Hay Festival predstavlja
EUROPA 28 predgovor
1
Žene o budućnosti Europe Uredile Sarah Cleave i Sophie Hughes Europa 28
2
europa 28
Co-funded by the Creative Europe Programme of the European Union
predgovor
3
Žene o budućnosti Europe
Europa 28 uredile Sarah Cleave i Sophie Hughes preveli s engleskog Luiza Bouharoua, Marta Huber, Blaž Martić i Marina Veverec
Fraktura
4
europa 28
Naslov izvornika Europa 28. Writing by Women on the Future of Europe. Copyright © autorice, 2020. i Hay Festival of Literature and the Arts Limited*, 2020. © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2020. © za prijevod Luiza Bouharoua, Marta Huber, Blaž Martić, Marina Veverec i Fraktura, 2020. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika. ISBN 978-953-358-207-8 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 1056850
predgovor
5
Sadržaj
predgovor Dijana Dominis Prester Čemu nas uče zvijezde
9
austrija Julya Rabinowich Pukotine u ledu
15
belgija Annelies Beck Kako režirati Europu?
21
bugarska Kapka Kassabova Dva jezera
29
cipar Nora Nadjarian Kolibrić
37
češka Apolena Rychlíková Europa za 99 posto
45
6
europa 28
danska Janne Teller Europa mojih snova
53
estonija Maarja Kangro Dan Europe ili Krvavi četvrtak
59
finska Saara Turunen Stvari koje nemaju veze s razumom
69
francuska Leïla Slimani Naša mediteranska majka
77
grčka Sofía Kouvelaki Sada vam mogu ispričati svoju priču
83
hrvatska Asja Bakić U ljudskom liku
91
irska Lisa Dwan Slažemo se, svi se slažemo u osnovi
99
italija Silvia Bencivelli Bez znanosti nema budućnosti
109
latvija Nora Ikstena Bikova nevjesta
115
predgovor
7
litva Žydrūnė Vitaitė Promjena nije samo hashtag 123 luksemburg Carine Krecké Daljinski upravljač
131
mađarska Zsófia Bán Razmišljanja o pokretačkoj moći vatre
145
malta Caroline Muscat Privid Europe
153
nizozemska Gloria Wekker Još jedna ružoprsta zora za Europu?
161
njemačka Yvonne Hofstetter Potraga za globalnom strateškom ulogom Europe
169
poljska Bronka Nowicka Praznina
179
portugal Ana Pessoa Glas u mojoj glavi
189
rumunjska Ioana Nicolaie Unutar kovčega
195
8
europa 28
slovačka Tereza Nvotová Vožnja 201 slovenija Renata Salecl Kriza povjerenja
211
španjolska Edurne Portela Isti kamen
217
švedska Karolina Ramqvist Sve što imam, naslijedila sam
221
ujedinjeno kraljevstvo Hilary Cottam Priča o dvije vještice: Ponovno ispreplitanje socijalne Europe
229
O autoricama Bilješka o priređivačicama O prevoditeljima O projektu
237 253 255 257
predgovor
9
predgovor
Dijana Dominis Prester
Čemu nas uče zvijezde
“Kad bi svi ljudi na svijetu imali priliku postati astronauti i gledati Zemlju iz svemira, više ne bi bilo ratova. Jer kad vidiš Zemlju tako malu, krhku i jedinstvenu, bez državnih granica koje su zapravo umjetne linije, shvatiš da moramo biti složni u očuvanju našeg zajedničkog planeta.” Tim je riječima njemački astronaut prof. dr. Ernst Messer schmid zaključio svoje predavanje na međunarodnom kongresu astronautike u Rijeci 1987. godine. Slušala sam ga s fascinacijom, tada još kao nadobudna srednjoškolka koja je čeznula za letom u svemir, i upoznavanjem Zemlje. Priznajem da je, uz duboku radoznalost za razumijevanjem zakonitosti prirode, moja motivacija za istraživanjem svemira prvobitno dolazila i od mladenačkog razočaranja mnogim stvarima na Zemlji. Nadala sam se da će nam znanstvena istraživanja pomoći da se otisnemo u svemir i, kao u SF filmovima, pronađemo druge planete na kojima ćemo se skrasiti i započeti iznova neke drukčije, bolje priče. No danas, nakon što već nekoliko desetljeća zajedno sa znanstvenicima iz cijelog svijeta istražujem svemir i planete izvan Sunčevog sustava, shvatila sam da je Zemlja prekrasno mjesto
10
europa 28
koje nam je dano na dar, i koje uistinu moramo čuvati, jer alternativa za ljudsku vrstu ne postoji. Premda smo u našoj galaksiji pronašli već više tisuća planeta, o njima još uvijek ne znamo dovoljno. Vrlo je vjerojatno da postoje drugi planeti na kojima je život moguć, no kakav točno i gdje – u to ne možemo biti sigurni, jer izvanzemaljski život još uvijek nismo pronašli. Uza sve što smo saznali o Zemlji i o svemiru, naučili smo i o ograničenjima fizičkog putovanja između njih. I zato na česta pitanja o tome jesmo li pronašli planet na koji ćemo se preseliti, odgovaram: “To za čovječanstvo nije opcija. Budimo sretni da imamo prilike živjeti na Zemlji, i čuvajmo je!” Jedan od većih izazova s kojima će se Europa suočiti u nadolazećem desetljeću skupa s ostatkom svijeta klimatska je kriza, koja sukladno rezultatima brojnih znanstvenih istraživanja i jasnim izmjerenim pokazateljima više nije mit, nego brutalna stvarnost. Sve češće čitamo vijesti o žestokim požarima, poplavama, temperaturnim ekstremima i drugim elementarnim nepogodama koje diljem svijeta odnose živote ljudi, životinja i biljaka. No unatoč nedvojbenim činjenicama i pouzdanim znanstvenim rezultatima koji potvrđuju da je do globalnog zatopljenja došlo zbog ljudskog djelovanja, mnogi i dalje “zabijaju glavu u pijesak” i radije vjeruju u različite neutemeljene teorije zavjere, negiraju činjenice u strahu od preuzimanja odgovornosti. Takve teorije u velikoj mjeri guraju lobiji koji profitiraju od industrije, prometa i drugih aktivnosti koje su dovele do klimatskih promjena, stvarajući pritisak na političare i javnost, pa čak i na znanstvenike. Posljednjih je nekoliko godina primjerice administracija predsjednika Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama počela uvoditi sve jaču cenzuru kojom sprečava spominjanje utjecaja
predgovor
11
čovjeka na klimatske promjene, o čemu svjedoče mnogi znanstvenici, političari i zviždači. To je rezultiralo time da brojnim stručnjacima u području klimatologije nisu produljeni ugovori o radu, a mnogi su svojevoljno napustili SAD. Srećom, Europa im je otvorila vrata te se na taj način obogatila vrijednom ekspertizom. Europa je trenutačno vodeća u svijetu po pitanju razine svijesti o očuvanju okoliša i mjerama koje implementira, no treba poboljšati još mnogo toga. Neće biti dovoljno samo donositi razne mjere, zakone i zabrane, već treba poticati znanstvena istraživanja koja će s jedne strane detaljnije i dublje proučiti složenu problematiku klime i međudjelovanja različitih ekosustava, a s druge predložiti konkretne načine za proizvodnju energije iz alternativnih izvora, smanjenje količine otpada i njegovo zbrinjavanje, smanjenje za gađenja zraka, zemlje i mora te proizvodnju veće količine hrane za rastuću populaciju na Zemlji uz istovremeno čuvanje ljudskog zdravlja. Iako mnogi argumentiraju da je populacija Europe mala u odnosu na svjetsku, a glavni su “krivci” za klimatsku krizu industrijske velesile poput SAD-a i Kine, koje bi problem klimatske krize trebale i rješavati, ne treba zaboraviti da i Europa snosi velik dio odgovornosti. Autoritet koji Europa u svijetu već dugo ima u diktiranju trendova danas treba iskoristiti za očuvanje planeta, dajući pozitivne primjere u cilju podizanja globalne razine svijesti oko ovog problema. Naposljetku, koja je uloga žena u izazovima s kojima smo suočeni? Trebamo li mi žene biti pasivne i raditi što se od nas traži, prepuštajući muškarcima da odlučuju o važnim stvarima? Ili bismo možda, kao što nas se često uči, trebale oponašati muškarce
12
europa 28
u načinu razmišljanja i pristupanju problemima da bismo bile shvaćene ozbiljno i profesionalno, da bismo imale svoje uloge u odlučivanju i vođenju? Na nedavnom predavanju u Rijeci o fizici međuljudske suradnje u kontekstu klimatskih promjena, kolega fizičar dr. Marko Jusup, koji se u Japanu bavi interdisciplinarnim istraživanjima mreža, iznio je nadahnjujući rezultat projekta koji vodi u suradnji s europskim i azijskim znanstvenicima. Prema tom istraživanju, žene imaju ključnu ulogu u uspostavljanju i propagiranju međuljudske suradnje. Ne samo kroz suradnju s drugim ženama nego i kroz to što na suradnju potiču muškarce, koji su navodno skloniji natjecanju, pa tako i teže surađuju s drugim muškarcima. On smatra da bi odlučivanje o važnim pitanjima poput rješavanja klimatske krize trebalo prepustiti ženama. Udruživanjem žene iz cijelog svijeta mogu potaknuti suradnju u rješavanju ovog važnog problema, koji treba uključivati ljude svih rodova, boja, dobi i stupnjeva obrazovanja, a vodeću ulogu u tome trebala bi preuzeti Europa. U odnosu na većinu ostatka svijeta naime ovdje je emancipiranost žena na visokoj razini, baš kao i otvorenost prema znanstvenom i konstruktivnom pristupu problemu klimatskih promjena. Uz dobru razinu suradnje čak je i velike probleme moguće riješiti. Posljednjih nekoliko desetljeća primjerice znanstvenici su uspjeli upozoriti svijet na problem smanjivanja količine ozona, spoja u atmosferi nužnog za održanje života na Zemlji, dokazavši da je uzrok problema u ljudskom djelovanju. Brojne akcije uspjele su političare i čovječanstvo navesti na implementaciju promjena u industriji i svakodnevnom životu, što se u konačnici pokazalo
predgovor
13
učinkovitim. Nova istraživanja pokazuju da su se ozonske rupe počele “krpati” i da trend promjena pokazuje da ćemo u sljedećih nekoliko desetljeća taj problem vjerojatno sanirati. Problem kli me na Zemlji kudikamo je složeniji i teži za rješavanje, no to je ipak moguće ako pravovremeno reagiramo svi zajedno i kroz suradnju učinimo što možemo u cilju stabilizacije klime. U ovoj knjizi okupljena su promišljanja i vizije budućnosti autorica – znanstvenica, umjetnica, novinarki, aktivistica – iz dvadeset i osam zemalja Europe. Nadam se da će vas njihovi tekstovi nadahnuti; da će potaknuti žene da preuzmu više inicijative, a muškarce da ženama ukažu povjerenje u poticanju suradnje s ciljem bolje budućnosti Europe, i cijele Zemlje. Rijeka, 2020.
14
europa 28
predgovor
257
O projektu
Hay Festival Europa 28 okuplja spisateljice, umjetnice, znanstvenice i poduzetnice – po jednu iz svake od 28 zemalja članica – kako bi predstavile svoju viziju budućnosti Europe. Kao dio Wom@rts projekta, sufinanciranog iz programa Kreativna Euro pa, Festival predstavlja multidisciplinarni prikaz najboljih umova današnjice. U 2020. godini njihov je rad prikazan u novoj antologiji, Europa 28: Žene o budućnosti Europe, te na svim događanjima Hay Festivala diljem svijeta, uključujući i Hay Festival Europa 28 u Rijeci 2020. – europskoj prijestolnici kulture, Hrvatska, od 3. do 5. lipnja. hayfestival.org/europa28 #Europa28
258
Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Glavni urednik Seid Serdarević Urednik Roman Simić Lektura Jelena Topčić Korektura Sanja Šterk Prijelom Maja Glušić Dizajn naslovnice Hana Vrca Godina izdanja 2020., ožujak Tisak GZH, Zagreb ISBN 978-953-358-207-8 Biblioteka Platforma, knjiga 87 Certifikat sustava upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima norme DIN EN ISO 9001:2015 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20
europa 28
predgovor
259
260
europa 28
Biće iz druge vremenske dimenzije i s drugog planeta dolazi na Zemlju i na godinu dana postaje čovjekom, Europljaninom... Otac nasilnik mladoj kćeri dogovara brak s moćnim udvaračem, ali u spas joj dolazi mitski bik iz njezinih snova... Na Trgu slobode u Tallinnu grupa studenata zamišlja kamo bi uspon desničarskog fašizma mogao dovesti Europu do 2050. godine... Zbog nacionalizma i izolacionizma, koji se posljednjih godina poput požara šire Europom, stječe se dojam da Europa treba promjene ili, u najmanju ruku, temeljito preslaganje – tako što će se napokon početi baviti problemima onih koji se osjećaju zapostavljenima, raditi na jačanju veza unutar društva ili pak tako da nastavi postojati kao demokratski transnacionalni entitet. Dvadeset osam renomiranih spisateljica, umjetnica, znanstvenica, aktivistica i poduzetnica iz cijele Europe okupljenih u ovoj dojmljivoj i prije svega aktualnoj antologiji donosi vlastiti pogled na Europu, nudi nadu i predlaže rješenja koja nam mogu pomoći da je počnemo graditi iznova.
Hrvatskim izdanjem ove zbirke Fraktura sudjeluje u projektu Europa 28, što ga je pokrenula jedna od najznačajnijih svjetskih književnih manifestacija, Hay Festival. Zajedno, domaćoj publici donosimo raznovrsne i inspirativne, hrabre i provokativne tekstove, koji se budućnošću kontinenta na kojemu živimo bave jednako koliko i kušnjama njegove sadašnjosti.
149,00 kn ISBN 978-953358207-8
9 789533 582078
www.fraktura.hr
Biblioteka Platforma