mi smo zemlja “in between”
451
MILKA PODRUG KOKOTOVIĆ Teatar nije biznis, teatar je umjetnost i sreća
463
STJEPAN JIMMY STANIĆ Imamo kulen i pršut, ali naša kultura je – na nuli
474
OTTO REISINGER Ja sam stari gospon, ali sve kužim
486
RUŽA POSPIŠ BALDANI Bila sam mali harmonikaš i balerina
501
NIKOLA BAŠIĆ Grad je biće koje živi vječno
516
JOSIPA LISAC Pjevam da živim, živim jer pjevam
531
FLORA TURNER Engleska kraljica ima čak jedanaest Medulićevih ulja
543
VINKO VIDJAK Čovjek bez mozga klinički je mrtav, čovjek bez srca – isto
553
TENA ŠTIVIČIĆ Nema stalne sreće, život je užasno bolan i nesretan
564
MILKO ŠPAREMBLEK Suvremeni ples je dokazao da je ljudsko tijelo mnogo bogatije nego što se mislilo
576
NENAD FABIJANIĆ Vizije ponekad graniče s nebulozama, ja predlažem realnost
591
OLIVER FRLJIĆ Nastavit ću dok bude zdravlja i pameti nekakve
606
VIII
50 LJUDI OTKRIVA HRVATSKU
STIPE BOŽIĆ Onaj koji isplanira samo uspinjanje na vrh ostat će zauvijek gore
620
JANICA KOSTELIĆ Ne smiješ sumnjati u svoje mogućnosti, tada nema straha
633
OZREN GRABARIĆ Veliki problem u našoj profesiji su neostvareni snovi
644
JAGODA BUIĆ Vrijeme se dade sabijati i rastezati, ali nezgoda je što vrijeme ipak prolazi
658
JOSIP VANIŠTA
IX
X
50 LJUDI OTKRIVA HRVATSKU
PRISNI RAZGOVORI, ISKUSTVENI ODGOVORI Odabrani intervjui Dobroslava SilobrËiÊa Mnogi smatraju da je intervju najteža novinarska disciplina. A ako i nije baš najteža, svakako je posebna, naročito zahtjevna, granična, s onu stranu pukih faktografskih izvještaja, običnih reporterskih zadataka, pa i standardnih komentara uhodanih opinionista. Zapravo je intervju na samome rubu novinarstva, na prelasku iz sfere onoga što se dogodilo na područje istančanih ljudskih odnosa i psihološke pronicljivosti. Nećemo kazati da ulazi u književnost, premda mu struktura može imati i dramsku napetost ili pak lirsku obojenost, odnosno nužnu narativnu liniju i postupnu gradaciju. Za intervju su, kao i za ljubav, potrebne dvije osobe. Mnogo zavisi od onoga koji pita, ali malo će se postići ukoliko ne dođe do adekvatnoga uzvrata ispitanika. Naravno, prava je povlastica (i poslastica) ako intervjuirani lik ima “specifičnu težinu” velikoga radnog uloga
PREDGOVOR
XI
i odgovarajućega utjecaja, ako je šire poznat i nužno samosvjestan. Intervjuirati važne i popularne osobnosti može biti lakše i teže negoli razgovarati s “običnima” i manje značajnim sugovornicima. Naime katkad im se potrebno čak ulagivati ili laskati im da bi se dobio odaziv, no koji put isplati se riskirati izazovnošću pitanja, provokativnošću stavova. Primjerice, Oriana Fallaci stekla je pravu slavu razgovarajući najodlučnije sa svjetskim moćnicima, prisiljavajući ih kao odgovorne da joj odgovore dostojno izazovu. Pred nama je knjiga okupljenih intervjua što ih je s uglednim i zna čajnim ljudima iz naše sredine vodio Dobroslav Silobrčić, te sustavno – kroz četiri godine – objavljivao u zagrebačkom Jutarnjem listu. Riječ je o razgovorima s istinskim protagonistima hrvatske kulture, umjetnosti, znanosti, medicine, privrede i sporta (uz iznimku Slavoja Žižeka, Slovenca, već u globalnoj orbiti). Domaći kontekst, dakako, donekle olakšava sporazumijevanje, umanjuje potrebu za informativnom razinom i omogućuje veću prisnost, no nipošto ne uklanja teškoću snalaženja i razumijevanja između razgovornika međusobno udaljenih naraštajnim, obrazovnim, psihološkim i inim razlikama. Srećom, intervjuist mr. Dobroslav Silobrčić ima više nego solidnu opću kulturu, specifična znanja u nekoliko disciplina i oboružan je ozbiljnim strpljenjem. Nemala su njegova iskustva na novinarskom području; prije više desetljeća, zajedno s kolegama, vodio je na televiziji dugo rado gledanu razgovornu emisiju Mali noćni razgovori. U međuvremenu se bavio diplomatskim poslovima, pa je i na taj način razvio veću umješnost suptilne komunikacije s drugima. Kad se novinarsko-diplomatskoj sprezi pridoda i jaka znatiželja, te spremnost da se za svaki razgovor posebno priprema uranjanjem u osobne životopise i bibliografije ispitanika, imamo premise za uspješan dogovor i razgovor. Pedeset intervjua u ovoj knjizi izbor je od više stotina priloga što ih je Silobrčić u ovoj fazi djelovanja u novinama objavio. Gotovo svi pripadaju žanrovski tzv. životnim intervjuima, takoreći intimnim svođenjima računa nakon odužega plodnog djelovanja. Profil odabranih sugovornika vrlo je različit, jer su “cehovski” obilježeni raznim
XII
50 LJUDI OTKRIVA HRVATSKU
opredjeljenjima i radnim zadacima, no sve ih karakterizira živa agilnost i bogata aktivnost, kreativna ostvarenost i afirmacija u nacionalnim (često i u međunarodnim) razmjerima. Podjela odabranika po profesionalnim kriterijima također je vrlo šarena: Silobrčić je u ovoj selekciji razgovarao s desetak kazališnih i s desetak likovnih umjetnika, a po pet-šest sugovornika pripadalo bi glazbi, književnosti i medicini, dok je znatno manji broj privrednika, teologa, sportaša, tek po jedan pravnik, filmski režiser i povjesničar(ka) umjetnosti. Indikativno je, ne i nevažno, što i sam intervjuist dijelom pripada grupaciji kojom se bavi, to jest ima nemalo životno iskustvo, ispunjen radni vijek, te na fenomene gleda s određenim većim razumijevanjem, a sugovornike bira s nužno većom empatijom. Ali i oni su, stoga, spremniji odazvati se sa snažnijim povjerenjem u ispitivača, lakše pri hvaćaju razgovor s čovjekom koji je i sam prošao svijeta i prethodno komunicirao na raznim stranama. Dobroslav Silobrčić jamačno ima dobar socijalni nerv, pa je smisao većine razgovora našao u uravnoteženom prikazu osobnih uloga odabranih pojedinaca i propitkivanju mogućnosti primjene njihovih znanja i iskustava na širu zajednicu. Ne možemo i ne trebamo ulaziti u pojedinačne slučajeve, još manje diferencirati ih po važnosti i relevantnosti. Svi intervjuirani imaju pokriće u “minulom radu”, gotovo svi su u svojim opredjeljenjima i strukama postigli vrhunske rezultate (što ne znači da su zaspali na lovorikama i odustali od plodnoga nezadovoljstva postignutim, još manje od želja da dopune ostvareno). Ipak, njihovo javljanje uglavnom nema karakter samozadovoljstva, odgovori su daleko od narcizma i ekshibicionizma, usredotočeni pretežnije na muku i tegobe rada i obaveze postignuta položaja negoli na radost uspjeha ili, ne daj Bože, trijumfalizam pobjednika. Iz specifičnih razloga, moramo izdvojiti nekoliko intervjua, to jest ustanoviti kako razgovori s Arsenom Dedićem, Reljom Bašićem, fra Bonaventurom Dudom, Vladimirom Iblerom i Ottom Reisingerom, nažalost, već imaju i testamentarnu vrijednost, odnosno nude svjedočenje sa samoga vrha njihove karijere, na pragu životnoga kraja.
PREDGOVOR
XIII
Premda naslovi objavljenih verzija ne pripadaju autorstvu intervjuista, nego su najčešće izvađeni iz odgovora intervjuiranih, iz njihovih dinamičnih formulacija, često čak paradoksalnih sintagmi, smijemo ponešto zaključiti i o načinu vođenja razgovora i o shvaćanju smisla razgovaranja. Vidi se naime da ih je Silobrčić svojim pitanjima vodio upravo preplitanjem intimnih motiva i društvenoga konteksta, te na taj način dovodio do plodne simbioze osobnih i kolektivnih premisa, što je pak rezultiralo takoreći dijalektičkom spregom nutarnjih i vanjskih pobuda. Naravno, neki su opusi ovdje okupljenih osobnosti svakako bliži naglašenim individualnim realizacijama, drugi pak izrazitije okrenuti socijalnim projekcijama, no kao crvena nit sve ih povezuje humanistička orijentacija, spremnost sudjelovanja u zajedništvu, na dobrobit sredine u kojoj djeluju, odnosno grada, naroda, pa i čitavoga čovječanstva. Nedvojbeno je da mnoge od njih povezuje i duboka svijest o krizi u kojoj živimo, osjećaj gubitka kriterija i značenja kreativnosti. I nehoteć, oni su svjedoci svih nepogoda tranzicije i epohalnih mijena u proizvodnji, transmisiji, obrazovanju, tehnologiji ili čak genetici. Međutim, u teškim vremenima u kojima živimo, objavljivanje razgovora s ljudima iza kojih je uglavnom radno realiziran život nadamo se da može djelovati ohrabrujuće, dapače i stimulativno. Premda oni, od kojih su mnogi nestori i doajeni svojih disciplina, rijetko mogu ponuditi nova, svježa i konkretna rješenja, nego tek dijagnozu stanja, ipak i sam susret s njihovim radnim itinererima i emotivnim ulozima afirmira smisao pojedinačnih napora i hrani nadu u potencijale ljudskoga djelovanja. Stvaralaštvo i značajni dometi uvijek su zahtijevali svojevrsno žrtvovanje. Intimni profili niza uspješnih karijera, što ih nude intervjui s Dobroslavom Silobrčićem, trebali bi animirati šire krugove da ustrajnije traže puteve ostvarenja i načine izlaska iz nametnute apatije. Tonko Maroević Zagreb, 21. srpnja 2017.
XIV
50 LJUDI OTKRIVA HRVATSKU
Svi intervjui izvorno su objavljeni u “Magazinu” Jutarnjeg lista. Ovdje su datumi prvoga objavljivanja svakoga razgovora.
Josip Vaništa Pero Kvrgić Josip Paladino Igor Zidić Arsen Dedić Juraj Kolarić Boris Labar Branko Silađin Marija Ujević Bonaventura Duda Rade Šerbedžija Zlatko Bourek Stipislav Jadrijević Drago Trumbetaš Mani Gotovac Relja Bašić Viktor Žmegač Ivan Đikić Marija Kohn Zvonko Kusić
JOSIP VANIŠTA
5. travnja 2014. 13. srpnja 2013. 3. prosinca 2011. 17. prosinca 2011. 10. studenoga 2012. 6. rujna 2014. 11. veljače 2012. 24. siječnja 2015. 26. svibnja 2012. 14. siječnja 2012. 25. kolovoza 2012. 5. siječnja 2013. 30. siječnja 2016. 15. studenoga 2014. 24. lipnja 2016. 3. studenoga 2012. 27. rujna 2014. 29. prosinca 2012. 28. travnja 2012. 3. siječnja 2015.
673
Davor Štern Slavoj Žižek Paolo Magelli Vladimir Ibler Ivo Gregurević Ivan Kožarić Branko Roglić Rajko Grlić Željko Senečić Alfons Kabiljo Bekim Sejranović Boris Bućan Katarina Livljanić Idis Turato Milka Podrug Kokotović Stjepan Jimmy Stanić Otto Reisinger Ruža Pospiš Baldani Nikola Bašić Josipa Lisac Flora Turner Vinko Vidjak Tena Štivičić Milko Šparemblek Nenad Fabijanić Oliver Frljić Stipe Božić Janica Kostelić Ozren Grabarić Jagoda Buić
674
31. siječnja 2015. 10. siječnja 2015. 20. veljače 2016. 16. lipnja 2012. 6. lipnja 2016. 22. lipnja 2013. 24. prosinca 2015. 14. kolovoza 2015. 19. siječnja 2013. 5. ožujka 2016. 14. rujna 2013. 7. listopada 2012. 19. srpnja 2014. 28. ožujka 2015. 4. srpnja 2015. 18. travnja 2015. 3. ožujka 2012. 7. srpnja 2012. 30. kolovoza 2014. 17. listopada 2015. 14. ožujka 2015. 11. lipnja 2016. 1. kolovoza 2015. 11. kolovoza 2012. 5. listopada 2013. 9. veljače 2013. 21. ožujka 2015. 14. studenoga 2015. 10. kolovoza 2013. 26. listopada 2013.
50 LJUDI OTKRIVA HRVATSKU
JOSIP VANIÅ TA
675
Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Glavni urednik Seid Serdarević Urednica Iva Karabaić Lektura i korektura Lidija Vešligaj Grafička urednica Maja Glušić Dizajn naslovnice Mario Aničić Godina izdanja 2017., studeni Tisak Og grafika, Jastrebarsko ISBN 978-953-266-887-2 Biblioteka Platforma, knjiga 59 Certifikat sustava upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima norme DIN EN ISO 9001:2015 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20
676
50 LJUDI OTKRIVA HRVATSKU
JOSIP VANIÅ TA
677
•Arsen Dedić • Pero Kvrgić • Josip Paladino • Igor Zidić • Josip Vaništa • Juraj Kolarić • Boris Labar • Branko Silađin • Marija Ujević • fra Bonaventura Duda • Rade Šerbedžija • Zlatko Bourek • Stipislav Jadrijević • Drago Trumbetaš • Mani Gotovac • Relja Bašić • Viktor Žmegač • Ivan Đikić • Zvonko Kusić • Davor Štern • Slavoj Žižek • Marija Kohn • Paolo Magelli • Ivo Gregurević • Rajko Grlić • Vladimir Ibler • Ruža Pospiš Baldani • Otto Reisinger • Josipa Lisac • Nikola Bašić • Flora Turner • Tena Štivičić • Vinko Vidjak • Milko Šparemblek • Nenad Fabijanić • Oliver Frljić • Stipe Božić • Janica Kostelić • Ivan Kožarić • Željko Senečić • Alfons Kabiljo • Branko Roglić • Bekim Sejranović • Boris Bućan • Katarina Livljanić • Idis Turato • Milka Podrug Kokotović • Jimmy Stanić • Ozren Grabarić • Jagoda Buić •
199,00 kn
678 www.fraktura.hr
50 LJUDI OTKRIVA HRVATSKU
Biblioteka Platforma