Pizzerija Kamikaze i druge priče by Fraktura

Pizzerija Kamikaze i druge priÄ?e

-1-

“Sjajan pisac... Potpuno različit od svih koje poznajem. On je glas nove generacije.” — Salman Rushdie “Predivno nadrealne priče, kojima ćete se smijati naglas… Svaka je pravi biser duhovitosti iznimnog pripovjedača.” — Elle “Nije ovo samo priča o ljudima koji su si oduzeli život, već prije metafora za način na koji postideološka generacija pokušava preživjeti u današnjem svijetu.” — Der Spiegel “Suptilna mješavina nevinosti i svjesnosti, gorke ironije i nježnoga humora ono je što izvire iz ovih priča, ali i iz njihova briljantnog autora.” — Le Monde

-2-

Etgar Keret

Pizzerija Kamikaze i druge priÄ?e prevela s hebrejskog Andrea Weiss Sadeh

Fraktura -3-

Izbor priča iz knjiga The Bus Driver Who Wanted To Be God, Pipelines, Missing Kissinger, Kneller’s Happy Campers, The Nimrod Flipout © by Etgar Keret Objavljeno prema sporazumu s Institute for The Translation of Hebrew Literature © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2015. © za prijevod Andrea Weiss Sadeh i Fraktura, 2015. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika. ISBN 978-953-266-647-2 (tvrdi uvez) ISBN 978-953-266-646-5 (meki uvez) CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 911080 (tvrdi uvez) i 911081 (meki uvez)

-4-

Jet lag

Na mojem posljednjem letu iz New Yorka u mene se zaljubila stjuardesa. Znam što si sada mislite: da se hvalim, da lažem, možda i oboje. Da mislim da sam neki macan ili da barem želim da vi to mislite. Ali ja nisam macan. I ona se stvarno zaljubila. Sve je počelo nakon uzlijetanja, dok je dijelila pića, a ja sam joj rekao da ne želim ništa, no ona je inzistirala da mi natoči sok od rajčice. Zapravo sam i prije imao neke sumnje, jer još me tijekom sigurnosnih uputa sve vrijeme gledala ravno u oči, kao da su upute samo za mene. A ako ni to nije dovoljno, reći ću da mi je nakon obroka, kad sam već sve pojeo, donijela dodatno pecivo. “Još je samo jedno ostalo”, objasnila je djevojčici koja je sjedila pored mene i gladno gledala u pecivo, “a gospodin je zatražio prije.” A ja ga uopće nisam zatražio. Ukratko – do slovno je poludjela za mnom. To je primijetila čak i djevojčica. “Stvarno se zapalila za tebe”, rekla mi je kad joj je mama ili tko već otišla na WC. “Idi do nje, odmah idi do nje. Poševi je smjesta, ovdje, u avionu, dok se naginje preko kolica za duty free, kao Silviju Kristel u Emmanuelle. No, hajde, obradi je već jednom, kompa, nabij joj ga i za mene.” Malo me iznenadilo što djevojčica govori na taj način. Bila je to nježna plavokosa curica od jedva desetak godina, a iz usta joj je izlazilo “nabij joj ga” i “Emmanuelle”. Bilo mi je neugodno, pa sam pokušao promijeniti temu. “Je l’ ti ovo prvi put da si bila u inozemstvu, cu- 85 -

rice?” upitao sam. “Mama te povela na putovanje?” “Nije mi to mama”, pobunila se djevojčica. “I nisam curica. Ja sam prerušeni patuljak, a ona mi je menadžerica. I nemoj to nikom reći, no jedini razlog što nosim ovu debilnu suknju jest to što pod njom imam dvije kile heroina.” Nakon toga se mama vratila, a djevojčica se ponovo počela ponašati normalno. Osim u trenucima kad bi pored nas prošla stjuardesa noseći čaše vode, kikiriki i sve što već stjuardese nose, i nasmiješila se uglavnom meni – u tim trenucima djevojčica bi živnula i počela mi pokazivati svakakve proste pokrete, prstom svrdlati stisnutu šaku i slično. Nakon nekog vremena i djevojčica je otišla u WC, a mama, koja je sjedila na sjedalu blizu prolaza, umorno mi se nasmiješila. “Sigurno vas je izludila”, pokušala je zvučati ravnodušno. “Dok sam bila na WC-u, rekla vam je da joj nisam mama i da je specijalac u padobrancima, tako nešto?” Odmahnuo sam glavom, no mama je nastavila. Na njoj se vidjelo da nosi teško breme i da ga mora s nekim podijeliti. “Otkad joj je otac ubijen, pokušava me kazniti kad god može”, počela je. “Kao da sam ja kriva za njegovu smrt.” Ovdje je već stvarno zaplakala. “Niste vi krivi, gospođo”, položio sam joj dlan na rame i tješio je. “Nitko ne misli da ste vi krivi.” “Svi to misle!” Bijesno je odgurnula moju ruku. “Dobro ja znam što mi pričaju iza leđa. No činjenica je da me sudac proglasio nevinom, pa me nemoj osuđivati. A tko zna kakve grozote si ti učinio.” Baš u tom trenu djevojčica se vratila i dobacila majci ubojit pogled, koji ju je smjesta ušutkao, a zatim meni jedan malo mekši. Ja sam se pak sklupčao na svom sjedalu pored prozora i pokušavao se sjetiti svih groznih stvari koje sam učinio, kad sam odjednom osjetio malu znojnu ruku kako u moju gura izgužvanu cedulju. Na cedulji je pisalo: “Ljubavi, sastanimo se u kuhinji.” - 86 -

U potpisu je stajalo “Stjuardesa”, a sve je bilo napisano velikim tiskanim slovima. Djevojčica mi je namignula. Ostao sam sjediti. Svakih nekoliko minuta gurnula bi mi lakat u rebro. Naposljetku mi je puknuo film, ustao sam i pretvarao se da idem u kuhinju. Odlučio sam otići do repa aviona, izbrojiti do sto pa se vratiti, u nadi da će me ta naporna djevojčica konačno ostaviti na miru. Slijetanje je bilo predviđeno tek za sat vremena. Bože dragi, stvarno sam već htio biti na zemlji. Pored WC-a sam čuo kako me doziva nježni glas. Bila je to stjuardesa. “Kakva sreća što si došao”, poljubila me u usta, “bojala sam se da ti ona čudna djevojčica neće predati poruku.” Pokušao sam nešto reći, no ona me ponovo poljubila te se smjesta odvojila od mene. “Nemamo vremena”, rekla je sva za dihana, “avion će se svakog trena srušiti. Moram te spasiti.” “Srušiti?” rekao sam uspaničeno. “Ali zašto? Zar ima neki kvar?” “Ne”, rekla je Shelly. Znao sam da se zove Shelly jer je imala pločicu s imenom zakvačenu za košulju. “Namjerno ćemo izazvati nesreću.” “Tko to mi?” upitao sam. “Avionska posada”, rekla je ne trepnuvši okom. “Takve su upute odozgo. Jednom u svakih par godina namjerno izazovemo nesreću iznad mora, što je najblaža moguća opcija, i ubijemo koje dijete, tako da ljudi sigurnosne upute počnu shvaćati ozbiljnije. Razumiješ, da pažljivije prate našu demonstraciju pravila u slučaju iznimne situacije.” “Ali zašto baš naš avion?” upitao sam. Slegnula je ramenima. “Stvarno ne znam, takva je naredba odozgo. Izgleda da su u posljednje vrijeme osjetili pretjeranu opuštenost.” “Ali…” pokušao sam. “Ljubavi”, presjekla me ona nježno, “gdje se u avionu nalaze izlazi u slučaju opasnosti?” Nisam se baš sjećao. “Pa, eto”, tužno je promrmljala sebi u bradu. “Pretjerana opuštenost. Nemoj se brinuti, većina će ionako preživjeti, - 87 -

no s tobom jednostavno ne mogu riskirati.” Sagnula se i gurnula mi u ruku plastični dječji ruksak. “Što je to?” upitao sam. “Padobran.” Ponovo me poljubila. “Kad kažem tri, otvorit ćemo vrata. Onda skoči. Zapravo i ne trebaš skočiti, zrak će te sam usisati.” Stvarno to nisam htio učiniti. Nije mi dobro sjeo taj dio s iskakanjem iz aviona usred noći. Shelly je to protumačila kao da strahujem za nju, da će ona imati problema zbog mene. “Ne brini se”, rekla je, “ako ništa ne kažeš, nitko ništa neće posumnjati. Uvijek im možeš reći da si jednostavno krenuo plivati do Grčke.” Od skoka ne pamtim ništa, samo vodu ispod sebe, hladnu poput guzice polarnog medvjeda. Na početku sam još pokušao plivati, no onda sam otkrio da mogu stajati. Počeo sam hodati po vodi u smjeru svjetala na kopnu. Užasno me boljela glava, a ribari na obali su me gnjavili, pretvarali se da sam u nevolji, a oni mi pokušavaju pomoći. Za par dolara, kojima su se nadali, nosili su me na leđima i davali mi umjetno disanje. Dao sam im par mokrih novčanica, no to ih nije smirilo. Kad su mi pokušali izmasirati tijelo alkoholom, stvarno sam pukao i jednom od njih opalio pljusku. Tek su tada otišli, nadureni, a ja sam uzeo sobu u hotelu Holiday Inn. Čitave noći nisam uspijevao zaspati, izgleda zbog jet laga, pa sam budan ležao u krevetu i buljio u televizor. Na CNN-u su uživo prenosili spašavanje putnika iz aviona, i to je bilo stvarno dirljivo. Vidio sam kako na gumene čamce za spašavanje izvlače ljude kojih sam se sjećao iz reda za WC. Smiješili su se u kameru i mahali. Kad nekoga spašavaju, na televiziji to stvar no izgleda kao da su sva srca jedno. I na kraju su preživjeli svi osim jedne djevojčice, a i za nju se na kraju pokazalo da je bila patuljak kojeg traži Interpol, tako da je zapravo ozračje te ka- 88 -

tastrofe bilo sasvim ugodno. Ustao sam iz kreveta i otišao u kupaonicu. Iz daljine sam još mogao čuti kako preživjeli pjevaju radosno i u falšu. I na trenutak, iz dubine bidea u svojoj tužnoj hotelskoj sobi, mogao sam ondje sa svima ostalima zamisliti i sebe, sa svojom Shelly, kako je grlim u gumenom čamcu i mašem kamerama.

- 89 -

- 146 -

Etgar Keret rođen je u Tel Avivu 1967. i jedan je od najpopular nijih izraelskih književnika današnjice. Osim što su bestseleri u Izraelu, njegove knjige osvojile su najuglednija međunarodna priznanja i prevedene su na dvadesetak jezika. I kao filmski redatelj Keret je ostvario zapaženu međunarodnu karijeru: njegov film Skin Deep osvojio je prve nagrade na više međunarodnih filmskih festivala i dobio izraelski Oscar, a za film Meduze Keret je 2007. osvojio nagradu Camera d’Or filmskog festivala u Cannesu. Domaćoj publici Keret je poznat po prijevodima zbirki priča 8% ni od čega i Iznenada netko pokuca, a odnedavno i po noveli “Pizzerija Kamikaze” prema kojoj je hrvatski redatelj Goran Dukić snimio hvaljeni film Wristcutters: A Love Story.

- 147 -

- 148 -

Andrea Weiss Sadeh rođena je 1969. u Zagrebu, gdje je stu dirala engleski i francuski jezik s književnošću na Filozofskom fakultetu. Od 1994. do 1997. pohađala je Umjetnički koledž “Beit Berl” u Izraelu u usmjerenju likovni pedagog u neformalnom odgoju. Od 1997. do 2002. na Sveučilištu u Tel Avivu studirala je humanističke znanosti (povijest umjetnosti, filozofiju i povijest Europe). Nakon početnog iskust va u samostalnim likovnim radionicama u Izraelu, odlučuje se za terapijski rad putem likovnog izražaja. U Zagrebu živi od 2002. te vodi raznovrsne kreativne radionice za odrasle u Centru Staze (centarstaze.wordpress.com). S puno ljubavi prevodi s engleskog i hebrejskog jezika. Prevela je knjige Zeruye Shalev Ljubavni život, Muž i žena i Kasna obitelj te Amosa Oza Prizori iz seoskog života, Među svojima, Priča o ljubavi i tmini i Kako izliječiti fanatika.

- 149 -

- 150 -

Sadržaj

Priča o vozaču autobusa koji je htio biti bog

Dobro srce

Rupa u zidu

Špric iz pakla

Maternica 23 Razbijanje praseta

Napet i zakočen

Leteći Santiniji

Korbijeva cura

Tenisice 45 Nedostaje mi Kissinger

Rabin je mrtav

Pomor prvorođenaca

Sirena 61 Dobre namjere

Kacenštajn 73 Misteriozni nestanak Alona Šemeša

Još jedna priča i gotovo

Jet lag

85 - 151 -

Sin glavnog Ä?ovjeka Mossada

Cijevi 97 Pizzerija Kamikaze

101

O autoru

147

O prevoditeljici

149

- 152 -

- 153 -

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Glavni urednik Seid Serdarević Urednik Roman Simić Bodrožić Lektura i korektura Margareta Medjurečan Prijelom Maja Glušić Dizajn naslovnice Roko Crnić Godina izdanja 2015., kolovoz Tisak Web 2 tisak, Sveta Nedelja ISBN 978-953-266-647-2 (tvrdi uvez) ISBN 978-953-266-646-5 (meki uvez) www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20 Fraktura je dobitnik Nagrade Londonskog sajma knjiga i Booksellera za najboljeg međunarodnog nakladnika 2015.

- 154 -

Čitajte još u izdanju Frakture

Da je Kafka bio stand-up-komičar, kažu, priče bi mu nalikovale na Keretove. Kažu i to da se njegove knjige najčešće kradu Cees Nooteboom u izraelskim knjižarama i najviše čitaju u izraelskim zatvorima. Skitnje do Santiaga On je glas generacije koja dolazi i akrobat u svijetu humora Bilješke modernog hodočasnika po Španjolskoj i nasilja (neki zazivaju Woodyja Allena, aLučić neki se kunu u Tarantina). s nizozemskog preveo Radovan Etgar Keret rođen je u Tel Avivu 1967. i jedan je od najpopularnijih Ognjen Spahić izraelskih književnika današnjice. Osim što su bestseleri u Izraelu, Masalai njegove knjige osvojile su najuglednija međunarodna priznanja Nebojša Lujanović i prevedene su na dvadesetak jezika. I kao filmski redatelj Keret Oblak boje kože je ostvario zapaženu međunarodnu karijeru: njegov film Skin Alida Bremer Deep osvojio je prve nagrade Olivino nasljeđena više međunarodnih filmskih s njemačkogjeprevela Štefica Martić festivala i nagrađen izraelskim Oscarom, a za film Meduze Keret je 2007. osvojio nagradu Camera d’Or filmskog festivala Daniel Kehlmann F u Cannesu. Prema Keretovoj noveli “Pizzerija Kamikaze” hrvatski s njemačkog Snježana Božin redatelj Goran Dukićprevela snimio je hvaljeni dugometražni film Slavenka Wristcutters: A Love Story. Drakulić Dora i Minotaur: Moj život s Picassom Đurđa Knežević Disanje nemani Korana Serdarević Nema se što učiniti Filip David Kuća sećanja i zaborava

- 155 -

Sofi Oksanen Da se može napraviti, karta svijeta po Etgaru Keretu imala bi Kad su golubice nestale svoj Teksas i svoj Tel Aviv, svoje šutljive anđele i ambiciozne s finskog preveo Boris Vidović vozače autobusa. Na nju bi bili ucrtani selo u Uzbekistanu César Aira gdje još i danas stoji ulaz u Pakao i mjesto na koje nakon smrti Književna konferencija odlaze samoubojice – gdje slavni pjevač, izvjesni Kurt, ne sa španjolskog prevela Nikolina Židek prestaje jamrati, a arapski se teroristi odaju alkoholizmu, jer Péter Nádas u tamošnje barove ne zalaze obećane Knjiga sjećanja im hurije. s mađarskog prevela Xenia Detoni

Da se može nacrtati, Ahmet karta Hamdi svijetaTanpınar po Etgaru Keretu na sebi bi imala pregažene pse, beznadno trezvene roditelje, prve Spokoj s turskoga preveo Enver Ibrahimkadić ljubavi i izdaje, neodoljive kasice-prasice, i dobrim bi dijelom odgovarala karti djetinjstva: sve na njoj bilo bi nam poznato, Julia Franck ali i kao da sve to vidimo prviZapad put. (Legenda bi joj sadržavala s njemačkog prevela“Holokaust”… Latica Bilopavlović riječi poput “seks”, “Kafka”, aliVuković i druge – za samo Erwin Mortier 79,00 kn ova jedinstvena karta garantirano se prilagođava San bogova svakom čitatelju!) s nizozemskog prevela Romana Perečinec

Kalman Stefánsson Da se može proizvesti, Jón karta svijeta po Etgaru Keretu mnoge bi Nebo i pakao zbunila, a još brojnije usrećila, što, nažalost, otežava serijsku s islandskog prevela Doroteja Maček proizvodnju. Na njoj, svijet bi nam najednom izgledao malo Josip Mlakić apsurdniji i malo istinitiji, malo luđi i ljepši, možda čak i malo Božji gnjev više naš – a s tim bi (sa svijetom ili s nama) nešto valjalo Omer Rak započeti, zar ne? Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina Miljenko Jergović

I baš zato, jer takve karte nema, predajemo vam Pizzeriju Levijeva tkaonica svile Kamikaze i druge priče. Zato što su baš one najbolji putokaz Joseph Roth za svijet po jednom od najnevjerojatnijih pisaca današnjice, Radetzky marš i zato što smo prilično sigurni da će nemoguće poći za rukom s njemačkog preveo Milan Soklić baš vama! Patrick Modiano Ulica mračnih dućana s francuskog prevela Ana Kolesarić 79,00 kn

- 156 -