Treći Reich - Nova povijest

karte

I

Treći Reich

II

karte

karte

III

Michael Burleigh

Treći Reich Nova povijest preveo s engleskog Vuk Perišić

Fraktura

IV

karte

Naslov izvornika The Third Reich: A New History © 2008, Michael Burleigh All rights reserved © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2012. © za prijevod Vuk Perišić i Fraktura, 2012.

Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika.

ISBN 978-953-266-399-0 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 813669

karte

V

Posvećeno A. P., S. F. i A. W., mudrim prijateljima, a L. M. B. s ljubavlju

VI

karte

karte

VII

faust: Rulja se uspinje na prijestolje Sotone;

Poimam stvari koje nisu znane... mefisto: Rulja se uspinje i pri tom se proždire:

Neki misle da guraju, a neki da ih guraju protiv njihove volje.

J. W. von Goethe, Faust Nikada čovjek tako potpuno i tako radosno ne čini zlo kao kada ga čini iz religioznog uvjerenja.

Blaise Pascal, Misli Koliko god da su moderni u svojoj terminologiji, koliko god realistični u svojoj taktici, temeljne odrednice nacizma i komunizma slijede drevnu tradiciju – i zbunjuju nas onim istim sredstvima kojima su se služili milenarski proroci u srednjem vijeku.

Norman Cohn, U potrazi za milenijem

VIII

karte

karte

IX

Sadržaj Karte XIII Napomene prevoditelja XXIII predgovor hrvatskom izdanju Fašizam našega doba i zadaća povjesničara predgovor “Silovanje duše”: nacionalsocijalizam, političke religije i totalitarizam

1

13

I. Weimarska Republika i NSDAP 1918.–1933.

Veliki rat i njegove posljedice Političke stranke i weimarsko društvo Odiseja čudaka S vjernicima Masovna nezaposlenost Gledati propasti u lice

39 41 83 113 133 159 187

II. Smrt vladavine prava: “Gospođice Becker, vaša glava je na kocki, vaš život visi o koncu” Gangsterska družina Zdrav narodni instinkt

191 193 205

X

karte

Policijski bal Tamna strana mjeseca Zemlja čudesa III. Zamjena mosta: novi čovjek i nova vremena Vjera, nada i malo milosrđa Politika moralističke samodopadnosti Rad i dokolica Smeđi kult i kršćani Agresija i mučeništvo

231 257 267 281 283 297 309 325 345

IV. Život u zemlji bez budućnosti: njemački Židovi i njihovi susjedi 1933.–1939.

359 Opasni predznaci 361 Pogrom 413 V. “Iskorjenjivanje zastarjelih ideja”: eugenika i “eutanazija” Uzgoj najboljih?

Medicina masovnog ubijanja

437 439 483

VI. “Danac nije Poljak, ipak je Teuton”: okupacija i kolaboracija u Europi 1939.–1943.

Nevidljivi ljudi “Europa Europljanima” Istok, Zapad i Balkan

511 513 533 545

VII. Nemoć Blitzkriega: njemačka invazija i okupacija Sovjetskog Saveza 1941.–1943.

“Vidimo se u Sibiru” Zločin bez rata Neki drugi ratovi

607 609 641 663

karte

XI

VIII. “Na ljutu ranu, ljutu travu”: rasistički rat protiv Židova Protjerivanje i raseljavanje Nastanak vizije: sovjetski Židovi Ostvarena vizija: kontinentalni holokaust

709 715 745 785

IX. “Ako Bog dâ, i metla će postati puška”: pokret otpora u Njemačkoj Ljevica se oporavlja i stječe nove prijatelje Privlačnost “energičnog primitivizma” i desnica Ustrašeni generali Stalež i povijest Pukovnici suočeni sa sudbinom Božji službenici

825 827 839 843 857 877 893

X. “Bit će to dobar i potresan film”: rat i mir, 1943.–1948.

Američko stoljeće Dolaze Rusi Pod bombama Ubijanje Židova po svaku cijenu Rađanje mita Izgradnja mira

909 911 935 949 963 977 995

Bilješke 1021 Izbor iz literature 1125 Zahvale 1149 Popis kratica 1151 Kazalo imena 1153

XII

karte

karte

XIII

Karte Europa 1937.

Rumunjska 1941.–1942.

Invazija na Sovjetski Savez Okupirana Europa, studeni 1942.

Poslijeratna Europa

XIV XVI XVII XVIII XX

40

i. weimarska republika i nsdap 1918.–1933.

Friedrich Ebert, prvi predsjednik Weimarske Republike, uspio je stvoriti privid normalizacije u poraženoj Njemačkoj.

Izvor: akg-images

veliki rat i njegove posljedice

41

Veliki rat i njegove posljedice Kada je u ljeto 1914. izbio rat, mnoge europske gradove nakratko su preplavile gomile šovinista. Prisebniji promatrači shvatili su da je završena jedna epoha i da svjedoče nečem koliko stravičnom toliko i neviđenom. Četvrtog kolovoza 1914. američki romanopisac Henry James pisao je iz svojeg engleskog doma “u tami strašnog i velikog, iznenadnog stanja općeg rata” svojem prijatelju i piscu Edwardu Waldu Emersonu. Pet država bilo je već u ratu i Britanija će im se pridružiti.

James je komentirao: Sve se dogodilo kao izlazak nekog užasnog čudovišta iz njegove jazbine i ono je sad među nama, ono je među svima nama prije no što smo imali vremena osvrnuti se. To me ispunjava tjeskobom i strahom i sili me da se upitam jesam li zbog ovoga odrastao i ostario, je li ovo sav onaj privid vedrine, sav željeni boljitak koji je naše stoljeće predstavljalo i prema kojem je vodilo. Ovo je odustajanje od svega u što je čovjek vjerovao i za što je živio, i zavidim svima iz našeg naraštaja koji to nisu doživjeli. Kao da se te strašne države više ne mogu naglo povući u grču užasa i sramote. Netko je rekao jučer, avaj, očito je prekasno reći danas... Podsjeća me na izbijanje rata u doba naše mladosti – ali ovo danas bliže nam je, veće i dogodilo se u jednom ispunjenom i ljepšem svijetu.1

42

i. weimarska republika i nsdap 1918.–1933.

Godine 1914. milijuni muškaraca širom Europe okupljali su se pod svojim zastavama. Nepojmljivo mnogo bit će ih ubijeno i osakaćeno, bit će zatrpani u blatnim rovovima, ne bi li ostvarili ili spriječili prvi pokušaj Njemačke u dvadesetom stoljeću da uspostavi kontinentalnu dominaciju. Još od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća europski državnici pomirili su se s posljedicama kratkih i ograničenih ratova za njemačko ujedinjenje, koje su mnogi i pozdravili kao međunarodni napredak u dijelu Europe spram koga su stranci tada imali malo negativnih predrasuda. Međutim do sredine ljeta 1914. već čitavo desetljeće trajala je ratoborna ekscentričnost njemačkih vođa – kojima je nedostajala diplomatska vještina i samokontrola kancelara Otta von Bismarcka – što je jačalo odlučnost njemačkih susjeda da postave granice koje se ne smiju prijeći. Zato je lokalni balkanski sukob između njemačkog saveznika Austro-Ugarske i Srbije, koju je podržavao njen ruski gospodar, brzo eskalirao u kontinentalni, pa u svjetski rat.

Težnja Carske Njemačke da silom oružja zagospodari kontinentom osujećena je već na samom početku. Njemačko Vrhovno zapovjedništvo planiralo je brz strateški obuhvat koji bi donio potpunu početnu pobjedu, ali nakon Bitke na Marni sukob se izrodio u okrutan rovovski rat čitavom duljinom fronte, od Belgije do švicarske granice. Svjestan dubokih pukotina u njemačkom društvu, koje su po nekim povjesničarima početno utjecale na odluku o stupanju u rat, njemački Kaiser Wilhelm II. odlučio je proglasiti “građansko primirje” (ili Burgfrieden).

Domaći konfesionalni, socijalni i politički konflikti imali su biti zamrznuti i čarobno razriješeni njemačkom pobjedom, koja će spriječiti zahtjeve za demokratizacijom i sačuvati autoritarni društveni i politički status quo. Strašni napori četverogodišnjega totalnog rata razbili su to građansko primirje u prah.

Suprotno očekivanjima njemačkog vodstva, nevolje totalnog rata između najmoćnijih industrijskih ekonomija svijeta ojačale su prijašnje društvene sukobe i stvorile nove nedaće i mržnje. Industrijska ratna proizvodnja snažno je poremetila njemačku ekonomiju potrošivši ogromne količine ljudskog i materijalnog potencijala, a da nije donijela ikakav strateški napredak, osim nepreglednog krajolika kratera u opu-

veliki rat i njegove posljedice

43

stošenoj Flandriji. Financijska cijena bila je nepodnošljiva kao i ljudski gubici. Sve učinkovitija Antantina pomorska blokada upropastila je državne prihode od carina, a dobrostojeći su spriječili ozakonjenje praved­nijih poreznih osnovica u pokrajinskim parlamentima, kao i poštenijeg poreznog režima uopće.* Porezi su pokrivali tek četrnaest posto troškova njemačke vlade tijekom gotovo pet godina, koliko je rat trajao. Da stvar bude gora, carska vlada financirala je rat zajmovima u obliku ratnih obveznica koje su kupovali domoljubno raspoloženi građani, a koje su trebale biti naplaćene iz ogromnih reparacija iscijeđenih od njemačkih poraženih protivnika. Kako je ova vrst financijskog domoljublja bila nedostatna da pokrije spiralni rast ratnih troškova, njemačka je vlada jednostavno tiskala više novaca, što je godišnju stopu inflacije od jedan posto u periodu od 1890. do 1914. lansiralo do 32 posto, s tim da u to nije uračunat učinak rastućega crnog tržišta. Do 1918. njemačka marka izgubila je tri četvrtine svoje predratne vrijednosti.2 Produljena ratna proizvodnja imala je ozbiljne socijalne posljedice, iako su upravo klase pogođene ratom bile njegove najtvrdoglavije pristaše. Do 1917. jedna trećina obrtničkih radionica je nestala, njeni su vlasnici ili unovačeni ili su im nedostajale sirovine obilno potrošene u ogromnim pogonima koji su dobili prioritet zbog svoje učinkovitije produktivnosti. Sitni trgovci bili su oštećeni jer su tvornice robu prodavale jeftinije i izravno svojim radnicima. Plaće javnih službenika i bijelih ovratnika stagnirale su u odnosu na narasla primanja kvalificiranih radnika u ratnoj industriji i nisu mogle slijediti rast cijena. Priljev žena u ta zanimanja dodatno je umanjio plaće. Zaposleni u granama suvišnim za ratni napor tonuli su u siromaštvo, a oni koji su smatrani neproduktivnim teretom, poput psihijatrijskih bolesnika, umirali su od bolesti i nebrige budući da su imali najniži prioritet sa stanovišta zdravstvene politike u ratnom stanju. Sve veći postotak populacije

Misli se na parlamente – Der Landtag – njemačkih pokrajina (zemalja). O pokrajinama vidi infra. *

44

i. weimarska republika i nsdap 1918.–1933.

postajao je ovisan o lokalnoj ili državnoj pomoći, a njihova oskudna primanja bila su nemoćna pred spiralnim rastom životnih troškova.

Radikalno, iskorijenjeno, mlado, i sve više žensko, radništvo zahvaćali su štrajkovi, usprkos tome što je vlada mobilizirala ili uhićivala kolovođe, što je, dakako, bila politika i u Britaniji, gdje je broj štrajkača bio znatno veći nego u Njemačkoj.

Ratni preokreti imali su i manje primjetne posljedice. Moralisti su primijetili porast kriminaliteta, razvoda, nepristojnosti, neobuzdane seksualnosti, spolnih bolesti i mnoštvo mladih ljudi bez očeva koji su imali i previše vremena i previše novaca. Nedostatak stambenog prostora, nastao zanemarivanjem građevinske djelatnosti zbog vojnih prioriteta, uništio je svakodnevne životne uvjete, privatnost i osjećaj stida. Rat je pridonio nečemu što je jedan promatrač nazvao “moratorijem morala” u ponašanju. Bilo je nužno i postalo je opravdano preživjeti po svaku cijenu, kakva god ona bila.3 Širenje crnog tržišta potisnulo je konvencionalne pojmove o poštenju i dužnoj naknadi za svakodnevni težak rad i pojmove o tome tko ima veće pravo na određenu robu. Prirodna posljedica bila je obnova gotovo srednjovjekovnog pojma “pravedne” cijene, a profiteri, doživljavani kao srednjovjekovni lihvari, postali su dio ratnog folklora. 4 Seljaci su pokušavali zaobići državnu kontrolu zabranjenim klanjem stoke i crnim tržištem. Gladni građani osvanuli bi na poljima i poharali ih, a pljačkali su i vlakove natovarene hranom. Seljaci, koji su bez naknade primili milijune evakuirane gradske djece, počeli su pružati otpor takvoj praksi. Najviše što je vlast učinila da bi zaštitila gradske potrošače bilo je jačanje birokratskog i inspekcijskog nadzora proizvođača, da ne spominjemo praksu denunciranja onih koji su pokušavali preživjeti zarađujući sitniš od nedozvoljene trgovine.5 Kako je rascjep grada i sela razotkrio manjkavost distributivnih mehanizama njemačke države, vlada je izgubila povjerenje u očima stanovništva naviklog na nekad znamenito učinkovitu upravu. Obrtnici, zemljoradnici i sitni trgovci doživjeli su sebe kao nemoćne žrtve staleškog sukoba između radnika i bogatijih slojeva: karakteristična pritužba malog čovjeka koja će postati refren u nadolazećim godinama.

veliki rat i njegove posljedice

45

Pitanje tko se bori, a tko simulira dobilo je rasistički naglasak poznatim “prebrojavanjem Židova” koje je Ministarstvo rata provelo 1916. u pokušaju da provjeri ima li kukavičluk etničku pozadinu. Kada je istraga dokazala suprotno, bila je obustavljena. Prisutnost židovskih poslovnih ljudi u tvrtkama koje su nabavljale sirovine iz inozemstva i – filozofiji sklonog – industrijalca Waltera Rathenaua, šefa logističke opskrbe od 1914. do 1915., iskorištena je u stvaranju dojma da se Židovi bogate dok drugi umiru. Bila je to varijacija stare navike optuživanja Židova za nemoral u svrhu naglašavanja vlastitih vrlina, praksa koja nije bila ograničena samo na modernu Njemačku. Rabin iz Leipziga je zapisao: “Kada netko stječe profit iz topova i oklopa, to se zove domoljublje, ali izdajnik je onaj tko trguje jajima i čarapama.”6 Tvrdnju o Židovima kao simulantima lako je oboriti u kamen uklesanom činjenicom da je dvanaest tisuća Židova pokopano na njemačkim ratničkim grobljima. Nji­ hove obitelji nisu krile ponos da su pali za Kaisera i Domovinu.7 Ipak, židovska manjina nije bila najveća briga većine Nijemaca. Širom Europe bujale su “pradavne” mržnje. Kao prvo, obrazovani Englezi užasavali su se savezništva sa zaostalom carističkom Rusijom i bili skloniji zemlji filozofâ i pjesnikâ. Kroz nekoliko godina bit će žedni krvi “barbarskih” Huna s namjerom da iskorijene pruski militarizam karikiran kosom ošišanom en brosse, ožiljcima iz dvoboja i monoklima.8 U Njemačkoj, antipatije su usmjerene na slične stereotipe o Engleskoj kao domovini grabežljivoga “mančesterskog” kapitalizma ili o Francuskoj kao utjelovljenju ideala 1789. ili kao domovini can-can civilizacije, nezajažljivo lascivne za poimanja visoke Kultur. Među njemačkim intelektualcima neliberalnoga mentalnog sklopa, bijesno protuzapadni pisci poput Fjodora Dostojevskog postali su moderni.9 Kako je rat bivao sve više iscrpljujući, te su mržnje preusmjerene na objekte u samoj Njemačkoj. Donekle liberalna i nemilitaristička južna Njemačka započela je kriviti vladajuću prusku militarističku klasu za produljenje besmislenog pokolja.

Podroban opis tijeka rata nas ovdje ne zanima. Samo je njegov kraj važan za ovu priču. Mir u Brest-Litovsku iz ožujka 1918., kojim se ruski boljševički režim odrekao velikih teritorija na zapadu – ne bi li

46

i. weimarska republika i nsdap 1918.–1933.

olakšao konsolidaciju svojega čeličnog stiska nad ruskim društvom – omogućio je Njemačkoj gomilanje postrojbi protiv zapadnih saveznika kojima su se još 1917. pridružile Sjedinjene Američke Države.

No tu odlučujuću njemačku proljetnu ofenzivu Antanta je zaustavila, i u ljeto 1918., ojača­na s milijun američkih vojnika, prešla u protunapad. Prisutnost takvih snaga iza kojih su stajali ogromni industrijski resursi imala je demoralizirajući učinak na njemačke postrojbe, čemu su se pridružili stavovi predsjednika Woodrowa Wilsona, odanog ideji pravednoga novog svijeta gdje bi mogućnost takvih razornih sukoba bila znatno umanjena. Njemački saveznici, prvo Austro-Ugarska, a potom i Bugarska, počeli su napuštati brod i započeli separatne mirovne pregovore.10* U njemačkoj carskoj vojsci došlo je ubrzo do rasula, premda je njegov uzrok ostao nejasan. Otvorio se raskol između časnika i vojnika, kao i pozadinskih i borbenih trupa. Uznemireni vojnici, nevoljni stradati za nejasne ciljeve, proširili su demoralizaciju na civile, koji su i sami imali dovoljno vlastitih razloga za nezadovoljstvo. Služba čitanja vojničkih pisama otkrila je da su vojnici rat smatrali smrtonosnom “svinjarijom”, s čime bi se svakako složili i mnogi ruski, francuski i britanski vojnici u neprijateljskim rovovima. Kada bi se snimke nekad slavnih nje­ mačkih zapovjednika Hindenburga i Ludendorffa pojavile u kinima, izazivale bi zvižduke i bijesne povike. Civili koji bi sretali vojnike u vlakovima bili su zapanjeni njihovim neskrivenim razgovorima o de­ z­ertiranju i samoozljeđivanju ili o krađi oružja za potrebe nadolazeće revolucije.11 Nekad moćna oružana sila počela se predavati u sve većem broju.

Mornari su se pobunili u Kielu da bi spriječili mogućnost završnog sukoba s britanskom flotom, koji je bio zamišljen da bi sabotirao tekuće pregovore o prekidu vatre. Razočaranje se raširilo njemačkim pokrajinama prije no što je Berlin toga postao svjestan. Vojnici, mornari, industrijski radnici – kao i seljaci i pripadnici srednje klase – osnovali su

Bugarska je kapitulirala u rujnu, a Austro-Ugarska početkom studenog 1918.

*

veliki rat i njegove posljedice

47

“savjete”, zapravo “sovjete” u gradovima širom Njemačke.* Ti su savjeti prihvatili parole ruskih oporbenih krugova iz 1905., ali bez uskogrudnih socijalno-revolucionarnih ciljeva kasnijih boljševika. Mladi Heinrich Brüning, budući kancelar Weimarske Republike, ali 1918. još uvijek zapovjednik satnije na Zapadnoj fronti, izabran je za predsjednika vojničkog sovjeta. Kako se poslije prisjećao, njegovi vojnici, u civilu metalski radnici, pjevali su komunističku himnu Internacionalu, ali su vijesti da su Lenjinovi boljševici zabranili štrajkove u Rusiji ostavile na njih neugodan dojam.12 Ti znakovi nezadovoljstva bili su simptomi, ne i uzroci njemačkog kolapsa. Raspadanje je započelo u vojnom vodstvu kada je postalo jasno da je posljednja strateška kocka bačena u proljeće 1918. i da je izgubljena.

Tijekom te posljednje ofenzive njemačka vojska napredovala je šezdesetak kilometara na Zapadnoj fronti, ali taj odlučan prodor preopteretio je izduljene linije opskrbe i izazvao stravične gubitke. Svjestan svoje osobne odgovornosti za poraz, zapovjednik Erich Ludendorff predložio je primirje i formiranje vlade odgovorne parlamentu. Nadao se da će krivnja za neuspjeh pasti na demokratske političare umjesto na Vrhovno zapovjedništvo. Inteligentniji generali shvatili su da će demokratska vlada spriječiti mogućnost boljševičke revolucije i u pregovorima s Antantom lakše izbjeći teške mirovne uvjete.

Ubrzo nakon njemačkog poraza uslijedila je mirna republikanska revolucija, tako da nije ostalo vremena za žaljenje nad više od dva i pol milijuna mrtvih i četiri milijuna ranjenih i razmišljanje o njima. Bio je to dio užasne pukotine nastale u životima naraštaja Europljana (i njihovih kolonijalnih saveznika) koju čak ni – inače smislen – spomenik žrtvama kakav je Kenotaf u londonskom Whitehallu nije mogao izraziti drugačije nego arhitektonskom simbolikom praznine. Širom Europe i svijeta poginulo je više od devet milijuna ljudi, što znači da je dnevno u prosjeku ubijeno šest tisuća ljudi u više od četiri godine.

Zajedno s velikim brojem nestalih mladih ljudi promijenio se i način

Njemački (u singularu): Der Rat der Volksbeauftragen.

*

48

i. weimarska republika i nsdap 1918.–1933.

života u katastrofi koja je na emocije i maštu mnogih Europljana ostavila dublji trag no Drugi svjetski rat i Holokaust koji će tek doći. Deset godina nakon rata, Dick Diver, junak Blaga je noć Scotta Fitzgeralda, izrazit će to raspoloženje: “Čitav moj lijepi i sigurni svijet otišao je ovdje [na Sommi – op. M. B.] u zrak, u velikom bljesku visokoeksplozivne ljubavi.”13 Rat i revolucija uništili su tri velika carstva. U Njemačkoj se vrhuška starog poretka brzo raspala. U Münchenu je okončana vladavina stare dinastije Wittelsbach kada je pripadnik Neovisnih socijaldemokrata, bivši berlinski novinar Kurt Eisner, 1918. izveo ljevičarski prevrat i uspostavio Bavarsku Republiku.* U Berlinu su Većinski socijaldemokrati iskoristili jedinstvenu prigodu.** Odsutnost najvažnijih vođa nji­ hovih suparnika – Neovisnih – otvorila je prostor za inicijativu, dok su vojne postrojbe, do tada poznate po svojoj lojalnosti starom poretku, odlučile podržati Većinu. Posljednji Kaiser dinastije Hohenzollern, Wilhelm II., bio je prisiljen na abdikaciju 9. studenog. Pobjegao je u vojni stožer u belgijskom mjestu Spa da bi prešao u Nizozemsku, gdje će živjeti u egzilu do svoje smrti 1941. Premda su mnogi socijaldemokrati bili indiferentni po pitanju monarhije – pod uvjetom da joj na čelu nije dinastija Hohenzollern – Njemačka je proglašena republikom.

Prijelazni kancelar dao je ostavku u korist Friedricha Eberta, koji je formirao privremenu vladu s tri člana iz njegove Većine i tri člana iz radikalnijih Neovisnih socijalista. Kratko promislivši nad ponudom, Ebert je rekao: “Ovo je teška dužnost, ali prihvatit ću je.”14 Načelnik Glavnog stožera, general Wilhelm Gröner, ponudio je Ebertu 10. studenog podršku vojske pod uvjetom da se sačuva tradici-

Bavarska, Bayern, jedna od njemačkih Länder. I danas federalna jedinica SR Njemačke. ** Njemačka Socijaldemokratska partija (Sozialdemokratische Partei Deutschlands) podijelila se 1917. na Većinu – Mehrheits SPD (Socijaldemokratska partija u užem smislu) i Neovisne socijaldemokrate – Unabhängige SPD, pa ćemo te dvije lijeve partije ovdje prevesti kao Većina i Neovisni, kako je uobičajeno u južnoslavenskoj historiografiji. Većina je bila sklona lijevom centru, a Neovisni su bili radikalni.

Kada se u tekstu rabi izraz socijaldemokrati ili kratica SPD misli se na Većinu. *

veliki rat i njegove posljedice

49

onalni autoritet časničkog zbora – čije su oznake podređeni vojnici već počeli trgati s uniformi – i da se svim sredstvima spriječi boljševička prijetnja. Ovi dogovori, koji su učvrstili odnos između organiziranog radništva i oružanih snaga, osigurali su i izvanredno glatku demobilizaciju njemačkih kopnenih armija. Ipak, vojska nije nedvosmisleno podržala novu državu, niti će ikad to učiniti. Općenito, njemačke tradicionalne elite bile su zatečene brzinom poraza i promjene, prihvativši pojavu demokratske republike nevoljno i s jedva prikrivenim neprijateljstvom. Njihov svijet se srušio.15 Revolucija započeta u jesen 1918., kao beskrvni ustanak za mir i demokraciju, na zimu je poprimila oblik beskompromisnog i surovo nasilnoga klasnog sukoba. Početni cilj demokratizacije uživao je široku podršku liberalne buržoazije kao i umjerenog radništva, a iskorak koji bi vodio socijalnoj revoluciji uživao je podršku manjine radničke klase i onih intelektualaca koji su tvrdili da zastupaju njene interese. Većina (SPD) je postigla svoje ciljeve i namjeravala se posvetiti svakodnevnom poslu demobilizacije, pregovorima o miru, obnovi i normalizaciji ekonomije. Njeni čelnici bili su iskusni uredski ljudi koji se nisu snalazili u spontanim uličnim manifestacijama i poprijeko su gledali na sovjete čak i kada bi u njima imali većinu. Bili su pragmatični realisti. Neovisno o njihovoj marksističkoj retorici, shvatili su da je pitanje preraspodjele viška vrijednosti od drugorazredne važnosti i ustuknuli su pred izgledima da riskiraju sve što su postigli ako zaigraju na kartu revolucije.

Vođe socijaldemokrata bili su svjesni svoje odgovornosti za Nijemce svih klasa i obraćali su im se kao Volksgemeinschaftu, što je za njih značilo brzo raspisivanje izbora za Reichstag i odbijanje nasilnih ispada revolucionarnih radikala.* Ebert je pokazao hvalevrijedan stupanj do­

Fraza narodna zajednica, odnosno Die Volksgemeinschaft, nije imala naglašenu kolektivističku notu 1918. kada su se njome koristili socijaldemokrati. Preuzet će je i obilno rabiti nacisti, jer su smatrali da optimalno odražava njihov kolektivistički stav spram njemačkog naroda i nacije, ili arijske rase. Autor rabi engleski izraz national community, pri čemu se donekle gubi izvorna njemačka konotacija. Naš pridjev narodna vjernije odražava njemački izvornik. Izraz u pravilu koristimo u *

50

i. weimarska republika i nsdap 1918.–1933.

mo­ljubne odgovornosti i nesklonosti da prihvati diktat neodgovornih manjina koje nisu predstavljale nikoga. Kakve god da su mogućnosti on i njegovi suradnici imali, treba ih promatrati u kontekstu činjenice da je Antanta inzistirala na postojanju bilo kakve njemačke središnje vlade s kojom će moći pregovarati i sklopiti mirovnu pogodbu.16 Određena mjera konzervativizma bila je prisutna i u industrijskom krilu radničkog pokreta. Socijalistički Slobodni sindikati bili su neskloni dozvoliti svojim članovima da budu upotrijebljeni kao topovsko meso revolucije od nervoznih radikalnih intelektualaca o kojima su pak sindikalni vođe imali staromodne predrasude. Zakon o pomoćnoj službi iz 1916. unaprijedio je njihova prava, zajamčio im pravo na organizaciju i dao im mogućnost učešća u određivanju plaća i radnih uvjeta.

Jedan pragmatičan vrabac u ruci vrijedio je više nego deset strastveno zastupanih utopija na grani. Sindikati su zapravo vjerovali da su kroz takvo učešće u ratnim naporima već postigli određen oblik državnog socijalizma. Nove su koncesije osigurane u studenome 1918. kroz sporazume Središnje udruge radnika, sindikata i tada privremeno paraliziranih najvećih udruga poslodavaca. Poslodavci su popustili pred ojačanim sindikatima, skratili radni dan ne umanjivši plaće i priznali radničke odbore u većim poduzećima. Zauzvrat, sindikati su se odrekli dublje “socijalizacije” proizvodnih uvjeta.17 Ono što se sindikalnim dužnosnicima činilo kao postignuće nije uvijek funkcioniralo u užurbanim tvornicama i rudnicima, gdje je učešće sindikata u upravi umanjilo industrijske sigurnosne mjere, produljilo radno vrijeme i stvorilo neprikladne sindikalne predstavnike koji su provodili previše vremena u šefovom uredu. Rane godine Weimara bit će zagorčene lokalnim ispadima radničke buntovnosti koje su katkad poticali anarhosindikalni elementi. Njemački sindikalni vođe držali su da će takve akcije “voditi anarhističkim ekscesima najgore vrste”, dok je Većina tvrdila da se “može govoriti o jednom jedinom istinski opasnom neprijatelju

njemačkom izvorniku zbog njegova specifičnog značenja za poimanje nacističkog kolektivizma. Vidi infra za pojmove Volk i völkisch.

veliki rat i njegove posljedice

51

njemačke revolucije u ovom trenutku, a to je njemačka radnička klasa”.18 Unutar Neovisnih, koji su se razišli s Većinom 1917., postojala je znatna demokratska struja koja je htjela pretvoriti radničke i vojničke sovjete u neku vrst parlamentarne vlade da bi zauvijek suzbila moć generala i industrijalaca. Poput Većine i oni su htjeli parlament, ali su željeli odgoditi izbore ne bi li iskoristili prijelazni period za provođenje sveobuhvatne socijalizacije njemačke ekonomije i njemačkog društva.

Drugim riječima, nisu bili sigurni da će izabrani parlament krenuti tim putem, pa su ga htjeli izbjeći. Tri ministra Neovisnih dali su ostavke na svoje položaje u vladi u prosincu 1918. nakon što je vlada nespretno upotrijebila oružane snage kako bi oslobodila socijaldemokrate koje su pobunjeni mornari zatočili u vojarni kao taoce. Ekstremna ljevica Neovisnih odbijala je parlamentarnu demokraciju, ali je stajala pred ideološkom zagonetkom jesu li disciplinirani tvornički radnici ili amorfna ulična masa optimalno sredstvo revolucije. Tijekom zime 1918./1919. oni su se – spartakovci – udružili s drugim grupama krajnje ljevice iz Bremena i Hamburga kako bi osnovali Komunističku partiju Njemačke (KPD), neobičan savez intelektualaca i bijesnih mladih radnika koji se protivio parlamentarnoj demokraciji i preferirao prevratničko nasilje.* Agent Kominterne Karl Radek povezao ih je s Lenjinovim boljševicima.19 Potaknuta “duhom utopijskog fanatizma”, radikalna ljevica pokušala je preuzeti vlast ranog siječnja 1919. iskoristivši kao povod smjenu ekstremnog ljevičara Emila Eichorna s položaja berlinskog šefa policije. Pruska vlada smijenila je Eichorna jer je koristio položaj za pružanje pomoći pobunjenim mornarima koji su vođe Većine držali kao taoce za vrijeme Božićnih nemira u glavnom gradu. Naoružani demonstranti zauzeli su uredništva vodećih novina, uključujući i socijaldemokratsko glasilo Vorwärts, u pokušaju da unište slobodu tiska i spriječe sazivanje ustavotvorne skupštine. Da bi uspostavio red, Gu-

KPD – Kommunistische Partei Deutschlands. Spartakov Savez, Der Spartakusbund, poznatiji je pod nazivom spartakovci, kako ga navodi autor.

*

52

i. weimarska republika i nsdap 1918.–1933.

stav Noske, ministar obrane, odlučio se osloniti na dragovoljački Freikorps te redovnu vojsku i postrojbe provjereno odane Republici.* Rekao je Ebertu: “Sada se možeš opustiti. Sve će biti u redu!”

Freikorps, tog socijaldemokratskog saveznika iz nužde, popunjavali su nihilistički kontrarevolucionari čije je gledanje na mladu njemačku republiku izrekao jedan njihov pripadnik: “pokušaj prljavštine da zavlada; crkvene prljavštine, buržujske prljavštine, vojne prljavštine”.20 Pripadnici Freikorpsa bili su, reklo bi se, condottieri, pripadnici bivših udarnih postrojbi, mlađi i rezervni časnici, studenti koji su propustili “iskustvo rata”, kao i svatko tko je bio željan krvi ili psihički nesposoban za demobilizaciju. Te bande, čije su akcije podržavale i redovna vojska i republikanska vlada, karakteriziralo je intenzivno muževno drugarstvo, osjećaj izoliranosti i izdanosti. Tukli su se s Poljacima i Sovjetima na njemačkim istočnim granicama, u Šleskoj i na Baltiku, nerijetko tolerirani od Antante, koja je htjela zaustaviti širenje boljševizma. Lako su se okrenuli u borbu protiv svojih sunarodnjaka Nijemaca.

Tih možda četiristo tisuća muškaraca nisu bili tipični među milijunima njemačkih ratnih veterana koji nisu htjeli apokalipsu na ulicama, nego normalizaciju i mir. Mnogi pripadnici Freikorpsa potjecali su iz srednje klase, ali su usvojili protuburžoasku ideologiju predratnih omla­dinskih pokreta, drastično radikaliziranih tijekom rata koji su intelektualistički propagandisti nazivali sukobom između “njemačkih” i zapadnih liberalno-demokratskih vrijednosti, dok su ratnici-pisci poput Ernsta Jüngera i Ernsta von Salomona slavili estetizam krvoprolića. Vitalistički individualizam Nietzschea preobrazio se u amoralno slavlje slijepe brutalnosti i neljudskih ratnika-strojeva.21 Ovako Salomon opisuje ljude svoje vrste:

Freikorps – Dragovoljački korpus ili Dragovoljački zbor; poluvojna desničarska orga­ nizacija ratnih veterana sa značajnim mjestom u povijesti njemačkog nacionalizma. Izraz je zapravo skraćenica koja dolazi od njemačke riječi Freiwillige – dragovoljac. *

veliki rat i njegove posljedice

53

Ako želimo opisati borca Freikorpsa, nalazimo sve elemente koji su igrali ulogu u njemačkoj povijesti osim jednog – buržoazije. I to je potpuno prirodno, jer je posebno iskustvo ove ljude stopilo u jednu jedinu silu sveproždiruće destruktivnosti. Zadaća [ratnika – op. M. B.] jest da grubo odbaci u stranu sav balast, sav sentimentalizam i sve druge vrijednosti, kako bi njegova snaga bila potpuno oslobođena.22 Preživjevši rovove, ovi su izmoždeni ljudi donijeli na njemačke ulice jednostavan ratnički polaritet prijatelja i neprijatelja. Ostavivši iza sebe antisocijalističku represiju koju su iskusili u predratnim godinama, ali slični svojim “bijelim” ili fašističkim ekvivalentima u Mađarskoj i Italiji, oni nimalo nisu zazirali od ubijanja političkih protivnika. Među onima koji su dočekali krvavi kraj od njihovih ruku bili su ljevičarski aktivisti Karl Liebknecht i Rosa Luxemburg, koje su ubili pripadnici Freikorpsa 15. siječnja 1919. U drugim krajevima Njemačke postrojbe Freikorpsa slomile su središta radničke pobune.

Međunarodne prilike podigle su temperaturu u Njemačkoj na raznolike načine. Na desnici je pojednostavljeno tretiranje etničkih i političkih pitanja naišlo na plodno tlo. Poticanje veze između Židova i ratnih kukavica uznapredovalo je otrovnom igrom identificiranja Židova i revolucionara, pri čemu je i Lenjin proglašen Židovom. Taj propagandni trik, koji je potekao iz carističke Rusije, bio je opće mjesto i izvan Njemačke; primjerice britanski zvaničnici bili su uvjereni da “Židovi organiziraju i vode boljševike”, a američki general koji se borio u Rusiji bio je siguran da su latvijski čekisti (boljševička politička policija) velikom većinom Židovi.23* Točno je da su neki poznati radikali u boljševičkoj Rusiji i Mađarskoj bili Židovi, kao i neki među onima koji su takav režim pokušali uvesti u Njemačku. Mađarski revolucionar Béla Kun, zapovjednik Crvene garde Tibor Szamuely i mađarski ministar rata Vilmos Böhm bili su

Čekisti, od Čeka, ili VČK, boljševička tajna policija, preteča NKVD-a i KGB-a.

*

54

i. weimarska republika i nsdap 1918.–1933.

Židovi, kao i mnogi politički komesari i osoblje revolucionarnih sudova.24 Da su neki od tih ljudi bili doista sablasni lako je zaključiti iz činjenice da je u sovjetskom egzilu, nakon pada mađarske revolucije, Béla Kun bio šef Čeke na Krimu, gdje je nekih šezdeset tisuća Tatara-starosjedilaca pobijeno kada su boljševici ukinuli njihovu autonomiju.25 Trocki (rođen kao Bronstein), Luxemburg i Eisner bili su Židovi, ali njihovo židovstvo bilo je nominalno, njihov kozmopolitski univer­ zalizam odbojan prema židovskom nacionalizmu i religijskom partikularizmu, kao što njihov utopijski ekstremizam nije predstavljao židovsko stanovništvo u njihovim zemljama. U devetnaestom stoljeću mnoge su ruske židovske obitelji proglašavale tjedan žalovanja ako bi se njihovo dijete odlučilo pridružiti protucarskim revolucionarima.26 No te se nijanse nisu računale u otrovnom ozračju poslijeratne Europe, u vrijeme sublimnih grands simplificateurs. Čuvena je konstatacija glavnog moskovskog rabina: “Trockiji su izveli revoluciju, ali su bronsteini platili račun.” Bilo je to irelevantno za antisemitsku desnicu, odakle god da je dolazila. Desničarski bijeli Rusi ili baltički Nijemci, emigranti, osobito Erwin Scheubner-Richter, Alfred Rosenberg i grof Ernst zu Reventlow, postali su poznati propagirajući antisemitsku interpretaciju ljudske katastrofe koja se dogodila Rusiji i utjecali su na Adolfa Hitlera, koji je dolazio iz okruženja gdje je izmišljanje veza između Židova i revolucionara već bilo opće mjesto.27 Antisemitska völkisch desnica koristila je politički kaos i “situaciju za viku protiv židovstva i Židova kao opasnih uzročnika svih nedaća”.28* Postoji i još jedna činjenica o međunarodnim posljedicama boljševičke revolucije koju je važno naglasiti. Potpuno je pogrešno zamišljati da desnica ima monopol na poimanje strahota boljševičke diktature.

Zapravo, neki su njemački konzervativci tako strastveno mrzili Poljake i Francusku, koja je bila glavni zaštitnik Poljske, da bi se složili i s vragom protiv njih, pa su pozdravili mogućnosti vojne suradnje s novom

Izraz völkisch (kao i izraz Volk za narod) autor često koristi u njemačkom izvorniku.

Doslovno znači narodni, ali u ovom kontekstu i u političkoj teoriji i historiografiji koristi se kao termin za njemački nacionalizam. Sami njemački nacionalisti često su sebe označavali kao völkisch. *

veliki rat i njegove posljedice

55

Rusijom, otkud je Trocki opskrbljivao Reichswehr opremom za tajnu proizvodnju zrakoplova, bojnih otrova i tenkova, čime su izbjegavane versailleske restrikcije njemačkog naoružanja.29* Najdosljedniji protivnik boljševičke tiranije u Njemačkoj bila je Većina, koja, nakon što je pozdravila zbacivanje cara, ubrzo počinje razotkrivati košmarnu narav života u Sovjetskom Savezu. Katolički centar – Zentrum – činio je slično.

Brzojavne agencije, delegacije, putnici i – ne i najmanje važno – menjševička oporba boljševicima, koja je čak uspjela prokrijumčariti opis životnih uvjeta u Lenjinovim koncentracijskim logorima, opskrbljivali su SPD-ove novine Vorwärts informacijama o događajima u Rusiji: Masovni teror protiv buržoazije otišao je mnogo dalje od borbe­nih metoda Francuske revolucije, koja je osuđivala pojedince zbog pojedinačnih akcija. Držati cijelu klasu odgovornom za akcije pojedinaca juridička je novìna, što je još jedna vrsta društvenog sustava koji odlično služi kao opravdanje onima koji radničku klasu žele učiniti odgovornom za akcije fanatika, a što se već toliko puta dogodilo u blažem obliku.

SPD je odbijao ono što je njegovo glasilo Vorwärts nazivalo boljševički socialismus asiaticus ističući: “Mi ne želimo ruske uvjete, jer mi znamo da pod boljševičkom vladavinom ruski narod umire od gladi, iako je Rusija pretežito agrarna zemlja.” Pruski socijaldemokratski vođa Otto Braun govorio je o “ruskoj ludnici”, dok je Ebert upozorio: “Socijalizam isključuje svaku formu arbitrarnosti... Nered, osobna samovolja i nasilni akti smrtni su neprijatelji socijalizma.”30 Dakle jeziva i precizna izvješća o boljševičkim svirepostima nisu bila rezervirana samo za ljutu desnicu, a desničarska izvješća bila su i nepouzdana. Zahvaljujući iz­ vanrednom američkom povjesničaru Vladimiru Brovkinu svatko tko želi znati, a neki očito ne žele, može lako sakupiti informacije koje su proganjani ruski socijalisti slali u zapadnu Europu, a koje je proučavao drugi daroviti znanstvenik Uwe-Kai Merz u kontekstu socijaldemo-

Reichswehr, doslovno: državna obrana. Vojska Weimarske Republike.

*

56

i. weimarska republika i nsdap 1918.–1933.

kratskog tiska Weimarske Republike. Socijaldemokratski tisak pisao je o masovnoj gladi koju su izazvali boljševici, o nasilju koje su – kako su ih nazivali – “kineske i korejske” trupe (i socijaldemokrati su tada bolovali od mnogih predrasuda) upotrijebile protiv nepokornih radnika i seljaka ili oporbenih socijalista i o zločinima ubojica i mučitelja koje je organizirao šef boljševičke tajne policije Poljak Feliks Dzeržinski.

Pripisati ta otkrića zlonamjernoj desnici znači uvrijediti ogromnu hrabrost socijalista iz raznih zemalja koji su se trudili otkriti tada dostupne činjenice o boljševičkom despotizmu.31 Otrovna međunarodna situacija utjecala je na Njemačku, gdje su i antisocijalizam i antisemitizam imali autohtone korijene, kao i u mnogim drugim europskim zemljama. U Bavarskoj su se događaji koncentrirali na München, otok boemske anarhije i političkog radikalizma u dominantno katoličkoj ruralnoj oblasti malih gradova i drvenih kućica rasutih po alpskim uzvisinama. Bila su to mjesta one vrste gdje su zavisti i mržnje mogle cvasti i trajati u razmjerima skandinavskog epa.

Premijera Kurta Eisnera – dok je putovao u pokrajinski parlament kako bi ponudio ostavku budući da je njegova stranka izgubila izbore mjesec dana prije, a nakon stotinu dana vladavine koji su Bavarsku potopili u kaos – ubio je grof Anton Arco-Valley. Eisner je objavio službene spise njemačke diplomacije iz perioda uoči rata, što mu svakako nije podiglo popularnost u nacionalističkim krugovima. Članovi Revolucionarnoga radničkog sovjeta osvetili su se ubojstvom lokalnog vođe Većine Erharda Auera i predstavnika bavarskog ogranka Katoličkog centra, što pokazuje da ekstremna desnica nije imala monopol ni na terorističko nasilje.* Nemoćan da savlada rastuće nemire, drugi pripadnik Većine, Johannes Hoffmann, povukao se sa zakonitom vladom u Bamberg, prepustivši na punih šest dana vlast u Münchenu skupini anarhista i

Katolički centar – u historiografiji uobičajen naziv za Deutsche Zentrumspartei, stranku katoličkog centra. Ponekad samo Centar, odnosno Zentrum, Partija centra ili Katolički centar. U tekstu se, ovisno o stilskim i kontekstualnim razlozima, rabe svi službeni ili poluslužbeni nazivi te stranke. Zentrum je preteča današnje Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Saveznoj Republici Njemačkoj. *

zahvale

1151

Popis kratica ADAP

Akten zur deutschen auswärtigen Politik 1918-45 (Baden-Baden 1950.)

– Dokumenti njemačke vanjske politike 1918.–1945.

BA

Bundesarchiv – Savezni arhiv [Savezne Republike Njemačke]

CEH

Central European History – Srednjoeuropska povijest [časopis]

GStA

Geheimes Staatsarchiv, Berlin – Tajni državni arhiv, Berlin

GuG

Geschichte und Gesellschaft – Povijest i društvo [časopis]

HHStAW

Hessisches Hauptstaatsarchiv Wiesbaden – Glavni državni arhiv pokrajine Hessen, Wiesbaden

HMK

D. C. Watt (urednik), Hitler’s Mein Kampf (London 1990.) – Kritičko izdanje Hitlerova Mein Kampfa

IAB

Internationals Ärztliches Bulletin – Međunarodni liječnički glasnik

IMT

International Military Tribunal – Međunarodni vojni sud [Nürnberg]

JCH

Journal of Contemporary History – Časopis za suvremenu povijest

JMH

Journal of Modern History – Časopis za modernu povijest

LIBY

Leo Baeck Institute Yearbook – Godišnjak Instituta Leo Baeck

MadR

H. Boberach (urednik), Meldungen aus dem Reich (Herrsching 1984.)

– Vijesti iz Reicha

SK

Das Schwarze Korps – Crni zbor [glasilo SS-a]

StAM

Staatsarchiv München – Državni arhiv München

TLS

Times Literary Supplement – Timesov književni podlistak [London]

USHMM

United States Holocaust Memorial Museum – Memorijalni muzej Holokausta Sjedinjenih Država

VfZ

Vierteljahrshefte für Zeitgeschichte – Tromjesečnik za suvremenu povijest

ZSL

Zentrale Stelle des Landesjustizverwaltungen – Pokrajinska Središnja uprava za pravosuđe

1152

zahvale

kazalo imena

1153

Kazalo imena A Abel, Wilhelm 151, 174 Abetz, Otto 533, 601 Abromeit, Franz 895 Albers, Hans 386-387 Aleksandar Veliki 859 Alexianu, Gheorghe 817 Alibert, Raphael 600 Allen, William Sheridan 90 Allers, Dietrich 492 Alpar, Gitta 386 Althaus, Paul 333 Amann, Max 269, 270 Andrássy, Gyula 863 Andreae, George 494 Antonescu, Ion 614, 639, 760-761, 773, 775, 778-780, 786, 810, 820-821, 939 Antonescu, Mihai 820 Arajs, Viktor 756 Arco-Valley, Anton 56 Arendt, Hannah 26, 31-32, 119, 253, 860, 969 Arnim, Hans-Jürgen 653, 923 Aron, Raymond 23, 33-34 Astel, Karl 451 Aubin, Hermann 561

Auer, Erhard 56 Auerswald, Heinz 791 August Wilhelm 137 B Baade, Fritz 175 Baarová, Lida 225, 416 Babeuf, François-Noël 33 Bach-Zelewski, Erich von dem 653, 698, 702-705, 763, 884, 942, 969 Backe, Herbert 643, 679, 681, 685, 993 Badoglio, Pietro 925, 974 Bagazij, Vladimir 669 Bagration, Petar Ivanovič 937 Bakunjin, Mihail Aleksandrovič 123, 128 Baky, László 966, 968 Bandera, Stjepan 560, 668, 694 Bardolff, Karl Freiherr von 858 Bargatzky, Walter 518 Bärsch, Claus-Ekkehard 24 Bartels, Friedrich 453, 488 Barth, Karl 333, 898 Bartov, Omer 35, 655 Barzilai, Eliyahu 815

1154 Baudrillart, Alfred 600 Bauer, Erich 800 Beamish, Henry Hamilton 594 Beaverbrook, Max Aitken, lord 919 Beckett, Samuel 453 Beck, Ludwig 837, 846, 850-853, 857, 863, 867, 872, 890 Beethoven, Ludwig van 125, 268 Bell, George 903-905 Bellow, Saul 367 Beneš, Edvard 1002 Berger, Gottlob 542-543 Berggrav, Eivind 866 Berija, Lavrentij 611-612, 629, 936, 999 Berling, Zygmunt 943 Bernini, Gian Lorenzo 605 Bernotat, Fritz 477-478, 489, 493 Bernstein, Eduard 65 Bertram, Wolf 901, 902 Besançon, Alain 35 Best, Werner 230, 237, 576-579, 584, 870 Bevin, Ernest 30, 58 Bichelonne, Jean 598, 604 Biddle, Francis 1008 Bien, Josef 409-410 Billington, James 24, 1022 Binding, Karl 445-446, 460, 464 Birkigt, Marc 597 Bismarck, Otto von 42, 224, 364, 453, 539, 835, 859, 863, 899, 979 Bjelinski, Visarion 627 Blankenberg, Werner 487, 492 Blankenmeyer, Jan 137 Blaskowitz, Johannes 516, 553-555, 854 Blöbel, Paul 770-771, 940 Bloch, Ernst 870 Blomberg, Werner von 195, 207, 844, 846, 847-848, 850, 855 Blöme, Kurt 143

kazalo imena Blumer, Alfred 445 Blum, Léon 591, 593, 735 Blydt, Erich 387 Boas, Kurt Walter Ferdinand 371-372 Böckelson, Jan 17, 859 Bock, Fedor von 554, 613, 703, 878, 881 Bodelschwingh, Friedrich von 904 Boeckh, Adolf 460 Boeters, Heinrich 448-449 Böhm, Carl 323 Böhm, Vilmos 53 Bohr, Niels 524 Böll, Heinrich 517 Bonhoeffer, Dietrich 333, 444, 887, 902-906 Bonhoeffer, Karl 444, 449, 457, 853, 903 Bonin, Karl von 192 Bonnard, Abel 591 Bonnet, Georges 594, 735 Bór-Komorowski, Tadeusz 941 Bormann, Martin 115, 483-484, 572-573, 665, 739, 993, 1008 Bornewasser, Franz-Rudolf 615 Borotra, Jean 592 Borsig, Ernst von 868 Bosch, Carl 269 Bosch, Robert 425, 848 Bose, Herbert von 841, 843-844 Bouhler, Philipp 483, 485-487, 502, 507-508, 797-798 Bovensiepen, Otto 579 Bracher, Karl-Dietrich 33, 35 Bracht, Heinrich 183 Brack, Viktor 487, 490, 492-493, 508, 737 Bradley, Omar Nelson 914, 924, 980 Brandmüller, (sudac) 227 Brandt, Karl 485, 487, 491, 502, 1001 Brandt, Willy 837

kazalo imena Braque, Georges 526 Brauchitsch, Walther von 538, 553, 649, 850-851, 853 Braun, Eva 991 Braun, Otto 55, 183, 832 Braun, Wernher von 971 Braune, Gerhard 503-504, 904 Brecht, Bertolt 474 Breitenbach, Eberhard von 878 Brinon, Fernand de 589 Brockdorff-Rantzau, Ulrich von 65 Brovkin, Vladimir 55 Broz, Josip Tito 525, 531, 939 Browning, Christopher 559, 766-767 Brück, Hermann van den 383 Brueghel, Pieter 861 Brüning, Heinrich 47, 63, 67, 75, 161-162, 166, 173, 176-182, 194, 200-201, 288, 347 Brunner, Alois 812, 814 Brzezinski, Zbigniew 33, 35, 1024-1025, 1127 Buharin, Nikolaj Ivanovič 169 Bühler, Josef 807 Buhl, Wilhelm 577 Bukovski, Vladimir 34 Bumke, Oswald 449 Buosquet, René 811 Bürckel, Josef 391, 410, 586, 727 Burgdörfer, Friedrich 737 Burg, Eugen 386-387 Burg, Hansi 386-387 Burke, William 442 Burrin, Phillipe 24, 435 Bussche, Axel Freiherr von dem 878, 886 Butler, Hubert 420 C Canaris, Wilhelm 855 Čang Kaj Šek 676 Canning, George 863

1155 Carl Eduard 285 Carlyle, Thomas 989 Casement, Roger 182 Castlereagh, Robert Stewart 863 Castro, Fidel 586 Catel, Werner 485, 487 Caulaincourt, Armand Auguste Louis de 615 Céline, Louis Ferdinand 518-519, 859 Chamberlain, Houston Stewart 129 Chamberlain, Neville 357, 594, 735, 840, 854, 922 Chanel, Coco 523 Chaplin, Charlie 318 Chesterton, Gilbert Keith 442 Chevalier, Maurice 524, 1071 Childers, Thomas 103 Chirilovici, Constantin 774 Christie, Malcolm 536 Christmann, Kurt 748 Churchill, Winston 29, 542, 763, 917-918, 924-925, 927-928, 931, 942, 944, 950, 978-979, 995, 997-1002, 1007, 1010 Ciano, Galeazzo 589, 912 Clare, George 411 Class, Heinrich 78, 1032, 1038 Clausen, Frits 576, 578 Clausewitz, Carl von 615, 988 Codreanu, Corneliu 773 Cohn, Norman VII, 24 Colakoglu, Georgios 814 Colijn, Hendrik 530, 533 Combes, Emil 894 Conquest, Robert 35 Conrad, Joseph 32 Conti, Leonardo 484 Conze, Werner 561 Corinth, Lovis 391 Coudenhove-Kalergi, Richard Nikolaus von 537 Courtois, Stéphane 35

1156 Crampton, Richard 35 Creutz, Walter 494 Crinis, Max de 487-488, 904 Cripps, Stafford 931 Cuno, Wilhelm 74 Curtis, Lionel 868 Curzon, George 1001 Cuza, Alexandru C. 773 Czerniaków, Adam 720-721, 738, 791 Č Čajkovski, Petar Iljič 627 Čehov, Anton Pavlovič 627, 1014 Černiševski, Nikolaj Gavrilovič 627 Čujkov, Vasilij Ivanovič 632-633 D Daladier, Édouard 592, 594, 597 Daluege, Kurt 192, 235, 516, 764 Dannecker, Theo 404, 596, 737, 811, 966-967, 970 Darlan, François 923, 924 Darquier de Pellepoix, Louis 811 Darré, Walter 141, 277, 505, 858 Darwin, Charles 128 Davidescu, Radu 780 Davies, Joseph 919 Davies, Norman 35 Dawes, Charles G. 81, 347 Deák, István 35 Déat, Marcel 804 Degas, Edgar 128 Degrelle, Léon 528-529, 533, 537, 541 Dekazonov, Vladimir 609, 611 Deloncle, Eugène 804 Delp, Alfred 906-907 Devers, Jacob Loucks 914 Dibelius, Otto 884, 903 Dickens, Charles 91 Diels, Rudolf 234 Dietrich, Josef 979 Dietrich, Otto 270

kazalo imena Dirlewanger, Oskar 696, 701, 729, 942, 943 Disraeli, Benjamin 99 Dohnanyi, Hans von 864, 904 Doll, Rudolf Otto 674 Dollfuß, Engelbert 350-352, 418, 899 Dönitz, Karl 992, 995, 1008 Donnedieu de Vabres, Henri 1008 Donski, Dmitrij 628 Doriot, Jacques 528, 541 Dostojevski, Fjodor Mihajlovič 15, 45, 128, 155, 616, 1014 Drexler, Anton 150 Dubonnet, André 597 Duisberg, Carl 71 Duranty, Walter 668 Durkheim, Emil 20 Dutt, Palme 832 Dwinger, Edwin 551, 615 Dzeržinski, Feliks 56 Džingis-kan 859 E Eberl, Irmfried 508 Ebert, Friedrich 40, 48-49, 52, 55, 60-63, 69-70, 74, 109, 110, 161, 258, 828 Eckermann, Johann Peter 559 Eden, Anthony 946 Egelhofer, Rudolf 57 Eichmann, Adolf 241, 392, 404-405, 411-413, 428, 431, 504, 563, 726-727, 735, 738, 761-763, 768, 786, 788-790, 794, 796, 802, 805-809, 811-812, 814, 820, 966-970 Eichorn, Emil 51 Eicke, Theodor 235, 259-260, 654 Eidenschink, Georg 402-403 Einstein, Albert 115, 125, 366, 903 Eisenhower, Dwight David 535, 914, 923, 979, 995

kazalo imena Eisler, Hanns 366 Eisner, Kurt 48, 54, 56, 65, 222 Eliade, Mircea 341 Eliot, Thomas Stearns 128 Elkes, Elchanan 720 Elser, Georg 855, 901 Emerson, Edward Waldo 41 Emmerich, Walter 411 Endre, László 966, 968 Endruweit, Klaus 489 Erenburg, Ilja 657 Erzberger, Matthias 69, 72, 206 F Falkenhorst, Nikolaus von 575 Fallada, Hans 108 Falter, Jürgen 173 Faltlhauser, Valentin 447, 454, 491 Faulhaber, Michael 60, 504, 901 Fay, Bernard 593, 600 Feder, Gottfried 175 Fegelein, Hermann 703, 705, 884, 990 Fehrenbach, Konstantin 95 Feil, Hanns von 418 Ferdinand 813 Ferenczy, László 966 Fermor, Patrick Leigh 145, 171 Fetscher, Rainer 451 Fiehler, Karl 365 Filderman, Wilhelm 778-779, 821 Fiore, Gioacchino da 100 Fischbock, Hans 410, 428 Fischer, Ruth 75 Fischer, Walter 154 Fitzgerald, Francis Scott 48 Fleming, Ian 224 Flesch, Hans 267 Flick (slučaj) 466 Flick, Franziska 466 Folcher, Gustav 518 Forster, Albert 550, 742 Förster, Bernhard 128

1157 Forsyth, Frederick 1013 Franco, Francisco 265, 538 Franjo Josip 114, 116 Frankfurter, David 269, 415 Frank, Hans 211, 214, 548-549, 556-557, 559-560, 562, 572-575, 668, 723, 727-728, 731-732, 738, 742, 807, 1008 Franklin, Benjamin 393 Frank, Walter 200 Franz, Kurt 493 Frazer, James 341 Freisler, Roland 502, 808, 834, 890-891, 907 Frenzel, Karl 800 Freud, Sigmund 322 Frick, Wilhelm 144, 234-235, 363, 426, 428, 504, 516, 1008 Friedländer, Saul 24, 27, 38, 127, 882 Friedrich, Carl 33, 35, 40, 849 Friedrich Leopold 403 Friedrich Veliki 946, 980, 989 Friedrich Wilhelm 125 Fritsch, Werner von 844, 846-850, 855 Fritsch, Willy 386 Fritzsche, Hans 1008 Fröhlich, Gustav 386 Fromm, Friedrich 889-890 Funk, Walther 1008 Furet, François 35 Furtwängler, Wilhelm 270, 323 G Gable, Clark 386 Gablentz, Otto Heinrich von der 872 Galen, Clemens August 337, 505-507, 615, 858, 895, 900-902 Gamm, Hans-Joachim 24 Gandhi, Mahatma 729 Garbo, Greta 271 Garton Ash, Timothy 35

1158 Gater, Rudolf 410 Gauguin, Paul 739 Gaulle, Charles de 918, 923-924 Gehlen, Reinhard 674 Gens, Jakob 741, 791 Gentile, Emilio 24, 35 George, Heinrich 987 Georg, Stefan 888 Gereke, Günther 185 Gerlach, Helmuth 172 Gerlier, Pierre-Marie 600 Gersdorff, Rudolf Freiherr von 671, 878, 880-881, 884-886 Gerstein, Kurt 800, 882-884 Gerstenmaier, Eugene 872 Gessner, Ludwig 494 Ghingold, Nador 820 Giebel, Hilar 403 Giraud, Henri 924 Gisevius, Hans Bernd 846, 848, 853 Giulio, Anton 409 Glinka, Mihail Ivanovič 627 Globočnik, Odilo 354, 508, 562-563, 573-574, 729-730, 763, 786, 795, 797-798, 803, 817, 883 Glogojeanu, Ionel 779 Gobineau, Joseph de 120 Goebbels, Joseph 30, 134, 144, 149, 153-155, 165, 167, 170-171, 180, 184, 187-188, 196, 199, 206, 225, 267-272, 283, 289-290, 302, 343, 361-362, 366, 370, 386-387, 416-417, 424-427, 453, 534, 542, 559, 573-574, 616, 716, 722, 725, 730, 742, 758, 763, 786, 803, 870-871, 919, 960-961, 980, 983, 987-990, 992 Goebbels, Magda 284, 302 Goerdeler, Carl 370, 837, 848, 850,

kazalo imena 853, 857, 861, 863-864, 866, 868, 872-874, 878 Goethe, Johann Wolfgang von VII, 60, 125, 368, 861 Goga, Octavian 820 Goldeborn, Bella 570 Gomułka, Władysław 1002 Gorbačov, Mihail Sergejevič 35 Gorgass, Bodo 489-491, 493, 1067 Göring, Hermann 195-196, 226-227, 232, 234, 272, 282, 295, 353, 355-356, 363, 417, 424, 426-428, 453, 536, 538, 598, 601-603, 634, 644, 665-666, 671, 681, 689, 698-699, 711, 722, 727, 731, 785, 845, 847-848, 850, 889, 912, 933, 952, 954, 960, 989, 993, 1008 Gorki, Maksim 627 Gottberg, Curt von 701 Gottwald, Klement 829 Gräfe, Heinz 237 Grant, Ulysses 924 Grawitz, Robert 286, 488 Greifelt, Ulrich 550 Greiser, Arthur 550, 568, 573, 733, 738, 742, 762, 786, 788-790, 793, 894 Grell, Jahannes 335 Grimmelshausen, Hans Jakob Christoffel von 157 Gröner, Wilhelm 48, 180-181 Groscurth, Helmuth 769-771 Grosman, Vasilij 629 Gruhn, Luisa Margaretha 847 Grünebaum, Leo 384, 1056 Grynszpan, Herschel 413-414, 422 Guderian, Heinz 609, 613, 623-624, 638, 983 Gumbel, Emil 242

kazalo imena Günther, Hans F. K. 163 Günther, Rolf 814 Gurian, Waldemar 22-23 Gürtner, Franz 183, 207, 209, 213, 228, 389, 484, 502 Gustloff, Wilhelm 415 Gutkina, Ana 782-783 Gutkina, Fanny 783 H Haake, Heinz 494 Haakon VII. 581 Habicht, Theo 352 Hackenholt, Lorenz 801 Haeften, Hans Bernd von 872 Häfele, Alois 793 Hafner, August 770-771 Hahn, Otto 367 Haig, Douglas 612 Halder, Franz 618, 631, 646-647, 649-650, 686, 850, 853-855 Halifax, Edward Wood, lord 353 Hamann, Brigitte 114 Hambro, Carl 580 Hanke, Karl 987 Hanneken, Hermann von 577-579 Harcourt Robert d’ 599 Hare, William 442 Harewood, Henry Lascelles 247 Harlan, Veit 984, 987 Harmsen, Hans 449, 459 Harnack, Arvid 835 Harriman, Averell 928 Harris, Arthur 928-931, 955, 979 Hartl, Albert 752 Hassell, Ulrich von 423, 519, 826, 857, 859, 863-864, 866-867, 872, 950 Haubach, Theodor 861, 869 Hauer, Jakob 329 Haydn, Joseph 342

1159 Hefelmann, Hans 485, 488, 504 Hegener, Richard von 485 Heidegger, Martin 25, 912 Heiden, Konrad 15-16, 75, 131-132 Heilbronner, Oded 158 Heinze, Hans 485 Heinz-Orbis, Franz-Josef 841 Heinz, Wilhelm 853 Heisenberg, Werner 25, 245, 524 Helfferich, Karl 69 Helldorf, Wolf von 849, 853 Helpach, Willy 96 Hempel, Elvira 468-469 Hempel, Lisa 468 Hengl, Georg Ritter von 983 Herbert, Ulrich 35 Herf, Eberhard 701 Hermsen, Ernst 221 Herthes (Sturmbannführer SS) 703-704 Herzfeld, Albert 391-397 Herzfeld, Else 396 Herzfeld, Gustav 391 Heß, Rudolf 483, 505, 802, 1008 Hößlin, Franz von 374 Heyde, Werner 259, 487-490, 493 Heydrich, Reinhard 192, 219, 231, 233-235, 244-245, 248-249, 251, 260, 392, 399, 405, 412, 415, 417, 428, 431, 475, 516, 545, 562, 578, 649, 683, 717-718, 722, 726-727, 735, 737, 742, 746, 748-752, 763, 778, 785-786, 788, 794, 797, 801, 804-805, 807-809, 811, 845, 848, 900 Hierl, Konstantin 279 Hilberg, Raul 38 Hildebrandt, Franz 903 Hilgenfeldt, Erich 283, 285-286, 289 Himmler, Heinrich 26, 134, 192,

1160 227-228, 231-235, 240-241, 245, 247-255, 261, 292, 303, 326, 335, 402, 417, 429, 431, 438, 474, 507-508, 530, 542-544, 550, 555, 558-567, 572-575, 578-579, 585, 587, 671, 678, 683-685, 698, 703-704, 721-723, 727-732, 736, 745, 749-750, 752, 759-760, 763-766, 786, 789-790, 795, 797, 802-803, 807, 810-811, 816-817, 821-824, 845, 848, 850, 860, 889, 900, 942, 957, 968, 979-980, 989-990, 993, 995 Hindemith, Paul 270 Hindenburg, Oskar von 162, 195 Hindenburg, Paul von 46, 61, 69-70, 105, 109, 110, 142, 161-162, 178-182, 184, 193-195, 272, 321, 363, 365, 844, 991 Hinsen, Wilhelm 477-478 Hinterhuber, Frau 410 Hirsch, Emmanuel 333 Hirszfeld, Ludwik 734 Hitler, Adolf 14-17, 23-24, 26-28, 32, 38, 54, 80, 100, 102, 111, 113-135, 137-138, 141-144, 146-152, 156-157, 163, 171-172, 177, 180-181, 183-185, 188-189, 193-203, 207, 211, 213-214, 217, 219, 221-225, 227-228, 230, 234-235, 238, 245, 250-254, 267, 269, 271-277, 279, 282-285, 288-290, 300, 302, 304-307, 309-312, 315-321, 323, 326,-329, 331-335, 338, 340-348, 350-357, 361, 363, 365, 367-369, 374, 377-379, 381-382, 389-390, 397, 402-403, 406, 415-418, 424, 426, 431, 433-435, 443, 453,

kazalo imena 455, 461, 476, 479, 483-485, 488, 502-504, 507-508, 513-517, 533-535, 537-539, 541, 546-547, 549-551, 553-558, 560, 567, 569, 573-574, 577-583, 586, 588-589, 593-594, 601-602, 608, 611-612, 614-618, 620-621, 623-627, 630-632, 634-635, 638-640, 643, 646-649, 655, 663-667, 671, 673, 678-680, 685-687, 689, 699, 702, 716, 721, 737-739, 742, 745-746, 749, 753, 758, 760, 762-763, 766, 775, 786, 788, 802, 804-807, 809-811, 816-818, 832, 834, 836-837, 839-841, 843-848, 850-857, 859, 861, 866-867, 870, 872, 877-878, 881, 885-891, 893-896, 898, 900-901, 904-905, 911-913, 921-922, 924-927, 933, 937-939, 942, 946, 949-952, 954, 957, 960, 963, 965-966, 968, 979-983, 985-993, 997, 1014 Hoche, Alfred 445-446, 460, 464 Hochstraร er 883 Hoepner, Erich 651, 885, 887 Hofer, Franz 418 Hoffmann, Johannes 56 Hoffmann, Peter 889 Hofmann, Otto 807 Hof, Willy 311 Hohenstein, Alexander 569-572 Hรถhler, Albrecht 154-156, 207 Hรถlzel, Friedrich 488 Homer 559 Honiok, Franz 514 Hoover, Herbert 179, 347 Hรถppner, Rolf Heinz 761-762, 788 Hore-Belisha, Leslie 580

kazalo imena Horneffer, August 246 Horthy, Miklós 786, 810, 939, 964-966, 968-969 Hossbach, Friedrich 847 Höß, Rudolf 802, 858, 968, 1009 Hoth, Hermann 652 Howe, Quincy 921 Hruščov, Nikita Sergejevič 757 Hüber, Ernst 210 Huber, Irmgard 491-492 Hugenberg, Alfred 86, 268, 841 Hussein, Saddam 878 Hüssels, Jupp 312 I Ignatieff, Michael 35 Isopescu, Modest 818 Israel, Albert v. Herzfeld, Albert 396 Ivanov (sovjetski general) 944 Izabela I. od Kastilje 813 J Jacklein, Josef 799 Jaenicke, Erna 154-155 Jager (Oberscharführer SD) 769 James, Henry 24, 41 James II. 201 James, William 1019 Jarvis, Ann 298 Jaspersen, Karsten 494, 505 Jeckeln, Friedrich 763, 795, 807 Jelčenko, Fjodor Mihajlovič 637 Jochum, Eugen 323 Jodl, Alfred 616, 647, 986, 995, 1008 John, Karl 494 Johst, Hanns 559, 564-566 Jones, Larry Eugene 103 Jucker, Ninetta 535 Juliana od Nizozemske 529 Jung, Edgar Julius 99, 101, 841, 843-844 Jünger, Ernst 52, 518-519

1161 Jurgutis, Vladas 670 K Kaas, Ludwig 95 Kačalov, Vladimir Jakovljevič 622 Kageneck, Hans Reinhard von 841 Kahr, Gustav Ritter von 72, 80, 118 Kain 60 Kaiser, Jakob 837 Kállay, Miklós 966 Kallikak, obitelj 441 Kaltenbrunner, Ernst 845, 1008 Kaminski, Bronislav Vladislavovič 696 Kapp, Wolfgang 70-71, 184, 451 Kardorff, Siegfried von 86 Karol II. od Rumunjske 760, 773 Kaufmann, Adolf 492 Kaufmann, Karl 957 Kaufmann, Robert 492 Kautsky, Benedikt 263 Kautsky, Karl 92, 591 Keiffler 718-719 Keitel, Wilhelm 354, 547, 549, 555, 647, 649, 651, 665-666, 699, 790, 850, 859, 889, 995, 1008 Kennedy, Joseph (Joe) 916 Kennedy, John Fitzgerald 535 Keppler, Wilhelm 353, 411 Kerrl, Hanns 219, 484, 900 Kershaw, Ian 911 Kesselring, Albert 924, 926 Kessler, Harry 62 Ketteler, Wilhelm von 841, 845 Keynes, John Maynard 73, 177, 440 Kirchert, Werner 488 Kirdorf, Emil 91 Kirov, Sergej Mironovič 686, 688 Kitzinger, Karl 703 Klausener, Erich 843-844 Kléber, Jean Baptiste 586 Klein, Alfons 492 Kleist, Karl 478, 480

1162 Kleist, Paul Ludwig Ewald von 675 Kleist-Schmenzin, Ewald von 137, 839-840, 846, 852-854, 878, 891, 902 Klemm, Fritz 568 Klemperer, Eva 17 Klemperer, Victor 17, 362-363, 383, 388, 431-435, 977 Klimt, Gustav 114 Klopfer, Gerhard 808 Kluge, Hans 703, 878 Klukowski, Zygmunt 728 Knab, Karl 481 Knoblauch, Kurt 698, 763, 884 Knöchel, Wilhelm 834-835 Knochen, Helmut 241, 804, 811, 890 Koch, Erich 86, 402, 666, 668, 671-672, 680, 742, 849, 858, 979 Koch, Robert 28 Koch, Waldemar 402 Koch-Weser, Erich 86 Koellreuter, Otto 210 Koestler, Arthur 30, 34, 242 Kogon, Eugen 881 Köhler, Bruno 206 Kohn, Sara 410 Kolarik, Karl 409 Kolb, Charles 819 Kolb, Gustav 447 Kolumbo, Kristofor 453 Kondakov, Georgij Ivanovič 546 König, Lothar 861, 906 Konjev, Ivan Stepanovič 978 Kononov, Ivan 675 Koppe, Wilhelm 575, 726, 731 Kordt, Erich 855 Koretz, Zvi 814-815 Koriolan 344 Kornblum, Aaron 1149 Korobkov, Aleksandar Andrejevič 622 Koshar, Rudy 136

kazalo imena Köster, Richard 401 Kotov, Ivan 783 Kraft (Brigadeführer SS) 419 Kranz, Heinrich Wilhelm 451, 471 Krappmann 388 Kreis, Wilhelm 664 Kreyssig, Lothar 501-502, 504-505 Kristijan X. od Danske 577 Krist, Isus 17, 155, 307, 328, 334, 373-374, 424, 660, 663, 748, 894-895, 897, 903 Kritzinger, Wilhelm 808 Krone, Heinrich 95 Krüger, Friedrich-Wilhelm 192, 557, 572, 574 Krüger, Hans 765 Krumey, Hermann 966 Krupp, Gustav von Bohlen und Halbach 1008 Kube, Wilhelm 794 Küchler, Georg von 552, 703 Kuhn, Walther 561 Kun, Béla 53-54, 72 Kütemeyer, Hans 153-154 Kutuzov, Mihail Ilarionovič 627-628 Kuznjecov, N. I. 694-695 Kvaternik, Slavko 745 L Lagarde, Paul de 594 La Guardia, Fiorello 90, 393 Lahousen, Erwin von 650 Lakatos, Géza 969 Lambach, Walter 86 Lammers, Hans 415, 484, 572-573 Lammers, Karl 483, 573, 665 Landau, Edwin 362 Landau, Felix 758 Landsmann, Ludwig 311 Lange, Herbert 726, 1092 Lange, Rudolf 726, 792, 807-808 Lang, Fritz 474

kazalo imena Lanzmann, Claude 796 Laski, Harold 188-189 Laski, Neville 408 Lattre de Tassigny, Jean de 981 Laval, Pierre 179, 512, 534-535, 538, 589, 597, 603-604, 786, 804, 811, 813 Lawrence, David Herbert 91 Lawrence, Geoffrey 1008 Lawrence, Thomas Edward 31 Lean, David 599 Leber, Julius 836 Lecca, Radu 820 Leeb, Wilhelm Ritter von 613-617, 881 Leese, Arnold 594 Lefort, Lefort 35 Lehmann 388 Leibbrandt, Georg 807 Leibholz, Gerhard 903 Lemensen, Joachim 653 Lenard, Philipp 869 Lenjin, Vladimir Iljič Uljanov 47, 51, 53, 55, 57, 81, 120, 172, 208, 591, 614, 616, 627, 673, 688, 872, 1015 Leonardo da Vinci 861 Leonida 989 Leonrod, Ludwig Freiherr von 879 Le Play, Frédéric 591 Leuschner, Wilhelm 837, 853, 869 Levine, Eugen 57 Levi, Primo 262 Lewis, Wyndham 859 Leyden, Jan van 17 Leyens, Erich 363-364, 383-384 Leyens, Hermann 363 Ley, Michael 24 Ley, Robert 284, 320, 322, 739, 1008 Libeneiner, Wolfgang 507 Lichtenberg, Bernhard 902 Liebel, Willy 371 Liebermann, Max 63

1163 Liebknecht, Karl 53, 155, 168, 393 Liebl, Ludwig 136 Lie, Jonas 530 Lindemann, Frederick 931 Linden, Herbert 63, 487, 489, 493, 504, 796 Lippe-Biesterfeld, Bernhard zur 529 Lippert, Julius 401-403 Litzmann, Karl-Siegmund 671 Lloyd George, David 148 Lochner, Louis 319 Lohse, Hinrich 666, 671, 794, 795 Lossow, Otto von 80, 118 Loyola, Ignacije 890 Lubbe, Marinus van der 197 Lück, Kurt 551 Ludendorff, Erich von 46-47, 70, 77, 80, 118, 134 Ludtke 577 Lueger, Karl 116-117, 368 Luj XIV. 29 Luley (satnik Abwehra) 770 Luther, Martin 96, 454, 463, 808 Lüttwitz, Walther von 71 Lutyens, Edwin 605 Luxemburg, Rosa 53-54, 616 M Macici, Nicolae 780 Macmillan, Harold 535 Magill, Franz 703-707, 711, 763, 884 Mahler, Gustav 114 Maier, Hans 24 Malaparte, Curzio 548, 645, 773-774 Malia, Martin 35 Manescu, Vasile 818 Manet, Édouard 519 Man, Hendrik de 322, 870 Mannerheim, Emil 939 Mann, Thomas 226, 238, 271 Manstein, Erich von 619, 623-624, 634, 639, 652

1164 Maritain, Jacques 600 Marr, Wilhelm 126 Marshall, George Catlett 914, 925, 928 Marx, Karl 92, 124, 314, 322, 1015 Marx, Wilhelm 98, 109-110, 182 Maschmann, Melitta 557 Maurras, Charles 529 Mayer, Joseph 461, 504 May, Karl 122 McNair, Lesley James 914 Meinecke, Friedrich 139 Meissner, Otto 162, 195 Meljnik, Andrej 560, 668 Meltzer, Ewald 446, 483 Mendelssohn, Felix 370, 393, 848 Mennecke, Friedrich 478, 508 Mereckov, Kiril Afanisijevič 622 Merkulov, Vsevolod Nikolajevič 611 Merz, Uwe-Kai 55 Metaxas, Ioannis 813 Meyer, Alfred 807-808 Meyerbeer, Giacomo 127 Meyer, Konrad 683-685 Michelin, André 597 Michelin, Jean 597 Michelin, Jean-Luc 597 Michelin, Jean-Pierre 597 Michelin, Marcel 597 Michelin, Philippe 597 Mielke, Erich 169 Mierendorff, Carlo 836, 868-872, 907 Mihai I. od Rumunjske 939 Mihailović, Draža 531 Mikojan, Anastas Ivanovič 611 Milgram, Stanley 768 Miłosz, Czesław 34, 37, 242 Minjin, Kuzma 628 Minoux, Friedrich 805 Möckel, Wilhelm 479 Model, Walter 638, 937, 942, 980, 986 Moeller van den Bruck, Arthur 99-101 Møller, John Crhistmas 576

kazalo imena Molotov, Vjačeslav 29-30, 58, 513, 609, 611, 614, 620, 721, 728, 832, 1001, 1009 Moltke, Helmuth James von 805, 861-862, 864-866, 868, 871-872, 874-875, 879-880, 890-891, 904-907 Mommsen, Hans 248 Monroe, James 540 Montgomery, Bernard Law 922 Moore, Barrington, ml. 35 Moral, Heinz 366 Morgenthau, Henry 997-998 Mosley, Oswald 529 Mosse, Hans Lachmann 268 Mosse, George 24 Moutet, Marius 593, 735 Muckermann, Hermann 461 Müller, Heinrich 233, 237, 247, 650, 726, 749, 807, 809, 891 Müller, Hermann 84-85, 161 Müller, Ludwig 333, 897 Münchmeyer, Ludwig 137, 143 Murrow, Ed 917 Mussert, Anton 530, 533, 537 Mussert, Josephus Adrianus 533 Mussolini, Benito 24, 26, 151, 199, 277, 322, 344, 350, 352-353, 517, 533, 538, 589, 615, 735, 738, 745, 755, 786, 866, 912-913, 925-926, 939 N Nacher, Ignatz 400-403 Napoleon, Bonaparte 392, 517, 859, 937, 984, 987 Naujocks, Alfred 579 Nazarenko, Nikolaj 675 Neamt, Piatra 779 Nebe, Arthur 235, 487, 748, 794, 848, 853, 855, 881-882, 884-885, 891

kazalo imena Nedić, Milan 517, 540 Neumann, Erich 808 Neurath, Konstantin von 516, 847, 1008 Nevski, Aleksandar 628 Nicolson, Harold 773 Niemöller, Martin 333, 897 Nietzsche, Elisabeth 128 Nietzsche, Friedrich 52, 122, 128-129, 330, 435-436, 746, 871 Nikitčenko, Jona Timofejevič 1008 Nitsche, Hermann 904 Nitsche, Paul 487, 490 Noakes, Jeremy 35 Nohel, Vinzenz 493 Northcliffe, Alfred Halmsworth lord 70 Noske, Gustav 52, 57, 62, 828 Novak, Franz 966 Nussbaum, Felix 595, 710 O Oberg, Carl 234, 811, 890 Oberhauser, Josef 493 Oegg (slučaj) 467 Ohlendorf, Otto 241, 749, 772, 777, 781 Olbricht, Friedrich 887 Orleanska, Ivana 586 Orwell, George 13, 29-31, 34, 37, 128, 242 Ossietzky, Carl von 125 Oster, Hans 846, 848, 850, 853, 855-857, 888 Otter, baron von 883 Oziris 276 P Padure, Aristide 818 Pancke, Günther 579 Pankok, Otto 472 Pannwitz, Helmuth von 675

1165 Papen, Franz von 94, 158, 181-185, 188, 193-196, 200, 205, 207, 234, 267, 369, 505, 833, 839, 841, 843-845, 1008 Paret, Vilfred 841 Pascal, Blaise VII Pasteur, Louis 28 Patton, George Scott 914-915, 924, 980, 999 Paulus, Friedrich von 632, 634-635, 637 Pavelić, Ante 517, 540 Pavlov, Dmitrij Grigorijevič 622 Pavlov, Ivan Petrovič 627 Paxton, Robert 587 Pellegrini, Lino 774 Pétain, Henri Philippe 512, 588-589, 600, 786, 923 Petersen, Harold 576 Pfannmüller, Hermann 452, 466-467, 482, 488-489 Pfeffer von Salomon, Franz Felix 135 Phayre, Ignatius 271 Piaf, Edith 524 Pietzuch, Konrad 170 Piłsudski, Josef 414 Pio XI. 225, 461, 896 Pio XII. 504, 759, 900 Planck, Max 125, 367 Plehanov, Georgij Valentinovič 627 Pleiger, Paul 681 Podchlebnik, Michal 793 Pohl, Oswald 787 Polke, Max Moses 422 Pollock, Jackson 1014 Ponedjeljin, Pavel Grigorijevič 622 Ponomarenko, Pantelejmon Kondratjevič 694 Popitz, Johannes 417, 857, 863-864, 866 Potthoff, Heinz 445 Požarski, Dimitrije 628

1166 Preuß, Hugo 63 Preysing, Konrad Graf von 872, 884 Price, Ward 351 Proudhon, Pierre-Joseph 128 Prützmann, Hans 763, 795 Puškin, Aleksandar Sergejevič 627, 1014 Q Quirnheim, Albrecht Mertz von 879 Quisling, Vidkun 527-528, 530, 533, 537, 580-583, 786 R Radek, Karl 51, 74, 100 Rademacher, Franz 736-737, 739, 789-790 Radzinski, Edvard 614 Raeder, Erich 581, 850, 1008 Rafelsberger, Walter 410 Rapp, Jean 586 Rathenau, Walter 45, 73, 88, 206, 869 Rath, Ernst vom 413-416, 423, 427, 594 Rattenhüber, Hans 402-403 Reck-Malleczewen, Friedrich 17-18, 859-861 Rediess, Wilhelm 726 Reichenau, Walter von 207, 631, 645, 652, 770-771, 845-846, 855 Reichleitner, Franz 800 Reinecke, Hermann 646-647, 650 Reiner, Max 384-385, 1056 Reinhardt, Fritz 143 Reinhardt, Georg-Hans 703 Remarque, Erich Maria 163 Rembrandt 527 Renault, Louis 597 Renno, Georg 490 Renthe-Fink, Cecil 542, 576-577 Reusch, Paul 268 Reusing, Fritz 391

kazalo imena Reuter, Paul 492-493 Reventlow, Ernst zu 54 Reynaud, Paul 597 Rheidt, Celly de 76 Rhodes, James 24 Ribbentrop, Joachim von 29, 195, 513, 542, 610, 621, 721, 728, 735, 832, 863, 965, 1001, 1008-1009 Ricci, Renato 857 Riedl, Josef 769-770 Riefenstahl, Leni 273-274 Rienzi, Cola di 17, 129 Rieschock, Wolfgang 519, 554 Ritter, Robert 471-473 Robespierre, Maximilien Marie-Isidore 19, 33 Rode, Ernst 245, 698 Rodin, August 519 Roemer, Hans 481 Röhm, Ernst 135, 201, 207, 224, 343, 453, 646, 761, 849 Rokosovski, Konstantin Konstantinovič 622 Römer, Josef 833-834 Rommel, Erwin 922-924 Rönne, Alexis von 674 Roosevelt, Franklin Delano 90, 247, 406, 430, 542, 735, 806, 911, 916-919, 923-925, 930, 942, 944, 998, 1001, 1007 Rösch, Augustin 868, 872, 906 Rosenberg, Alfred 26, 54, 326, 337-338, 453, 505, 581, 665-667, 671, 683, 689, 693, 813, 858, 895-896, 1008 Roth, Philip 367 Rothschild, obitelj 114, 124, 593 Rousseau, Jean-Jacques 33 Rublee, Georg 406-407 Rumkowski, Chaim 718, 720-721, 741, 791-793

kazalo imena Rundstedt, Gerd von 613, 617, 631, 881 Russell, Bertrand 16, 22 S Safran, Alexander 821 Saint-Just, Louis Antoine de 33 Salazar, Antonio de 899 Salisbury, Robert Gascoyne-Cecil 932, 952 Salm, Elisabeth 154-155 Salomon, Ernst von 52 Sănătescu, Constantin 939 Sartre, Jean-Paul 520, 829 Sas, Gijsbertus 856 Sauckel, Fritz 603-604, 666, 689, 691, 972, 1008 Saur, Karl-Otto 956 Savigny, Friedrich Karl von 841 Scavenius, Erik 577 Schachleiter, Albanus 95 Schachmayr, Stefan 492 Schacht, Hjalmar 406, 502, 853, 1008 Schalscha, Sylvius 398 Scheidemann, Philipp 60, 65, 72 Schemm, Hans 143 Schenckendorff, Max von 703 Scheringer, Richard 834 Scheubner-Richter, Erwin 54 Schieder, Theodor 561 Schiele, Egon 114 Schiller, Friedrich 368 Schirach, Baldur von 284, 742, 857-858, 1008 Schlabrendorff, Fabian von 671, 878, 887 Schlageter, Albert Leo 74, 100, 831, 833 Schleicher, Kurt von 63, 180-183, 185, 188, 194-196, 201, 208, 837, 845 Schmidt (slučaj) 467 Schmidt, Hans 500-501

1167 Schmidt, Otto 847-848, 850 Schmidt, Walter 500 Schmid, Willi 208 Schmitt, Carl 87, 210, 245, 541, 584 Schmitt, Ludwig 208 Schneider, Carl 455, 487, 490 Schnitzler, Arthur 114 Schöber, Johann 179 Schobert, Eugen Ritter von 772 Schoeps, Julius 24 Scholz-Klink, Gertrude 284 Schönberg, Arnold 366 Schönerer, Georg Ritter von 116, 117 Schöngarth, Eberhard 749, 807 Schön, Waldemar 734 Schopenhauer, Arthur 128 Schörner, Ferdinand 937, 986 Schreck, Arthur 489 Schröder, Kurt von 194 Schubert, Wilhelm 670 Schulenburg, Friedrich Werner von der 610, 849 Schulenburg, Fritz-Dietlof 611, 846, 849-850, 853, 858, 885-887 Schultze, Walter 478, 489 Schulze-Boysen, Harro 835 Schumacher, Kurt 997 Schuschnigg, Kurt von 352-356, 418 Schutz, von (oficir SS-a) 192 Schwede, Franz 143 Schweninger, Hermann 492 Schwerdt, Otto 579 Schwerin von Krosigk, Lutz 428, 682 Scultetus, Bruno 701-702 Sečenov, Ivan Mihajlovič 627 Seeckt, Hans von 78, 80 Ségur, Philippe 615 Seisser, Hans Ritter von 80 Selig (optuženik) 221 Šepticki, Andrej 759 Seraphim, Peter-Heinz 759 Serédi, Jusztinián György 967

1168 Severen, Joris van 533 Severing, Carl 159, 183, 828, 832 Seyss-Inquart, Arthur 353-355, 516, 728, 993, 1008 Shakespeare, William 15, 871 Shapiro, Leonard 35 Shaw, George Bernard 166, 668 Sierakowski, Dawid 741 Signorelli, Luca 1018 Sima, Horia 760- 761, 939 Simon, Hermann 447 Sironneau, Jean-Paul 24 Six, Albert 404 Six, Franz Alfred 241-244 Sjerov, Ivan Aleksandrovič 935, 1013 Sklarek, braća 157 Skorzeny, Otto 579, 939, 969 Solženjicin, Aleksandar Isajevič 629, 771 Sorge, Richard 225, 609-610, 630-631, 899 Spann, Othmar 134, 243, 841, 845 Speer, Albert 25, 194, 232, 274-275, 476, 598, 603-605, 689, 889, 952, 955-956, 961, 966, 970, 972, 989, 1008 Spengler, Oswald 134 Sperr, Franz 907 Sporrenberg, Jakob 817 Sprauer, Ludwig 489 Sprenger, Jakob 309, 986 Spreti, Graf 690 Spring, Howard 432 Stahlecker, Walter 726-727, 756, 759, 794-795, 807 Stahle, Egon 493 Staljin, Josif Visarionovič Džugašvili 25, 29,-32, 81, 166, 169, 172, 176, 203, 209, 211-212, 228, 238, 542, 560, 577, 592, 609-614, 620-622, 625, 627-628, 630-632, 634, 638, 642, 647,

kazalo imena 650, 660, 666-668, 677, 682, 686, 693-694, 715, 721-722, 733, 763, 775, 829-830, 832, 835, 918-919, 924, 927-928, 936, 939, 941-942, 944, 946, 978, 983, 985, 999-1002, 1007, 1015 Stangl, Franz 798, 800-801 Stark, Johannes 245 Stauffenberg, Berthold von 671 Stauffenberg, Claus Schenk von 674, 874, 879, 887-889, 891-892 Stegerwald, Adam 92, 181 Stern, Fritz 35 Stieff, Hellmuth 552 Stimson, Henry 998 Stinnes, Hugo 68, 269 Stoecker, Adolf 95 Straßer, Gregor 134, 185, 188, 243, 502, 849, 989 Straßer, Otto 208 Streckenbach, Bruno 239, 557, 747, 749-750 Streicher, Julius 152, 220, 272, 282, 361, 373-375, 399, 1008 Stresemann, Gustav 67, 77-78, 85, 103, 106, 110, 158, 179, 347 Strik-Strikfeldt, Wilfried 674, 677 Strohminger, M. 820 Stuckart, Wilhelm 808 Stülpnagel, Carl Heinrich von 518, 753, 804, 890 Stülpnagel, Otto von 547 Suvorov, Aleksandar Vasiljevič 627-628 Sv. Antun 336 Sv. Bernarda 336 Sv. Pavao 120, 894 Syrup, Friedrich 681 Szálasi, Ferenc 939, 964 Szamuely, Tibor 53 Sztójay, Döme 965-968

kazalo imena T Taft, Robert 916 Talmon, Jacob 23, 33-34 Tal, Uriel 24 Tarkovski, Andrej Arsenijevič 937 Teliga, Olena 669 Terboven, Josef 516, 545, 581-583 Tettau, Hans von 645 Texcier, Jean 522 Thälmann, Ernst 79, 110, 177, 393, 1015 Thierack, Otto 993 Thomalla, Richard 797 Thomas, Georg 681 Thomas, Max 752 Thorak, Josef 312 Thorwald, Heinz 633 Thyssen, Fritz 75 Tietz, braća 397 Tillich, Paul 332 Tillmann, Reinhard 492 Timur Lenk 859 Tirpitz, Alfred von 863 Tiso, Josef 516 Tocqueville, Alexis de 16, 19, 33 Todorov, Cvetan 35 Todt, Fritz 310, 312 Tolstoj, Lav Nikolajevič 616, 627, 1014 Tonningen, Rost von 530 Tory, Avraham 719-720, 791, 823-824 Trapp, Wilhelm 766-767 Trenet, Charles 524 Tresckow, Henning von 671, 846, 878-881, 884-890, 892 Trestioreanu, Constantin 780 Trevor-Roper, Hugh 664 Trimborn, Kurt 782 Trocki, Lav Davidovič Bronštajn 29-30, 54-55, 81 Troost, Ludwig 342 Trott zu Solz, Adam von 868, 872, 874 Trujillo, Rafael 406

1169 Truman, Harry S. 918, 999, 1001, 1007 Tschirschky, Fritz-Günther von 841 Tuđman, Franjo 531 Tuhačevski, Mihail Nikolajevič 692-693 U Uebelhör 762, 789-790 Uhrig, Robert 833-834 Ulbricht, Walter 169, 171 Ulex, Wilhelm 554 Ullstein, Hermann 62-63, 268, 270 Ulmanis, Karlis 755 Ulrich, Aquilin 489 Ü Üxküll-Gyllenband, Nikolaus Graf von 849 V Vallat, Xavier 529, 596, 600, 811 Veck, René de 820 Višinski, Andrej Januarjevič 212 Visser t’Hooft, Willem 887, 904 Vittorio Emanuele II. 20 Vlasov, Andrej Andrejevič 676-679, 696 Voegelin, Eric 15-16, 22-23, 325 Volkogonov, Dmitrij 614 Voltaire 980 Vondung, Klaus 24 Vorberg, Reinhard 493 Vorošilov, Kliment Jefremovič 625 W Wagner (dočasnik) 554 Wagner, Adolf 377 Wagner, Eduard 644, 649 Wagner, Gerhard 379, 484 Wagner, Richard 17, 114, 127-129, 268, 323, 361, 1018 Wagner, Robert 586-587, 727

1170 Wagner, Winifred 129 Walicki, Andrzej 35 Walz, Hans 425 Warlimont, Walter 616 Wartenburg, Peter Graf Yorck von 849, 871-872, 879-880 Waugh, Evelyn 525, 859 Webb, Sidney 440-441 Weber, Eugen 599 Weichs, Maximilian von 703 Weiner, Amir 35 Weiß, Bernhard 170, 233 Weissmann, August 439 Weizsäcker, Ernst von 852 Wels, Otto 200 Weltlinger, Siegmund 422 Wentzler, Ernst 485 Wessel, Horst 154-156, 167, 172, 202, 207, 226, 386, 420 Westarp, Kuno von 86 Wetzel, Erhard 683-684 Wetzel, Otto 470 Weygand, Maxime 512 Widmann, Albert 487 Wienken, Heinrich 504 Wilhelm II., njemački car 42, 48, 125 Wilson, Woodrow 46, 64-65 Wirth, Christian 497, 797, 883 Wirth, Joseph 67, 73, 201

kazalo imena Wisliceny, Dieter 404, 814-815, 966 Witeschnik, Eduard 409-410 Wittmer (njemački bojnik) 653 Witzleben, Erwin von 850 Wolff, Karl 192 Wrench, Evelyn 346, 362 Wren, Christopher 605 Wright, Frank Lloyd 1014 Wurm, Theophil 504, 872 Y Young, Owen D. 178 Z Zamjatin, Jevgenij 30 Zapp, Paul 777 Zedlitz-Lippe 395 Zeitzler, Kurt 675 Ziegler, Leonard 841 Zook, George Frederick 1015 Zuckmayer, Carl 871 Ž Ždanov, Andrej Aleksandrovič 688 Žilenkov, Georgij Nikolajevič 888 Žukov, Georgij Konstantinovič 612, 617, 630, 632-634, 639, 999-1000, 1004

kazalo imena

1171

1172

kazalo imena

Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Glavni urednik Seid Serdarević Urednik Tihomir Ponoš Lektura i korektura Nana Moferdin Grafička urednica Maja Glušić Dizajn i prijelom Fraktura Na naslovnici Idealizirani portret Hitlera kao viteza, Hubert Lanzinger, 1934. / Foto: akg-images Godina izdanja 2012., rujan (prvo izdanje) Tiskano u Hrvatskoj ISBN 978-953-266-399-0 Biblioteka Platforma, knjiga 33 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20

kazalo imena

1173

1174

kazalo imena