Pozdrav fanaticima

a mo s

pozdrav fanaticima

1

o z p o z d r a v f a n a t i c i m a Pozdrav fanaticima

t r i

m i s l i

2

amos oz, pozdrav fanaticima

Od istog autora u izdanju Frakture Kako izliječiti fanatika Priča o ljubavi i tmini Pantera u podrumu Iznenada u dubini šume Rimovanje života i smrti Među svojima Prizori iz seoskog života Židovi i riječi Juda

pozdrav fanaticima

3

Amos Oz

Pozdrav fanaticima Tri misli prevela s hebrejskog Andrea Weiss Sadeh

Fraktura

4

amos oz, pozdrav fanaticima

Naslov izvornika Shalom La’kana’im, Keter, 2017. © Amos Oz, 2017. © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2018. © za prijevod Andrea Weiss Sadeh i Fraktura, 2018.

Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika.

ISBN 978-953-358-013-5 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 1011154

pozdrav fanaticima

5

Mojim unucima, Dinu, Nadavu, Alonu i Jael, s ljubavlju i poĹĄtovanjem.

Ova knjiĹžica prije svega je napisana za njih.

6

amos oz, pozdrav fanaticima

pozdrav fanaticima

7

Mjesto na kojem imam pravo S mjesta na kojem imamo pravo Nikad neće niknuti Proljetno cvijeće.

Mjesto na kojem imamo pravo Izgaženo je i tvrdo Kao dvorište.

Ali sumnje i ljubavi ruju svijet poput krtice, pluga.

I šapat će se čuti na mjestu gdje je uništena kuća jednom stajala.

Jehuda Amihaj

8

amos oz, pozdrav fanaticima

pozdrav fanaticima

9

Uvod Ova tri teksta nisu napisana rukom istraživača ni rukom stručnjaka, već rukom čovjeka kojem je stalo i čiji su osjećaji ponekad upleteni u priču.

Nit koja povezuje sva tri teksta jest moja želja da kroz osobnu prizmu sagledam probleme koji se kod nas ponavljaju u žestokoj podjeli mišljenja i od kojih mi se poneki čine kao pitanja života i smrti.

U tim tekstovima nema pretenzije da opišem sve strane svake podjele mišljenja ni da sažmem sve sastojke toga raznolikoga krajolika, a napose ne želim imati posljednju riječ u svemu, već ponajviše od svega zamoliti one čije je mišljenje drugačije od mojega da me čuju.

Amos Oz

10

amos oz, pozdrav fanaticima

pozdrav fanaticima

Pozdrav fanaticima

11

12

amos oz, pozdrav fanaticima

pozdrav fanaticima

13

Onda, kako možemo izliječiti fanatika? Jedna je stvar orga­ nizirati potjeru za skupinama fanatika skrivenima u afga­ nistanskim planinama ili u iračkim pustinjama i sirijskim gradovima. Boriti se protiv srži fanatizma nešto je posve drugo. Nemam nikakav novi prijedlog u vezi s planinama i pustinjama, ili potjerom po internetskim prostranstvima.

Ovdje su samo poneke misli o prirodi fanatizma i načinima njegova iskorjenjivanja.

Napad na Blizance u New Yorku 11. rujna 2001., kao i deseci napada diljem svijeta u gradskim središtima te na mjestima koja vrve ljudima ne proizlaze iz gnjeva siromašnih prema bogatima. Nerazmjer siromaštva i bogatstva drevna je boljka, no ovaj novi val nasilja nije samo i jedino reakcija na taj nerazmjer. (Jer da je to istina, teroristički napadi imali bi korijene u afričkim državama i bili bi usmjereni na Saudijsku Arabiju i zaljevske zemlje, koje su bogatije od ostalih.)

Taj rat događa se između fanatika uvjerenih da su njihovi ciljevi svetiji od svih drugih i ostalih uvjerenih da je ljudski život sam po sebi svrha, a ne sredstvo. To je rat između onih koji tumače da je pravda, što god podrazumijevali pod tom riječju, važnija od života i onih koji smatraju da život sam po sebi dolazi prije svih ostalih vrijednosti.

14

amos oz, pozdrav fanaticima

Otkad je istraživač Samuel Huntington definirao trenutačno svjetsko bojno polje kao “sukob civilizacija”, koji se uglavnom događa između islama i zapadnih kultura, na mnogim se mjestima rasprostrla rasistička slika svijeta koja prikazuje borbu između “divljih terorista” s Istoka i civiliziranog zapadnog svijeta. Huntington to nije tako prikazao, no njegove riječi često bude takav osjećaj.

Na primjer vlada izraelske države vrlo se lako oslanja na recept toga jeftinoga kaubojskog filma, jer joj to omogućuje da gurne borbu palestinskog naroda na pravo da se oslobodi podjarmljivanja od izraelskog okupatora na isto nemoralno “smetlište” s kojeg se neprekidno pojavljuju fanatični ubojice muslimanske vjere koji čine strahotne stvari diljem cijelog svijeta.

Mnogi zaboravljaju da ekstremistički islam nema nikakav monopol na nasilni fanatizam; uništenje Blizanaca u New Yorku i krvoprolića koja se ne prestaju događati na različitim mjestima u svijetu zaista nisu sadržani u pitanjima: je li Zapad dobar ili loš? Je li globalizacija blagoslov ili čudovište? Je li kapitalizam vrijedan gnušanja ili je samorazumljiv? Jesu li sekularizacija i hedonizam put u pro­ past ili u oslobođenje? Je li zapadni kolonijalizam završio ili je samo odjenuo drugo ruho?

Na sva ta pitanja moguće je dati razne i kontradiktorne odgovore, a da nijedan od njih ne bude fanatičan. Fanatik uopće i ne ulazi u argumente. Ako je po njegovu mišljenju nešto loše, ako mu je jasno da je to loše u Božjim očima, njegova je dužnost da smjesta iskorijeni to sramotno

pozdrav fanaticima

15

krivokletstvo, čak i ako je u to ime potrebno da istrijebi svoje susjede i sve one koji su se slučajno zatekli na tome mjestu. *** Fanatizam je mnogo drevniji od islama. Stariji je i od krš­ ćanstva i od judaizma. Stariji je od svake nam poznate ideologije. On je nepromjenjiva srž ljudske prirode, “ne­ valjao gen”: to su oni koji dižu u zrak klinike u kojima se obavljaju pobačaji, ubojice koji su emigrirali u Europu, krv­ nici židovske djece i žena u Izraelu, palitelji kuća u kojoj je čitava palestinska obitelj – roditelji i njihova djeca – na oku­piranom teritoriju u rukama Izraelaca, oni oskvrnjuju sinagoge, crkve, džamije i groblja, i iako se razlikuju od Al-Kaide i Isisa po opsegu i ozbiljnosti djelovanja, ne razlikuju se po prirodi zločina. Danas je uobičajeno govoriti o “zločinu iz mržnje”, no možda je bolje biti precizan i upotrijebiti termin “zločin iz fanatizma”; takvi se zločini događaju gotovo svaki dan također i protiv muslimana.

Istrebljenje naroda, džihad i križarski pohodi, inkvizicija i gulag, koncentracijski logori i plinske komore, podrumi za mučenje i nasumični teroristički napadi, ništa od toga nije novost, i gotovo svi bili su prisutni stotinama godina prije ekstremističkog islama. Što pitanja postaju složenija i teža, to ljudi sve više žude za jednostavnim odgovorima, odgovorima u jednoj rečenici, odgovorima koji bez kolebanja upiru prst u krivce za

16

amos oz, pozdrav fanaticima

sve naše patnje, odgovorima koji nam jamče da će, ako za­ tučemo i spalimo sve zlikovce, sva naša nevolja ispariti.

“Sve je to zbog globalizacije!”, “Sve je to zbog muslimana!”, “Sve je to zbog prevelikih sloboda!”, ili “zbog Zapada!”, ili “zbog cionizma!”, ili “zbog tih izbjeglica!”, ili “zbog sekularizacije!”, ili “zbog ljevičara!” – i sve što onda trebate učiniti jest obrisati ono što je suvišno, zaokružiti olovkom onoga koga smatrate istinskim Sotonom te zatim krenuti u potjeru da ga smaknete (skupa sa svim njegovim susjedima i svim onima koji su se slučajno zatekli u blizini), i na taj način jednom i zauvijek otvoriti rajska vrata.

Sve više ljudi kao najjači javni osjećaj izražava duboko gnušanje, sabotersko gnušanje prema “dijalogu s hegemonijom”, zapadnjačko gnušanje prema Istoku, istočnjačko gnušanje prema Zapadu, sekularno gnušanje prema vjernicima, religiozno gnušanje prema nevjernicima – silovito gnušanje koje ne uzmiče, diže se i postaje sve silovitije, kao bljuvotina iz dubina ove ili one nemoći. To silovito gnušanje jedan je od sastojaka svakog fanatizma.

Evo, na primjer, ideja koja se već pola stoljeća smatra vrlo inventivnom i uzbudljivom – ideja multikulturalizma i politike suosjećanja. Ta se ideja vrlo brzo na mnogim mjestima pretvorila u politiku mržnje identiteta; ono što je počelo kao širenje kulturološkog i emocionalnog obzorja sve se više pretvara u stvarnost zastiranja tog obzorja, uzmicanja, mržnje onog drugačijeg, ukratko, u novi val gnušanja prema svojim bližnjima te brzorastući fanatizam u svim smjerovima.

pozdrav fanaticima

17

*** Možda su me baš dani djetinjstva u Jeruzalemu učinili stručnjakom za komparativni fanatizam. Četrdesetih godina dvadesetog stoljeća u Jeruzalemu je postojao značajan broj otvorenih srca i širokogrudnih duša. No također je bilo mnogo proroka, spasitelja i samozvanih mesija. Zapravo, sve do današnjeg dana gotovo svaki drugi ili treći stanovnik Jeruzalema ima svoju osobnu verziju trenutačnog iskupljenja. Naravno da mnogi govore o sebi koristeći se zastarjelom melodijom cionizma, jer oni smatraju da se nalaze u Jeruzalemu “zato da bi izgradili grad i sebe samog”, no među njima su i mnogi – Židovi, muslimani, kršćani, revolucionari, radikali, popravljači svijeta – koji nisu pristigli u Jeruzalem da “grade grad i sebe samog”, već možda više da nekog razapnu ili da sami budu razapeti.

Poznati duševni poremećaj imao je čast dobiti medicinski naziv “jeruzalemski sindrom”. Ljudi udahnu oštri zrak “bistar kao vino”,* i smjesta osjete poriv da zapale džamiju ili raznesu crkvu ili oskvrnu sinagogu, da pobiju nevjernike ili vjernike, da “iskorijene zlo s kugle zemaljske” – iako je oboljelima od “jeruzalemskog sindroma” često dovoljno i da se razodjenu dogola na javnome mjestu, popnu na prvi raspoloživi kamen i počnu sipati proročanstva.

Možda je broj sljedbenika tek neznatan, no broj proroka

*

Tekst iz pjesme Naomi Shemer “Jeruzalem od zlata”. (op. prev.)

18

amos oz, pozdrav fanaticima

zaista je velik od jednoga do drugoga kraja duge. Njihov je zajednički nazivnik potreba da stvore neku jednostavnu formulu spasenja, a ponekad i da upru prst u zlikovce koje treba iskorijeniti s planeta u svrhu ostvarenja otkupljenja.

Sámo je otkupljenje, kod većine tih proroka, stiješnjeno u kratki moto od dvije-tri rečenice. *** U doba svog djetinjstva u Jeruzalemu i ja sam bio cioni­ stičko-nacionalistički fanatik, malen, uvijek u pravu, gorljiv i isprana mozga. Bio sam slijep za bilo koju tvrdnju koja je bila izvan židovsko-cionističke priče koju su nam neprestano ponavljali svi odrasli. Bio sam gluh za bilo koji argument koji je prijetio toj priči. Kao jedan od dječurlije iz četvrti Kerem Avraham, i ja sam bacao kamenje na svako vozilo britanske ophodnje u našoj maloj ulici. I dok smo ih zasipali kamenjem, vikali smo im u lice jednu jedinu re­ čenicu, koja je bila sve bogatstvo našeg engleskog jezika: “British go home!!!” Sve se to događalo ‘46. ili ‘47., na kraju britanske vladavine u Jeruzalemu, u danima mjesne intifade, naše židovske intifade, protiv britanskog okupatora.

(I to je, izgleda, mali primjer ironije u povijesti.) *** U romanu Pantera u podrumu ispričao sam koji su me događaji iz djetinjstva naveli da iznenada otkrijem kako život

pozdrav fanaticima

19

ponekad ima dvostruko lice, da postoje konflikti koji nisu podijeljeni na crno i bijelo. Posljednje godine britanskog mandata, u svojoj osmoj godini života, sprijateljio sam se s engleskim policajcem koji je govorio starohebrejski i znao gotovo čitavi Stari zavjet napamet. On je bio debeo čovjek, astmatičan, osjećajan, a možda mu čak i nisu sve bile na broju, koji je oduševljeno vjerovao da je povratak Židova u Svetu Zemlju nagovještaj spasenja čitavog svijeta.

Kad su moji prijatelji otkrili da se družimo, počeli su me nazivati izdajnikom. Nakon mnogo dana polako sam pronašao utjehu u misli da je izdajnik u očima fanatika onaj koji se usuđuje promijeniti. Svaka vrsta fanatizma, u svako vrijeme i na svakome mjestu, izražava gnušanje prema pro­mjeni, strahuje od nje te sumnjičavo vidi promjenu za­ pravo kao izdaju koja izvire iz mračnih i podlih pobuda.

Dijete-pripovjedač u Panteri u podrumu ulazi u priču kao cionistički fanatik, gori u plamenu vlastite pravičnosti, no u sljedeća dva tjedna spoznaje, na vlastito zaprepaštenje, da na svijetu postoje stvari koje možemo vidjeti na jedan način, ali isto tako možemo ih vidjeti i na potpuno drugi način. S tim otkrićem dijete u priči gubi svoju bit djeteta, no zauzvrat dobiva iskustvo proširenja svijeta, kao i prvi nagovještaj ženske milosti.

I kao da ta čuda sama po sebi nisu dovoljna, dječak u priči dobiva još i svojevrsnu stručnost u području komparativnog fanatizma. Postaje mu jasno da slijepa mržnja često čini mrzitelje iz oba tabora međusobno sličnima.

Ne, taj pojam “komparativni fanatizam” uopće nije šala,

20

amos oz, pozdrav fanaticima

jer možda je stvarno došlo vrijeme da svako sveučilište, svaka škola i svaka druga obrazovna ustanova uvedu dva-tri tečaja komparativnog fanatizma, zato što nas taj fanatizam dovodi u bezizlaznu situaciju ovdje u Izraelu, a također i na mnogim drugim mjestima u svijetu, na zapadu i na istoku, na sjeveru i na jugu. Zaista nije riječ samo o ekstremističkom islamu: na mnogim se mjestima danas podižu opasni valovi kršćanskog vjerskog fanatizma (u SAD-u, Rusiji i nekim istočnoeuropskim zemljama), ružni valovi židovskog vjerskog fanatizma, tamni valovi navirućeg na­ cionalizma i ksenofobije u Zapadnoj i Istočnoj Europi te silovita poplava rasizma u sve više društava.

Fanatizam, prisutan gotovo u čitavom izraelskom dru­ štvu sa svim svojim nijansama i oblicima, došao je ovamo skupa s europskim Židovima. S Istoka Europe pristigao nam je revolucionarni fanatizam iz generacije prvih doseljenika i osnivača države, koji nisu odustajali od ideje da nanovo zamijese čitav izraelski narod i da izbrišu bez traga ostatak drugih raznovrsnih tradicija pristiglih s doseljenicima iz raznih zemalja, tako da željeznom rukom mogu oblikovati “novog čovjeka”.

Iz Europe nam je također pristigao nacionalistički fanatizam sa žrtvenim oltarom vojske i raznoraznim tlapnjama imperijalističke grandioznosti. Iz Europe nam je stigao i fanatizam ortodoksnih Židova – hareda, koji se sakriva iza obrambenih zidina geta i divljački brani od svega što je drugačije od njega.

pozdrav fanaticima

129

O autoru Amos Oz rođen je kao Amos Klausner 4. svibnja 1939. u Jeruzalemu. Odrastao je u Jeruzalemu u Ulici Amos u četvrti Kerem Avraham, u kojoj je smještena radnja najvećeg broja njegovih romana. Ozovi su stavovi izrazito pa­cifistički u sferi politike i socijalnodemokratski u sferi socijalne ekonomije. Jedan je od prvih Izraelaca koji je zagovarao rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nakon Šestodnevnog rata. Učinio je to još 1967. u članku “Zemlja naših predaka” u novinama Davar. Jedan je od utemeljitelja pokreta Peace Now. Njegova prva zbirka priča Gdje šakali zavijaju izlazi 1965., a prvi roman Možda drugdje 1966. godine. Do sada je objavio dvadeset romana, među kojima se posebno ističu Moj Michael, Planina lošeg savjeta, Soumchi, Crna kutija, Fima, Pantera u podrumu, Isto more, autobiografski roman Priča o ljubavi i tmini, Rimovanje života i smrti, te najnoviji Juda. Objavio je i niz esejističkih knjiga, od kojih valja izdvojiti U zemlji Izrael, Izrael, Palestina i mir i Kako izliječiti fanatika. Djela su mu prevedena na više od četrdeset svjetskih jezika. Redovito objavljuje eseje o politici, književnosti i miru. Pisao je za Davar, Yedioth

130

amos oz, pozdrav fanaticima

Ahronoth, New York Review of Books i sve važnije svjetske dnevne novine. Amos Oz dobitnik je niza prestižnih nagrada – Izraelske nagrade za književnost (1998.), Mirovne nagrade njemačkih nakladnika i knjižara (1992.), Goetheove nagrade grada Frankfurta (2005.), francuske nagrade Senders (2004.), Heineove nagrade (2008.), Nagrade Franz Kafka (2013.), Mediteranske nagrade (2010.) književne nagrade Haus der Kulturen der Welt (2015.) i mnogih drugih važnih svjetskih nagrada i priznanja. Nositelj je više počasnih dok­torata na sveučilištima diljem svijeta.

pozdrav fanaticima

131

O prevoditeljici Andrea Weiss Sadeh rođena je 1969. u Zagrebu, gdje je studirala engleski i francuski jezik s književnošću na Filozofskom fakultetu. Od 1994. do 1997. pohađala je Umjetnički koledž “Beit Berl” u Izraelu u usmjerenju likovni pedagog u neformalnom odgoju. Od 1997. do 2002. na Sveučilištu u Tel Avivu studirala je humanističke znanosti (povijest umjetnosti, filozofiju i povijest Europe). Nakon početnog iskustva u samostalnim likovnim radionicama u Izraelu, odlučuje se za terapijski rad putem likovnog izražaja.

U Zagrebu živi od 2002. te vodi raznovrsne kreativne ra­ dionice za odrasle u Centru Staze (centarstaze.wordpress. com). S puno ljubavi prevodi s engleskog i hebrejskog jezika.

Prevela je knjige Zeruye Shalev Ljubavni život, Muž i žena i Kasna obitelj, Amosa Oza Juda, Prizori iz seoskog života, Među svojima, Priča o ljubavi i tmini i Kako izliječiti fanatika, Etgara Kereta Pizzerija Kamikaze i druge priče i Sedam dobrih godina te Davida Grossmana Ušao konj u bar.

132

amos oz, pozdrav fanaticima

pozdrav fanaticima

133

SadrĹžaj Uvod 9 Pozdrav fanaticima

11

Svjetla, a ne svjetlo

47

Snovi kojih se treba ĹĄto prije osloboditi

101

Autorova napomena

125

Bibliografija 127 O autoru

129

O prevoditeljici

131

134

amos oz, pozdrav fanaticima

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Knjiga je objavljena uz potporu Grada Zagreba.

Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Urednik Seid Serdarević Lektura i korektura Margareta Medjurečan Prijelom Maja Glušić Dizajn naslovnice Bojan Krištofić Godina izdanja 2018., studeni Tisak Feroproms, Zagreb ISBN 978-953-358-013-5 Biblioteka Platforma, knjiga 71 Certifikat sustava upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima norme DIN EN ISO 9001:2015 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20

pozdrav fanaticima

135

Amos Oz

Juda

ISBN 978-953-266-799-8 Tvrdi uvez 149,00 kn

Kad mu nakon bankrota roditelji više ne mogu financirati studij, zaručnica se iznenada uda za drugoga, a kružok socijalista raskoli se zbog podrške Staljinu, Šmuel Aš prepušten je sam sebi. Javlja se na zagonetni oglas i počinje praviti društvo starom invalidu uselivši se u njegovu oronulu kuću na rubu Jeruzalema s pogledom na Dolinu raspeća. Uz vremešnog Valda u kući živi zagonetna Atalia, a Šmuel se nađe u procjepu između očaranosti ženom gotovo dvostruko starijom od sebe i želje da u djelu o Isusu i Židovima konačno iznese smjelu tezu o Judi i njegovoj izdaji.

U svojem novom romanu Juda Amos Oz još jednom dokazuje zašto je jedan od najboljih pripovjedača današnjice.

Kroz priču o mladiću na životnom raskršću iznosi provokativnu ideju o kršćanstvu i izdajicama, ne zaobilazi ni visoku cijenu izraelsko-arapskog sukoba, a njegov poziv na suosjećanje otapa srca čitatelja.

136

amos oz, pozdrav fanaticima

Amos Oz i Fania Oz-Salzberger

Židovi i riječi

ISBN 978-953-266-633-5 Tvrdi uvez 149,00 kn

Zašto su riječi tako važne tolikim Židovima? Romanopisac Amos Oz i povjesničarka Fania Oz-Salzberger putuju s jednoga kraja židovske povijesti na drugi pokušavajući objasniti esencijalni odnos Židova i riječi. U mješavini pripovijedanja i učenjaštva, razgovora i prepirke otac i kći pričaju priče koje stoje u pozadini najtrajnijih imena, uzrečica, debata, tekstova i dosjetki judaizma. Te riječi, tvrde oni, tvore lanac koji povezuje Abrahama sa Židovima svih sljedećih naraštaja.

Oblikujući raspravu o temama kao što su kontinuitet, žena, bezvremenost i individualizam, Oz i Oz-Salzberger vješto oživljavaju židovske ličnosti kroz stoljeća, od neimenovanog, možda ženskog, autora Pjesme nad pjesmama preko mračnih talmudista do suvremenih pisaca. Pokazuju nam da židovski kontinuitet, pa čak ni židovska jedinstvenost ne počivaju na središnjim mjestima, spomenicima, u junačkim likovima ili obredima, već u pisanim riječima i tekućoj raspravi između naraštaja. Obilujući učenošću, liričnošću i humorom, djelo Židovi i riječi nudi čudesno putovanje kroz riječi u srcu židovske kulture i pruža ruku čitatelju, svakom čitatelju, pozivajući njega ili nju da se uključi u razgovor.

pozdrav fanaticima

137

Amos Oz

Prizori iz seoskog života Nešto je čudno u Tel Ilanu i nema boljeg načina da saznate što je to nego čitajući ovu predivnu knjigu. Dok piše o selu u kojem delikatesne radnje i vinarije okružuju prašnjava atomska skloništa i hrđave poljodjelske alatke, dok govori o ljudima koji su nešto izgubili pa to izgubljeno traže svugdje i bez prestanka – u knjigama, na tavanima i u podrumima svojih života – jedan od najvećih živućih pisaca ne piše o Izraelu, nego o nama.

Na svoj neusporedivi, duboko humani način Oz nas u Prizorima iz seoskog života tjera da činimo isto što i njegovi likovi: da strepimo i ne prestajemo tragati.

ISBN 978-953-266-594-9 Tvrdi uvez 129,00 kn

138

amos oz, pozdrav fanaticima

Amos Oz

Među svojima

ISBN 978-953-266-522-2 Tvrdi uvez 129,00 kn

Jedan od najcjenjenijih suvremenih svjetskih pisaca Amos Oz u svojoj najnovijoj knjizi u osam zgoda iz života u kibucu, u kojem je i sam proveo dobar dio mladosti, opisuje sva veselja i tuge, sitne ljudske radosti i pakosti, ljubav i čežnju, mladost i starost, sve ono što život čini životom. Među svojima očaravajuća je knjiga u kojoj Oz jednostavnim jezikom evocira atmosferu kibuca i nevjerojatno precizno pogađa bit međuljudskih odnosa. Čitajući knjigu Među svojima, i sam čitatelj biva uvučen u svijet prijateljstava i obitelji, u vrijeme kada je kolektivizam bio nada, a materijalno nije bilo važno. Od običnih ljudskih sudbina, od njihovih svakodnevnih priča Amos Oz stvara bogati obiteljski album u kojem se svaka sličica naslanja na onu drugu tvoreći mozaik istinskog drugarstva.

pozdrav fanaticima

139

Amos Oz

Rimovanje života i smrti

ISBN 978-953-266-333-4 Tvrdi uvez 124,95 kn

Amos Oz, jedan od najcjenjenijih suvremenih svjetskih pisaca, u svome novom romanu Rimovanje života i smrti bavi se nekim vječnim pitanjima koja su u srži književnosti. Kakvu magičnu moć posjeduje pisac? Zašto mu vjerujemo? Kako on piše? Kako nastaju priče?

Glavni je junak romana pisac koji se priprema za književnu večer sjedeći u jednom kafiću u Tel Avivu. Za oko mu zapne seksi konobarica te počne o njoj stvarati vlastitu priču. Kako prolazi večer, u imaginarnu još neispričanu priču ulaze mladi pisac početnik, djevojka koja je čitala ulomke njegova romana, voditelj književne večeri, neki ljudi iz publike...

U vremenski sažetom romanu Rimovanje života i smrti Amos Oz pokazuje sve svoje pripovjedačko majstorstvo i pritom jednostavno, lagano, a istodobno promišljeno govori o umijeću pisanja, vezi između života, smrti i književnosti, ali i o prirodi i važnosti književne slave.

140

amos oz, pozdrav fanaticima

Amos Oz

Iznenada u dubini šume

ISBN 978-953-266-209-2 Tvrdi uvez 50,00 kn

Selo je bilo na kraju svijeta, tužno i sivo, u njemu su odavno nestale sve životinje, odrasli su o tome šutjeli, a djeci je bilo bolje da i ne pitaju previše. Ako bi bila previše znatiželjna, mogla su poput Nimija oboljeti od njištalice. U selu u kojem djeca odrastaju nikada ne vidjevši i ne čuvši nikakve životinje, o kojima pričaju mlada učiteljica i stari ribar, tek se pretpostavlja da je sve životinje odveo čudovišni Nehi koji svake noći kruži selom. Međutim, djevojčica Maja i dječak Mati s tim se ne žele pomiriti te odluče otići u mračnu šumu koja okružuje selo i pronaći duha i životinje.

Iznenada u dubini šume slavnoga izraelskog pisca Amosa Oza, autora bestselera Priča o ljubavi i tmini, suvremena je bajka o hrabrosti i prijateljstvu, o snazi da se krene protiv svih zakona i običaja u potrazi za istinom i drugačijim svijetom.

Iznenada u dubini šume mala je knjiga koja postavlja velika pitanja, bajka izvanrednih opisa i atmosfere kakvu može napisati samo veliki majstor, knjiga koja nas tjera da iznova pogledamo oko sebe i još dugo razmišljamo o sebi samima.

pozdrav fanaticima

141

Amos Oz

Pantera u podrumu

ISBN 978-953-266-159-0 Tvrdi uvez 50,00 kn

U Jeruzalemu u ljeto 1947. dvanaestogodišnji Profa potpuno je opsjednut politikom i željom da završi britanska okupacija, te povazdan smišlja planove kako da istjera mrske neprijatelje iz svoje zemlje.

S prijateljima osniva ilegalnu organizaciju SIS (Sloboda ili smrt) koja ima samo tri člana i ambiciozne planove da izradi raketu kojom će bombardirati Britanski parlament.

Igrom slučaja Profa se jedne večeri zatekne na ulici za vrijeme policijskog sata, a privede ga i doprati do kuće dobrohotni engleski narednik Stephen Dunlop, koji nadasve želi naučiti hebrejski. Uz učenje jezika započinje druženje dječaka i narednika, a to se prijateljstvo kosi sa svim Profinim idejama o neprijatelju, te on, na svoju žalost ili pak sreću, ne postaje pantera u podrumu poput junaka iz omiljenih mu akcijskih filmova.

Jedno od najljepših djela Amosa Oza, Pantera u podrumu veličanstvena je i herojska priča o shvaćanju drugoga, o tome kada prestajemo biti djeca i postajemo odrasli, roman koji govori o mržnji i o tome kako je prevladati.

142

amos oz, pozdrav fanaticima

Amos Oz

Priča o ljubavi i tmini

ISBN 978-953-266-662-5 Meki uvez 149,00 kn

Priča o ljubavi i tmini najpotresniji je i najljepši roman Amosa Oza, istinskog velikana svjetske književnosti.

U ovome autobiografskom romanu Amos Oz opisuje odrastanje u Jeruzalemu obilježeno zbivanjima od Drugoga svjetskoga rata preko proglašenja države Izrael do prvih ratova između Palestinaca i Židova.

U središtu je tragičan događaj, majčino samoubojstvo, koje će zauvijek obilježiti dječakovu sudbinu i odrediti njegov životni put. U potrazi za korijenima tragedije vlastite obitelji Amos Oz iz perspektive inteligentnog i pomalo razmaženog dječaka Amosa pripovijeda osobnu, ali istodobno i svjetsku te židovsku povijest. Obitelj, odrastanje i život u vremenima velikih političkih promjena te odnosi među prijateljima, susjedima i poznanicima, među kojima je mnoštvo stvarnih likova, velikana književnosti i politike, prepleću se u Priči o ljubavi i tmini čineći jedinstvenu i složenu fresku, a Amos Oz iznova se potvrđuje kao istinski čarobnjak jezika i pripovijedanja.

pozdrav fanaticima

143

Amos Oz

Kako izliječiti fanatika

ISBN 953-7052-82-6 Tvrdi uvez 30,00 kn

Ozova obiteljska povijest sazdana je na “neuzvraćenoj ljubavi”. Njegovi roditelji bili su Europljani prognani iz Europe.

Oni koji su je napustili živi mogli su se smatrati sretnima. Pitanja pripadnosti, iznevjerenih osjećaja, klackalica između ljubavi i mržnje, nostalgija za Europom, to su osjećaji koji su obilježili generaciju očeva i majki. Amos je odrastao u podijeljenom Jeruzalemu, gradu u srcu dvostruke tragedije, dvaju naroda slične patnje, Palestinaca i Židova, dugog, teškog sukoba s krvavim posljedicama. Amos Oz imao je “profesionalnu deformaciju” da se “stavlja u kožu drugih”. “U mom svijetu”, veli on, “riječ nagodba istoznačna je s riječju život. A tamo gdje je život, tamo su i nagodbe.

Suprotnost nagodbi nije čestitost, suprotnost nagodbi nije idealizam, suprotnost nagodbi nije odlučnost ili predanost. Suprotnost nagodbi jest fanatizam i smrt.” Tragedija bliskoistočne krize leži u sukobu “ispravnoga s ispravnim”. Loša historijska iskustva razdvajaju dva sukobljena naroda umjesto da ih zbližavaju. Ljudski odnosi u mnogim su slučajevima sazdani na paradoksima, na apsurdima, a ne na stvarnim međusobnim interesima.

Bez sumnje jedan od najznačajnijih suvremenih oz, pozdrav fanaticima pi144 saca i intelektualaca amos Amos Oz u svojoj knjizi Pozdrav fanaticima u tri eseja progovara o svim temama koje su u središtu problema Bliskoga istoka, ali jednako tako i u srži svakoga fanatizma. Amos Oz suvereno, jednostavno, precizno i bez zadrške govori o svojem odnosu prema fanatizmu svake vrste, prema religiji i odnosu sekularnog društva i religioznog te o svom odnosu i stavu prema suživotu Židova i Palestinaca, na malom komadu zemlje koju se voli nazvati svetom. Čitati danas Amosa Oza važnije je nego ikada.

Njegove misli ovdje su kao poziv na dijalog — Oz ne želi davati sve odgovore, već prije svega poziva na smirenost, tako nužnu svakome čovjeku.

Pozdrav fanaticima mala je knjiga velikih mudrosti, knjiga koju je Amos Oz posvetio svojim unucima, a napisao za svakoga od nas.

119,00 kn ISBN 978-953358013-5

9 789533 580135

www.fraktura.hr

Biblioteka Platforma