Knjiga života

Deborah Harkness Knjiga 탑ivota

O1o

Od iste autorice Otkrivanje vjeťtica Sjena noći

O2o

Deborah Harkness

Knjiga života preveo s engleskog Dražen Čulić

Fraktura O3o

Napomena nakladnika: Ovo je djelo plod mašte. Imena, likove, mjesta i događaje autorica je izmislila ili se njima slobodno koristila, pa je svaka sličnost sa stvarnim osobama, pokojnim ili živim, poslovima, tvrtkama, događajima i mjestima potpuno slučajna.

Naslov izvornika The Book of Life © 2014 by Deborah Harkness Objavljeno prema sporazumu s Viking, član Penguin Group (USA) LLC, Penguin Random House Company © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2014. © za prijevod Dražen Čulić i Fraktura, 2014 Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika.

ISBN 9789532665932 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 889274

O4o

Za Karen, koja zna zašto

O5o

O6o

Ne preživljavaju ni najjacˇi ni najpametniji, nego oni koji se najbolje prilagod–avaju promjenama. Philippe de Clermont,

često pripisivano Charlesu Darwinu

O7o

O8o

Sunce u Raku Znak Raka odnosi se na kuc´e, zemlje, blaga i sve što je skriveno. To je cˇetvrta kuc´a u horoskopu. Oznacˇuje smrt i kraj stvari.

Anonimna engleska svaštara, oko 1590.

Gonçalves MS 4890. f. 8v

O9o

O 10 o

Poglavlje 1

D

uhovi nemaju težinu. Nastaju u samom srcu, iz sjećanja. Na vrhu jednog od okruglih tornjeva Emily Mather stavila je svoju prozračnu ruku na sredinu grudi, koje su čak i sada bile pune strepnje.

Postane li ikad lakše? Njezin glas, kao i sve drugo, bio je skoro neprimjetan.

Promatranje? Čekanje? Spoznaja?

Nisam primijetio, kratko je odgovorio Philippe de Clermont. Bio je nagnut pored nje, proučavajući svoje prozirne prste. Mnoge stvari koje je smrt do­ nijela Philippe nije volio – nije mogao dodirnuti svoju suprugu Ysabeau; nije osjećao okus ni miris; nije imao mišiće potrebne za dobru borbu – ali nevid­ ljivost je bila najgora. Uvijek iznova podsjećala ga je koliko je beznačajan postao.

Emilyino se lice snuždilo, a Philippe je opsovao u sebi. Otkad je umrla, vještica mu je postala stalno društvo, dijeleći njegovu osamljenost. Što mu je bilo da se obrecne na nju kao na sluškinju?

Možda će biti lakše kada nas više ne budu trebali, rekao je Philippe ljubaznije.

Iako je on bio iskusniji duh, Emily je bila ta koja je shvaćala metafiziku njihova položaja. Ono što mu je vještica ispričala kosilo se sa svime što je Philippe vjerovao o zagrobnom životu. Mislio je da živi vide mrtve zato što od njih nešto trebaju: pomoć, oprost, odmazdu. Emily je tvrdila da su to samo ljudski mitovi, jer tek kada se oproste od preminulih, ljudi ih mogu vidjeti.

Ta mu je primjedba olakšala nošenje s činjenicom da ga Ysabeau ne uspijeva primijetiti, ali ne sasvim.

“Jedva čekam vidjeti kako će nas Em dočekati. Bit će iznenađena.” Di­ anin topli alt podigao se iz podruma.

O 11 o

Diana i Matthew, istovremeno su izgovorili Emily i Philippe vireći dolje u dvorište posuto šljunkom koje je okruživalo dvorac.

Ondje, rekao je Philippe pokazujući na prilazni put. Iako mrtav, imao je vampirski vid, oštriji od bilo kojeg ljudskog. Usto je još uvijek bio zgodniji nego što bi bilo koji muškarac smio biti, s onim širokim ramenima i paklenim osmijehom. Sada ga je uputio Emily, koja nije mogla ne odgovoriti smiješkom.

Zgodan su par, zar ne? Pogledaj kako se moj sin promijenio.

Na vampire protok vremena ne bi trebao utjecati, pa je Emily očekivala kako će ugledati istu crnu kosu, toliko tamnu da je imala plavkast odsjaj; iste promjenljive sivozelene oči, hladne i daleke poput mora zimi; istu blijedu kožu i široka usta. Ipak, ponešto je bilo malo drukčije, kako je Philippe i nagovijestio. Matthewova je kosa bila kraća i nosio je bradu, zbog koje je izgledao još opasnije, kao gusar. Uzdahnula je.

Je li se Matthew… povećao?

Jest. Udebljao sam ga kada su on i Diana bili ovdje tisuću petsto devedesete.

Omekšao je od knjiga. Matthew se mora više tući, a manje čitati. Philippe je uvijek tvrdio kako se s učenjem može pretjerati. Matthew je bio živi dokaz.

I Diana izgleda drukčije. Više je nalik na majku, s tom dugom bakrenastom kosom, rekla je Em ističući najizraženiju promjenu na svojoj nećakinji.

Diana je posrnula na krupnom šljunku, a Matthewova ruka poletjela je da je zadrži. Nekoć je Emily mislila da je Matthewovo stalno nadgledanje znak vampirske želje za potpunom zaštitom. Sada, pronicava kao duh, shvatila je da takvo ponašanje proizlazi iz njegove nadnaravne osjetljivosti na svaku promjenu Dianina izraza ili raspoloženja, svaki znak umora ili gladi. No danas se Matthewova briga činila još većom i usmjerenijom.

Nije se samo Dianina kosa promijenila. Philippeovo lice bilo je začuđeno.

Diana nosi dijete – Matthewovo dijete.

Emily je pomnije proučila nećakinju, koristeći se lakšim prihvaćanjem istine koju je smrt donosila. Philippe je djelomično u pravu. Misliš “djecu”.

Diana nosi blizance.

Blizance, zapanjenim glasom rekao je Philippe. Pogledao je ustranu jer se pojavila njegova supruga. Gledaj, tamo su Ysabeau i Sarah, sa Sophie i Margare­t. Što će se sada dogoditi, Philippe? upitala je Emily, s nelagodom čekajući odgovor.

O 12 o

Završeci. Počeci, namjerno neodređeno rekao je Philippe. Promjene. Diana nikada nije voljela promjene, rekla je Emily.

To je zato što se Diana plaši onoga što mora postati, odgovorio je Philippe.

Marcus Whitmore nagledao se užasa otkad ga je jedne noći 1781. Matthew načinio vampirom. Ništa ga od toga nije pripremilo za današnji zadatak: reći Diani da je njena voljena teta Emily Mather preminula.

Marcus je odgovorio na Ysabeauin telefonski poziv dok su on i Nathaniel Wilson gledali televizijske vijesti u obiteljskoj knjižnici. Sophie, Nathanielova supruga, i njihova beba Margaret drijemale su na kauču.

“Hram”, bez daha je rekla Ysabeau paničnim glasom. “Dođi. Odmah.”

Marcus je poslušao svoju baku bez oklijevanja, tek je izlazeći zastao na vratima da pozove rođaka Gallowglassa i tetu Verin.

Večernje polusvjetlo pojačavalo se dok se približavao čistini na vrhu brda, osvijetljenoj nezemaljskom snagom koju je Marcus nazirao kroz drveće. Kosa mu se podignula od zraka nabijenog čarolijama.

Zatim je osjetio prisutnost vampira Gerberta od Aurillaca. I još ne­koga − vještice.

Lagani, odmjereni korak odjeknuo je kamenim hodnikom i vratio Mar­ cusa iz prošlosti u sadašnjost. Teška su se vrata otvorila, kao i uvijek škripe­ći.

“Zdravo, srce.” Marcus je odvratio pogled s livada Auvergnea i duboko uzdahnuo. Miris Phoebe Taylor podsjetio ga je na gusto grmlje jorgovana koje je raslo ispred crveno obojenih vrata njegova obiteljskog imanja. Profi­ njen i snažan, miris je najavljivao proljeće nakon duge zime u Massachusettsu i prizvao smiješak pun razumijevanja njegove davno preminule majke. Sada je Marcus samo pomislio na sitnu ženu čelične volje pred sobom.

“Sve će biti u redu.” Phoebe je ispružila ruku i popravila mu ovratnik, a njene maslinaste oči brižno su ga gledale. Marcus je počeo odijevati odjeću primjereniju od majica s koncerata kada se počeo potpisivati kao Marcus de Clermont umjesto Marcus Whitmore – ime pod kojim ga je upoznala, prije nego što joj je ispričao o vampirima, tisućljeće i pol starim očevima, francuskim dvorcima i vještici po imenu Diana Bishop. Po Marcusovu mišljenju, to što je Phoebe ostala uz njega bilo je ravno čudu.

“Ne. Neće.” Uzeo ju je za ruku i poljubio joj dlan. Phoebe nije upoznala Matthewa. “Ostani ovdje s Nathanielom i ostalima. Molim te.”

O 13 o

“Posljednji put govorim, Marcuse Whitmore, da ću stajati pored tebe kada dočekaš oca i njegovu ženu. Mislim da o tome više ne treba rasprav­ ljati.” Phoebe je ispružila ruku. “Idemo?”

Marcus je stavio ruku u Phoebeinu, ali umjesto da krene za njom kako je očekivala, privukao ju je sebi. Phoebe se naslonila na njegova prsa, s jednom rukom u njegovoj, a drugom naslonjenom na njegovo srce. Iznena­ đeno ga je pogledala.

“Dobro. Ali ako odeš dolje sa mnom, nečega se moraš pridržavati. Prvo, stalno moraš biti ili uz Ysabeau ili uz mene.”

Phoebe je zaustila da se pobuni, ali Marcusov ju je ozbiljni pogled utiš­ao.

“Drugo, ako ti kažem da iziđeš iz sobe, učinit ćeš to. Bez odgode. Bez pitanja. Otići ćeš ravno Fernandu. On će biti u kapelici kod kuhinje.”

Marcus je na njezinu licu tražio i našao nevoljki pristanak. “Treće, ne smiješ, ni zbog čega, doći nadomak ruku mog oca. Prihvaćaš?”

Phoebe je kimnula. Kao svaki dobar diplomat bila je spremna slijediti Marcusova pravila – zasad. Ali ako je Marcusov otac čudovište kakvim ga neki u kući smatraju, Phoebe će napraviti što treba.

Fernando Gonçalves ulio je umućena jaja u vrelu tavu preko krumpira koji su u njoj već posmeđili. Njegova španjolska tortilja bila je jedno od jela koja je Sarah Bishop jela, a na današnji je dan udovici posebno trebala okrepa.

Gallowglass je sjedio za kuhinjskim stolom čeprkajući komadiće voska iz pukotina u drevnom drvu. Izgledao je kao zlovoljni medvjed, onako mi­ šićav, s plavom kosom koja mu je padala na ovratnik. Tetovaže su se uvijale oko podlaktica i mišića u kovitlacu jarkih boja. Njihov sadržaj otkrivao je njegova trenutačna raspoloženja, jer na vampirima tetovaže traju samo nekoliko mjeseci. Čini se da je sada razmišljao o svojim korijenima, jer ruke su mu bile prekrivene keltskim uzlovima, runama i čudnim zvijerima iz nordijskih i galskih mitova i legendi.

“Prestani se brinuti.” Fernandov glas bio je blag i odmjeren poput šerija njegovanog u hrastovim bačvama.

Gallowglass je na trenutak podigao pogled pa se vratio vosku.

“Nitko neće spriječiti Matthewa da napravi što mora, Gallowglass. Osve­ titi Emilyinu smrt pitanje je časti.” Fernando je ugasio vatru i pridružio se Gallowglassu za stolom, nečujno hodajući bosim nogama po kamenom podu.

Istovremeno je spustio zavrnute rukave svoje bijele košulje. Bila je kao nova, O 14 o

usprkos satima provedenima tog dana u kuhinji. Ugurao je košulju za pojas traperica i prošao prstima kroz tamnu valovitu kosu.

“Marcus će pokušati preuzeti krivnju, znaš”, rekao je Gallowglass. “Iako taj momak nije kriv za Emilyinu smrt.”

Prizor na vrhu brda bio je čudno miran s obzirom na okolnosti. Gallowglass je stigao do hrama nekoliko trenutaka nakon Marcusa. Tamo nije bilo ničega osim Emily Mather, koja je klečala u krugu napravljenom od blijedoga kamenja. Vještac Peter Knox bio je uz nju držeći joj ruke na glavi, s izrazom iščekivanja – čak gladi – na licu. Gerbert od Aurillaca, najbliži vampirski susjed De Clermontovih, zainteresirano je promatrao.

“Emily!” Sarahin bolni uzvik toliko je snažno rasparao tišinu da je čak i Gerbert ustuknuo.

Zapanjen, Knox je pustio Emily. Onesviještena je pala na tlo. Sarah je napala vješca čarolijom toliko moćnom da je Knox odletio preko čistine.

“Ne, Marcus je nije ubio”, rekao je Fernando i privukao Gallowglassovu pozornost. “Ali njegov nemar…”

“Neiskustvo”, prekinuo ga je Gallowglass.

“Nemar”, ponovio je Fernando, “odigrao je ulogu u tragediji. Marcus to zna i prihvaća odgovornost.”

“Marcus nije tražio tu odgovornost”, gunđao je Gallowglass.

“Nije. Ja sam ga za nju predložio, a Matthew se složio da je to prava odluka.” Fernando je kratko dodirnuo Gallowglassovo rame i vratio se štednjaku.

“Jesi li zato došao? Jer se osjećaš krivim što si odbio voditi bratstvo kada je Matthew zatražio tvoju pomoć?” Nitko se nije začudio više od Gallowgla­ ssa kada se Fernando pojavio u Sept-Toursu. Fernando je to mjesto izbjegavao još otkako je Gallowglassov otac Hugh de Clermont umro u četrnaestom stoljeću.

“Ovdje sam jer je Matthew bio uz mene nakon što je francuski kralj smaknuo Hugha. Tada sam bio sâm na svijetu, prepušten tuzi.” Fernandov je glas bio grub. “A odbio sam voditi Lazarove vitezove jer nisam De Clermon­t.”

“Bio si očev partner!” negodovao je Gallowglass. “Ti si De Clermont koliko su to i Ysabeau i njena djeca!”

Fernando je oprezno zatvorio vrata pećnice. “Ja jesam Hughov partner”, O 15 o

rekao je, i dalje okrenut leđima. “Tvoj otac za mene nikada neće biti mrtav.” “Žao mi je, Fernando”, rekao je Gallowglass tronuto. Iako je Hugh bio mrtav skoro sedam stoljeća, Fernando se od gubitka nikada nije oporavio.

Gallowglass je sumnjao da ikada i hoće.

“A što se tiče toga da sam De Clermont”, nastavio je Fernando, i dalje buljeći u zid nad pećnicom, “Philippe se nije slagao s tim.”

Gallowglass je nastavio nervozno čeprkati po vosku. Fernando je natočio dvije čaše crnog vina i odnio ih do stola.

“Evo”, rekao je dajući jednu Gallowglassu. “Danas će i tebi trebati snaga.”

Marthe je upala u kuhinju. Ysabeauina domaćica bila je vladarica tog dijela dvorca i nije voljela uljeze u njemu. Ljutito pogledavši Gallowglassa i Fernanda, onjušila je zrak i otvorila pećnicu.

“To je moja najbolja tava!” rekla je optužujućim tonom.

“Znam. Zato je i upotrebljavam”, odgovorio je Fernando i otpio gutljaj vina.

“Nije vam mjesto u kuhinji, dom Fernando. Idite na kat. I povedite Gallowglassa sa sobom.” Marthe je uzela paketić čaja i čajnik s police pored sudopera. Tada je primijetila lonac umotan u ručnik na poslužavniku pored šalica, tanjurićâ, mlijeka i šećera. Još se više namrštila.

“Zašto ne smijem biti ovdje?” upitao je Fernando.

“Niste sluga”, rekla je Marthe. Podigla je poklopac s vrha lonca i sum­ njičavo onjušila sadržaj.

“To je Dianin najdraži čaj. Ti si mi rekla što voli, sjećaš se?” Fernando se tužno osmjehnuo. “A svi u ovoj kući služe De Clermontove, Marthe.

Jedina je razlika u tome što ti, Alain i Victoire dobivate lijep novac za to. Od nas ostalih se očekuje da budemo zahvalni na ukazanoj časti.”

“Za to postoje dobri razlozi. Drugi manjasangi sanjaju o ulasku u ovu obitelj. I nemoj to više zaboravljati – kao ni limun, dom Fernando”, rekla je Marthe naglašavajući njegovu titulu.

Uzela je poslužavnik s čajem. “Usput rečeno, jaja će ti zagorjeti.”

Fernando je skočio da ih spasi.

“A što se tebe tiče”, rekla je Marthe okrenuvši crne oči prema Gallowgla­ ssu, “nisi nam rekao sve što si trebao o Matthewu i njegovoj ženi.”

Gallowglass je spustio pogled na vino, svjestan svoje krivnje.

O 16 o

“Madame, vaša baka, tobom će se pozabaviti poslije.” Nakon te opaske od koje su se ledile kosti Marthe je izišla iz kuhinje. “Što si sada napravio?” upitao je Fernando spuštajući svoju tortilju, koja nije zagorjela – hvala nebesima – na štednjak. Dugo iskustvo naučilo ga je da iza svake kaše koju je zakuhao Gallowglass stoje dobre namjere i potpuno zanemarivanje mogućih posljedica.

“Paaa”, rekao je Gallowglass razvlačeći samoglasnike kako samo Škoti mogu, “nekoliko sam stvarčica zaboravio spomenuti.”

“Kao na primjer?” rekao je Fernando osjetivši kroz uobičajene kuhinjske mirise miris katastrofe.

“Na primjer činjenicu da je tetkica trudna – i to ni s kim drugim nego s Matthewom. I činjenicu da ju je djed posvojio. Bože, njegova je krvna prisega bila zaglušna.” Gallowglass je djelovao zamišljeno. “Misliš li da ćemo ga i dalje moći čuti?”

Fernando je ustao, otvorenih usta, ali nijem.

“Ne gledaj me tako. Širiti vijest o bebi nije djelovalo mudro. Žene znaju biti čudne u tim stvarima. A Philippe je rekao tetkici Verin za krvnu prisegu prije nego što je umro tisuću devetsto četrdeset pete, a ni ona nikome nije rekla ni riječ!” pravdao se Gallowglass.

Zrak je zatreperio, kao da je puknula tiha bomba. Nešto vatrenozeleno proletjelo je pored kuhinjskog prozora. “Što je, dovraga, ovo bilo?” Fernando je otvorio vrata i zaštitio oči od jarkog sunčeva sjaja.

“Jedna ljutita veštica, rekao bih.” Gallowglassov je glas bio mračan.

“Sarah je sigurno rekla Diani i Matthewu za Emily.”

“Ne eksplozija. Ono!” Fernando je pokazao na zvonik Saint-Luciena, oko kojeg je kružilo krilato dvonogo stvorenje rigajući vatru. Gallowglass se podignuo da bolje vidi.

“To je Corra. Posvuda slijedi tetkicu”, rekao je Gallowglass kao da se to podrazumijeva.

“Ali to je zmaj.” Fernando je izbezumljeno gledao posinka.

“Ha! Nije to nikakav zmaj. Zar ne vidiš da ima samo dvije noge? Corra je vatreni zmaj.” Gallowglass je okrenuo ruku da pokaže tetovažu krilatog stvorenja koje je jako nalikovalo na leteću zvijer. “Poput ovog. Možda sam propustio koju sitnicu, ali sve sam upozorio da tetkica Diana više neće biti ista vještica.”

O 17 o

“Istina je, medena. Em je mrtva.” Reći to Diani i Matthewu očito je za nju bio veliki stres. Sarah se mogla zakleti da je vidjela zmaja. Fernando je bio u pravu. Trebala bi piti manje viskija.

“Ne vjerujem ti.” Dianin glas bio je visok i panično oštar. Gledala je po Ysabeauinu velikom salonu kao da očekuje da se skrivena Emily pojavi iza nekog od ukrašenih kauča.

“Emily nije ovdje, Diana.” Matthewov mirni glas bio je natopljen tugom i nježnošću kada je stao pred nju. “Nema je više.”

“Ne.” Diana je pokušala proći pored njega i nastaviti s potragom, ali Matthew ju je privukao u naručje.

“Sarah, tako mi je žao”, rekao je Matthew čvrsto stežući Dianu.

“Ne govori da ti je žao!” jauknula je Diana boreći se da se oslobodi iz vampirova nesalomljivog stiska. Udarala je šakom po Matthewovu ramenu.

“Em nije mrtva! Ovo je noćna mora. Matthew, probudi me – molim te. Želim se probuditi i opet biti u tisuću petsto devedeset prvoj godini.”

“Nije to noćna mora”, rekla je Sarah. Dugi tjedni uvjerili su je da je Emina smrt užasna stvarnost.

“Sigurno sam pogrešno skrenula – zavezala krivi uzao u vradžbini za putovanje kroz vrijeme. Nije moguće da smo trebali biti ovdje!” Od boli i šoka Diana se tresla od glave do pete. “Em mi je obećala da neće otići bez pozdrava.”

“Em nije imala vremena nikome reći zbogom. Ali to ne znači da te nije voljela.” Sarah je samu sebe na to podsjećala stotinu puta svakog dana.

“Diana bi trebala sjesti”, rekao je Marcus i privukao stolac Sarah. Po mnogočemu Matthewov sin djelovao je kao onaj dvadeset i koju godinu star surfer koji je ušetao u dom Bishopovih prošlog listopada. Njegova kožnata vrpca na kojoj je bila čudna zbirka predmeta skupljanih stoljećima i dalje je visjela pod plavom kosom oko njegova vrata. Tenisice Converse koje je volio i dalje su mu bile na nogama. Suzdržani, tužni pogled u njegovim očima ipak je bio novost.

Sarah je bila zahvalna Marcusu i Ysabeau na prisutnosti, ali osoba koju je sada stvarno željela uza se bio je Fernando. On joj je bio oslonac u vrijeme teških kušnji.

“Hvala, Marcuse”, rekao je Matthew i smjestio Dianu na stolac. Phoebe je pokušala staviti čašu vode u Dianinu ruku. Kada ju je Diana samo blijedo pogledala, Matthew ju je uzeo i stavio na obližnji stolić.

O 18 o

Sve su oči bile uprte u Sarah.

Sarah nije bila dobra u takvim stvarima. Diana je bila povjesničarka u obitelji. Ona je znala odakle početi i kako poredati zbunjujuće događaje u čvrstu priču s početkom, sredinom i krajem, možda čak i uvjerljivim objaš­ njenjem Emilyine smrti.

“Nema lakog načina da ti se ovo ispriča”, počela je Dianina teta.

“Ne moraš nam ništa reći”, rekao je Matthew, očiju punih suosjećanja i sućuti. “Objašnjenje može čekati.”

“Ne. Oboje morate znati.” Sarah je posegnula za čašom viskija, koja je obično stajala uz nju, ali sada je tamo nije bilo. Nijemo je pogledala Marcusa.

“Emily je umrla u starom hramu”, rekao je Marcus preuzimajući ulogu pripovjedača.

“Hramu posvećenom božici?” prošaptala je Diana, a obrve su joj se namrštile od koncentracije.

“Da”, protisnula je Sarah kašljući da pročisti grlo. “Emily je tamo pro­ vodila sve više vremena.”

“Je li bila sama?” Matthewov izraz više nije bio topao i pun razumijeva­ nja, a glas mu je bio leden.

Opet se spustila tišina, ovaj put teška i neugodna.

“Emily nikome nije dopuštala da je prati”, rekla je Sarah prisiljavajući se na iskrenost. I Diana je bila vještica, prozrela bi je ako bi pokušala zaobići istinu. “Marcus ju je pokušao uvjeriti da uzme nekoga sa sobom, ali Emily je odbijala.”

“Zašto je željela biti sama?” upitala je Diana osjećajući Sarahinu nela­ godu. “Što se ovdje zbiva, Sarah?”

“Od siječnja se Em obraćala višim silama da je vode.” Sarah je skrenula pogled s Dianina zapanjenog lica. “Imala je strašne predosjećaje smrti i nesreća, pa je mislila da će joj pomoći da ih shvati.”

“Ali Em je oduvijek govorila da su više sile premračne da bi se vještice njima mogle sigurno koristiti”, rekla je Diana, opet podigavši glas. “Govorila je kako će svaka vještica koja pomisli da je imuna na opasnosti od njih na ružan način saznati koliko su stvarno moćne.”

“Govorila je iz iskustva”, rekla je Sarah. “One te znaju navući. Emily nije željela da znaš kako je osjetila njihov zov, medena. Desetljećima nije dodirnula kristalnu kuglu ni pokušala prizvati duhove.”

O 19 o

“Prizvati duhove?” Matthewove su se oči suzile u dva proreza. U kom­ binaciji s tamnom bradom djelovao je uistinu zastrašujuće.

“Mislim da je pokušavala doći do Rebecce. Da sam shvatila koliko je daleko dospjela, pokušala bih je zaustaviti.” Sarahine su se oči napunile suzama. “Peter Knox sigurno je osjetio snage s kojima je Emily radila, a više sile su ga uvijek fascinirale. Kada ju je našao…”

“Knox?” Matthew je govorio tiho, ali kosa na Sarahinu vratu upozora­ vajuće se uspravila.

“Kada smo našli Em, tamo su bili i Knox i Gerbert”, objasnio je Marcus, sav jadan. “Doživjela je srčani udar. Emily je bila pod silnim stresom poku­ šavajući se oduprijeti nečemu što je Knox radio. Jedva da je bila pri svijesti.

Pokušao sam je oživiti. Kao i Sarah. Ali nijedno od nas nije moglo ništa napraviti.”

“Zašto su Knox i Gerbert bili tamo? I što je uopće Knox pokušavao postići ubivši Emily?” viknula je Diana.

“Mislim da je Knox nije pokušavao ubiti, medena”, odgovorila je Sarah.

“Knox je čitao Emilyine misli, ili je to pokušavao. Njene su posljednje riječi bile: Ja znam tajnu Ashmolea sedamsto osamdeset dva, a ti je nikada nećeš posjedovati.”

“Ashmole sedamsto osamdeset dva?” Diana je djelovala omamljeno. “Jesi li sigurna?”

“Sasvim.” Sarah bi voljela da njena nećakinja nikada nije pronašla taj prokleti rukopis u knjižnici Bodleiani. On je uzrokovao većinu njihovih sadašnjih poteškoća.

“Knox je uporno tvrdio da De Clermontovi imaju stranice koje nedostaju iz Dianinog rukopisa i znaju njegove tajne”, ubacila se Ysabeau. “Verin i ja rekle smo Knoxu da griješi, ali jedino što ga je moglo maknuti s te teme bila je beba. Margaret.”

“Nathaniel i Sophie slijedili su nas do hrama. Margaret je bila s njima”, objasnio je Marcus vidjevši Matthewov zapanjeni pogled. “Prije nego što se Emily onesvijestila, Knox je ugledao Margaret i zahtijevao odgovor na pitanje kako je dvoje demona moglo dobiti bebu vješticu. Knox je uvukao i Zavjet. Prijetio je da će odnijeti Margaret Kongregaciji, koja provodi istragu zbog, kako ih je nazvao, ozbiljnih kršenja zakona. Dok smo mi pokušavali oživiti Emily i skloniti bebu na sigurno, Gerbert i Knox su se iskrali.”

O 20 o

Donedavno je Sarah gledala na Kongregaciju i Zavjet kao na nužno zlo.

Trima nezemaljskim vrstama – demonima, vampirima i vješticama – nije bilo lako živjeti među ljudima. Sve su u nekom povijesnom razdoblju bile na meti ljudskih strahova i nasilja, a stvorenja su se davno složila oko Zavjeta da pokušaju smanjiti opasnost od privlačenja ljudske pozornosti na svoj svijet. To je ograničavalo zbližavanje vrsta, kao i svako sudjelovanje u ljud­ skim religijama ili politici. Deveteročlana Kongregacija provodila je Zavjet i brinula se da se stvorenja drže njegovih odredbi. Sada kada su Diana i Matthew bili kod kuće Kongregacija može ići do vraga, zajedno sa svojim Zavjetom, barem što se Sarah tiče.

Diana je okrenula glavu, a na licu joj se pojavio izraz nevjerice.

“Gallowglass?” uzdahnula je dok se salon punio mirisom mora.

“Dobro došla kući, tetkice.” Gallowglass je istupio, a njegova je zlatna brada svjetlucala na mjestima gdje ju je dodirivalo sunce. Diana ga je zapa­ njeno gledala, a zatim zajecala.

“Hej, hej.” Gallowglass ju je podigao u svoj medvjeđi zagrljaj. “Već je prošlo dosta vremena otkad je neka žena proplakala kada me ugledala. Osim toga ja bih trebao plakati zbog ovog susreta. Barem što se tebe tiče, rastali smo se prije samo nekoliko dana. A u mojem sjećanju to su stoljeća.”

Nešto uzvišeno lepršalo je oko rubova Dianina tijela, kao kada se svijeća polako pali. Sarah je zatreptala. Stvarno će se morati ostaviti pića.

Matthew i njegov nećak izmijenili su poglede. Matthewov izraz postajao je još zabrinutiji dok su se Dianine suze množile, a svjetlucanje se oko nje pojačavalo.

“Neka te Matthew odvede na kat.” Gallowglass je posegnuo u džep i izvukao zgužvani žuti rubac. Ponudio ga je Diani, brižno je zaklanjajući od pogleda.

“Je li joj dobro?” upitala je Sarah.

“Samo je malo umorna”, rekao je Gallowglass dok su on i Matthew gurali Dianu prema Matthewovim udaljenim sobama u tornju.

Kada su Matthew i Diana otišli, Sarah se posve slomila te zaplakala.

Prisjećanje na događaje vezane uz Eminu smrt bilo joj je svakodnevica, ali uz Dianu je sve bilo još bolnije. Pojavio se Fernando, zabrinuta izraza lica.

“U redu je to, Sarah. Samo se prepusti”, rekao je Fernando nježno je ljuljajući. “A Diana i Matthew su kod kuće, na sigurnome.”

O 21 o

“Ne mogu se prestati tresti.” Dianini su zubi cvokotali, a udovi se trzali kao da ih poteže nevidljiva ruka. Gallowglass je stisnuo usnice i stajao u dnu sobe dok je Matthew omatao ženu u pokrivač.

“To je od šoka, mon coeur”, mrmljao je Matthew utiskujući joj poljubac u obraz. Nije ju mučila samo Emilyina smrt već i sjećanja na prijašnje traume zbog gubitka roditelja. Trljao joj je ruke osjećajući pokrivač pod prstima.

“Možeš li dodati malo vina, Gallowglass?”

“Ne bih trebala. Bebe…” počela je Diana. Izraz joj je postao divalj, a suze su se vratile. “Nikada neće upoznati Em. Djeca će nam rasti, a neće vidjeti Em.” “Evo.” Gallowglass je bacio srebrnu pljosku prema Matthewu. Ujak ga je zahvalno pogledao.

“Još bolje”, rekao je Matthew i skinuo poklopac. “Samo gutljaj, Diana.

Blizancima neće naškoditi, a tebi će pomoći da se smiriš. Zamolit ću Marthe da donese crni čaj s dosta šećera.”

“Ubit ću Petera Knoxa”, žestoko je rekla Diana popivši gutljaj viskija.

Svjetlo oko nje se pojačalo.

“Ne, nećeš danas”, odlučno je rekao Matthew i vratio pljosku Gallowglas­su.

“Svjetluca li tetkica tako jako otkada ste se vratili?” Gallowglass nije vidio Dianu Bishop od 1591. i činilo mu se da se to prije nije toliko primjećiv­alo.

“Da. Prikrivala je to vradžbinom. Koja je prestala djelovati zbog šoka”, rekao je Matthew i spustio je na sofu. “Diana je željela da se Emily i Sarah najprije razvesele jer će postati bake, a tek onda počnu raspitivati o njenim uvećanim moćima.”

Gallowglass je zatomio psovku.

“Je li ti bolje?” upitao je Matthew podižući Dianine prste do svojih usana.

Diana je kimnula. Zubi joj cvokoću, primijetio je Gallowglass. Boljela ga je spoznaja o tome koliko napora mora uložiti da se obuzda. “Žao mi je zbog Emily”, rekao je Matthew i obujmio joj lice dlanovi­ma.

“Jesmo li mi pogriješili? Jesmo li ostali u prošlosti predugo, kako je tata rekao?” Diana je govorila toliko tiho da ju je i Gallowglass jedva čuo.

“Naravno da nismo”, oštrim je glasom odgovorio Gallowglass. “Peter Knox je to napravio. Ne treba kriviti nikoga drugoga.”

O 22 o

“Ne brinimo se sada o tome tko je kriv”, rekao je Matthew, ali s bijesom u očima.

Gallowglass je kimnuo s razumijevanjem. Matthew bi štošta imao reći o Knoxu i Gerbertu, ali to će poslije. Sada se brinuo za svoju ženu.

“Emily bi željela da se usredotočiš na sebe i Sarah, pobrineš se da budete dobro. Zasad je to dovoljno.” Matthewova ruka micala je bakrenaste uvojke koje je sol iz suza zalijepila za Dianine obraze.

“Trebala bih otići dolje”, rekla je Diana i podigla Gallowglassov žarkožuti rubac do očiju. “Sarah me treba.”

“Ostanimo ovdje još malo. Pričekaj da Marthe donese čaj”, rekao je Matthew i sjeo do nje. Diana se naslonila na njega isprekidano dišući i po­ kušavajući zadržati suze.

“Ostavit ću vas nasamo”, hrapavo je rekao Gallowglass.

Matthew je nijemo zahvalio kimanjem.

“Hvala ti, Gallowglass”, rekla je Diana pružajući mu rubac.

“Zadrži ga”, rekao je i okrenuo se prema stubama.

“Sami smo. Ne moraš više biti jaka”, mrmljao je Matthew Diani dok se Gallowglass spuštao zavojitim stubama.

Gallowglass je ostavio Matthewa i Dianu u nerazdvojivu zagrljaju, lica iskrivljenih od boli i tuge, da jedno drugome pružaju utjehu koju sami za sebe nisu nalazili.

Nisam te smjela prizvati ovamo. Morala sam pronaći drugi način da dođem do odgovorâ. Emily je okrenula lice prema svojoj najbližoj prijateljici. Trebaš biti uz Stephena.

Radije bih bila ovdje uz svoju kćer nego bilo gdje drugdje, rekla je Rebecca Bishop. Stephen razumije. Vratila je pogled na Dianu i Matthewa, i dalje spojene u tužnom zagrljaju.

Ne boj se. Matthew će se brinuti za tebe, rekao je Philippe. Još je uvijek po­ kušavao shvatiti Rebeccu Bishop – ona je bila biće puno izazova, a čuvala je tajne kao da je vampirica.

Oni će se pobrinuti jedno za drugo, rekla je Rebecca s rukom na srcu, znala sam da hoće.

O 23 o

O6o

Zahvale

Od srca zahvaljujem… …svojim ljubaznim čitateljima koji su mi poslali mišljenja: Franu, Jill, Karen, Lisi i Olivi. …Wolfu Gruneru, Steveu Kayu, Jake Sollu i Sussani Wang, koji su mi velikodušno pomogli svojim znanjem i kritikama. …Lucy Marks, koja je sakupljala mišljenja stručnjaka o tome koliko može težiti list pergamenta. …Hedgebrooku na njihovu radikalnom (i tako potrebnom) gostoprim­ stvu kada sam ga najviše trebala. …Samu Stoloffu i Richu Greenu, prvacima trilogije All Souls od početka do kraja. …Carole DeSanti i ostatku tima All Souls u Vikingu i Penguinu na podršci ovoj knjizi, kao i prethodnima, na svakom koraku izdavačkog procesa. …nakladnicima iz drugih zemalja koji su priču o Diani i Matthewu pronijeli diljem svijeta. …Lisi Halttunen na uredničkom poslu i pripremi rukopisa za nakladni­ka. …svojim pomoćnicama Jill Hough i Emmi Divine jer su mi omogućile normalan život. …svojim prijateljima na njihovoj postojanosti. …svojoj obitelji, zbog koje život ima smisla: roditeljima, Olivi i Jacku, Karen, Johnu, Lexie, Jakeu i Lisi. …svojim čitateljima, koji su Bishopove i De Clermontove pustili u svoja srca i živote.

O 549 o

O 550 o

Deborah Harkness američka je spisateljica i profesorica povijesti na Sve­ učilištu Sjeverna Kalifornija. Živjela je diljem SAD-a i u Velikoj Britaniji.

Proučava povijest medicine i prirodnih znanosti, s naglaskom na razdoblje između 15. i 18. stoljeća. Fascinirana je načinom na koji je prirodna znanost iz srednjovjekovnih sveučilišta preko knjižnica i carskih dvorova renesanse došla u gradove i domove rane moderne Europe te do prosvjetiteljskih akademi­ja.

Njezina prva knjiga Razgovori Johna Deena s anđelima istražuje kako je osoba iz doba renesanse dobila odgovore na pitanja o svijetu i prirodi okre­ ćući se magiji.

Godine 2006. počinje pisati popularni blog Dobro vino ispod 20 dolara.

Godine 2008., razmišljajući o popularnosti priča o vampirima, na od­ moru u Meksiku postavlja si pitanje: ako vampiri uistinu postoje, što rade kako bi zaradili za život?

Otkrivanje vještica neočekivani je odgovor na to pitanje. U veljači 2011. roman je objavljen u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u, a ubrzo nakon toga pojavljuju se brojni prijevodi i izdanja diljem svijeta. Na listi New York Timesa dosegnuo je drugo mjesto. Sjena noći, drugi dio trilogije All Souls, ubrzo nakon objavljivanja postignula je još bolji rezultat – prvo mjesto na toj lje­ stvici, a kao “obvezno štivo” preporučili su je i Entertainment Weekly, CNN te LA Times, dok su je Barnes&Noble i Amazon.com proglasili jednom od najboljih knjiga objavljenih u 2012. godini.

Za sebe kaže da je profesorica danju, vinska blogerica navečer te roma­ nopisac noću.

O 551 o

O 552 o

Dražen Čulić rođen je 1957. u Sarajevu. Od 1962. živi u Splitu. Osamde­ setih i devedesetih godina radio je kao novinar Radio Splita. Pisao je gastro­ enološke tekstove objavljivane 2004. i 2005. u dnevniku Slobodna Dalmacija.

Objavio je priče u zbirkama Naša spiza (2006.), Naši sprovodi (2007.), Naša putovanja (2008.) i Naš Mosor (2012.). Napisao je tekst za knjigu o splitskoj zelenoj tržnici i ribarnici Pazar i Peškarija koja je tiskana 2007.

Dosad je objavio sljedeće prijevode s engleskog jezika: Otkrivanje vještica, 2011., Opasna partija, Ronan Bennett, 2010., Nemirna, William Boyd, 2009., Vijavica, Ken Follett, 2007., Umorstvo s potpisom, John Dunning, 2007., Knjižarevo obećanje, John Dunning, 2006., Knjižareva smrt, John Dunning, 2005., Goli kuhar, Jamie Oliver, 2004., i Francuska kuhinja, Joanne Harris i Fran Warde, 2003.

O 553 o

Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Urednik Seid Serdarević Lektura i korektura Margareta Medjurečan Prijelom Maja Glušić Dizajn naslovnice Grey Zagreb Godina izdanja 2014., studeni (prvo izdanje) Tisak Denona, Zagreb ISBN 9789532665932 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20

O 554 o

Čitajte još u izdanju Frakture

Joël Dicker Istina o Slučaju Harry Quebert s francuskog prevela Željka Somun Susan Spencer-Wendel Prigrli život Moja godina provedena u radosti s engleskog prevela Irena Škarica Jorge Bucay Put susreta sa španjolskog prevela Nikolina Židek Gregory David Roberts Shantaram s engleskog prevela Dragana Vulić-Budanko Rita Monaldi, Francesco Sorti Himba s talijanskog prevela Mirna Čubranić María Dueñas Vrijeme između krojenja sa španjolskog prevela Silvana Roglić Carlos Ruiz Zafón Rujanska svjetla sa španjolskog prevela Silvana Roglić Lars Kepler Svjedok vatre sa švedskog prevela Željka Černok Gillian Flynn Nestala s engleskog prevela Tatjana Jambrišak

O 555 o

K

Rod Rees PoluSvijet: Proljeće s engleskog prevela Patricija Vodopija

Anthony Bourdain njiga života, posljednji dio trilogije All souls, odgoSirove slasti netnut će sve tajne stoljećima skrivane u Ashmoleu 782. Diana s engleskog prevela Dijana Štambak Bishop i Matthew Clairmont te njihova nerođena djeca nalaze Kjell Ola Dahl se pred neviđenim zaprekama, njihov povratak iz elizabetinSan prijeakraja skog Londona u sadašnjost otkrivaAnja imMajnarić da su svi njihovi strahovi s norveškog prevela i neprijatelji još uvijek tuScarlett i da seThomas s njima moraju suočiti. Jedino Naš tragični što može sačuvati njihovu ljubavsvemir jest sastavljanje tajnovitog s engleskog prevela Ivana Šojat-Kuči rukopisa s tri izgubljene stranice. Matthew, Diana i njihovi Carlossvijeta, Ruiz Zafón malobrojni prijatelji diljem od londonskih palača do Ponoćna palača sveučilišnih laboratorija pomoću drevnih sa španjolskogNove prevelaEngleske, Silvana Roglić znanja i postignuća moderne znanosti traže izgubljene stranice Deborah Harkness i tajnu koju one kriju. U najnapetijem nastavku Diana Bishop Sjena noći s engleskog preveo Dražen Čulić morat će osloboditi sve svoje moći da pomogne svome mužu Rod Rees i da zajedno osiguraju budućnost za svoju djecu.

PoluSvijet: Zima

Knjiga života maestralan krešendo trilogije s engleskogje prevela Patricija VodopijaAll souls u kojem su vještice, vampiriRita i demoni dojmljivo trodimenziMonaldi,prikazani Francesco Sorti Mysterium onalno, roman prepun strasti koji govori o nama danas i vječs talijanskog prevela noj ljubavi za kojom svatko traga.Mirna S višeČubranić od milijun primjeraka Robert Lyndon prodanih samo u Sjedinjenim Američkim Državama i s priPotraga za sokolom jevodima na trideset četiriprevela jezika trilogija Deborah Harkness s engleskog Patricija Vodopija jedan je od najuspješnijih serijala proteklih godina.

Carlos Ruiz Zafón Zatočenik Neba sa španjolskog prevela Silvana Roglić Lars Kepler Paganinijev ugovor sa švedskog prevela Željka Černok Jan Wallentin Strindbergova zvijezda sa švedskog preveo Danilo Brozović Erin Morgenstern Noćni cirkus s engleskog prevela Alenka Mirković-Nađ 179,00 kn

O

o

556 ISBN 978-953-266-593-2