Nasljeđe pepela

ISBN 978-953266212-2

9 789532 662122

2

nasljeđe pepela

autorova bilješka

3

Tim Weiner

Nasljeđe pepela Povijest CIA-e preveo s engleskog Srđan Dvornik

Fraktura

4

nasljeđe pepela

Naslov izvornika Legacy of Ashes: The History of the CIA © 2007 by Tim Weiner © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2011. © za prijevod Srđan Dvornik i Fraktura, 2011.

Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika.

ISBN 978-953-266-212-2 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 764650

autorova bilješka

5

Za Kate, Emmu i Ruby

6

nasljeđe pepela

autorova biljeĹĄka

7

Nema tajni koje vrijeme ne otkrije. – Jean Racine, Britanik (1669.)

8

nasljeđe pepela

autorova bilješka

9

Sadržaj Autorova bilješka

13

Prvi dio U početku nismo znali ništa CIA u vrijeme Trumana, od 1945. do 1953.

19

prvo poglavlje Obavještajna djelatnost mora biti globalna i totalitarna

21

drugo poglavlje Logika sile

27

treće poglavlje Gasiti vatru vatrom

39

četvrto poglavlje Najtajnija stvar

52

peto poglavlje Bogati slijepac

60

šesto poglavlje To su bile samoubilačke misije

70

sedmo poglavlje Široko polje iluzija

85

Drugi dio Čudna vrst genija CIA u vrijeme Eisenhowera, od 1953. do 1961. osmo poglavlje Nemamo nikakav plan

93

95

10

nasljeđe pepela deveto poglavlje Najveća pojedinačna CIA-ina pobjeda

103

deseto poglavlje Bombardirati ponavljam bombardirati

116

jedanaesto poglavlje A onda ćemo imati oluju

129

dvanaesto poglavlje Mi smo to vodili na drukčiji način

141

trinaesto poglavlje Namjerna sljepoća

148

četrnaesto poglavlje Svakojake nespretne operacije

163

petnaesto poglavlje Vrlo čudan rat

169

šesnaesto poglavlje Lagao je na sve strane

183

Treći dio Izgubljeni slučajevi CIA u vrijeme Kennedyja i Johnsona, od 1961. do 1968.

197

sedamnaesto poglavlje Nitko nije znao što učiniti

199

osamnaesto poglavlje Zavarali smo i sebe same

218

devetnaesto poglavlje Bili bismo presretni da trampimo te rakete

228

dvadeseto poglavlje Hej, šefe, dobar smo posao uradili, zar ne?

239

dvadeset prvo poglavlje Ja sam mislio da je to urota

252

dvadeset drugo poglavlje Zloslutne promjene

266

dvadeset treće poglavlje Više hrabrosti nego mudrosti

274

dvadeset četvrto poglavlje Početak dugoga klizanja nizbrdo

280

dvadeset peto poglavlje Tada smo znali da ne možemo pobijediti u tom ratu

297

autorova bilješka

11

dvadeset šesto poglavlje Politička H-bomba

303

dvadeset sedmo poglavlje Pronađite strane komuniste

319

Četvrti dio Riješite se tih lakrdijaša CIA pod Nixonom i Fordom, od 1968. do 1976.

323

dvadeset osmo poglavlje Kojeg vraga rade ti lakrdijaši u Langleyju?

325

dvadeset deveto poglavlje USG hoće vojno rješenje

341

trideseto poglavlje Bit će jako gusto

353

trideset prvo poglavlje Promijeniti koncepciju tajne službe

360

trideset drugo poglavlje Klasičan fašistički ideal

365

trideset treće poglavlje CIA bi bila uništena

371

trideset četvrto poglavlje Sajgon se odjavljuje

376

trideset peto poglavlje Nedjelotvorni i preplašeni

382

Peti dio

391

Pobjeda bez radosti CIA pod Carterom, Reaganom i Georgeom H. W. Bushom, od 1977. do 1993. trideset šesto poglavlje Htio je srušiti njihov sistem

393

trideset sedmo poglavlje Bili smo naprosto uspavani

404

trideset osmo poglavlje Privatni gusar

411

trideset deveto poglavlje Na opasan način

425

12

nasljeđe pepela četrdeseto poglavlje Jako je riskirao

431

četrdeset prvo poglavlje Prevarantov prevarant

438

četrdeset drugo poglavlje Zamisliti nezamislivo

451

četrdeset treće poglavlje Što da činimo kad padne zid?

461

Šesti dio Obračun CIA pod Clintonom i Georgeom W. Bushom, od 1993. do 2007.

475

četrdeset četvrto poglavlje Nismo imali nikakvih činjenica

477

četrdeset peto poglavlje Zašto, pobogu, nismo znali?

486

četrdeset šesto poglavlje U nevolji smo

493

četrdeset sedmo poglavlje Prijetnja nije mogla biti realnija

506

četrdeset osmo poglavlje Tamna strana

517

četrdeset deveto poglavlje Teška pogreška

527

pedeseto poglavlje Ceremonija ukopa

539

Pogovor

559

Zahvale

565

Bilješke

569

Kazalo imena

699

autorova bilješka

13

Autorova bilješka Nasljeđe pepela zapis je o prvih šezdeset godina Centralne obavještajne agencije. On opisuje kako najmoćnija zemlja u povijesti zapadne civilizacije nije uspjela stvoriti prvorazrednu špijunsku službu. Taj promašaj predstavlja opasnost po nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država.

Obavještajni rad tajno je djelovanje čiji je cilj razumjeti ili promijeniti ono što se zbiva u inozemstvu. Predsjednik Dwight D. Eisenhower to je nazvao “gadnom ali životno važnom nužnošću”. Nacija koja svoju moć želi širiti izvan svojih granica mora vidjeti iza horizonta, znati što dolazi, sprečavati napade protiv svojeg naroda. Mora predviđati iznenađenja. Bez jake, pametne, oštre obavještajne službe i predsjednici i generali mogu postati slijepi i sakati. Ali kroz cijelu povijest kao supersila, Sjedinjene Države takvu službu nisu imale.

Povijest, kako je napisao Edward Gibbon u Opadanju i propasti Rimskog Carstva, “nije mnogo više doli registar zločina, ludorija i nesreća čovječanstva”. Anali Centralne obavještajne agencije puni su ludorija i nesreća, kao i akata hrabrosti i lukavstva. Nabijeni su prolaznim uspjesima i dugotrajnim promašajima u inozemstvu. Obilježavaju ih političke bitke i borba oko vlasti kod kuće. Trijumfi Agencije spasili su nešto krvi i bogatstva. Njene pogreške rasipale su i jedno i drugo. Pokazale su se sudbonosnima za legije američkih vojnika i agenata u inozemstvu; za približno tri tisuće Amerikanki i Amerikanaca koji su 11. rujna 2001. poginuli u New Yorku, Washingtonu i Pennsylvaniji; i još tri tisuće koje su od tada poginule u Iraku i

14

nasljeđe pepela

Afganistanu. Jedan zločin s trajnim posljedicama jest CIA-ina nesposobnost da provede svoje središnje poslanje: da informira predsjednika o zbivanjima u svijetu.

Kada je počeo Drugi svjetski rat, Sjedinjene Države nisu imale spomena vrijednu obavještajnu djelatnost, a kada je rat završio, nisu imale gotovo nikakvu. Užurbana demobilizacija ostavila je za sobom nekoliko stotina ljudi s nekoliko godina iskustva u svijetu tajni i voljom da se nastave boriti s novim neprijateljem. “Sve veće svjetske sile osim Sjedinjenih Država imale su tada već godinama stalne obavještajne službe širom svijeta, koje su bile izravno odgovorne najvišim instancama njihovih vlasti”, upozorio je predsjednika Trumana u kolovozu 1945. general William J. Donovan, zapovjednik ratnog Ureda za strategijske usluge*. “Prije ovog rata Sjedinjene Države nisu imale tajnu obavještajnu službu za inozemstvo. Nikada nisu imale, pa ni sada nemaju koordiniran obavještajni sustav.” Tragično je što ga još uvijek nemaju.

CIA je trebala postati taj sustav. Ali plan za tu agenciju bio je zbrzana skica. To nije bio lijek za kroničnu američku slabost: tajnovitost i zavaravanje nisu nam bili jača strana. Nakon propasti Britanskog Carstva Sjedinjene Države ostale su jedina sila kadra suprotstaviti se sovjetskom komunizmu, i Americi je bilo očajnički potrebno da upozna te neprijatelje, da predsjednicima osigura predviđanja i da se, kada bude pozvana da upali fitilj, protiv vatre bori vatrom. CIA-ina je misija, iznad svega, bila da predsjednik uvijek dobije upozorenje na napad iznenađenja, na neki drugi Pearl Harbor.

Osoblje Agencije činile su u pedesetim godinama tisuće američkih patriota. Mnogi su bili hrabri i očvrsnuli u borbi. Neki su bili mudri. Vrlo ih je malo poznavalo neprijatelja. Tamo gdje je razumijevanje promašilo predsjednici su naređivali CIA-i da tajnim djelovanjem promijeni tijek povijesti. “Vođenje političkog i psihološkog rata u vrijeme mira bijaše novo umijeće”, napisao je Gerald Miller, tadašnji rukovodilac CIA-inih tajnih operacija za Zapadnu Europu. “Bile su poznate neke od tehnika, ali manjkali

* Office for Strategic Services – OSS. (op. prev.)

autorova bilješka

15

su doktrina i iskustvo.” CIA-ine tajne operacije bile su velikim dijelom ubodi naslijepo u mraku. Jedini kurs Agencije bio je učenje kroz djelovanje – griješeći u bici. CIA je tada prikrivala svoje pogreške u inozemstvu, lažući predsjednicima Eisenhoweru i Kennedyju. Govorila je te laži kako bi očuvala svoj položaj u Washingtonu. Istina je, rekao je Don Gregg, stručni šef postaje iz Hladnog rata, da je Agencija na vrhuncu svoje moći imala sjajnu reputaciju i grozne realne rezultate.

Poput američke javnosti i Agencija je, na svoju štetu, izražavala neslaganje tijekom Vijetnamskog rata. Poput američkog tiska i ona je doživljavala da se njeno izvještavanje odbacuje ako se ne uklapa u prethodno formirana shvaćanja predsjednikâ. CIA-u su korili i omalovažavali predsjednici Johnson, Nixon, Ford i Carter. Nijedan od njih nije shvaćao kako Agencija djeluje.

Svoju su funkciju preuzimali “očekujući da obavještajna služba može riješiti svaki problem, ili da ništa ne može učiniti kako treba, a potom zauzimali suprotno stajalište”, bilježi raniji zamjenik direktora centralne obavještajne službe Richard J. Kerr*. “Zatim bi se smirili i zaljuljali se iz jedne krajnosti u drugu.”

Da bi preživjela kao institucija u Washingtonu, Agencija je prije svega morala osigurati da je predsjednik čuje. Ali uskoro je shvatila da je opasno reći mu nešto što ne želi čuti. CIA-ini analitičari naučili su stupati ukorak, konformirajući se s konvencionalnim mudrostima. Krivo su shvaćali nakane i sposobnosti naših neprijatelja, pogrešno proračunavali snagu komunizma i pogrešno prosuđivali terorističke prijetnje.

Najviši CIA-in cilj tijekom Hladnog rata bio je ukrasti sovjetske tajne vrbovanjem špijunâ, ali CIA nikada nije došla u posjed nijednoga koji bi imao dubok uvid u funkcioniranje Kremlja. Broj sovjetskih špijuna koji bi

* U svrhu očuvanja razlike između direktora “central intelligence” i “Central Intelligence Agency” u daljnjem tekstu “centralna obavještajna služba“ označava krovni pojam koji obuhvaća i Centralnu obavještajnu agenciju. Od 1946. sve do 2005. direktor obavještajne službe (central intelligence) ujedno je bio i direktor CIA-e, čime je bio i koordinator obavještajnih djelatnosti i među drugim obavještajnim agencijama, dok nakon 2005. dolazi do smanjenja ovlasti, te smo sukladno tome u daljnjem tekstu razlikovanjem “službe“ i “agencije“ nastojali očuvati tu sitnu ali bitnu nijansu. (op. ur.)

16

nasljeđe pepela

mogli otkriti važne informacije – pri čemu su svi bili dobrovoljci, a ne vrbovani – mogao se izbrojiti na prste dviju šaka. I svi su poginuli uhapšeni i pogubljeni u Moskvi. Gotovo sve njih izdali su službenici CIA-ina sovjetskog odjela koji su špijunirali za suprotnu stranu, pod predsjednicima Reaganom i Georgeom H. W. Bushom. Pod Reaganom CIA se bacila na loše osmišljene misije po Trećem svijetu, prodajući oružje iranskoj Revolucionarnoj gardi kako bi financirala rat u Srednjoj Americi, kršeći zakon i trateći ono malo povjerenja što se u nju još polagalo. Što je još gore, promaknula joj je fatalna slabost njezina glavnog neprijatelja.

Zadaća da shvate drugu stranu pala je na strojeve umjesto na ljude. Kako su se širili horizonti tehnologije špijunaže, CIA-ino gledanje postajalo je sve kratkovidnije. Špijunski sateliti omogućili su joj da broji sovjetsko oružje. No nisu dali ključnu informaciju da se komunizam raspada. Najviši stručnjaci vidjeli su neprijatelje tek kada je Hladni rat završio. Agencija je iscrpila Sovjete unoseći u Afganistan milijarde dolara vrijedno oružje kako bi pomogla borbi protiv okupacijskih snaga Crvene armije. Bio je to uspjeh epskih razmjera. No Agenciji je promaklo da će islamski ratnici koje je podržavala uskoro na metu staviti Sjedinjene Države, a kada se to shvatilo, Agencija nije djelovala. To je pak bio epohalan propust.

Jedinstvo svrhe koje je CIA-u držalo na okupu tijekom Hladnog rata raspalo se u devedesetim godinama, u vrijeme predsjednika Clintona. Agencija je još uvijek imala ljude koji su nastojali shvatiti svijet, ali bilo ih je daleko premalo. FBI je imao više agenata u New Yorku nego što je CIA imala službenika u inozemstvu. Do kraja stoljeća prestala je biti potpuno funkcionalna i neovisna obavještajna služba. Postajala je drugim ešalonom terenske službe Pentagona, po značaju dorasla taktikama za bitke do kojih nikada nije dolazilo, a ne strategijama za buduću borbu. Bila je nemoćna spriječiti drugi Pearl Harbor.

Nakon napadâ na New York i Washington Agencija je poslala malu ekipu sposobnih tajnih agenata u Afganistan i Pakistan u lov na vođe Al-Kaide.

Potom je proigrala svoju ulogu kao pouzdani izvor tajnih informacija kada je Bijeloj kući dala lažne izvještaje o postojanju oružja za masovno uništavanje u Iraku. Isporučila je tonu izvještaja na osnovi unce obavještajnog rada. Predsjednik George W. Bush i njegova vlada zauzvrat su zloupotrijebili

autorova bilješka

17

Agenciju, koju je nekoć ponosno vodio predsjednikov otac, te je pretvorili u paravojnu policiju u inozemstvu i paraliziranu birokraciju u središtu.

Bush je 2004. ovlaš izrekao smrtnu osudu CIA-i rekavši da Agencija “samo nagađa” kako će teći rat u Iraku. Nijedan predsjednik nikada nije na taj način javno otpravio CIA-u.

Njena središnja važnost u američkom političkom sistemu prestala je postojati raspuštanjem ureda direktora centralne obavještajne službe 2005.

Sada CIA-u valja ponovo izgraditi kako bi preživjela. Za taj će zadatak biti potrebne godine i godine. Izazov da se shvati svijet kakav jest već je tri generacije iznad mogućnosti CIA-inih službenika. U novoj je generaciji malo njih ovladalo zamršenim realnostima stranih zemalja, a pogotovu političkom kulturom Washingtona. Štoviše, gotovo svaki predsjednik, gotovo svaki saziv Kongresa i gotovo svaki direktor centralne obavještajne službe od šezdesetih godina pokazao se nesposobnim shvatiti način djelovanja CIA-e. Većinom su Agenciju ostavljali u lošijem stanju od onoga u kojem su je zatekli. Njihove su pogreške budućim generacijama, riječima predsjednika Eisenhowera, ostavile “nasljeđe pepela”. Ponovo smo tamo gdje smo bili prije šezdeset godina, u stanju pomutnje.

Nasljeđe pepela nastoji pokazati kako se moglo dogoditi da Sjedinjenim Državama sada nedostaje obavještajno znanje koje će im biti potrebno sljedećih godina. Ova se knjiga zasniva na riječima, idejama i djelima izloženima u dokumentaciji američkog establišmenta nacionalne sigurnosti.

Ta dokumentacija bilježi ono što su naši čelnici zaista rekli, zaista željeli i zaista činili kada su širili moć u inozemstvo. Osnova za knjigu jest više od 50.000 dokumenata koje sam pročitao, prije svega u arhivima CIA-e, Bijele kuće i State Departmenta; zatim više od dvije tisuće iskaza američkih obavještajnih službenika, vojnika i diplomata za usmenu historiju; konačno, više od tristo intervjua koje sam od 1987. vodio s CIA-inim službenicima i veteranima, uključujući i deset direktora centralne obavještajne službe. Tekst pojačavaju i opsežne napomene na kraju.

Ova knjiga počiva na otvorenim izvorima – nema anonimnih izvora, nema bezimenih citata, nema glasina. To je prva historija CIA-e u potpunosti sačinjena od izvještajâ iz prve ruke i primarnih dokumenata. Po prirodi stvari ona nije potpuna, jer nijedan predsjednik, nijedan direktor

18

nasljeđe pepela

centralne obavještajne službe, a zasigurno nijedan čovjek izvana ne može znati sve o Agenciji. Ono što sam ovdje napisao nije cijela istina, ali je, prema mojim najboljim sposobnostima, samo istina.

Nadam se da ona može djelovati kao upozorenje. Nijedna republika u povijesti nije trajala duže od tristo godina, a ova država ne može dugo potrajati kao velesila ako ne pronađe oči kojima će stvari u svijetu vidjeti kakve jesu. To je nekada bilo poslanje Centralne obavještajne agencije.

obavjeĹĄtajna djelatnost mora biti globalna i totalitarna

Prvi dio U poÄ?etku nismo znali niĹĄta CIA u vrijeme Trumana od 1945. do 1953.

19

20

nasljeđe pepela

obavještajna djelatnost mora biti globalna i totalitarna

21

prvo poglavlje

Obavještajna djelatnost mora biti globalna i totalitarna Sve što je Harry Truman htio bile su novine.

Truman, kojega je u Bijelu kuću katapultirala smrt Franklina D. Roosevelta 12. travnja 1945., nije znao ništa o stvaranju atomske bombe ili o namjerama svojih sovjetskih saveznika. Trebale su mu informacije kako bi se služio svojom moći.

“Kad sam preuzeo vlast”, napisao je u pismu prijatelju mnogo godina poslije, “predsjednik nije raspolagao sredstvima za koordiniranje obavještajne djelatnosti diljem svijeta.”1 Roosevelt je kao američku obavještajnu agenciju u vrijeme rata bio osnovao Ured za strategijske usluge (Office for Strategic Services – OSS), pod komandom generala Williama J. Donovana.

Ali Donovanov OSS nije bio izgrađen kao trajna institucija. Kada se iz njegova pepela uzdigla Centralna obavještajna agencija (Central Intelligence Agency), Truman je htio da mu ona služi isključivo kao globalna služba za vijesti koja isporučuje dnevne biltene. “Ona nije zamišljena kao neka ‘jedinica plašta i bodeža’”, napisao je. “Svrha joj je samo stalno informiranje predsjednika o tome što se događa u svijetu.” Tvrdio je kako nikada nije htio da CIA “djeluje kao špijunska organizacija. To uopće nije bila namjera kada smo je organizirali.”

Ta je njegova vizija od samog početka bila potkopana. ***

22

nasljeđe pepela

“U ratu koji je globalan i totalitaran”, vjerovao je general Donovan, “i obavještajna djelatnost mora biti globalna i totalitarna.”2 Dana 18. studenoga 1944. pisao je predsjedniku Rooseveltu predlažući da Sjedinjene Države stvore mirnodopsku “centralnu obavještajnu agenciju”. Taj je svoj plan počeo skicirati godinu dana prije, po naredbi general-pukovnika Waltera Bedella Smitha, šefa glavnog štaba generala Dwighta D. Eisenhowera, koji je htio znati na koji bi način OSS postao dijelom vojnog establišmenta Sjedinjenih Država. Donovan je predsjedniku rekao da može stjecati saznanja o “sposobnostima, namjerama i aktivnostima stranih zemalja” provodeći “subverzivne operacije u inozemstvu” protiv američkih neprijatelja3. Snaga OSS-a nikada nije prelazila 13.000 pripadnika, što je bilo manje od jedne vojne divizije. Ali služba koju je Donovan priželjkivao trebala je biti zasebna armija, snaga koja se vješto bori protiv komunizma, brani Ameriku od napadâ i servira tajne Bijeloj kući. Tražio je od predsjednika da “odmah položi kobilicu broda”4 i želio je biti njegov kapetan.

Donovan, kojem je nadimak bio Divlji Bill po brzom ali nepouzdanom bacaču koji je predvodio momčad New York Yankeesa od 1915. do 1917., bio je vrli stari vojnik – dobio je orden Kongresa za hrabrost zbog junaštva u rovovima Francuske u Prvome svjetskom ratu – ali loš političar. Vjerovalo mu je vrlo malo generala i admirala. Odbijala ih je zamisao stvaranja špijunske službe od zbrda-zdola okupljenih mešetara s Wall Streeta, teoretičara s elitnih sveučilišta, plaćenika i kojekakve čeljadi poput novinarâ, kaskaderâ, provalnikâ i varalica.

OSS je razvio osebujnu američku ekipu obavještajnih analitičara, ali Donovan i njegov najistaknutiji službenik Allen W. Dulles bijahu očarani špijunažom i sabotažom, vještinama u kojima su Amerikanci bili amateri.

Za školovanje svojih ljudi u tim mračnim umijećima Donovan se oslanjao na britansku obavještajnu službu. Najhrabriji među pripadnicima OSS-a, oni o kojima su se pričale legende, bijahu oni koji uskaču iza neprijateljskih linija, prebacuju oružje, dižu mostove u zrak te kuju zavjere protiv nacista s francuskim i balkanskim pokretima otpora. Posljednje godine rata, kada su se njegove snage prostirale po cijeloj Europi, sjevernoj Africi i Aziji, Donovan je želio svoje agente ubaciti direktno u Njemačku. Učinio je to, a oni su izginuli. Od dvadeset jednog dvočlanog tima koji je ušao samo se

obavještajna djelatnost mora biti globalna i totalitarna

23

o jednome poslije išta čulo. O takvim je misijama general Donovan svakodnevno sanjao; neke bijahu smione, a neke zabludjele.

“Njegovoj imaginaciji nije bilo kraja”, rekao je čovjek koji mu je bio desna ruka David K. E. Bruce, poslije američki ambasador u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj. “Njegova su igračka bile ideje. Od uzbuđenja bi dahtao poput trkaćeg konja. Jao oficiru koji bi odbio projekt zbog toga što bi naizgled djelovao smiješno ili, u najmanju ruku, neobično. Tijekom mukotrpnih tjedana pod njegovom komandom iskušavao sam mogućnost upotrebe šišmiša iz naseobina u zapadnim špiljama za uništenje Tokija” – tako što bi bili ispušteni u zrak iznad Tokija sa zapaljivim bombama pričvršćenima na leđa. Takav bijaše duh OSS-a.5 Predsjednik Roosevelt nikad se nije potpuno pouzdao u Donovana.

Početkom 1945. bio je naredio svojem glavnom vojnom pomoćniku u Bijeloj kući pukovniku Richardu Parku mlađem da provede tajnu istragu o ratnom djelovanju OSS-a. Kada je Park počeo raditi, na novinske naslovnice u New Yorku, Chicagu i Washingtonu dospjele su vijesti koje su curile iz Bijele kuće i upozoravale da Donovan kani stvoriti “američki Gestapo”.

Kada su te priče izbile, predsjednik je od Donovana zatražio da svoje planove gurne pod tepih. Dana 6. ožujka 1945. Združeni stožer formalno ih je stavio ad acta. Čelnici u Združenom stožeru htjeli su da nova špijunska služba opslužuje Pentagon, a ne predsjednika. Njima je na umu bilo središte razmjene informacija u kojem rade pukovnici i činovnici destilirajući informacije koje prikupljaju atašei, diplomati i špijuni za potrebe komandanata s četirima zvjezdicama. Tako je počela bitka za kontrolu nad američkom obavještajnom službom koja se protegnula na tri generacije.

Nešto krajnje opasno OSS kod kuće nije uživao osobit ugled, a još manje unutar Pentagona. Organizaciji nije bilo dopušteno da vidi uhvaćene poruke koje su razmjenjivali Japan i Njemačka. Viši američki oficiri smatrali su da bi neovisna civilna obavještajna služba pod Donovanovim vodstvom, koja bi imala direktan

24

nasljeđe pepela

pristup predsjedniku, bila “nešto krajnje opasno u demokraciji”, kako se izrazio general-major Clayton Bissel, pomoćnik šefa stožera vojne obavještajne službe.6 Bili su to umnogome isti oni ljudi koji su prespavali Pearl Harbor. Mnogo prije zore 7. prosinca 1941. američka je vojska bila provalila neke japanske šifre. Znala je da bi moglo doći do napada, ali nisu mogli ni zamisliti da bi se Japan mogao upustiti u tako očajničku igru. Provaljena šifra bila je prevelika tajna da bi je podijelili s komandantima na terenu. Unutrašnje suparništvo u vojsci značilo je da se informacije razdvajalo, skrivalo i raspršivalo.

Kako nitko nije imao sve dijelove slagalice, nitko nije vidio cjelinu. Tek po svršetku rata Kongres je proveo istragu o tome kako je nacija bila uhvaćena na spavanju i tek je tada postalo jasno da je zemlji potreban nov način obrane.

Prije Pearl Harbora američke obavještajne podatke o velikim dijelovima svijeta moglo se naći u kratku nizu drvenih ormara sa spisima u State Departmentu7. Njegov je jedini izvor informacija bilo nekoliko tuceta ambasadora i vojnih atašea. U proljeće 1945. Sjedinjene Države nisu znale gotovo ništa o Sovjetskom Savezu, a tek nešto više znale su o ostatku svijeta.

Samo je Franklin Roosevelt mogao oživiti Donovanov san o dalekovidoj, svemoćnoj američkoj obavještajnoj službi. Kada je Roosevelt umro 12. travnja, Donovana je uhvatio očaj zbog budućnosti. Pošto je probdio pola noći tugujući, spustio se u hotel Ritz, svoje omiljeno skrovište u Parizu, i sumorno doručkovao s Williamom J. Caseyjem, oficirom OSS-a i budućim direktorom centralne obavještajne službe.8 “Što misliš, što to znači za organizaciju?” upitao je Casey. “Na žalost, to je vjerojatno kraj”, reče Donovan.9 Istog dana pukovnik Park podnio je novom predsjedniku strogo povjerljivi izvještaj o OSS-u. Taj je izvještaj, kojemu je režim tajnosti ukinut tek nakon Hladnog rata, bio ubojito oružje, koje je izbrusila vojska, a naoštrio ga J. Edgar Hoover, direktor FBI-a od 1924.; Hoover je prezirao Donovana, a njegovao je vlastite ambicije da vodi obavještajnu službu koja pokriva cijeli svijet. Parkovo je djelo uništilo mogućnost da OSS nastavi djelovati kao dio američke vlasti, otpuhnulo je romantične mitove što ih je Donovan stvorio da zaštiti svoje špijune te Harryju Trumanu usadilo duboku, trajnu nevjericu u tajno obavještajno

obavještajna djelatnost mora biti globalna i totalitarna

25

djelovanje. OSS je nanio “ozbiljnu štetu građanima, poslovnim interesima i nacionalnim interesima Sjedinjenih Država”, rečeno je u izvještaju.10 Park nije priznao nijedan važan primjer u kojem bi OSS pomogao pobjedi u ratu, nemilosrdno nabrajajući kako je sve griješio. Obuka njegovih agenata bila je “nezgrapna i labavo organizirana”. Britanski obavještajni zapovjednici smatrali su američke špijune “tijestom u svojim rukama”. U Kini je nacionalistički vođa Čang Kaj-šek manipulirao OSS-om za vlastite ciljeve.

Njemački špijuni bili su provalili operacije OSS-a po cijeloj Europi i sjevernoj Africi. Japanska ambasada u Lisabonu bila je otkrila planove agenata OSS-a da ukradu njene šifrarnike – a posljedica je bila da su Japanci izmijenili šifre, što je “dovelo do potpunog zamračenja glede vitalnih vojnih informacija” u ljeto 1943. Jedan od Parkovih obavještajaca rekao je: “Ne zna se koliko američkih života na Pacifiku predstavlja cijenu gluposti OSS-a.” Loš obavještajni rad OSS-a nakon pada Rima ujesen 1944. odveo je tisuće francuskih vojnika u nacističku zamku na otoku Labi, pisao je Park, “a kao posljedica tih pogrešaka i OSS-ovih krivih proračuna snage neprijatelja, poginulo je otprilike 1100 francuskih vojnika”.

Izvještaj je napao Donovana osobno. Iznio je da je general na prijmu uz koktel u Bukureštu izgubio torbu sa spisima, “koju je neki rumunjski plesač predao Gestapu”. Njegov način upošljavanja i promicanja viših oficira nije počivao na zaslugama, nego na mreži veza starih prijatelja s Wall Streeta i adresaru poznatih. Slao je detašmane na samotne isturene položaje poput Liberije i potom zaboravljao na njih. Pogreškom je spustio komandose u neutralnu Švedsku. Poslao je stražare da čuvaju osvojeno odlagalište njemačke municije u Francuskoj i onda ih digao u zrak.

Pukovnik Park priznao je da su Donovanovi ljudi proveli neke uspješne misije sabotaže i spašavanja srušenih američkih pilota. Rekao je da je ogranak OSS-a za dokumentacijsko istraživanje i analizu obavio “izvanredan posao” i zaključio da bi se za analitičare moglo poslije rata naći mjesta u State Departmentu. Ali ostatak OSS-a morat će otići. “Budući da je osoblje OSS-a tako kompromitirano”, upozorava on, “nije zamislivo da bi ih se upotrijebilo za tajnu obavještajnu agenciju u poslijeratnom svijetu.”

Nakon Dana pobjede Donovan se vratio u Washington da pokuša spasiti svoju špijunsku službu. Nakon mjeseca tugovanja za predsjednikom Roo-

26

nasljeđe pepela

seveltom nastupila je jagma za vlast u Washingtonu. U Ovalnom je uredu 14. svibnja Truman manje od petnaest minuta slušao kako Donovan iznosi prijedlog za obuzdavanje komunizma potkopavanjem Kremlja. Predsjednik ga je po kratkom postupku otpravio.

Cijelo ljeto Donovan je odbacivao napade u Kongresu i u novinama.

Konačno je 25. kolovoza rekao Trumanu da mora izabrati između znanja i ignorancije. Sjedinjene Države “nemaju koordinirani obavještajni sustav”, upozorio je. “Općenito su poznati nedostaci i opasnosti takve situacije”.11 Donovan se nadao da bi ulagivanjem mogao Trumana, čovjeka spram kojega se uvijek odnosio s kavalirskim omalovažavanjem, pridobiti za stvaranje CIA-e. Ali krivo je shvatio svojeg predsjednika. Truman je bio zaključio da Donovanov plan nosi biljeg Gestapa. Dana 20. rujna 1945., šest tjedana pošto je bacio američke atomske bombe na Japan, predsjednik Sjedinjenih Država otpustio je Donovana i naredio da se OSS raspusti za deset dana.

Američka špijunska služba bila je ukinuta.

kazalo imena

699

Kazalo imena A Acheson, Dean 40-41, 44, 58 Aderholt, Heinie 380 Agnew, Spir 366 Ahern, Tom 407 Alavi, Ajad 502 Allen, Charles 441, 465, 507 Allen, George W. 277, 298 Allende, Salvador 341-348, 350-351, 374 Ames, Aldrich Hazen 486-489 Ames, Robert 411, 426-429 Amin, Mustafa 317 Amory, Robert 242, 275, 313 Andropov, Jurij 397, 401 Angleton, James J. 46, 67, 130, 149-150, 154, 209, 255, 257, 259-264, 307310, 361, 372 Arafat, Jaser 426, 431 Arar, Maher 551 Arbenz, Jacobo 116, 118, 120-123, 125126, 185 Arias, Oscar 444 Armas, Carlos Castillo 116, 125-126, 128 Arnold, Dan 380 Asad, Hafez al 458 Ashcroft, John 522 Aspin, Les 477, 490 Aurell, George 73

B Bagley, Tennent 261, 264 Baker, James A., III 420, 465, 482 Bannerman, Robert L. 329 Barbour, Richard 243, 333 Barker, Bernard 354 Barnes, Tracy 117-120, 122, 127, 158, 184, 192, 200, 202 Barrientos, Rene 315 Battle, Luke 317 Bearden, Milt 469, 565 Becker, Loftus 79, 137 Berger, Sam 144 Berry, Burton 111 bin Laden, Osama 428, 501-502, 508509, 512-516, 520, 524-526 Bishop, Maurice 429 Bissel, Clayton 24 Bissell, Richard 55, 56, 119, 125, 128, 138, 170, 174, 180, 183-190, 193-194, 200-203, 205, 207, 209, 215, 307, 327 Black, Cofer 501, 514, 521, 523, 555 Blake, George 137, 262 Blakemore, David 420 Blood, Archer K. 366 Bohlen, Chip 39, 85 Boyatt, Thomas 367-368

700 Braden, Tom 56 Brandt, Willy 333 Brežnjev, Leonid 395 Broe, Bill 315 Brown, George 380 Brown, Harold 395, 403 Brown, Irving 56 Bruce, David K. E. 23, 39, 160 Brugger, Fred 499 Brzezinski, Zbigniew 395-397, 401-403 Buckley, Bill 430, 433-434, 446, 480 Bundy, Bill 130 Bundy, McGeorge 203, 210, 215, 221, 224, 227, 233, 251, 268, 291-292, 294-295, 333 Bush, George H. W. 16, 76, 383-384, 386387, 389-390, 400, 412, 461-462, 464-466, 470, 472-473, 478479, 482-483, 488, 498, 548 Bush, George W. 16-17, 42, 223, 330, 515520, 522-523, 536, 538, 546-547, 550 Bush, Prescott 383 Bustos, Charlotte 253 C Carlucci, Frank 398, 456 Carney, Timothy 501, 509 Carns, Mike 493 Carter, Jimmy 15, 228-230, 386-387, 393-398, 400, 402-404, 407, 410, 416, 418, 449, 457 Carter, Marshall S. 216, 228, 231, 275, 280 Carver, George 298, 300, 384 Casey, William J. 24, 358-359, 388, 411-419, 421, 423, 425, 430, 434439, 441-449, 451, 453, 455, 461, 463, 470, 493, 556 Castillo Armas, Carlos 117-118, 120, 124, 126-128 Castro, Fidel 183-185, 189-190, 192-194,

nasljeđe pepela 201-202, 204, 209-211, 213-217, 220, 223, 237-238, 252, 256-259, 265, 281-282, 287, 305-307, 311, 313, 315-316, 326, 351, 364, 374, 463, 497 Chamoun, Camille 164 Cheney, Dick 382, 467, 518, 521, 527, 533, 556 Churchill, Winston 33-34, 103-105, 109, 114, 221 Clarke, Richard 467, 500, 515, 519-520 Clark, Ramsey 305 Clarridge, Duane 417-418, 429, 436, 439-440, 452-453 Clay, Lucius D. 47 Clifford, Clark 37 Cline, Ray 114, 150-153, 227, 232, 273, 283, 294 Clinton, Bill 16, 475, 477-479, 481-485, 490, 493-494, 500, 502-503, 508-509, 514, 516 Coe, Michael D. 80-81 Coffin, Bill 68-69 Colby, William 159, 243, 246, 275, 287, 289, 298, 356, 360-364, 371-373, 375-377, 382-384, 473, 565 Colson, Chuck 354 Conein, Lucien 239-240, 244-245, 247-251 Contreras, Manuel 351-352 Coolidge, Calvin 477 Copeland, Miles 165 Crawford, William 367, 515 Critchfield, James 168 Crowe, William 468, 480 Crowe, William J., ml. 468 Cubela, Roland 238, 256 Cushman, Robert 328, 350, 354 Č Čang Kai-šek 71-72, 80, 337 Ču En-laj 337

kazalo imena D Daniels, Jerry 379-381 Darling, Frank 481 Daugherty, William J. 407-410 Davies, Rodger P. 369 Davis, Arthur H., ml. 461 Dean, John 356 Dean, John Gunther 240-241 Džemail, Bašir 427 DeLoach, Cartha 259 DeMille, Cecil B. 57 Dempsey, John 547 De Silva, Peer 158, 275-277 Deuel, Mike 286 Deutch, John 493-495, 497, 499-500, 503, 548, 565 Devine, Jack 351 Dewey, Thomas 57 Dillon, Douglas 154 Dillon, Robert S. 427 Donahue, Arnold 470, 498 Donahue, Dan 499 Donovan, William J. 14, 21-26, 28, 99, 131, 160, 288-289, 411, 548, 556 Doolittle, James R. 98, 132-133 Downing, Jack 506 Dubs, Adolph, “Spike” 401 Duelfer, Charles 530, 531 Duggan, Bill 73 Dulles, Allen 22, 27, 31, 33, 43, 46, 48, 57-58, 60, 62, 74-75, 79-80, 83-85, 87-88, 91-92, 95-102, 105107, 111-114, 116-119, 121, 124-125, 127, 129, 130-134, 136-140, 143144, 146, 148-155, 157-160, 162165, 167-174, 176-181, 184-185, 187-191, 193-196, 200, 205-207, 209, 240, 256-257, 259, 269, 283, 288, 307, 325, 336, 359, 365, 383-384, 386, 400, 415, 430, 540, 542, 548, 556

701 Dulles, John Foster 31, 91, 98-99, 121, 130, 144, 146, 152, 162, 164, 174, 176, 177 Duvalier, François “Pada Doc” 219 E Eagleburger, Lawrence 399 Eden, Anthony 109 Edwards, Augustin 343 Edwards, Sheffield 216 Ehrlichman, John 353, 354 Eisenhower, Dwight D. 13, 15, 17, 22, 33, 35, 73, 92-93, 96, 99, 101, 103, 107, 109, 125, 128-129, 131-132, 137, 139, 154, 157-158, 167, 172, 176, 178-179, 185-186, 188, 190, 194, 196, 199, 205, 208, 230-232, 241, 255, 268, 282-283, 289, 304, 313, 322, 336, 359, 372-373, 549 Eisenhower, Dwight E. 57, 91, 95-99, 101, 107, 110, 125, 131-132, 135, 138, 146, 149, 154, 159-160, 162163, 172, 174, 178, 181, 184-188, 190-191, 194-196, 199, 231, 283, 312, 322, 480, 545, 554 Ekeus, Rolf 529, 530 Elder, Walt 215 Ellsberg, Daniel 353-354, 362 Esterline, Jake 127, 184-185, 193-194, 201-203 F Fecteau, Dick 82 Feldman, Horace 147 Felfe, Heinz 212, 262 Fernandez, Joe 444 Fidel, Castro 184, 189, 204, 209, 215, 238, 351, 364, 463, 497 Fingar, Thomas 547 FitzGerald, Desmond 82, 237-238, 241, 289, 307, 311-312, 315, 336 Foggo, Dusty 550

702 Ford, Carl W., ml. 541, 543 Ford, Gerald R. 15, 220, 257, 276, 304, 371-375, 377-378, 381-385, 387388, 393, 395, 412, 418, 518 Ford, Harold 278, 470 Forrestal, James V. 29, 32, 40, 44-50, 57-59, 62 Forrestal, Michael 219, 251 Freeman, Chas W., ml. 465 Frei, Eduard 341-342 Fulbright, William J. 293 G Gadafi, Moamer 419 Gannon, Frank 358 Gates, Bob 297-298, 396-397, 412, 414415, 417, 419, 422, 426, 435, 437, 442, 446, 449-450, 455-456, 465, 467-468, 470-473, 490, 511, 548, 553, 556-565 Gayler, Noel 378 Gehlen, Reinhard 63-64 Gehlen, Richard 168 Gentry, John 494 George, Clair 16, 33, 40, 42, 48, 58, 73, 76, 98, 137, 150, 165, 177, 189, 223, 231, 261-262, 277, 298, 321-322, 330, 349, 365, 380, 383384, 390, 400, 412-413, 415-416, 441, 446, 453-455, 461, 471, 482, 485, 503 Ghorbanifar, Manucher 434-435, 437439, 441-443, 445 Gibbon, Edward 13 Gillespie, Tony 430 Giraldi, Phil 464, 469 Glickman, Dan 489 Goiran, Roger 107 Goldwater, Barry 280, 436 Golloway, Donald 45 Gorbačov, Mihail 454-456, 468, 471 Gordon, Lincoln 218

nasljeđe pepela Gordon, Robert C. F. 167 Gossens, Gerry 314, 398, 565 Goss, Porter J. 490, 504, 507, 540-546, 548, 550, 552 Goulart, Joao 218 Grady, Henry 105 Graham, Daniel O. 388 Graver, Bill 211, 212 Graybeal, Sydney 229 Gray, Patrick L. 356-357 Green, Marshall 291-294 Gregg, Donald 15, 76, 444, 565 Griffin, R. Allen 48 Guevara, Che 314-316, 444 Gunn, Edward 215 H Haas, Ken 428 Habrč, Hissan 419-420 Haig, Habré Alexander 334, 348, 350, 359, 363, 372, 413, 425 Haldeman, H. R. 356 Hall, Thomas R. 37-38, 152 Halperin, Mort 484 Halpern, Sam 53, 213-214, 225, 359, 565 Hamilton, Ira C. 37-38 Haney, Albert R. 77-78, 116-120, 122-127, 313 Harriman, Averell 55 Hart, Howard 404-406, 409, 421, 459, 543 Hart, John Limond 67, 78 Hart, Sam 78, 83, 353, 406-407 Harvey, William K. 135, 214-215, 217, 237, 263, 307-308 Havel, Vaclav 469 Hayden, Michael 523, 552 Hecksher, Henry 88-89, 120-121, 127, 240, 342-343, 345-348 Hekmatyar, Gulbuddin 459-460 Helms, Richard 27-31, 33, 36, 51, 63-64, 69, 87-88, 92, 115, 118, 138, 185,

kazalo imena 208, 214, 216-217, 219, 227, 229, 237, 246, 252-256, 258-260, 263-265, 267, 274-275, 280-281, 283, 289, 294-295, 297, 298, 300301, 303-312, 314-322, 325-327, 329-333, 335-336, 339, 342-346, 348-350, 354-360, 366, 374, 381, 404, 452, 473, 494-495, 506, 519, 529, 540, 556, 565 Henderson, Douglas 108, 112, 315 Herrick, John 271-272 Hersh, Seymour 372 Hillenkoetter, Roscoe 42-43, 45, 57-58, 61 Hiss, Alger 130 Hitler, Adolf 27, 63, 68, 88, 96, 98, 523 Hitz, Fred 486-488, 491, 498, 504, 565 Ho Ši Min 239-241, 267-268, 277, 283284, 286-288 Holdridge, John 394 Holland, Henry 125 Holm, Dick 242, 381, 497 Homeini, Ruholah Musavi, ajatolah 113, 405-406, 408, 411, 428, 439 Hoover, Edgar J. 24, 30, 130, 193, 253, 258-259, 356 Hostler, Charles W. 37 Houston, Lawrence 35-45, 216 Howard, Ed 122, 177, 307, 309, 353-355, 362, 404, 406-407, 409, 421, 454 Hruščov, Nikita S. 95, 149, 155, 186, 220, 227, 230, 235-236, 257 Hugel, Max 414 Hughes, Thomas L. 306, 393 Huizenga, John 389 Hunt, Everette Howard, ml. 122, 353356, 362 Husein, kralj 164 Husein, Sadam 164, 168, 387, 405, 408, 411, 420, 463-464, 466-467, 482, 502-503, 527, 529, 531-533, 541

703 Husein, Udaj 533 Hutchinson, Bill 143 I Inman, Bobby Ray 403, 414 Ioannidis, Demetrios 367-368 J Jack Downey 82 Jackson, Bill 74 Jagan, Cheddi 220-221 Jazov, Dmitrij 456 Jefferson, Thomas 171, 483 Johnson, Loch 491 Johnson, Lyndon B. 15, 191, 197, 211, 223, 252-253, 255-257, 265-268, 270-271, 273-275, 277-278, 280284, 290, 293, 295, 298, 303, 305-306, 310, 312, 317, 319, 321322, 326, 329, 338, 341, 353, 556 Jones, Curtis F. 166 Jones, Garrett 177, 480, 521 K Kadir, Hadži Abdul 524 Kaj-šek, Čang 25, 172 Kalp, Malcom 407 Kamal, Husein 529 Kansi, Mir Amal 502, 522 Kant, Sherman 31 Kašani, Ahmed 113 Kappes, Stephen 544 Karamessines, Thomas Hercules 312, 320, 345, 347, 349-350 Kasim, Abdel Karim 167-168 Katek, Charles 47 Katzenbach, Nick 303 Kaunda, Kenneth 385, 398 Kaya, Okinori 146-147 Kay, David 531, 535, 538 Keeley, Robert 365 Kellis, James G. L. 79, 131-132

704 Kelly, John H. 443 Kendall, Donald 343 Kennan, George 33-34, 40, 45-46, 4850, 56-58, 98, 150 Kennedy, Charles Stuart 565 Kennedy, Jackie 411 Kennedy, John F. 15, 185, 193-194, 197, 199, 201-203, 208, 210-211, 213, 216, 218, 221-222, 224-225, 227230, 232-233, 235-236, 239, 245, 252-253, 256-260, 262-265, 275, 282, 304-305, 307, 325, 341, 364, 387, 411 Kennedy, Robert F. 205-206, 209, 213215, 217, 219, 222, 225, 227-229, 231, 236238, 245-246, 252, 255-256, 263, 266, 274-275, 305-307, 325, 374 Kern, Harry 143 Kerr, Richard J. 15, 465, 472, 537 Kilburn, Peter 435, 446 Killgore, Andrew 115 Kim Il-sung 72, 76 Kirkpatrick, Lyman 100, 207, 217, 268, 327, 413 Kishi, Nobusuke 141-146 Kissinger, Henry 327-330, 332-338, 342353, 355, 357, 359-360, 362-363, 368-369, 371-378, 381, 385, 389390, 395, 407 Knoche, Eenno 397 Kodama, Yoshio 141-142 Komer, Robert 300 Korn, David 433 Korry, Edward 341, 343, 345-346 Kostikov, Valery 256 Kreisberg, Paul 80 Kuklinski, Ryszard 396 L Laingen, Bruce 406 Lair, Bill 241, 284-285, 380

nasljeÄ‘e pepela Lake, Tony 477, 500-501, 503 Land, Edwin 138 Lansdale, Ed 210-211, 213-214, 217, 225, 240 Lanusse, Alejandro 344 Leahy, William D. 31-32 Lebed, Mikola 62, 63 Lehman, Dick 148, 195, 366, 386, 388, 415-416 LeMay, Curtis 53 Letelier, Orland 352 Levin, Jeremy 433 Lewis, Jim 428 Lilley, Jim 285-287, 457, 565 Li Mi 82 Lindsay, Franklin 53, 68, 90, 565 Lodge, Henry Cabot 245-251 Lombard, Florentino Aspillaga 455 Loomis, Henry 90 Lovestone, Jay 56 Lovett, Richard A. 28 Lovett, Robert 40 Lowenthal, Mark 502, 565 Lundahl, Art 228-229 M MacArthur, Douglas 71, 73, 82, 146-147 MacEachin, Doug 403, 468, 473 MacGaffin, John 512 Magruder, John 28, 30, 32, 45 Makarios, arhiepiskop 367-368 Malik, Adam 290-293 Maloney, Mike 286 Manacatide, Theodore 37-38 Mandela, Nelson 398 MansďŹ eld, Mike 129, 131 Mao Ce-tung 71-73, 80-82, 219, 336-337 Ma Pu-fang 80 Mark, David 46, 260-261, 468, 502 Marshall, George C. 40 Martens, Bob 291

kazalo imena Martinez, Eugenij 354 Martin, Graham 289, 333-335, 338, 376, 378, 555 Masud, Ahmed Šah 514-515 Maury, John 134 McAfee, Marilyn 498-499 McAvoy, Clyde 144-145, 290-291, 565 McCargar, James 54-55, 130 McCarthy, Joseph 41, 129-130 McCarthy, Mary 508-509 McClellan, John 320 McCloy, John 28 McClure, Robert A. 109-110, 112 McCone, John 208-211, 213, 216, 219225, 228, 230-237, 247, 251-252, 254-257, 266-270, 275-276, 278, 280, 283, 300, 540 McCone, John 266 McConnell, Mike 553 McCord, Jim 355, 362 McCormack, John 121 McCoy, Leonard 309 McCullough, Jim 447 McLaughlin, John 515, 527, 545 McMahon, John 88-90, 400, 414-415, 421-423, 436, 439-442, 565 McNamara, Robert 219, 229-231, 233, 235, 251, 268-270, 272-273, 276, 278, 280, 282, 298-299, 321, 353, 556 Meade, Stephen J. 110 Melby, John 83 Mendez, Tony 408-409 Mengistu, Haile 431-433 Menninger, William C. 59 Miceli, Vito 335 Miller, Gerard 14 Milošević, Slobodan 513 Mitchell, John 329 Mitterrand, François 422 Mobutu, Joseph 191-192, 314-315, 385, 387

705 Moffitt, Ronni 352 Mollet, Guy 333 Mondale, Walter 387, 403 Montague, Ludwell Lee 75 Monzon, Elfeg 120 Morgan, Calvin 481 Morgan, Susan 428 Morris, Roger 327 Mosadik, Mohamed 103-114, 404 Motieka, Karol 471 Mouhuš, Abed Hamed 534 Moyers, Bill 295, 304 Mugnija, Imad 427, 434 Murphy, Carol 499 Murphy, David 212-213 Myers, Dee Dee 478 N Nagy, Imre 157 Napoleon 96 Naser, Gamal Abdel 153-154 Negroponte, John D. 532, 546, 553 Neher, Leonardo 242 Nicholson, Harold J. 504 Nixon, Richard M. 15, 41, 61, 96, 102, 127, 145, 152, 169-170, 173, 185, 189, 192-193, 208, 223, 245, 323, 325-340, 343-344, 349-351, 353354, 356-361, 363-369, 371, 378, 387, 389, 393, 398, 400-401, 404, 412, 418, 431, 435, 447449, 518, 539 Noriega, Manuel 387, 461-463 Norland, Don 419-420 North, Oliver 420, 439-444, 446-447 Nosenko, Jurij 260-265, 309 O Oakley, Robert 434, 445, 459-460 O’Brien, Walter 135 Odell, Bruce 317 Odom, Bill 489

706 Olson, Frank 88, 455 O’Neill, Joseph P. 432-433, 482 Osborn, Howard 307, 309, 355 Oswald, Lee Harvey 253-256, 258-259, 263, 305 P Pahlavi, Mohamed Reza, šah 104 Pappas, Tom 365 Park, Richard 23-25 Passaro, David 550-551 Pastorino, Robert 462 Patterson, Robert 37 Pavitt, Jim 515, 528, 534 Pawley, William 125-126, 132 Pearson, Drew 305 Peers, Ray 81 Penkovski, Oleg 262 Penrose, Stephen 46 Petraeus, David H. 534 Petterson, Donald 509 Peurifoy, Jack 117, 122, 124, 126-127 Pforzheimer, Walter 565 Philby, Kim 67, 262-263 Phillips, Dave 127, 184 Phillips, David Atlee 122, 240, 248, 345346, 348, 352 Phillips, Rufus 248 Pinochet, August 351 Poe, Tony (Anthony Poshepny) 284-285 Poindexter, John 413, 447 Polgar, Tom 29, 50, 74, 86, 137, 313-314, 316, 344-345, 348, 377-379, 565 Pollack, Ken 410 Popov, Pjotr 262 Potts, Jim 367 Powell, Colin 202, 442, 458, 482, 532, 537-538 Precht, Henry 404 Q Quainton, Anthony 409, 417, 425 Quinn, Bill 30

nasljeđe pepela R Raborn, William F. “Red” 280-283, 295 Racine, Jean 7 Rahman, Abdel 481-482 Rashidian, Asadollah 110 Reagan, Ronald 16, 375, 391, 411-414, 416-418, 423, 426-427, 431-432, 434-436, 438, 445, 449, 456, 458-459, 461, 480, 488 Reber, James Q. 138-139, 224 Rhee, Syngman 72, 83, 172 Richardson, John 159 Ridgway, Matthew W. 82 Robarge, David S. 548 Robertson, Rip 120, 127, 184, 189 Rockefeller, Nelson 374-375 Rodriguez, Felix 315-316, 444 Roosevelt, Archie 163 Roosevelt, Franklin D. 21-24, 58, 104, 107, 109-110, 114, 153, 165, 539 Roosevelt, Kim 103, 105-114, 116, 163, 168 Rosenthal, Jim 251 Rosselli, John 305 Rostow, Walt 215, 295, 301, 315 Rountree, William 113-114, 164 Rumsfeld, Donald 371, 374-375, 382384, 389, 463, 518, 527, 556 Rusk, Dean 83, 202-203, 219, 224, 229, 231, 233, 236, 250-251, 280, 304, 306, 342 Russell, Richard 257, 283, 307 S Saharov, Andrej 332 Said, Nuri 164, 167 Salameh, Ali Hasan 426 Sanchez, Nestor 238, 256 Sandys, Duncan 165 Sarasin, Pote 338 Schlesinger, James R. 221, 349-350, 358363, 371, 375-376, 382, 400, 506, 548 Schneider, Rene 347-348

kazalo imena Schroen, Gary 508, 512-513 Schultheis, Fred 72 Schwarzkopf, Norman 104, 110, 466 Scott, Win 254 Secord, Richard 439-444 Serraj, Abdul Hamid 165-166 Shackley, Ted 89-90, 287-288, 351, 380, 435 Shields, Julia 296 Short, Dewey 61 Shultz, George P. 349, 413-414, 416, 426 Sichel, Peter 29, 63-64, 75, 565 Silberman, Laurence 373-374, 536-537, 547 Simon, James Monnier, ml. 485, 517, 522-523 Sinclair, John 105, 136 Smith, Abbot 389 Smith, Dave 247 Smith, Harold D. 31 Smith, Haviland 545, 565 Smith, Ian 398 Smith, Jeffrey 510 Smith, Walter Bedell 22, 31, 33-35, 41, 70-75, 77-80, 83, 86, 89-92, 98, 101-103, 105, 114, 117, 131-132, 139, 181, 207, 212, 239, 243, 262, 269, 288, 361, 396, 543, 552 Snyder, John W. 47 Solženjicin, Aleksandar 332 Sorensen, Ted 393 Souers, Sidney W. 31-33 Specter, Arlen 489 Stabler, Wells 334 Staljin, Josif 34-36, 40-41, 48, 59, 63, 65-66, 68-70, 72, 95, 104, 118, 149, 151, 308, 504, 523 Starr, Nicholas 481 Stein, John 415 Stevenson, Adlai 202-203, 232, 234 Stimson, Henry 28

707 Stone, Rocky 111, 113, 166, 334 Stutesman, John H. 107 Sukarno 170-173, 180, 290 Sulick, Michael 471 Sullivan, William 284, 286 Symmes, Harrison 164 Š Šakal, Carlos 501 Šavani, Mohamed Abdulah 502 Šišakli, Adib 165-166 T Tanner, Steve 64-66, 565 Taylor, Maxwell 222, 243, 275, 277 Tenet, George J. 42, 471, 485, 500, 503504, 506-516, 518-521, 523, 525528, 530, 532-533, 535, 537-540, 545, 548, 565 Thomas, William W. mlađi 57, 77, 117, 289, 327, 333, 498 Thompson, Colin 452 Tilton, John 316 Tofte, Hans 77 Tolkačev, Adolf 454 Tovar, Hugh 292 Travers, Russ 505 Truman, Harry 14, 19, 21, 24, 26, 28, 31-32, 37, 40-42, 44, 45, 47-48, 57-58, 62, 69-74, 96, 105, 160, 225, 269, 372, 375, 396, 515 Truscott, Lucian K. 86, 88, 91 Turner, Stansfield 271-272, 393-395, 397, 399-400, 402, 405-406, 411, 435, 449, 548, 565 Turner, Warren Christopher 403 Twetten, Tom 545, 458, 459, 478, 565 U Ulmer, Al 54-55, 171-174

708 V Valenzuela, Camilo 347 Vali, Abdul 551 Vandenberg, Arthur 41 Vandenberg, Hoyt 35-37, 40-42, 44 Van Voorst, Bruce 448 Viaux, Roberto 346-347 Vinson, Carl 61 W Walters, Vernon 354-357, 362-363, 371, 432-433, 435, 462, 468 Warner, John 548 Warren, Earl 264 Webster, William 412, 449, 451-453, 455, 460-462, 464-565 Weinberger, Caspar W. 413, 442 Weir, Benjamin 434, 439 Weisband, William Wolf 72 Weisl, Edwin 256 Welch, Richard 369 Wells, Timothy 334, 431-433 Westmoreland, William 300, 321-322 White, Lawrence K., “Red” 209, 283, 307 Whitten, John 253-256, 258-259 Wilcox, Philip 463 Wilmert, Paul 346 Wilson, Thomas R. 513 Wilson, Woodrow 43 Winters, Don 463 Wisner, Frank G. 29-31, 37-40, 49-57, 60-61, 66-68, 71, 73-77, 79-80, 82, 85-87, 89-91, 96, 98, 101, 105, 107, 109, 111-113, 117-120, 122-124, 127, 130, 132-133, 137, 149-151, 153-154, 156, 158-160, 164, 167, 171, 173-174, 181-182, 210, 237, 294, 311, 327, 399 Wisner, Frank G., ml. 385, 479 Wolfowitz, Paul 388, 490

nasljeđe pepela Woodhouse, Christopher Montague 105, 107 Woodruff, Fred 481 Woolsey, James R. 478, 481, 483-485, 489, 493-494, 498, 548 Wyatt, Mark F. 46-47 Wyman, Willard G. 62, 65 Y Yost, Charles 166 Young, George 165 Z Zahedi, Fazlollah 108-111, 114 Zaman, Hadži 525

kazalo imena

709

710

Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Glavni urednik Seid Serdarević Urednik Srećko Horvat Lektura i korektura Margareta Medjurečan Grafička urednica Maja Glušić Prijelom i dizajn Fraktura Fotografija na naslovnici © Roger Ressmeyer/Corbis Godina izdanja 2011., travanj (prvo izdanje) Tiskano u Hrvatskoj ISBN 978-953-266-212-2 Biblioteka Platforma, knjiga 21 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20

nasljeđe pepela

kazalo imena

711

ISBN 978-953266212-2

9 789532 662122