Rastrgane godine, 1918.–1938.

uvod

1

Rastrgane godine

PHILIPP BLOM

Rastrgane godine 1918.–1938.

2

philipp blom, rastrgane godine

Od istog autora u izdanju Frakture Vrtoglave godine

uvod

3

Philipp Blom

Rastrgane godine 1918.–1938. preveo s njemaÄ?koga Goran Schmidt

Fraktura

4

philipp blom, rastrgane godine

Objavljivanje ovog djela omogućeno je uz potporu književne mreže TRADUKI, čiji su članovi Savezno ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove Republike Austrije, Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Švicarska zaklada za kulturu Pro Helvetia, KulturKontakt Austria (po nalogu Ureda saveznog kancelara Republike Austrije), Goethe-Institut, Javna agencija za knjigu Republike Slovenije (JAK), Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Resor za kulturu Vlade Kneževine Liechtenstein, Zaklada za kulturu Liechtenstein, Ministarstvo kulture Republike Albanije, Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije, Ministarstvo kulture Republike Rumunjske, Ministarstvo kulture Crne Gore, Sajam knjiga u Leipzigu i Zaklada S. Fischer.

Philipp Blom Die zerrissenen Jahre. 1918-1938 © Carl Hanser Verlag München 2014 © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2017. © za prijevod Zaklada S. Fischer po nalogu programa TRADUKI Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika.

ISBN 978-953-266-910-7 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 976442

uvod

5

Ruši se jedna era. Slama se jedna tisućljetna kultura. Razneseni su svi noseći stupovi i potpornji, nestali su svi temelji (...). Pokazalo se da svijet nije ništa drugo doli slijepo sukobljavanje razuzdanih sila. Čovjek je izgubio svoje nebesko lice, postao je materija, konglomerat, životinja, proizvod ludila nesuvislih i nedovoljno promišljenih ideja. (...) Pojavili su se strojevi i ubili individualnost (...) turbine, kotlovnice, kovnice željeza, elektricitet omogućili su pojavu energetskih polja i utvara (...).

Svijet apstraktnih demona progutao je individualno izražavanje, proždro je individualna lica sakrivena iza neprobojnih maski, uništio je osobni izričaj, oduzeo je stvarima njihova vlastita imena, ubio je pojedinca i uskovitlao more međusobno suprotstavljenih osjećanja.

Hugo Ball, 1917.

6

philipp blom, rastrgane godine

Rudiju, Barbari i Tanji, i svim prijateljima, bez kojih BeÄ? ne bi bio moj BeÄ?

uvod

7

Sadržaj

Uvod 11 1918. Shell Shock

31

1919. Poetski državni udar

56

1920. Nacija loše rakije

81

Neizrecivo, bezbožno, beznadno 34 Dulce et decorum est pro patria mori 39 Zone smrti 41 Izgubljena generacija?

45 Traumatizirani 47 Potpuno nov rječnik 50 Kenotaf i Heldenhain 53 Priče o propasti Crveni strah, crni boljševici Nadiruća plima Pali arkanđeo Američki kulturni rat Rani optimizam Vladavina mafije Vrijeme pisaca Veliki bijeg Montmartre rag Kulturni ratovi i građanski rat

1921. Kraj nade

Smrt u šumi Mumija revolucije Ožujska akcija Bitka kod Blair Mountaina

63 67 76 79

82 86 88 94 96 99 102

109

118 120 123 124

8

philipp blom, rastrgane godine

1922. Harlemska renesansa

129

1923. S druge strane Mliječnog puta

151

1924. Više od stvarnosti

175

1925. Majmunska posla

199

Afro-American Realty Company Časopisi za bolji svijet Igre s identitetom The New Negro Sjene Harlema Stvaranje svijeta Novo oko u svemiru Fizika Alise u zemlji čudesa Koliko je “njemačka” prava znanost?

Bitak i vrijeme Weimarska fizika Svemir oko nas Doktor Breton gubi strpljenje Tristan u Parizu Nadrealistička svjetska revolucija C’est la vie Shvaćanja američkog načina života Dim boje šafrana

131 133 138 140 143 146 153 157 162 165 167 168

177 180 188 190 194 196

Biblija i njezini neprijatelji 203 Gospodin Darrow dolazi u grad 206 Cirkus 208 Darwin i Nietzsche 212 U sjeni nadčovjeka 217

1926. Metropolis 223 Mehanički Golemi Željezna šaka napretka Čovjek kao stroj Zupčanici u velikom stroju Utopije od betona

1927. Palača u plamenu

Crveni Beč Grad bez Židova?

Suprotstavljene sile U potrazi za izgubljenom veličinom Lijepi Saša

228 231 236 237 245

251

256 260 264 266 270

uvod

9

1928. Boop-boop-a-doop!

276

1929. Magnetni grad

299

1930. Lili i Plavi anđeo

320

1931. Anatomija ljubavi u Italiji

343

1932. Gladomor

365

1933. Pogrom intelekta

382

Zlatna mladež Zvijezde i pruge Jedno jedino ružičasto flamingovo pero Grad Petoljetke Simfonija sirena Ballets Russes Život u “Amerikanki” Inflacija vrijednosti Berlin kao Babilon Berlinski dečki Ubojice među nama Neizvjesnost i mogućnost Čvrsto zbijeni redovi

Razočarana nadanja Nova veličina Lažne Mesije

Veliki pokolj Smaknuće izgladnjivanjem Nema kruha Kraj umiranja Društvo u pruskom koraku Egzistencijalne odluke Doktor Croce se vraća kući Hitler i Hollywood Smrtonosna poezija

278 282 293

300 305 310 316 323 325 328 333 335 339

346 351 357 368 374 377 380 388 389 396 398 401

1934. Hvala, Jeeves 406 Drugačija stvarnost Putovanje kroz raspad Dandy sanja o diktaturi Svijet postaje Blackpool

1935. Route 66

407 409 414 420

425

Egzodus 431 Stvaranje empatije 435

10

philipp blom, rastrgane godine Sigurne luke Kvote preživljavanja Sviraj još jednom, Sam Berlin na Levantu

437 443 446 450

1936. Lijepa tijela

454

1937. Rat u ratu

478

1938. Epilog: Ostani uz mene, Gospodine

510

Boja zlata Stvaranje novog čovjeka Snovi postaju noćne mòre

459 461 465

Jedna zemlja se raspada 480 El Caudillo 483 Operacija Čarobna vatra 491 Pomoć s Istoka 497 Pisati o ratu 500 Ježovščina 503

Dodatak Zahvala 529 Bilješke 531 Literatura 545 Podaci o slikama 575 Kazalo imena 585

1918., shell shock

31

1918.

Shell Shock

Kružile su glasine da je to stalno drhtanje, trzanje i dahtanje bilo uzrokovano nečim što se naziva “shell shock”,* no nitko nije bio siguran što je to. Pretpostavljali smo da je u njegovoj neposrednoj blizini eksplodirala granata uz golemi prasak i da je on odskočio visoko u zrak i tako više nije ni prestao poskakivati.

Roald Dahl Meets Captain Hardcastle [Roald Dahl susreće satnika Hardcastlea] Zato im drhte ruke, sklopljene; Vitlajući svojim kvrgavim bičevima; Grabeći prema nama, koji smo ih potukli, brate; Udarajući prema nama, koji smo im dali rat i ludilo.

Wilfred Owen, “Mental Cases”, [Slučajevi mentalnih bolesti] 1917.

Campbell Willie Martin imao je sreće. Preživio je. Pobjegao je iz pakla nakon malo više od godine, a iako je dvaput bio ranjen, bar nije izgubio nijedan ud. Bio je dobar vojnik. Rođen 1895. kao sin policajca, dobrovoljno se prijavio u listopadu 1914. u dobi od 29 godina u Royal Fusiliers [britanska pješačka pukovnija] i početkom 1916. unaprijeđen u čin

Doslovno “šok od granate”, od eksplozije, zapravo veteranski posttraumatski sindrom. Autor u njemačkom izvorniku koristi taj engleski izraz. (Op. ur.) *

32

philipp blom, rastrgane godine

kaplara. U to se vrijeme već nalazio na Zapadnoj fronti, usred industrijskog pokolja.

16. srpnja te godine Martin je zbog paljbe koja je trajala satima morao ostati na svom položaju te se onesvijestio. Sljedećeg dana je njegov položaj pogođen, gledao je kako umire osam njegovih drugova i preležao je cijelu noć između ruševina i dijelova mrtvih tijela, prije nego što je spašen. Prema njegovom osobnom dosjeu sutradan se osjećao “vrlo čudno, započelo je trzanje mišića, nakon čega je uslijedio grčevit plač, a zatim je satima gubio svijest”.

Kaplar Martin dijagnosticiran je kao slučaj “shell shocka”, a to je bio naziv kojim su liječnici izvorno označavali žrtve jake artiljerijske paljbe i traumatskih, nasilnih iskustava iz bitke. Potvrđena mu je invalidnost od 25 posto – dovoljno da ga pošalju u Englesku gdje će biti obrađen u specijalnoj bolnici. I opet je imao sreće: početkom rata muškarci sa sličnim simptomima bili su često proglašeni varalicama. Neke od njih su jednostavno poslali natrag u rovove, a druge su tretirali na staromodan način, na koji su oficiri pokušavali preuzeti kontrolu nad poplavom takvih slučajeva: Većinom su bili vrlo jaki. Sjećam se kada je došao jedan čovjek, visok momak, skoro dva metra, dršćući od šoka. I ja sam se veoma zaprepastio kada je pukovnik uzeo svoju tešku batinu i udario ga u glavu – još je na glavi imao šljem – udario ga je kako bi mu zadao drugi šok pa je rekao: “Saberi se, kretenu jedan.” No to čovjeku nije pomoglo i liječnik je vidio, da je zaista skrenuo, pa je hospitaliziran. No povremeno su pokušavali tim ljudima zadati protušok (...) ne bi li preokrenuli proces, ali to je vrlo rijetko funkcioniralo.1 Neki vojnici, koji nisu reagirali na tu staromodnu metodu i koji su pobjegli ili odbili iskočiti iz rovova za vrijeme akcije, ili koji su se jednostavno slomili i pokušali se sakriti u blatnim skloništima, izvedeni su pred vojni sud kao kukavice. Više od 300 “dezertera” iz Velike Britanije i kolonija smaknuti su u jednom bijednom ritualu, koji se najčešće

1918., shell shock

33

Bezimena strava: Ranjeni vojnik iz ciklusa Rat Otta Dixa, 1924.

odvijao u zoru. Mnogi od njih nisu bili ni u stanju stajati na vlastitim nogama. Još uvijek su drhtali i trzali se dok su ih vezali za drvene kolce, prije nego što su ih ustrijelili vlastiti suborci. I 600 francuskih kao i 18 njemačkih vojnika smaknuto je zbog takvog “dezerterstva”.

U ljeto 1916. službeni je stav već bio drugačiji. Oružja novog stoljeća – strojnice, bojni otrovi, topovi velikog kalibra s dotad nepoznatim dometom i preciznošću, bodljikava žica, avioni i tenkovi – izmijenili su ratovanje i pogoršali noćne mòre vojnika, a vodeći umovi vojske i medicine promijenili su svoje mišljenje. Prije svega nakon katastrofalne, četveromjesečne Bitke na Sommei, u kojoj je ranjeno preko milijun ljudi, mnogi preživjeli su oboljeli od shell shocka. Samo među Britancima je 30.000 vojnika pokazivalo čudne simptome te nove bolesti, koja ih je učinila nesposobnima za vojnu službu te su postali teret za svoje jedinice. Vojni vrh je bio prisiljen priznati da vojnik može biti teško ranjen čak i ako mu fizički ništa ne nedostaje i tako su uskoro deseci tisuća žrtava poslani u vojne bolnice u Velikoj Britaniji.

Campbell Willie Martin bio je jedan od njih i ostao je do kraja rata

34

philipp blom, rastrgane godine

u bolnici. Njegovi njegovatelji opisali su ga kao napetog čovjeka koji je patio od nesanice, s čestim teškim glavoboljama, kojega je hvatala panika, koji je gubio pamćenje i kojemu su stalno veoma drhtale ruke.

Iako je jedan liječnik zabilježio: “dobra tjelesna građa (...) jezik čist, zubi dobri”, 1920. potvrđena mu je invalidnost od 20 posto, samo 5 posto manje nego kad je primljen u bolnicu.

Neizrecivo, bezbožno, beznadno Martinov bolnički dosje bio je jedan od tisuća koji se još čuvaju u Britanskom državnom arhivu, a njegov slučaj i nije bio osobito težak.

Suvremeni filmovi prikazuju čitav niz takvih slučajeva, vojnike koji su zbog proživljenih nečovječnosti postali dršćuće ljudske ruine. Njihova lica su strašno iskešena, goli strah im je uklesan u lica, njihovi udovi dršću ili se nekontrolirano trzaju. Jedan francuski vojnik uzmiče od svake uniforme sa širom otvorenim očima od straha. U glavama tih ljudi rafalna paljba nikad nije prestala. U Njemačkoj su ih nazivali ratnim drhtavcima.

Ti su pacijenti bili žive ruševine rata. Samo u Velikoj Britaniji u deset posto časnika i sedam posto ljudstva u konačnici je dijagnosticiran shell shock, 37.000 ljudi na temelju toga je nakon rata dobilo invalidsku vojnu mirovinu. Vojni liječnici znali su se nositi s fizičkim ozljedama, s raznesenim rukama ili nogama, s očima koje je zaslijepio otrovni plin, s bubnjićima koji su popucali od eksplozije i sa strašno unakaženim mladim licima. Međutim ratni drhtavci predstavljali su im potpuno nov izazov.

Neki od najtežih slučajeva dospjeli su u londonsku bolnicu Netley: vojnik Meek, sjedi u invalidskim kolicima, grčevito drhti, naoko ne primjećuje da nekoliko medicinskih tehničara gotovo nasilno pokušava ponovno pokrenuti njegove ukočene zglobove; vojnik Preston, 19 godina star, postao je gluhonijem i reagira samo na riječ “bomba”, na čiji zvuk panično traži sklonište; vojnik Smith, živ pokopan u kolovozu 1917. tijekom jedne ofenzive, sada ukočen, kao na drvenim nogama

1918., shell shock

35

Oči trajno širom otvorene od strave: vojnik Enfield, engleski shell shock pacijent u bolnici Netley.

hoda sa štakama po hodnicima, stalno usiljeno riba lice, kao da želi skinuti glib i sluz raspadajućih tijela oko sebe; dočasnik Peters, svinute kralježnice, noge mu previše drhte te ne može hodati – svi odreda slomljeni ljudi.

U jednom pismu svojoj ženi Margaret engleski slikar Paul Nash, tada stacioniran u blizini Ypresa, opisuje što je doživio: Nijedna olovka i nijedan crtež ne mogu prikazati ovu zemlju (...) Zalazak i izlazak Sunca su bogohulni, rugaju se ljudima, samo crna kiša iz krvavih nabreklih oblaka koja pada čitavu gorku noć primjerena je atmosfera za ovakvu zemlju. Kiša i dalje pada, smrdljivi glib poprimio je zlu, žutu boju, krateri bombi pune se zelenkasto-bijelom vodom, ceste i vozni trakovi prekriveni su do centimetra dubine sa sluzi, crno, umiruće drveće vlaži se i cijedi a pucnjava nikada ne prestaje (...)

To je neizrecivo, bezbožno i beznadno.2 Vojnici koji su pušteni kući na odmor od te čudovišne stvarnosti često su bili više frustrirani nego što im je laknulo. Nakon što su proživjeli taj stalni i sve besmisleniji pokolj, nakon što su spavali pokraj leševa i gledali kako njihove prijatelje i drugove raznose bombe, nakon što su

36

philipp blom, rastrgane godine

izgubili svaki respekt prema starim mudrostima i svojim pretpostavljenima, nakon što su postali skeptični prema pravednosti svog cilja, našli su se na “domaćem bojištu”, kojim su još uvijek vladale domoljubna retorika i salonske taktike i gdje je rat bio neka vrsta operete.

Povratnicima često nije ništa drugo preostajalo osim nijemosti, prijezira prema civilima koji nemaju pojma, i samoće. Već 1915. jedan je novinar za Labour Leader, socijalističke novine, opisao jednog vojnika koji se vratio s fronte: “Počeo se smijati, vrlo čudan smijeh. Nastavio se smijati, a ja sam znao zašto, jer strahote koje je on proživio tako se malo podudaraju s njegovim dosadašnjim životom da mu se to činilo kao neki vic.”3 “Prodorne mahnite pjesme zavijajućih metaka”, koje je opisao engleski pjesnik Wilfred Owen, odzvanjale su u ušima vojnika povratnika čak i nakon što su konačno otpušteni iz vojske. Owen je bio student i laički župni pomoćnik kada je izbio rat te je na Zapadnoj fronti i sam bio žrtva shell shocka, kada je njegov položaj pogodila granata. Poručnik Owen odletio je u zrak i sletio među smrskana tijela svojih drugova.

Nakon tog traumatičnog iskustva nekoliko je dana samo sjedio između linija fronte, na ničijoj zemlji, što je opisao u pismu svojoj majci u siječnju 1917. na sljedeći način: Propatio sam sedmi pakao.

Nisam bio na fronti.

Bio sam ispred nje.

Držao sam poodmakli položaj, sklonište usred ničije zemlje (...)

U mom skloništu bilo je 25 ljudi, usko zbijenih.

Ispunila ga je voda do 1 ili 2 stope, preostalo je otprilike 4 stope zraka.

Nijemci su znali da smo tamo i zaključili su da ne bismo trebali biti tamo.

Tih pedeset sati bili su agonija mog sretnog života. 4

1918., shell shock

37

Iskustvo rata: u bitci strojeva nije više bilo junaštva. Nedatirana fotografija sa Zapadne fronte.

Nakon što je spašen sa svog položaja kao jedan od malobrojnih pre­ živjelih, Owen je bio slomljen. Tijekom oporavka u škotskoj bolnici Craiglockhart počeo je pisati – progonjen užasima koje je proživio i inspiriran susretom s drugim pacijentom, pjesnikom i časnikom Sieg­ friedom Sassoonom. Iz iskustava koja su se urezala u njegovo pamćenje nastali su šturi, tvrdi stihovi.

Aristokratskog držanja, egzotičan, dobrog izgleda i samosvjestan, Sassoon je bio sve ono o čemu je Owen, koji dolazi iz skromne obitelji, uvijek samo sanjao. Bio je bogat i umjetnički nadaren, anglo-katolik s majčine, a s očeve strane Židov iz Bagdada, odgojen u Marlboroughu i Cambridgeu i blagoslovljen nepokolebljivom sigurnošću u sebe, kakvu posjeduje britanska visoka klasa. Na dan objave rata dobrovoljno se prijavio te se na fronti istaknuo osobitom hrabrošću, za što je dobio

38

philipp blom, rastrgane godine

odličje “Military Cross”. Taj je pacijent plave krvi također dospio u bolnicu Craiglockhart – no ne zato što je bio ranjen, nego zato što je rekao svoje mišljenje.

Sassoon, koji je bio užasnut svojim iskustvima s bojišta, objavio je 1917. protest protiv rata. Pomoću svojih veza uspio je čak tekst progurati u parlament na čitanje. Godinu dana prije toga je filozof Bertrand Russell, također aristokrat i unuk britanskog premijera, po zakonu Defense of the Realm Act * zbog sličnog protesta otpušten sa svog radnog mjesta u koledžu Trinity u Cambridgeu. Russell se nadao da će naći ljude koji će podržati njegov cilj tako što je preuzeo zatvorsku kaznu, no ipak je dobio samo globu.

Ulozi su za Sassoona, aktivnog časnika, bili neusporedivo veći. On je riskirao vojni sud i potencijalno čak i smrtnu presudu kada je izjavio: “Vidio sam i podnio patnju vojnika i ne mogu više doprinositi tome da se ta patnja produžava u ime ciljeva, koje u međuvremenu doživljavam kao zle i nepravedne (...) U ime onih koji sada pate, protestiram protiv toga da ih se i dalje obmanjuje. Također vjerujem da će to pomoći da se uništi ono bezdušno samozadovoljstvo s kojim većina onih koji su ostali kod kuće gleda produžetak agonija u kojima ne sudjeluju i koje si u nedostatku mašte ne mogu niti predočiti.”5 Ljudi nižeg vojnog i društvenog ranga za takve su izjave oštro osuđivani, no Sassoonova reputacija časnika i džentlmena poštedjela ga je postupka pred vojnim sudom zbog veleizdaje. Umjesto da je poslan pred suca i potom moguće pred streljački vod, poslali su ga u bolnicu Craiglockhart kako bi se malo ohladio, i tamo je sreo mladog Wilfreda Owena.

Britanski Zakon o obrani državnog teritorija iz 1914. kojim je vlada dobila široka ovlaštenja. (Op. ur.)

*

1918., shell shock

39

Dulce et decorum est pro patria mori Owen je bio impresioniran Sassoonom te je i sam počeo kritički pisati o svom vremenu u rovovima. U jednoj od svojih najpoznatijih pjesama povezuje strah od napada bojnim otrovom s gorkom mišlju svojih su­ boraca, koji su uvjereni da su poslani u klaonicu zbog lažnih ideala starije generacije.

Plin! Plin! Brzo dečki! – Bijes prstiju, Nezgrapne maske još samo zakopčati; Samo jedan je još glasno vrištao ljuljajući se, Kao netko tko gori u vatri ili vapnu, padajući.

Rasplinuto kroz razbijeno staklo, svjetlo tako zeleno i gusto Kao pod nekim zelenim morem: vidio sam ga kako se utapa.

U svim snovima, pred mojim bespomoćnim pogledom, On se baca prema meni, grgljajući, gušeći se, utapajući se.

Da si i samo jednom u gušećem snu Išla iza kolica, na koje smo ga bacili, Da si vidjela te bijele izvrnute oči, na licu mu pjenu, Obješeno mu lice kao đavola oboljelog od groznih krasta, I da si čula kako mu krv pri svakom udarcu Grgljajući navire iz pluća začepljenih pjenom, Opsceno poput raka i gorko poput masne knedle Od sluzi, kao čirevi na čistim jezicima, koje ništa više ne taži: Nakon toga, prijateljice moja, rat ni za tebe ne bi bio praznik: Ne bi djeci, koja izgaraju za pustolovinama, tu staru priču, Tu laž više mogla pričati: Dulce et decorum est Pro patria mori.6 “Slatko je i časno za domovinu mrijeti “ – ta rečenica koja potječe od Horacija blistala je na zidu kapele Kraljevske vojne akademije Sandhurst i učile su je napamet generacije časnika i školaraca. Za Owena

40

philipp blom, rastrgane godine

Wilfred Owen u uniformi. Engleski War Poets pisali su o jednom prljavom ratu.

i druge veterane ta je rečenica bila jedna cinična laž, a Owenova je pjesma kasnije često citirana kao opovrgavanje Horacija. Sam Owen nije mogao uživati u svojoj iznenadnoj slavi, koju je stekao uprkos plinu i umiranju. Nakon što se poslije boravka u bolnici Craiglockhart iz čistog osjećaja dužnosti prema svojim suborcima opet dobrovoljno javio u vojsku, poginuo je 4. studenog 1918., tjedan prije završetka rata, na Zapadnoj fronti.

Owenova smrt u dobi od samo 25 godina postala je simbol sudbine jedne čitave generacije, “izgubljene generacije”, kako će se uskoro zvati, iako je to prije romantična legenda nego povijesna činjenica. “Starci”, koje je mlada generacija optuživala zbog izgubljenih života koje je srčano uložila u pobjedu, bili su generali, političari i moćnici, koji su u bijesnim pjesmama i člancima predstavljeni kao nekompetentni relikti viktorijanskog doba. Poslali su školarce u smrt tako što su im utuvili u glavu da je sve to “velika igra”, “veseli rat”, koji su zapravo već dobili kada su igrali na sportskim borilištima svojih ekskluzivnih internata.

“Cvijet mladosti” žrtvovala je stara generacija u Flandriji, “lavovi, koje vode magarci”, kako je jednom rekao general Erich Ludendorff.

Nakon rata, tako se tvrdi još i danas, nedostajali su ti najbolji pripadnici svoje generacije kako bi nastavili poslove Britanskog Imperija,

1918., shell shock

41

industriju, umjetnost i znanost. Bio je to “bolni prizor, vidjeti ljude malih sposobnosti kojima je povjerena velika odgovornost”, zapisao je Reginald Pound, i sam dobrovoljac godine 1914., pola stoljeća kasnije.

Samo “jaka, kultivirana inteligencija” izgubljene generacije mogla se pobrinuti za to da “drugorazredno postane prvorazredno i da se degeneracija moralnog ogorčenja pretvori u nejunačku toleranciju”.7 Možda najpoznatiji literarni prikaz te degeneracije bio je autobiografski roman Vere Brittain, Testament of Youth [Oporuka jedne mladosti], objavljen 1933., u kojem autorica prikazuje utjecaj rata na svoj vlastiti život i živote svojih bližnjih. Od 1915. Brittain je radila iza bojišnice kao medicinska sestra za Voluntary Aid Detachment.* Vratila se 1919. Njezin zaručnik, jedini brat i mnogi prijatelji poginuli su.

Brittain je tu knjigu, koja ju je proslavila, napisala kako bi se suprotstavila uvriježenom mišljenju da su u ratu patili samo muškarci. “Nisu li i žene imale svoj rat?”, pitala se i potrudila se na to pitanje umjetnički odgovoriti. Ženska perspektiva je bila drugačija, ne samo u ratu nago i tijekom proslave pobjede, kako piše: “Udaljila sam se od drugih i lagano hodala Ulicom Whitehall, kada mi je srce obuzeo iznenadan, hladan strah. Ovo je već bio svijet drugačiji od onog koji sam poznavala tijekom četiri godine, koje su bile duge kao život, svijet u kojem će ljudi postati neopterećeni i zaboravni (...) A u tom kričavo osvijetljenom, stranom svijetu ne želim uopće sudjelovati.”8

Zone smrti Osjećaj otuđenja Vere Brittain dijelili su mnogi koji su se iz rata vratili kući, posebice oni koji su služili na Zapadnoj fronti. Iako je “duh 1914.” dijelom izmišljotina poratne propagande, ipak su mnogi mladi ljudi krenuli u rat s radosnim iščekivanjem. U Europi i Americi posebice su dječaci bili odgajani s domoljubnim parolama i vrlinama poput

VAD, pomoćni dragovoljački (ženski) odredi. (Op. ur.)

*

42

philipp blom, rastrgane godine

hrabrosti, snage i žrtvovanja, a te su poruke bile još pojačane u paravojnim institucijama poput Officer’s Corps i Boy Scouts u Velikoj Britaniji i Co­mmonwealthu ili kroz kolektivni dril na pruskim i francuskim školskim dvorištima. K tomu su i testosteron i mladenački optimizam odigrali svoje.

Doista 1914. nije baš bilo jednostavno biti muškarac. Tradicionalnu muškost i utvrđene društvene hijerarhije potkopavale su industrijalizacija i urbanizacija. Većinu tvorničkih poslova mogle su obavljati i žene, a život u velegradu zahtijevao je od radničkih obitelji da i žene rade, što je opet značilo da su se parovi odlučivali imati manje djece.

Nova radna mjesta i zanimanja nisu bila usklađena s naslijeđenim obras­cima uloga i tradicionalne muškosti. Zatvoreni u anonimnim uredima i zatočeni iza pisaćih strojeva, blijedi zbog manjka sunčeve svjetlosti i nervozni zbog neprestane buke strojeva koji ih okružuju, moderni uredski radnici nisu imali mnogo zajedničkoga s muževnim idealom ratnika i zaštitnika, kojemu su se naučili diviti u školi. Fe­ ministička autorica Rosa Mayreder urede je čak nazvala “lijesovima muškosti”.

Feminizam predratnih godina uvelike je pridonio dekonstrukciji tradicionalne slike o muškarcima. Žene su zahtijevale pravo izbora, pristup svim zanimanjima, mjesta u školama i sveučilištima te su igrale sve veću ulogu u područjima koja su tradicionalno bila rezervirana za muškarce. Poplava muškog samopotvrđivanja bila je reakcija na to stalno propitivanje. Znanstvenici su uzalud pokušavali dokazati tje­ lesnu i intelektualnu inferiornost žena, dok su muški rituali poput dvoboja (u Njemačkoj i Austriji također i u studentskim bratstvima) doživjeli novi procvat. Već prije rata stotine tisuća muškaraca oboljelo je od “neurastenije”, depresije od iscrpljenosti, sličnoj onome što se danas naziva burnout, te su bili liječeni u sanatorijima.

Tako su mnogi muškarci pozdravili rat kao mogućnost da povrate svoju u pitanje dovedenu muškost sa sabljom u ruci i da se u “vatrenim olujama” preobraze u nove, snažnije junake, pročišćene od slabosti i kompromisa urbanog modernog života. Njihove nade su se pretvorile

1918., shell shock

43

u grozna razočaranja, jer su vrlo brzo shvatili da se bore u pogrešnom ratu.

Doista je upravo nedostatak stvarne borbe pridonio ratnoj traumi.

Raniji su se ratovi odlučivali u bitkama, u kojima su vojske marširale jedna na drugu i gdje su mudre strategije s pješaštvom, konjanicima i artiljerijom te borbom prsa o prsa vodile vojsku – u pobjedu ili poraz.

Prije samo jedne generacije, u Francusko-pruskom ratu 1870. devet od deset poginulih vojnika umrli su od ranjavanja isukanim bajunetama, dok su gledali neprijatelja u oči.

Na Zapadnoj fronti sve se to radikalno i iznenada promijenilo. Tehnološki napredak omogućio je da topovi mogu ispaliti svoje projektile, od kojih su neki težili više od stotinu kilograma, preko nekoliko kilometara vrlo precizno i tako u rovove anonimno donijeti smrt i sakaćenje u obliku granata, šrapnela i plina. Za vojnike je svaka minuta pred­ stavljala iscrpljujuće monotono čekanje daljinski upravljane smrti. Na njemačkoj strani, u rovovima, koji su stalno izazivali zavist vojnika Antante, dvije trećine vojnika poginulo je u bombardiranju a ne u direktnoj borbi. Kod britanskih i francuskih jedinica takvih je bilo čak tri četvrtine.

Nasuprot tome samo je jedan posto vojnika poginuo u bliskoj borbi s ručnim vatrenim oružjem i bajunetama, jer je većina njih pokošena strojnicama prije nego što su dospjeli do neprijateljskih rovova ili su bijedno skončali u bodljikavoj žici na ničijoj zemlji. U nekim slučajevima je do 80 posto napadača skončalo na ovaj način. Većina vojnika je poginula a da nisu vidjeli niti jednog neprijatelja. Bili su samo nešto više od živih meta, koje su identificirali izvidnički zrakoplovi i potom uništili iz daljine. Za mnoge vojnike upravo je to iskustvo bilo pogubno.

To užasno krvoproliće desetkovalo je ne samo satnije i bataljune, već i obitelji diljem svijeta. Dana 1. srpnja 1916., prvog dana Bitke na Sommi, samo je britanska strana izgubila 58.000 ljudi (19.000 je poginulo), što je bilo oko 20 posto britanskih snaga. Od 801 čovjeka pukovnije Newfoundland na večernjoj prozivci odazvalo se samo njih 68. Svi časnici bili su ranjeni ili mrtvi.9

44

philipp blom, rastrgane godine

Unutar šest tjedana ANZAC* trupe iz Australije i Novog Zelanda izgubile su u toj bitci 31.000 vojnika, što je za maleno područje Novog Zelanda značilo da je gotovo jedan posto ukupnog stanovništva poginulo u Flandriji. U jednom jedinom danu britanska je vojska izgubila znatno više ljudi nego u Krimskom i Burskom ratu zajedno. Ta je bitka koštala života i prvog američkog vojnika u Prvom svjetskom ratu: dana 31. kolovoza vojnik Harry Butters iz San Francisca ubijen je skupa sa svim ostalim pripadnicima bitnice Royal Artillery Battery u masivnoj paljbi.

Mladići koji su željeli pronaći svoju muškost na bojnom polju tamo su naišli na još ekstremniju bezličnost modernog doba, u kojem ništa nije bilo kao prije. “Kubizam počinje u rovovima”, piše francuski slikar Fernand Léger u pismu s bojišta, u kojem opisuje kako je gledao razasute udove koji vise s drveća ili trunu u rupama od bombi. Jedna tadašnja fotografija pokazuje pola konja kako visi visoko iznad tla u polomljenim granama jednog drveta.

Vojnici s obje strane doživjeli su tu mehaničku apokalipsu kao veliku izdaju njihove hrabrosti i volje za žrtvovanjem. Njihovo zalaganje i hrabrost bili su ništa u usporedbi s industrijaliziranim pokoljem u glibu, u kojemu su njihova tijela postala sirovina smrti, koja se gotovo i ne razlikuje od sveprisutnog sivosmeđeg blata, toliko puta izmiješanog i pogođenog bombama i granatama da se pretvorilo u sluz koja je zaudarala po truljenju i izmetu te je jednostavno gutala čizme pa čak i čitava tijela poput uzavrele močvare. U rovovima su umirali junaci pored kukavica i domoljubi pored cinika – bez ikakve logike i smisla.

Spašena iz tog pakla, no još uvijek bespomoćno dršćuća, nijema i izgladnjela tijela “ratnih drhtavaca” postala su živuće optužbe bez riječi, protiv rata u kojemu su strojevi konačno pokorili ljude.

Australian and New Zealand Army Corps, združeni korpus australskih i novozelandskih snaga, sastavni dio britanske vojske. (Op. ur.)

*

kazalo imena

585

Kazalo imena

A Acton, Harold 289 Adam, Karl 95 Ahmatova, Ana Andrejevna 109, 119, 404, 503, 510 Albert I., kralj Belgije 269 Aleksandar Veliki 361 Alfonso XIII. 482 Allen, Frederick Lewis 91 Allen, Jay 487 Ambris, Alceste de 60 Anderson, Sherwood 97 Andrews, Dope 11 Andrews, Lincoln C. 87 Antheil, George 187 Apollinaire, Guillaume 97, 177 Aragon, Louis 182, 311, 404 Arco, Louis V. 448 Arendt, Hannah 395 Arensberg, Louise 190 Arensberg, Walter 190 Aristofan 422 Arland, Marcel 51 Armstrong, Louis 13, 94, 142 Arp, Hans 176, 179 Astor, Lady Nancy 314 Auden, Wystan 329, 476 Auerbach, Erich 449 August, Gaj Oktavijan 362 Azaña, Manuel 481, 484

B Babelj, Isak Emanuilovič 401 Baccara, Luisa 79 Bach, Johann Sebastian 392 Baker, Josephine 149, 285, 295, 329 Balbo, Italo 363 Baldwin, Stanley 407 Balfour, Arthur 214, 450 Ball, Hugo 5, 15, 19, 176 Bankhead, Tallulah 290 Barbusse, Henri 314 Barnard, T. 230 Barnes, Djuna 98 Basie, Count 142 Baudelaire, Charles 177 Bauer, Otto 261 Beaton, Cecil 290 Becher, Johannes R. 404 Bechet, Sidney 13, 94, 102 Beethoven, Ludwig van 60, 129, 392 Beevor, Antony 488 Behrens, Peter 245 Beimler, Hans 498, 501 Bell, Alexander Graham 215 Bell, Clive 129 Bennett, Gwendolyn 136 Berber, Anita 328 Berdjajev, Nikolaj Aleksandrovič 64 Bergman, Ingrid 448 Bergmann, Hugo 452

586 Bergson, Henri 166 Berliner, Trude 448 Berlin, Irving 141, 146 Bernhard, Georg 441-442 Betjeman, John 290 Bettauer, Hugo 262 Beveridge, Sir William 390 Bismarck, Otto von 517 Blake, Eubie 146 Bloch, Claude 444 Bloch, Jan 128 Blum, Léon 268-269, 440, 495 Bogart, Humphrey 448 Bohr, Niels 158, 391 Bois, Curt 448 Borchmeyer, Erich 460 Borges, Jorge Luis 175 Born, Max 158, 163, 389 Boulanger, Nadia 286 Bourke-White, Margaret 428 Bow, Clara 287 Bowles, Paul 97 Bradford, Perry 11 Braque, Georges 97, 187 Brecht, Bertolt 147, 297, 335, 386-387 Bredel, Willi 405 Breker, Arno 473 Brendon, Piers 481 Breton, André 186, 194, 270, 311, 474 Breton, Simone 184 Breuer, Marcel 246 Brierley, Walter 419 Brittain, Vera 41, 46, 419 Brockway, Fenner 418 Brod, Max 442 Broz, Josip Tito 499 Bryan, William Jennings 199, 209, 212 Buber, Martin 452 Buharin, Nikolaj 403 Bulgakov, Mihail Afanasjevič 402 Busch, Fritz 392

kazalo imena Butler, George Washington 202, 206 Butters, Harry 44 C Caballero, Francisco Largo 502 Caldwell, Erskine 435 Caldwell, Francis 101 Calvo Sotelo, José 484 Canetti, Elias 253, 263, 266 Capa, Robert 500-501 Capone, Alphonse 90, 142, 347 Carlson, Avis 428 Carmichael, Hoagy 94 Carter, John F. 91 Caruso, Enrico 13 Casanova, Giacomo 57 Casarès, Maria 486 Cather, Willa 150 Cavendish, Andrew 293 Cendrars, Blaise 234 Chamberlain, Neville 214, 415 Chanel, Coco 287 Chaplin, Charlie 22, 93, 237, 282 Chevalier, Maurice 100 Churchill, Winston 315, 387, 417, 471 Ciano, Galeazzo 492 Clair, René 186 Clark, Christopher 24 Clausewitz, Carl von 517 Cocteau, Jean 442, 473-474 Cohen, Max 413, 415 Companys, Lluís 488 Conquest, Robert 374, 379 Coolidge, Calvin 278 Coward, Noël 290 Cowley, Malcolm 195 Crevel, Rene 184 Croce, Benedetto 398 Csmarits, Matthias 265 Cullen, Countee 136 Cummings, E. E. 94, 150 Cunningham, Imogen 198

kazalo imena Č Čajbulin, Šajmat 307 Čapek, Karel 229 D Dahl, Roald 31 Daladier, Édouard 271 Dalio, Marcel 448 Dalí, Salvador 185, 192, 481 Dangerfield, George 419 D’Annunzio, Gabriele 63, 68, 79-80, 354, 363, 397 Dantine, Helmut 448 Darrow, Clarence 211, 218 Darwin, Charles 171, 204, 212-214, 217, 464 Darwin, Leonard 214-215 Da Vinci, Leonardo 198 Davis, Edward Everett 434 Davis, John P. 136 Dempsey, Jack 231 Demuth, Charles 190, 198 Deschanel, Paul 23-24, 342, 516 Dewey, John 22 Dickens, Charles 348, 411, 413 Dietrich, Marlene 322, 328, 338-339, 342, 398 Dilthey, Wilhelm 165 Dixon, Thomas, ml. 72 Dix, Otto 53, 194, 327, 335, 474 Djagiljev, Sergej Pavlovič 97, 129, 311 Döblin, Alfred 335, 386, 444 Doderer, Heimito von 253, 264 Doetsch, Gustav 167 Dollfuß, Engelbert 274-275 Dolot, Miron 365-366, 376, 381 Dos Passos, John 94, 97, 150, 387 Dostojevski, Fjodor Mihajlovič 24 Douglas, Aaron 137 Dreiser, Theodore 314

587 Driberg, Tom 293 Drieu la Rochelle, Pierre 51, 67, 270, 311 Du Bois, W. E. B. 136, 140, 145 Duchamp, Marcel 191 Dunn, Johnny 11 Duranty, Walter 378-379 E Eden, Sir Anthony 495 Edward VIII. 417 Ehrlich, Paul 385 Einstein, Albert 158, 163, 171, 390, 409, 442, 446 Ejzenštejn, Sergej Mihailovič 311 Eliot, T. S. 67, 129, 143, 269, 289 Ellington, Duke 13, 94, 142 Elliot, Ernest 11 Ellis, Havelock 214 Éluard, Gala (Gala Éluard Dalí) 185 Éluard, Paul 185 Emerson, Ralph Waldo 210 Ernst, Max 185, 192 Europe, James Reese 70 Evans, Walker 198, 437 Everling, Germaine 180 F Fabian, Walter 276 Fairbanks, Douglas, ml. 282 Fairbanks, Douglas, st. 93, 282 Fantel, Hans 513 Faulkner, William 94, 150 Feininger, Lyonel 246 Feldberg, Wilhelm 389 Feuchtwanger, Lion 311, 387, 442, 446 Finzi, Aldo 79 Fitzgerald, Ella 94, 142 Fitzgerald, F. Scott 77, 95-96, 98, 107, 150 Fitzgerald, Zelda 98, 150, 278

588 Flanner, Janet 294 Floyd, J. T. 69 Foch, Ferdinand 516 Ford, Francis 169 Ford, Henry 240, 245 Forman, Paul 167-168 Förster-Nietzsche, Elisabeth 213 Frahm, Herbert (Willy Brandt) 500 Franck, James 389 Franco, Francisco 269, 481, 484, 488, 491, 495, 498, 501 Franjo Josip I. 28 Frank, Anne 442 Frank, Semjon Ljudvigovič 64 Franz Ferdinand, nadvojvoda 21 Frederiks, Vsevolod Konstantinovič 508 Freeman-Mitford, David, Lord Redesdale 292 Freudenheim, Fritz 449 Freudenheim, Hans 446 Freudenheim, Herbert 445-446 Freud, Sigmund 95, 177-178, 182, 195, 223, 261, 382, 386, 464 Friedmann, Endre Ernő 500-501 Fürstner, Wolfgang 456, 459 Furtwängler, Wilhelm 335, 392, 491 G Galton, Francis 214, 471 Garbo, Greta 282, 399 Garibaldi, Giuseppe 59, 354 Garland, Judy 141 Garvey, Marcus 137, 140 Gastev, Aleksej Kapitonovič 246 Gaudí, Antoni 481 Gaulle, Charles de 269 Gentile, Giovanni 67, 397 George, Stefan 67, 219 George V. 414, 417 Gershwin, George 141, 147, 286 Gershwin, Ira 146

kazalo imena Gide, André 311, 316, 330, 442 Gilbert, John 282 Giral, José 494 Gish, Lillian 72 Glaeser, Ernst 382 Gloeden, Wilhelm von 330 Glyn, Elinor 285 Gobineau, Arthur de 220 Goded, Manuel 489 Goebbels, Joseph 222, 337, 340, 358-359, 383, 393, 455 Goethe, Johann Wolfgang von 54, 63-64, 104, 453, 475 Goldwyn, Samuel 195 Gombrich, Ernst 390 Gorki, Maksim 121, 386, 402, 404 Gottlieb, Gerda 332 Goya, Francisco de 194 Greenfield, George 430 Greenwood, Walter 418 Griffith, D. W. 72 Gris, Juan 97 Gropius, Walter 247 Grosvenor, Hugh, Vojvoda od Westminstera 287 Grosz, George 53, 102-103, 107, 193, 335, 474 Gründgens, Gustav 334 Grüning, Ilka 448 Gugel, Jakov Semjonovič 305 Guinness, Bryan 289, 292 Gumiljov, Lev Nikolajevič 404 Gumiljov, Nikolaj Stepanovič 119 Gurney, Jason 478 Guthrie, Woody 425 Gyssling, Georg 399 H Haeckel, Ernst 63 Haldane, J. B. S. (Jack Haldane) 172, 389 Haldane, Richard Burton 171

kazalo imena Hale, George Ellery 152 Hammerstein, Oscar 276 Harbou, Thea von 228, 333 Harden, Maximilian 285 Harding, Warren 127-128 Hardy, Oliver 399 Harmsworth, Harold Sidney (Lord Rothermere) 415 Hatfield, Sid 126 Hausmann, Raoul 335 Haydn, Joseph 513, 518 Hayek, Friedrich August von 523 Hays, Will H. 399 Heartfield, John 335 Hegel, Georg Wilhelm Friedrich 189, 219, 463 Heidegger, Martin 67, 165, 393-396 Heine, Heinrich 382, 387, 453 Heisenberg, Werner 160, 163, 167, 391 Helm, Brigitte 226 Hemingway, Ernest 98, 150, 387, 442, 500 Henreid, Paul 398, 448 Herriot, Édouard 378 Heym, Stefan 442 Hicks, Sue K. 201 Hindenburg, Paul von 337, 358 Hine, Lewis 198 Hirschfeld, Magnus 332, 388 Hitler, Adolf 18, 23, 26, 28, 66, 163, 213, 221-222, 270, 292, 323, 340, 351, 359-360, 384, 389, 393-394, 398-399, 417, 439-440, 442, 453, 455, 459-460, 462, 468, 470, 472, 474, 489, 491-493, 498, 512, 517-518, 540, 553, 555, 557, 563, 566, 568-569, 571, 580, 582 Höch, Hanna 335 Hofmannsthal, Hugo von 392 Hölderlin, Friedrich 393

589 Hoover, Herbert 215, 347 Hoover, J. Edgar 78 Hopper, Edward 197 Horacije, Kvint Flak 39, 40 Horne, Lena 142 Horthy Miklós 67, 310 Howard, Brian 293 Hubble, Edwin 157, 174 Hughes, Langston 131, 138, 143, 146, 500 Hurston, Zora Neale 138 Husserl, Edmund 165 Huxley, Aldous 250, 419, 442, 465 Huxley, Thomas 204, 464 I Ibáñez Gálvez, Bruno 487 Ibárruri, Dolores 484 Innitzer, Theodor 380 Isherwood, Christopher 334 J Jagoda, Genrih Grigorjevič 403, 505, 506 James, William 133 Jannings, Emil 321-322, 342 Jeans, James 169 Ježov, Nikolaj Ivanovič 507 Johnson, Charles S. 134 Jolson, Al 13 Jones, Gareth 379 Joyce, James 95, 98, 129-130, 175 Jünger, Ernst 22, 67, 219 K Kafka, Franz 172 Kaganovič, Lazar Mojsejevič 369 Kahn, Fritz 236-237 Kalinjin, Mihail Ivanovič 115 Kamenjev, Lav Borisovič 507 Kandinski, Vasilij 187, 246 Kane, Helen 276-277

590 Kant, Immanuel 320 Kapp, Wolfgang 104 Karajan, Herbert von 392 Karloff, Boris 232 Kästner, Erich 335, 382, 391 Katarina Velika 312 Keaton, Buster 282 Keilson, Hans 387 Keith, Arthur 236 Kellogg, John Harvey 214 Kenealy, Arabella 289 Kennan, George 476 Kern, Jerome 146 Kerr, Alfred 386 Kessler, Harry 148, 285, 295, 442 Keynes, John Maynard 24, 214, 342, 415, 471, 516 King, Norman 494 Kintner, Samuel Montgomery 230 Kirov, Sergej Mironovič 505 Kisch, Egon Erwin 386 Klee, Paul 246 Kleiber, Erich 335 Klemperer, Otto 335 Klemperer, Victor 457 Koestler, Arthur 309-310, 377, 500 Kollwitz, Käthe 335 Kornilov, Boris Petrovič 508 Krasin, Leonid Borisovič 121 Kraus, Karl 253, 261 Krenek, Ernst 147, 294 Krupp, Friedrich Alfred 330 Kubijovič, Volodimir Mihailovič 379 Kuh, Anton 258 Kürten, Peter 333 Kuzmin, Nikolaj Nikolajevič 115 L Laemmle, Carl, st. 400 Lamarck, Jean-Baptiste de 214 Lamarr, Hedy 398 Lamb, William F. 346

kazalo imena Landshoff-Yorck, Ruth 148 Lange, Dorothea 437 Lang, Fritz 22, 228, 248, 260, 333, 399, 448, 467 Langston, Mary 135 Laurel, Stan 398 Leavitt, Henrietta Swan 155 Le Corbusier 249 Léger, Fernand 44, 188, 191, 194 Leistritz, Hans Karl 384 Lemaître, Georges 157 Lenard, Philipp 164 Lenjin, Vladimir Iljič 109, 110, 112, 118, 122, 175, 239, 310, 316, 401, 504 Leopold, Nathan 207, 218 Levy, Oscar 222 Lewis, Sinclair 129, 399 Lichnowsky, Mechtilde 285 Lincoln, Abraham 88, 131 Lindbergh, Charles 142 Lisicki, El 311, 465 Lloyd George, David 378 Locke, Alain 140 Loeb, Richard 207, 218 London, Jack 81, 94, 386 Lorca, Federico García 481, 486 Lorre, Peter 232, 334, 448 Louis XVI. 291 Loy, Mina 223 Lubitsch, Ernst 398 Ludendorff, Erich 40 Ludwig, Emil 386 Lueger, Karl 260 Lunačarski, Anatolij Vasiljevič 121, 401 Luther, Martin 384 M MacDonald, Ramsay 407, 415 MacLeish, Archibald 430 Madden, Owney 141

kazalo imena Mahler, Alma 245 Mahler, Gustav 245, 512 Maillol, Aristide 473 Majakovski, Vladimir Vladimirovič 401, 465 Malaparte, Curzio 397 Malatesta, Errico 343 Maljevič, Kazimir Severinovič 311 Malraux, André 404 Mandeljštam, Osip Emiljevič 119, 404 Mankiewicz, Herman 399 Mann, Heinrich 325, 338, 382, 386-387, 456 Mann, Klaus 327, 404 Mann, Thomas 219, 321, 327, 386-387, 446, 453 March, Frederick 233 Marinetti, Filippo Tommaso 351, 363, 397 Marko Aurelije 61 Martin, Campbell Willie 31-34, 55 Marx, Karl 64, 95, 189, 310, 316, 387, 464 Mason, Charlotte Osgood 138 Matisse, Henri 97, 291 Matteotti, Giacomo 396-397 Mauriac, François 494 Maurras, Charles 67, 268-271, 537, 578 Mayer, Helene 457 Mayer, Louis B. 399 May, Harry 230 Mayreder, Rosa 42 McKay, Claude 75, 145 Meitner, Lise 163 Mellon, Andrew 432 Mencken, H. L. 201, 211, 434 Mendel, Gregor 214 Mendelsohn, Erich 315 Mendelsohn, Felix 392 Metcalfe, Ralph 460 Mielke, Erich 499

591 Mies van der Rohe, Ludwig 245, 336 Miklas, Wilhelm 513 Milhaud, Darius 147 Miller, Henry 97, 150 Mises, Ludwig von 523 Mistinguett 100 Mitford, Deborah 293 Mitford, Diana 292 Mitford, Jessica 292 Mitford, Nancy 293 Mitford, Unity 292-293 Modigliani, Amedeo 191 Molière, Jean-Baptiste Poquelin 422 Monroe, Marilyn 276 Montparnasse, Kiki de (Alice Prin) 191-192 Morton, Jelly Roll 13, 94 Mosley, Oswald 67, 273, 292, 417, 494 Mozart, Wolfgang Amadeus 291, 294, 393, 422 Muhina, Vera Ignatjevna 509 Mumford, Lewis 198 Murray-Leslie, R. 289 Musil, Robert 28, 29 Mussolini, Benito 26, 61-62, 67, 79-80, 124, 185, 219, 221, 249, 268, 270, 345-346, 351, 363, 398, 415, 437, 492-493, 498, 539 N Nabokov, Vladimir 119 Napoleon 483 Nash, Margaret 35 Nash, Paul 35 Newton, Isaac 163 Nietzsche, Friedrich 23, 54, 66, 165, 214, 221, 288, 359, 393, 451, 454, 464 Nikolajev, Leonid Vasiljevič 505 Nin, Anaïs 97 Nin i Pérez, Andreu 503

592 Nizan, Paul 404 Nugent, Richard Bruce 136 O O’Banion, Dean 90 O’Keeffe, Georgia 197 O’Neill, Eugene 149 Orleanska, Ivana 268 Orlov, Aleksandar Mihajlovič 502-503, 508 Ortega y Gasset, José 481 Orwell, George 249, 319, 480, 498, 502 Osborn, Henry Fairfield 215 Ossietzky, Carl von 335, 338, 382, 386 Overy, Richard 169 Owens, Jesse 460-462, 552, 581 Owen, Wilfred 31, 40 P Parker, Dorothy 94 Parker, Leroy 11 Pasternak, Boris 404 Pauzole, Just Sicard de 215 Pavlov, Ivan Petrovič 281 Payton, Philipp 131 Pershing, John 70 Perutz, Max 390 Petersen, Julius 343 Petrarca, Francesco 75 Pevsner, Nikolaus 390 Picabia, Francis 181, 186, 192 Picasso, Pablo 97, 129, 194, 473, 509 Pickford, Mary 93, 282 Pirandello, Luigi 397 Piranesi, Giovanni Battista 334 Pitagora 154 Pitt-Rivers, George Lane-Fox 220 Pjotrovski, Adrian Ivanovič 508 Planck, Max 158, 162-163, 390-391 Platon 64, 161

kazalo imena Platonov, Andrej 318 Polizzotti, Mark 181 Pollard, Harry 169 Pollitzer, Anita 196 Ponsonby, Arthur 289 Ponsonby, Elizabeth 289, 293 Popper, Karl 390, 449 Post Wolcott, Marion 437 Pound, Ezra 67, 97 Pound, Reginald 41 Prévost, Jean 51-52 Price, George McCready 205 Priestley, J. B. 412, 420, 423 Primo de Rivera, Miguel 482 Princip, Gavrilo 21 Prokofjev, Sergej Sergejevič 474 Protazanov, Jakov Aleksandrovič 244 Proust, Marcel 129-130 Punjin, Nikolaj Nikolajevič 404 Q Querido, Emanuel 442 R Radek, Karl 122 Rappleyea, George 201 Raskob, John Jakob 346 Ravel, Maurice 147 Ray, Man (Emmanuel Radnitzky) 192 Reinhardt, Max 260, 285, 295, 335, 447 Remarque, Erich Maria 338, 382, 400 Rembrandt, Harmenszoon van Rijn 194 Renard, Maurice 232 Renoir, Auguste 473 Reventlow, Fanny von 454 Richthofen, Manfred von 459, 496 Richthofen, Wolfram von 496-497 Rieber, Torkild 495 Riefenstahl, Leni 360, 474, 516 Rimbaud, Arthur 177

kazalo imena Robeson, Paul 146, 149 Rockefeller, John D. 308 Rodčenko, Aleksandar Mihailovič 311 Rodgers, Edith 443 Rolland, Romain 175, 311, 387 Roman, R. 299 Roosevelt, Franklin Delano 432 Rosenberg, James N. 196 Roth, Joseph 261, 442 Rothstein, Arthur 437 Rousseau, Jean-Jacques 463 Russell, Bertrand 38, 170, 214, 316, 419, 472 Rutherford, Ernest 389 Ryen, Richard 448 S Sacco, Ferdinando 344 Sakall, S. Z. 448 Salas, Eusebio Rodriguez 479 Salazar, António 269 Sanger, Margaret 214 Sassoon, Siegfried 39 Satie, Erik 129, 186 Schiller, Friedrich 54, 104, 453 Schirru, Michael (Michele) 351, 355, 437 Schlemmer, Oskar 246-247 Schnitzler, Arthur 261, 386 Scholem, Gershom 452 Schrödinger, Erwin 168 Schubert, Franz 294 Schuschnigg, Kurt 513 Scopes, John T. 202, 207, 210-211, 217, 514 Scott, John 307, 316 Seipel, Ignaz 252, 258 Seyss-Inquart, Arthur 513 Shakespeare, William 75 Shapley, Harlow 153, 155-157 Shaw, George Bernard 144, 214, 249, 311, 314-315, 378, 471

593 Shelley, Mary 232 Sherborn, Florence Brown 217 Simmons, William J. 73 Simont, José 23 Simpson, Wallis 417 Sinclair, Andrew 90 Sinclair, Upton 94 Sissle, Noble 146 Sitwell, Edith 289 Sitwell, Osbert 60, 289 Sitwell, Sacheverell 59, 289 Smith, Al 95 Smith, Bessie 13, 142 Smith, Ellison DuRant 350 Smith, Frederick Edwin (Lord Birkenhead) 417 Smith, Mamie 11, 13, 27, 520 Snowden, Philip 414 Snyder, Timothy 379 Solženjicin, Aleksandar Isajevič 506 Soupault, Philippe 179-180 Southard, Elmer Ernest 47 Soutine, Chaim 191 Speer, Albert 462 Spencer, Herbert 213 Spender, Stephen 295, 311, 342, 500 Spengler, Oswald 66, 76-77, 165, 219, 351 Staljin, Josif Visarionovič 26, 120, 239, 300, 304, 317, 359, 367, 369, 372, 380, 404, 465, 498, 508 Stariv, Semjen Mitrofanovič (v. Dolot, Miron) 539 Stavisky, Serge Alexandre 270-271, 440 Steinbeck, John 150, 436 Steiner, Rudolf 247 Stein, Gertrude 97, 192 Stella, Joseph 196 Sternberg, Josef von 322, 325, 338 Stevenson, Robert Louis 233 Stewart, Lyman 204

594 Stieglitz, Alfred 198 Stoddard, Lothrop 77, 215 Stopes, Marie 214 Stössel, Ludwig 448 Strachey, John 418 Strauss, Richard 391, 393, 512 Stravinski, Igor 97, 129, 311, 474, 519 Stresemann, Gustav 324 Striker, Roy 436, 437 Stroheim, Erich von 398 Sunday, Billy 83, 205 Supljanov, Pavel 503 Suttner, Bertha von 386 Š Šmit, Jakov Pavlovič 305 Šolohov, Mihail Aleksandrovič 401 Šostakovič, Dmitrij Dmitrijevič 507-508 T Tagancev, Vladimir Nikolajevič 118-119 Taittinger, Pierre 270 Tandler, Julius 261 Taro, Gerda (Gerta Pohorylle) 500-501 Taylor, Frederick 237, 239, 245, 465 Tennant, David 291 Tennant, Stephen 289, 291, 293 Thälmann, Ernst 498 Thurman, Wallace 136 Tillman, John Newton 84 Timur Lenk 307 Toklas, Alice B. 97 Toller, Ernst 241 Trocki, Lav Davidovič 116, 120, 145, 497, 505 Tucholsky, Kurt 335, 382, 386-387 Tuhačevski Mihail, Nikolajevič 508 Tzara, Tristan 176, 183, 185

kazalo imena U Unamuno, Miguel de 481 Urwand, Ben 398 V Vaché, Jacques-Pierre 177-178 Valéry, Paul 56 Valois, Georges 248 Vanzetti, Bartolomeo 344 Varèse, Edgar 190 Varzar, Sofija 508 Vechten, Carl van 139, 190 Veidt, Conrad 448 Velde, Henry van de 245 Vertov, Dziga Abeljevič 311 Vierkant, Alfred 166 Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva 407 Višinski, Andrej Januarjevič 478 Vittorio Emanuele III. 397 Voltaire 115, 163 W Wagner, Richard 392, 491 Wagner, Robert F. 443 Wallace, Henry 433 Waller, Fats 94 Walter, Bruno 335, 513 Walton, William 147 Warburg, Otto 385 Washington, Booker T. 144, 348-349 Washington, George 84 Wassermann, August von 385 Wassermann, Jakob 442 Watkins, Ada 428 Watson, John B. 280-281 Watts, Mary T. 217 Waugh, Evelyn 290, 293, 418 Webb, Beatrice 314, 418 Webb, Chick 142 Webb, Sidney James 314 Weber, Max 20, 322

kazalo imena Wegener, Einar 333 Weill, Kurt 147, 297 Weininger, Otto 16 Well, M. C. 385 Wells, H. G. 209, 214, 223-225, 228, 233, 311, 419 Werfel, Franz 261, 387 Wessel, Horst 339-340 West, Mae 94, 141 Weston, Edward 198 Whale, James 232 Whitehead, Alfred North 171 Whiteman, Paul 141 White, Stanford 132 Wilberforce, Samuel 204 Wilder, Billy 398 Wilhelm II., njemački car 105-106 Williams, William Carlos 190 Wilson, Edmund 197 Wilson, Woodrow 68, 71, 124, 128, 203, 301 Witkop, Philipp 18 Wittgenstein, Ludwig 129, 170

595 Wodehouse, P. G. 406-407, 409, 416, 420 Wohl, Robert 52 Wolfe, Thomas 94, 150 Woolf, Leonard 419 Woolf, Virginia 143, 150, 186, 214, 288, 419, 471-472 Y Yeats, William Butler 472 Yorke, Henry 289 Z Zamjatin, Jevgenij Ivanovič 243, 249, 465 Zinovjev, Grigorij 507 Zola, Émile 16 Zweig, Lotte 387 Zweig, Stefan 261, 275, 386-387, 393, 442 Ž Žiljajev, Nikolaj Sergejevič 508

596 Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Knjiga je objavljena uz potporu Grada Zagreba.

Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Glavni urednik Seid Serdarević Urednik Vuk Perišić Lektura i korektura Marija Vranković Prijelom i dizajn Maja Glušić Na ovitku © akg-images / Imagno Izrada kazala imena Srđan Grbić Godina izdanja 2017., studeni Tisak Og grafika, Jastrebarsko ISBN 978-953-266-910-7 Biblioteka Platforma, knjiga 62 Certifikat sustava upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima norme DIN EN ISO 9001:2015 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20

kazalo imena

kazalo imena

597

598

kazalo imena

Europsko međuraće od 1918. do 1939. uobičajeno se percipira kao tjeskobno razdoblje sveopćeg posttraumatskog poremećaja koje je izazvao Prvi svjetski rat i mučnih događaja koji su pripremali Drugi. Rastrgane godine Philippa Bloma ne bave se međutim ključnim povijesnim događajima koji su obilježili to razdoblje, već poviješću svakodnevice, znanosti, kulture i umjetnosti. U političku povijest zadiru tek da bi podsjetile na bizarnost i stravu tog vremena, u rasponu od D’Annunzijeve avanture u Rijeci preko ukrajinskoga Gladomora i nacističkog spaljivanja knjiga do tragedije Španjolskoga građanskog rata.

U pozadini velikih političkih poremećaja i kriza odjekivale su sinkope jazza, besmisleni i buntovni stihovi dadaizma i kaotična buka velegradova, koji su tada prvi put doživjeli automobilske gužve. Philipp Blom nudi nam fascinantne podatke o vremenu koje ne zaslužuje biti upamćeno isključivo po totalitarnim zločinima. Saznajemo, između ostaloga, da je H. G. Welles prezirao film Metropolis Fritza Langa, da je astronom Hubble (po kojem je nazvan golemi teleskop u Zemljinoj orbiti) otkrio kako je naš Mliječni put tek jedna od bezbrojnih galaktika i da su nacisti našli načina da utječu na hollywoodsku produkciju.

Takav pristup povijesti već je poznat čitateljima Vrtoglavih godina istog autora. Rastrgane godine njihov su nastavak, sequel koji su očekivali od Philippa Bloma, vrhunskog povjesničara popularne kulture.

249,00 kn

www.fraktura.hr

Biblioteka Platforma