myk
K
njiga Komunizam kao religija jednog od najpoznatijih suvremenih ruskih filozofa, Mihaila Riklina, bavi se danas, u vrijeme velikih promjena i velikih kriza, od ekonomskih, ekoloških, vjerskih do političkih, iznimno zanimljivom i poticajnom temom komunizma, a posljedično i drugim velikim ideologijama dvadesetog stoljeća, kao zamjenom za religiju. U napetoj analizi razvoja komunizma kao religije Riklin pokazuje kako su od samih početaka boljševici vjerovali u radikalan preobražaj svijeta u čijoj je osnovi bio ateizam. Po dolasku na vlast boljševici su objavili rat religijama, ali su stare rituale zamijenili svojim svetim mjestima i svecima, od ‘’počasnih kutova’’ i zidnih novina do raskošnih svečanih parada i Lenjinova mauzoleja. Istovremeno Riklin analizira uzroke zašto je upravo komunizam, koji je Raymond Aron opravdano nazvao ‘’opijumom za intelektualce’’, kao ni jedna druga politička religija dvadesetoga stoljeća toliko privlačio zapadne intelektualce. Na primjeru Russellovih, Benjaminovih, Koestlerovih, Gideovih, Feuchtwangerovih, Brechtovih i tekstova drugih autora Riklin proučava različite strane komunističke doktrine, te religiozni potencijal koji se nalazi u ateizmu i preobražaj proročanstava koja su pretendirala na znanstvenost u objekt vjere i obožavanja.
Mihail Riklin
Komunizam kao religija Intelektualci I OKTOBARSKA REVOLUCIJA
Riklinova značajna i upečatljiva knjiga daje novo čitanje tekstova nekoliko moskovskih hodočasnika poput Andréa Gidea, Arthura Koestlera, Liona Feuchtwangera i Waltera Benjamina, kako bi otkrila duboko djelovanje komunističkog vjerovanja. Pojam političke religije nije nov, ali Riklin detaljno pokazuje kako je opijum djelovao, iako su mlađi vjerovali da su se te droge odavno riješili.
— Wolfgang Sofsky, Literarische Welt Riklinova filozofsko-esejistička knjiga svestrano i jasno razlaže komunističke religijske strukture i njihov dvojak utjecaj na intelektualce ne upirući pritom moralizatorskim kažiprstom. Riklin se svjesno odriče iscrpnih objašnjenja, ali ne zapada ni u opasnost grubih pojednostavljenja i spekulacija neutemeljenih u tekstovima. Dosljednom usredotočenošću na odabrane tekstove stvara slojevite i diferencirane, usto vrlo čitke, kratke portrete. Ukratko – nadasve poticajno štivo!
— Katharina Bauer, KULT_online 19
Mihail Riklin
Mihail Riklin rođen je 1948. u Sankt Peterburgu. Jedan je od najpoznatijih i najutjecajnijih suvremenih ruskih filozofa i intelektualaca. Osim osebujnog spajanja novije zapadne filozofije s ruskom stvarnošću, Riklin je jedan od najjačih glasova protiv novih totalitarističkih mjera u današnjoj Rusiji. Magistrirao je i doktorirao u Moskvi. Krajem osamdesetih godina sa suprugom i književnicom Anom Aljčuk osnovao je društvo “Rama”, u kojem su se okupljali mnogi konceptualisti. Zbog knjige Zakon džungle: ruska kultura u doba dirigirane demokracije, o izložbi Oprez: Religija!, Riklin i njegova supruga bili su u središtu skandala u Rusiji. Ana Aljčuk misteriozno je nestala početkom 2008. u Berlinu i od tada joj se gubi svaki trag. Mihail Riklin radi kao profesor na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Član je newyorške akademije znanosti, učenik je Meraba Mamardašvilija, bio je asistent Jacquesa Derridae, prevodi suvremenu francusku i njemačku filozofiju na ruski, predaje na različitim europskim i američkim sveučilištima. Godine 2008. dobio je Mirovnu nagradu na sajmu knjiga u Leipzigu. Objavio je knjige Terrorologiki (1992.), Derrida v Moskve (u koautorstvu s J. Derridaom, 1993.), Dekonstrukcija i destrukcija. Besedy s filosofami (zbornik razgovora s Derridaom, Rortyjem, Žižekom, Baudrillardom, Paulom Viriliom, 2002.), Vremja diagnoza (2003.), Svastika, križ, zvijezda (2006.), te Komunizam kao religija (2009.).
Komunizam kao religija Intelektualci I OKTOBARSKA REVOLUCIJA
myk
139,00 kn ISBN 978-953266147-7
dizajn_ured
myk
Biblioteka Platforma
9 7 8 9 5 3 2 6 6 1 4 7 7
www.fraktura.hr
myk