1000 rekorda by Mozaik knjiga

1000

1000 REKORDA

Provjerite svoje znanje i otkrijte mnoge zanimljive rekorde iz sljedećih tematskih područja: - Svemir i istraživanje svemira - Naša Zemlja - Čovjek i njegova svakidašnjica - Tehnika - Kultura, sport, zanimljivosti - Životinje - Rekordi iz prošlosti

1000 REKORDA

Nikolaus Lenz

REKORDA

www.mozaikknjiga.hr

79,00 kn ISBN 978-953-14-0806-6

9 789531 408066

1000 rekorda cover.indd 1

20.9.2010 11:34:46

1000 rekorda kb.indd 4

9.9.2010 9:18:40

Nikolaus Lenz

1000 rekorda

1000 rekorda kb.indd 1

9.9.2010 9:18:39

Naslov izvornika Nikolaus Lenz Das Buch der 1000 Rekorde Copyright © 1991 Loewe Verlag GmbH, Bindlach, Njemačka Copyright © za hrvatsko izdanje Grupa Mladinska knjiga, 2010. S njemačkoga preveo Hrvoje Ptičar Urednik Vid Jakša Opačić Nakladnik Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb Za nakladnika Bojan Vidmar

Grafički urednik Marko Katičić Ilustracija na naslovnici Shutterstock Oblikovanje naslovnice Marko Katičić Lektura Maja Matković Korektura Diana Greblički-Miculinić Tisak Znanje d.d., Zagreb, rujan 2010.

ISBN 978-953-14-0806-6 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 742421. Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cijelosti ni djelomično, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektronskom obliku, mehaničkim fotokopiranjem, snimanjem ili drugačije bez vlasnikova prethodnog dopuštenja.

1000 rekorda kb.indd 2

9.9.2010 9:18:39

Nikolaus Lenz

1000 rekorda

1000 rekorda kb.indd 3

9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda kb.indd 4

9.9.2010 9:18:40

Sadržaj

Svemir i istraživanje svemira........................ 7 Naša Zemlja............................................33 Čovjek i njegova svakidašnjica.................... 65 Tehnika...................................................99 Kultura, sport, zanimljivosti....................... 135 Životinje................................................199 Rekordi iz prošlosti................................. 265

1000 rekorda kb.indd 5

9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda kb.indd 6

9.9.2010 9:18:40

Svemir i istra탑ivanje svemira

1000 rekorda kb.indd 7

9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda kb.indd 8

9.9.2010 9:18:40

Svemir i istraživanje svemira

Što je bio najsilovitiji događaj u povijesti svemira? Svemir je, prema mišljenju astronoma (znanstvenika koji proučavaju zvijezde), nastao tijekom Velikoga praska, koji se najvjerojatnije dogodio prije petnaest milijardi godina. U trenutku ove nezamislivo silovite eksplozije, cijela je tvar i energija današnjega svemira bila skupljena u jednoj jedinoj, nezamislivo vrućoj i teškoj točki. U eksploziji golemih razmjera, ovaj je svemirski koncentrat iz sebe izbacio cijeli svemir. Od tog se trenutka svemir neprestano širi, pa zapravo možemo reći da Veliki prasak i dalje traje. Teoriju Velikoga praska većina znanstvenika smatra ispravnom – naime, još se i danas može izmjeriti odjek Velikoga praska: pozadinsko svemirsko zračenje ravnomjerno ispunjava cijeli svemir. Ipak, postoje pojave koje se ne mogu objasniti teorijom Velikoga praska. Tvar u svemiru npr. nije ravnomjerno raspoređena, kao što bi to trebala biti. Postoje nakupine galaktika koje su astronomima još zagonetka. Pojedine su nakupine galaktika raspoređene kao da leže na vanjskoj opni golemoga praznog mjehura. Jedan takav sloj dugačak je 700 milijuna svjetlosnih godina, širok 250, a debeo tek 20 svjetlosnih godina, i u njemu je nekoliko desetaka tisuća galaktika.

Koja je najveća moguća brzina? Svjetlost u jednoj sekundi prevali put od gotovo 300 000 kilometara. To je točno 1 079 252 849 kilometara na sat, odnosno više od 1079 milijuna km/h. Brzina svjetlosti ujedno je i najveća uopće moguća brzina. Kao što je slavni fizičar Albert Einstein izračunao, masa tijela

1000 rekorda kb.indd 9

9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda

veća je što je veća i brzina kojom se ono kreće. Stoga bi npr. raketa, čija bi se brzina približila brzini svjetlosti, postajala sve teža. To znači da joj od pomoći ne bi bio ni najjači pogon jer bi joj za daljnje ubrzanje bilo potrebno sve više pogonske snage – masa bi joj postajala sve veća. U konačnici bi za ubrzanje svemirskoga broda do brzine svjetlosti bilo potrebno beskonačno mnogo pogonske energije. Zbog toga će vjerojatno i brzina svemirskih brodova u budućnosti uvijek ostati ispod brzine svjetlosti – i za put do najbliže zvijezde bit će potrebno najmanje nekoliko godina.

Kojom se mjerom mjere udaljenosti u svemiru? Jedna svjetlosna godina udaljenost je koju svjetlost u praznom prostoru prijeđe u jednoj godini (točnije: u 365,24 dana). Jedna svjetlosna godina iznosi 9 460 528 405 000 kilometara – tj. oko 9460 milijardi kilometara.

Koji su najveći zvjezdani skupovi? Zvjezdani sustavi koji se sastoje od golemoga broja zvijezda – katkad i stotine milijardi – nazivamo galaktikama. Jedna je od njih i naša Mliječna staza. Promjera je otprilike 100 000 svjetlosnih godina. Skupine galaktika nazivaju se zvjezdanim skupovima. Najveći poznati zvjezdani skup jest skupina Djevice, koju čine više od tisuću galaktika. Nasuprot tomu, zvjezdani skup, kojem pripada i naša galaktika (Mliječna staza) sastoji se od samo dvadeset galaktika. Izvan našega zvjezdanog skupa postoji još desetak milijardi galaktika koje djelomično pripadaju nekima

1000 rekorda kb.indd 10

9.9.2010 9:18:40

Svemir i istraživanje svemira

od zvjezdanih skupova. Nekoliko zvjezdanih skupova pak mogu tvoriti oblake. Promjer najveće takve tvorevine iznosi jednu milijardu svjetlosnih godina.

Koja je veličina najveće galaktike? Od otkrića 1987. godine, galaktika imenom Malin 1 smatra se najvećom poznatom galaktikom. Promjer ovoga svemirskoga diva iznosi 780 000 svjetlosnih godina te je tako ta galaktika gotovo osam puta veća od naše Mliječne staze. Čudno je jedino to što je njena svjetlost izuzetno slaba.

Koliko je gusta najrjeđa tvar? Otprilike desetina sveukupne tvari našega svemira sastoji se od takozvane međuzvjezdane tvari. Ona lebdi u nepreglednim praznim prostorima između zvijezda pa svemir i nije baš posve prazan. U jednoj je litri svemira otprilike 300 atoma. Za usporedbu: u jednoj je litri zraka 1000 milijardi atoma!

Koliko dugo traje najduža godina? »Kozmičkom godinom« nazivamo vrijeme koje je potrebno našem Sunčevu sustavu za jedan obilazak oko središta galaktike koje smo dio. Sunčev sustav taj put prijeđe za oko 225 milijuna godina i pritom se kreće brzinom od oko 800 000 km/h.

Koja su nebeska tijela nevidljiva? Crne su rupe zvijezde koje su se pred kraj svoga života urušile zbog vlastite gravitacije. Izuzetno su guste

1000 rekorda kb.indd 11

9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda

i tolikoteške da se ni svjetlost ne može oduprijeti njihovoj gravitacijskoj sili. One doslovno »gutaju« vlastitu svjetlost, a hvataju i zrake svjetlosti koje potječu sa zvijezda koje leže iza njih. Zbog toga crne rupe ne možemo vidjeti. One na zvjezdanom nebu čine mrlje apsolutne tame, jer vidjeti možemo jedino predmete koji zrače ili reflektiraju svjetlost. Crne rupe imaju neopisivo veliku masu. Promjer jedne crne rupe u Magellanovu oblaku primjerice iznosi šest kilometara, a masa joj je deset puta veća od mase Sunca! Takozvane supermasivne crne rupe, velike također tek nekoliko kilometara, mogu imati masu i do sto puta veću od mase Sunca.

Koliko su stare najmlađe zvijezde? Svemir još nije »završen« i još nastaje. Njegovi se dijelovi ne udaljavaju u svim predjelima jedni od drugih, već neprestano nastaju i nove zvijezde. U našoj Mliječnoj stazi u prosjeku svaka dva tjedna nastane jedna nova zvijezda. Zvijezde nastaju iz nakupina kozmičke tvari. Pritisak stvara toplinu, a poslije određene temperature (otprilike šest milijuna stupnjeva) započinju nuklearne reakcije. Jezgre dvaju atoma stapaju se u jedan jedini atom. Taj proces nazivamo atomskom fuzijom, a proizvodi goleme količine energije koju zvijezda u svemir zrači u obliku svjetlosti i topline. Zvijezde – pa tako i naše Sunce – djeluju poput golemih nuklearnih elektrana, s tom razlikom da se u njima ne cijepaju atomi (kao u nuklearnim elektranama na Zemlji), već se međusobno spajaju.

1000 rekorda kb.indd 12

9.9.2010 9:18:40

Svemir i istraživanje svemira

Koje zvijezde svijetle najsvjetlije? Na kraju svoga života zvijezde u svojevrsnoj eksploziji oslobađaju nezamislive količine energije. Pritom je njihov sjaj na zvjezdanom nebu toliko jak da zasjenjuje sjaj susjednih zvijezda. U našoj se galaktici u prosjeku svakih 200 godina dogodi jedna takva eksplozija – supernova. Najsvjetlija supernova u povijesti astronomije bila je zvijezda koja je zabljesnula u travnju 1006. godine, a bljesak je trajao dvije godine. Ostaci te supernove i dandanas zrače radiovalove. Noćno su nebo obasjale i supernove 1054., 1604. i 1885. godine. I naše će Sunce jednoga dana postati supernova. U toj će eksploziji nestati i svi planeti Sunčeva sustava. Najsvjetlija »normalna« zvijezda koja je do danas otkrivena zove se Eta Carinae. Trenutačno svijetli šest i pol milijuna puta snažnije od Sunca, ali se i usprkos tomu ne može vidjeti golim okom. Od nas je udaljena otprilike 9000 svjetlosnih godina. Prije 150 godina svijetlila je još deset puta snažnije nego što to čini danas. Najsvjetlija zvijezda koja se može vidjeti bez teleskopa jest Sirius A u zviježđu Pasa. Na svaku Novu godinu nalazi se točno na jugu. Udaljena je 8,65 svjetlosnih godina i svijetli 26 puta jače od našega Sunca.

Koliko je stara najmlađa poznata galaktika? Astronomi su 1989. otkrili golem oblak vodika mase petnaest milijardi puta veće od mase našega Sunca. Taj je oblak od nas udaljen 65 milijuna svjetlosnih godina, a promjer mu je 650 000 svjetlosnih godina. Pretpostavlja se da iz toga svemirskog oblaka nastaje nova galaktika.

1000 rekorda kb.indd 13

9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda

Naravno da pritom treba uračunati kako je ono što danas možemo vidjeti sa Zemlje zapravo već daleka prošlost. Zrake svjetlosti, ili elektromagnetski valovi, koje do nas dopiru s udaljenosti od 65 milijuna svjetlosnih godina, svoj su put započele prije 65 milijuna godina!

Koje je najtoplije mjesto na našemu Suncu? Sunce je najtoplije u svojoj jezgri – otprilike petnaest milijuna stupnjeva. Tu se odvijaju nuklearni procesi u kojima se proizvodi energija Sunca. U jednoj se sekundi u energiju pretvori pet milijuna tona Sunčeve mase. Sunce je, dakle, svake sekunde lakše 5 000 000 tona! Da bi se ta snaga zapisala u vatima, bilo bi potrebno napisati četvorku sa 27 nula. Kada bi se svi izvori energije na Zemlji skupili i upotrijebili u Suncu, ne bi bili dovoljni ni za jedan kratki bljesak. Sunce takvu razinu proizvodnje energije može održati otprilike deset milijardi godina, što znači da će svijetliti još pet milijardi godina.

Koliko se najbliže približimo Suncu? Putanja kojom Zemlja kruži oko Sunca nema oblik kružnice, već elipse. Zbog toga smo nekad bliže, a nekad dalje od Sunca. Najmanja udaljenost Zemlje od Sunca iznosi 147 097 800 kilometara, a najveća 152 098 200 kilometara. U prosjeku je, dakle, Zemlja od Sunca udaljena oko 150 milijuna kilometara. Brzina kojom Zemlja pritom putuje oko Sunca iznosi u prosjeku 107 000 km/h.

1000 rekorda kb.indd 14

9.9.2010 9:18:40

Svemir i istraživanje svemira

Koliko uopće može biti hladno u svemiru? Temperature u dubokom svemiru iznose otprilike tri stupnja iznad apsolutne ništice. Apsolutna ništica iznosi -273,15 Celzijevih stupnjeva, odn. 0 Kelvinovih stupnjeva. Hladnije od toga ne može biti, jer se pri toj temperaturi molekule tvari nalaze u stanju potpunog mirovanja. Temperatura, naime, ovisi o gibanju molekula (najmanjih čvrstih dijelova koji tvore materiju) koje međusobno udaraju jedna o drugu i proizvode energiju.

Tko je prvi izračunao najnižu moguću temperaturu? Britanski fizičar Lord Kelvin prvi je izračunao apsolutnu ništicu od -273,15 Celzijevih stupnjeva. Po njemu je ime dobila i takozvana Kelvinova ljestvica, kojom se znanstvenici služe za prikaz temperature. Na Kelvinovoj ljestvici ne postoje minus stupnjevi. Ona započinje s apsolutnom ništicom – 0 Kelvinovih stupnjeva. Istodobno, 273,15 Kelvinovih stupnjeva je 0 Celzijevih stupnjeva. Za preračunavanje iz celzija u kelvine dovoljno je jednostavno vrijednosti u celzijima dodati 273,15. Najniža umjetno stvorena temperatura iznosila je tek dva milijardita dijela stupnja iznad apsolutne ništice.

Postoji li apsolutna najviša moguća temperatura? Najviša moguća temperatura ne može se ustanoviti. Najviša temperatura koju je čovjek ikada proizveo izvan laboratorija, dakle, ona za normalnu upotrebu, iznosi oko 6000 stupnjeva. Otprilike ta temperatura

1000 rekorda kb.indd 15

9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda

vlada u unutrašnjosti visokotlačnih žarulja poput onih koje se upotrebljavaju u reflektorima na stadionima. Između 300 i 400 milijuna stupnjeva iznosi temperatura u središtu termonuklearne fuzijske bombe. To je bomba u kojoj se međusobno spajaju atomske jezgre. Najviša temperatura koju je još moguće kontrolirati, a koja nastaje u pokusima, iznosi otprilike 230 milijuna stupnjeva. Ti se pokusi izvode kako bi se jednoga dana mogli sagraditi fuzijski reaktori. U takvoj vrsti nuklearnih elektrana u sljedećem bi se stoljeću proizvodila energija na način na koji je proizvodi i Sunce.

Koliko je od Zemlje udaljena najbliža zvijezda? Zvijezda Proxima Centauri od našeg je Sunčeva sustava udaljena 4,3 svjetlosne godine, pa je nama najbliža. Usprkos tomu, ne može se vidjeti golim okom. Njezina je svjetlost preslaba. No drugu po udaljenosti zvijezdu možemo na noćnom nebu vidjeti i bez teleskopa: to je Alpha Centauri, a od Zemlje je udaljena 4,38 svjetlosnih godina.

Gdje se u našoj Mliječnoj stazi nalazi od nas najudaljenija zvijezda? Prema astronomskim izračunima, negdje na udaljenosti od otprilike 75 000 svjetlosnih godina, na drugoj strani Mliječne staze. Na toj se udaljenosti nažalost ne mogu promatrati pojedinačna nebeska tijela, jer udaljenost od 75 000 svjetlosnih godina znači da je svjetlosti potrebno 75 000 godina da stigne do Zemlje.

1000 rekorda kb.indd 16

9.9.2010 9:18:40

Svemir i istraživanje svemira

Koliko je od Zemlje udaljeno najudaljenije vidljivo nebesko tijelo? Maglica Andromeda, zvjezdani sustav koji se sastoji od milijardi zvijezda, od nas je udaljena otprilike dvije milijarde svjetlosnih godina. Za vedrih noći može se vidjeti golim okom – ako znamo u kom smjeru gledati.

Kako se zove naš najbliži galaktički susjed? Izvan Mliječne staze, naš je najbliži susjed veliki Magellanov oblak. Taj je zvjezdani oblak od nas udaljen 160 000 svjetlosnih godina.

Kako se otkrivaju najudaljenija nebeska tijela? Većina nevjerojatno udaljenih nebeskih tijela ne zrači samo svjetlost već prije svega i radiovalove, stoga su radiovalovi jedini način da ih se otkrije. Te kozmičke tvorevine nazivamo »kvazarima« – kvazizvjezdanim izvorima radiovalova. Najvjerojatnije je riječ o malim galaktikama. Radioteleskopima je do danas otkriveno ukupno 1300 kvazara. Od nas najudaljenije nebesko tijelo kvazar je koji nosi oznaku PKS-2000-330. Od Zemlje je udaljen otprilike 15 milijardi svjetlosnih godina.

Koja se nebeska tijela najbrže gibaju? Kvazar PKS-2000-330 od naše se Mliječne staze udaljava nezamislivom brzinom od 270 000 km/s. To je gotovo brzina svjetlosti. Za vrijeme koje vam je potrebno da pročitate ovaj odlomak, on se od nas udaljio još nekoliko milijuna kilometara.

1000 rekorda kb.indd 17

9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda

Koliko je udaljen Zemljin najbliži susjed? Naš najbliži susjed u svemiru – i istodobno naš jedini prirodni satelit – jest Mjesec. Promjer mu je 3475 kilometara. Volumen mu iznosi otprilike jednu osamdesetinu volumena Zemlje – što znači da bi osamdeset puta stao u Zemlju. Od Zemlje je Mjesec udaljen u prosjeku tek 385 000 kilometara. Najbliže nam se, na 356 375 km u 20. stoljeću približio 4. siječnja 1912. godine, a najudaljeniji je bio 2. ožujka 1984. – 406 711 km. U usporedbi s drugim udaljenostima u svemiru, Mjesec nam je nadohvat ruke. Brzi bi vlak za tri mjeseca neprekidna putovanja stigao do Mjeseca!

Koliko su visoke najviše planine na Mjesecu? Najviša izbočina na Mjesecu u visinu strši punih 7830 metara. S obzirom na veličinu Mjeseca, gorja su na njemu stoga znatno viša od onih na Zemlji. Visina gorja na Mjesecu i dubina Mjesečevih kratera može se, dakako, odnositi samo na neku zamišljenu, a ne pravu nadmorsku visinu. Najdublji, Newtonov krater, dubok je gotovo osam kilometara. Onaj najveći, koji je vidljiv i sa Zemlje, promjera je gotovo 300 kilometara. Njegovi se bedemi uzdižu 4 kilometra uvis.

Koliko je toplo na Mjesecu? Mjesec nema zračni omotač koji bi ublažavao toplinu i hladnoću. Razlike u temperaturi između dana i noći stoga mogu dostići 279 stupnjeva. Tijekom dana temperature na Mjesečevu ekvatoru premašuju 117 stupnjeva, a noću se spuštaju na -162 stupnja. Tek u

1000 rekorda kb.indd 18

9.9.2010 9:18:41

Svemir i istraživanje svemira

izrazito kratkom razdoblju sumraka temperature su oko 15 stupnjeva, što je podnošljivo čak i ljudima.

Koji je planet najbliži Suncu? Planeti – prije su ih nazivali i »zvijezdama lutalicama« – nebeska su tijela koja kruže oko Sunca po zacrtanim putanjama. Planeti »posuđuju« svjetlost od Sunca: to znači da sami ne svijetle, već reflektiraju svjetlost koju na njih baca Sunce. Zbog toga većinu planeta možemo vidjeti. Merkur kruži oko Sunca na udaljenosti od 58 milijuna kilometara te je tako najbliži Suncu. Veličina Merkura jednaka je jednoj dvanaestini veličine Zemlje. Njegov je plinovit omotač vrlo tanak i sastoji se uglavnom od helija. Merkur je svojom brzinom evolucije od gotovo 170 000 kilometara na sat i najbrži od planeta u Sunčevu sustavu. Za jedan obilazak oko Sunca potrebno mu je 88 dana.

Koji planet na noćnom nebu najjače svijetli? Sa Zemlje se golim okom može vidjeti pet planeta. Najsvjetlije svijetli Venera. Ona se i najviše približava Zemlji: na udaljenost od oko 40 milijuna kilometara. Mars se, kao naš drugi najbliži susjed, približi Zemlji na 55,5 milijuna kilometara.

Koji se planet najbrže vrti? Od svih se planeta Jupiter najbrže vrti oko svoje osi. Ako gledamo jednu točku na Jupiterovoj površini, ona rotira brzinom od 45 500 km/h. Jupiterov dan stoga traje samo deset sati.

1000 rekorda kb.indd 19

9.9.2010 9:18:41

1000 rekorda

Kako se zove najveći planet našega Sunčeva sustava? Jupiter je daleko najveći planet u našem Sunčevu sustavu. Njegov promjer od pola do pola iznosi 134 000 kilometara. U njegovu bi divovsku masu stalo 1300 zemaljskih kugli. To nebesko tijelo ima veću masu nego svi ostali planeti zajedno. Znamenita crvena pjega na površini Jupitera vjerojatno je ciklon koji bjesni na površini većoj od ukupne površine Zemlje, i to najvjerojatnije već nekoliko stotina godina.

Gdje u Sunčevu sustavu bjesne najljuće oluje? Oluje s najvećim brzinama od 2400 km/h bjesne na Neptunu. To se da zaključiti iz fotografija koje je 1989. na svom putu snimila svemirska sonda Voyager.

Koji je planet najlakši? Saturn se sastoji uglavnom od vodika i od tekućega i plinovitoga helija. Stoga je on, svojom geološkom strukturom, najlakši od svih planeta. S promjerom na ekvatoru od 121 000 kilometara, Saturn je gotovo jednako velik kao i Jupiter, ali zato ima trećinu Jupiterove mase. Tajanstveni prstenovi koji okružuju Saturn sastoje se od kristala leda. Promjer im je 275 000 kilometara, ali su debeli samo jedan kilometar. Iako su tako tanki, ipak ih možemo vidjeti jer led reflektira Sunčevu svjetlost.

1000 rekorda kb.indd 20

9.9.2010 9:18:41

Svemir i istraživanje svemira

Koji je planet najudaljeniji od Sunca? Neptun. Sve donedavno (do kolovoza 2006.) ta je titula pripadala Plutonu, no to je nebesko tijelo odlukom Međunarodne astronomske organizacije izgubilo taj status. Pluton je otkriven tek 1930. Znatno je manji od Mjeseca. Njegov promjer iznosi 2300 km, a masa samo dva tisućita dijela Zemljine mase. Pluton oko Sunca kruži na prosječnoj udaljenosti od šest milijardi kilometara i za jednu evoluciju potrebno mu je gotovo 250 godina. Pluton je bilo moguće pronaći tek pošto je astronom C. W. Tombaugh otkrio malene nepravilnosti u putanjama ostalih planeta. Iz toga se moglo zaključiti da u dubini našega Sunčeva sustava mora kružiti još jedno nebesko tijelo.

Gdje je u Sunčevu sustavu najhladnije i najtoplije? Na -235 °C pada temperatura na površini Neptunova mjeseca Tritona. Najtoplije je na Veneri, na kojoj su svemirske sonde već izmjerile 462 °C. Temperature najsličnije onima na Zemlji vladaju na Marsu: između +30 i -123 °C.

Koji se kometi javljaju najrjeđe, a koji najčešće? Pretpostavlja se da se Delavanov komet, koji se pojavio 1914. godine, Suncu vraća tek jednom u 24 milijuna godina. Enckeov se pak komet pojavljuje svakih 40 mjeseci.

1000 rekorda kb.indd 21

9.9.2010 9:18:41

1000 rekorda

Koliko su veliki najveći kometi? Čvrsta jezgra čak i najvećih kometa vrlo je malena: sastoji se od leda, kondenziranih plinova i prašine, a promjer joj nije veći od nekoliko kilometara. Svjetleći rep pak može biti golemih razmjera. Najsvjetliji dosad zapažen komet, veliki komet iz 1843. godine, imao je rep dužine 330 milijuna kilometara. To je više od dvostruke udaljenosti između Zemlje i Sunca.

Koji je meteorit uzrokovao najveće uništenje? Prije 22 000 godina na području savezne države Arizone (SAD) udario je golemi meteorit (najvjerojatnije maleni planet iz asteroidnog pojasa). Iz veličine kratera zaključuje se da je kinetička energija udara tog meteorita usporediva s energijom koja se oslobađa pri aktiviranju moderne atomske bombe. Meteori su mineralna tijela koja dolaze iz dubine svemira. Ulaskom u Zemljin zračni omotač toliko se jako zagrijavaju zbog trenja zraka da svijetle. Većina ih pritom jednostavno izgori. Vrlo rijetko, maleni komadići padnu na tlo. Ostatke meteora nazivamo meteoritima.

Koji je meteorit bio najkorisniji? Sadržajem meteorita dugo su se vremena koristili grenlandski Inuiti. Iako nisu mogli dobiti željezo iz željezne rude, imali su oružje i oruđe od željeza. Zagonetka je riješena kada je otkriveno da to čisto željezo potječe od meteorita koji su prije nekoliko stotina godina pali na Grenland.

1000 rekorda kb.indd 22

9.9.2010 9:18:41

Svemir i istraživanje svemira

Koji je komet najpoznatiji? Kometi su komadići zaleđenoga, i stoga krutoga plina, stijena i prašine, koji oko našeg Sunca kruže po ekscentričnim putanjama. Svi kometi zajedno imaju masu manju od mase naše Zemlje. Njihova brzina varira od oko 1200 km/h, kada dosegnu svoju najveću udaljenost od Sunca, i dva milijuna km/h, kada jure prema Suncu. Kometi postaju vidljivi golim okom kada se njihov rep zbog blizine Sunca ugrije i počne sjati. Od svih je kometa najpoznatiji Halleyjev komet. Na svojoj putanji, koja ga vodi u daleke dubine svemira, Suncu se približi svakih 76 godina. Njegova pojava prvi je put zabilježena prije 2500 godina. Godine 684. prvi je put naslikan.

Koliko su meteoriti opasni? Na Zemlju na godinu padne oko 150 meteorita. Stoga je gotovo nemoguće da vas koji od njih pogodi. Jedini do sada dokumentirani slučaj ozljeđivanja zbog pada meteorita onaj je Amerikanke Ann Hodges. Nju je 1954. udario četiri kilograma težak meteorit koji je prije toga probio krov njezine kuće u Alabami (SAD).

Gdje su se pojavili prvi astronomi? U svim razvijenim kulturama u povijesti promatrači zvijezda imali su važne uloge. Na osnovi položaja Sunca i Mjeseca određivalo se vrijeme sjetve i žetve. Goleme su kamene građevine upotrebljavane kao kalendari. Mnoge su od tih građevina danas uništene. Neke, poput hramova južnoameričkih kultura ili egipatskih piramida, danas možemo posjećivati.

1000 rekorda kb.indd 23

9.9.2010 9:18:41

1000 rekorda

Gdje se nalazi najstarija zvjezdarnica na svijetu? U jednoj su špilji u Brazilu arheolozi otkrili crteže zvijezda i položaja Sunca stare oko 10 000 godina. Istraživači misle da je špilja služila kao zvjezdarnica. Keopsova piramida sagrađena je prije otprilike 4500 godina. Ona je istodobno bila grobnica faraona, ali i vrlo precizan instrument pomoću kojeg su stari Egipćani mogli mjeriti sate, dane, mjesece i godine. Piramide su jedine preostale od legendarnih sedam svjetskih čuda Staroga svijeta koja se danas još mogu vidjeti. I Kelti su prije 4000 godina posjedovali zapanjujuće znanje o putanjama Sunca, Mjeseca i zvijezda. Kameni krug u Stonehengeu na jugu Engleske omogućivao je preciznu podjelu godine prema položaju Sunca. Moguće je da su graditelji Stonehengea svoju građevinu upotrebljavali i za neke druge, nama nepoznate astronomske namjere. Dva golema kamena bloka koja grade stupove za jedna vrata visoka su četiri metra i teška 45 tona; poprečno postavljen kameni blok samo je neznatno lakši. Vrata su postavljena u polukrug. U gradnji mora da je sudjelovalo najmanje 500 ljudi.

Tko je prvi zabilježio pomrčinu Mjeseca? Prvu pomrčinu Mjeseca o kojoj postoje pisani tragovi zabilježili su još 2283. godine prije Krista astronomi u Mezopotamiji. Prije 2500 godina Grk Tales je, kao prvi europski astronom, razvio ispravnu teoriju Mjesečevih faza. Tales je objasnio zašto Mjesec u određena vremena vidimo kao puni krug, polukrug ili u obliku srpa.

1000 rekorda kb.indd 24

9.9.2010 9:18:41

Svemir i istraživanje svemira

Tko je napisao prvi znanstvenofantastični roman? Jedan je grčki komediograf prije više od 2000 godina izmislio prvu priču u kojoj su ljudi otputovali na Mjesec. Njegovim je suvremenicima ona dala popriličan razlog za podsmijeh – naime, u to je vrijeme put do Mjeseca bio nezamisliv pothvat. Njegov je zemljak Hiparh dvadeset godina poslije prvi izračunao udaljenost između Zemlje i Mjeseca.

Tko je izumio najvažnije astronomske uređaje? Uz pomoć astrolaba može se ustanoviti koliko se visoko iznad horizonta nalazi neko zviježđe. Taj je uređaj Grk Hiparh izumio otprilike 150 godina prije Krista. Prvi teleskop napravio je Nizozemac Lippershey 1608. godine. Prvi teleskop sa zrcalima napravio je poznati fizičar Isaac Newton 1668. U njemu se svjetlost usmjerava kroz sustav zaobljenih i ravnih zrcala. Sve do izuma radioteleskopa, astrolab i teleskop bili su najvažniji astronomski instrumenti.

Tko je konstruirao prvi radioteleskop? Radiovalovi su nevidljivi elektromagnetski valovi koji kroz prazan prostor putuju brzinom svjetlosti. Za razliku od njih, radiovalovi koje primamo našim radiouređajima umjetno su generirani. Godine 1931. otkriveno je da i zvijezde zrače radiovalove. Godine 1937. Amerikanac Reber konstruirao je prvi radioteleskop. Valovi se skupljaju u konkavnom zrcalu – anteni – a zatim se registriraju u sustavu prijamnika.

1000 rekorda kb.indd 25

9.9.2010 9:18:41

1000 rekorda

Gdje se nalaze najveći radioteleskopi? Radioteleskop u Portoriku sagrađen 1953. godine ima promjer od 305 metara. Najveći je na svijetu, ali ima jedan nedostatak: usmjeren je prema nebu u nepromjenjivu smjeru. Njime se stoga može promatrati samo uska traka na nebu koja nastaje Zemljinom rotacijom. Radioteleskop u mjestu Efflsberg in der Eifel u Njemačkoj znatno je manji, ali se zato može slobodno okretati. Njegovo je konkavno zrcalo promjera stotinu metara. Njime se mogu razaznati radiosignali koji do nas dopiru iz nepreglednih dubina svemira. Domet mu je petnaest milijardi svjetlosnih godina.

Tko je prvi izračunao putanje planeta? Sa 1543 objavljene teorije astronoma Nikole Kopernika u Europi se počela promicati ideja da se Zemlja zapravo okreće oko Sunca, a ne obrnuto. Godine 1609. Johannes Kepler izračunao je putanje tada poznatih planeta Merkura, Venere, Zemlje, Marsa, Jupitera i Saturna.

Koja je jabuka bila najvažnija za znanost? Godine 1687. engleski je fizičar Isaac Newton prvi put pronašao valjano objašnjenje za kruženje planeta oko Sunca i Mjeseca oko Zemlje. Jabuka koja je pala na tlo navela ga je na pomisao da u jabuke koja pada na tlo i Mjeseca koji je zarobljen u putanji oko Zemlje (i planeta u putanjama oko Sunca) mora biti riječ o istoj sili. Tu silu nazivamo gravitacijom ili silom teže. Ako je ova priča istinita, tada je upravo ta jabuka bila najvažnija u cijeloj povijesti znanosti.

1000 rekorda kb.indd 26

9.9.2010 9:18:41

Svemir i istraživanje svemira

Tko je napravio prvi umjetni Zemljin satelit? Doba istraživanja svemira započelo je 4. listopada 1957. kada je SSSR u svemir lansirao Sputnjik 1. Ovaj prvi umjetni satelit tri je mjeseca kružio oko Zemlje brzinom od 30 000 km/h. Sputnjik 1 težio je samo 84 kilograma i imao je promjer od 58 cm.

Kakav je kraj snašao prvo biće u svemiru? Kujica Lajka, koja je u Sputnjiku 2 lansirana u putanju oko Zemlje 3. studenog 1957. bila je prvo biće koje je sa Zemlje otišlo u svemir. Lajka se ugušila u mukama pošto joj je ponestalo kisika. Tek je Sputnjik 5 1960. godine svoje putnike žive vratio na Zemlju.

Koja zemlja ima najrazmetljiviji naziv za svemirske putnike? Riječ nautika dolazi iz latinskog i označava umijeće upravljanja brodom. SSSR je svoje svemirske putnike od samoga početka nazivao »kozmonautima«, što doslovno znači »svemirski pomorci«. To je zapravo i točan naziv, jer svemir počinje ondje gdje završava Zemljin zračni omotač. Amerikanci su pak u terminologiji bili najrazmetljiviji i odmah su se dohvatili zvijezda: pojam »astronaut« označava pomorca koji plovi prema zvijezdama.

Tko je bio prvi moderni europski astronom? Grk Aristarh sa Samosa bio je prvi europski učenjak koji je porekao da Zemlja stoji u središtu svemira. Živio je od 310. do 230. godine prije Krista. Njegova ideja, prema kojoj je Sunce to koje je u središtu, i oko kojeg

1000 rekorda kb.indd 27

9.9.2010 9:18:41

1000 rekorda

se okreće i Zemlja, isprva se nije s uspjehom probila. Za usporedbu, mnogim je neeuropskim kulturama, kao primjerice u Indiji, bilo samorazumljivo da je naša Zemlja samo jedno od milijardi nebeskih tijela u nepreglednu svemiru i i da se ni na koji način ne može sve okretati oko Zemlje.

Tko je prvi iskusio bestežinsko stanje? Punih 89 minuta trajalo je kruženje u Zemljinoj orbiti koje je proveo sovjetski astronaut Jurij Gagarin 12. travnja 1961. u svemirskom brodu Vostok 1. Nakon toga ponovno se vratio na Zemlju. Gagarin je bio prvi čovjek u svemiru i istodobno i prvi čovjek koji je dokazao da ljudi mogu preživjeti u bestežinskom stanju. Dvije godine poslije u svemir je poletjela i prva žena. Sovjetska astronautkinja Valentina Tereškova u svemiru je ostala cijeli jedan dan i oko Zemlje obišla 48 puta.

Koji je tim prvi put kružio u orbiti oko Zemlje? Prvi je put više ljudi zajedno u jednom svemirskom brodu kružilo u Zemljinoj orbiti 12. listopada 1964. Bili su to sovjetski astronauti Komarov, Feoktistov i Jegorov, a svemirska se kapsula zvala Voshod 1.

Tko su bili prvi šetači u svemiru? I Sovjeti i Amerikanci tvrde da je jedan od njihovih astronauta bio prvi koji je u svemiru izišao iz svemirskoga broda i – dakako, zaštićen skafanderom – »prošetao« svemirom. Astronaut Aleksej Leonov je, prema navodima SSSR-a, 18. ožujka 1965. na 10 minuta napustio

1000 rekorda kb.indd 28

9.9.2010 9:18:41

Svemir i istraživanje svemira

svemirsku kapsulu Voshod 2. Amerikanci u to sumnjaju, i svog astronauta Edwarda H. Whitea smatraju prvim svemirskim »šetačem« (3. lipnja 1965.). U svemiru se do sada pak najdulje zadržao Amerikanac Edwin E. Aldrin. Dana 11. studenog 1966. više je od pet sati izbivao u svemiru.

Koja je najveća brzina kojom su putovali astronauti? Brzinom od točno 39 897 km/h kretala se posada američkoga svemirskog broda Apollo 10 kada su poslije leta 1969. ponovno zaronili u Zemljin zračni omotač. To je najveća brzina koju su ljudi ikada dostigli.

Koji je bio prvi zemaljski predmet na Mjesecu? Dana 12. rujna 1959. na Mjesec je stigao prvi čovje čjom rukom stvoren predmet u obliku svemirske sonde Luna 2. Sonda je velikom brzinom udarila o površinu Mjeseca i razbila se. Slijetanje sonde Luna 9 na Mjesec 1966. bilo je prvo u kojem sonda nije završila u komadićima. Nakon ateriranja, Luna 9 na Zemlju je odaslala fotografije Mjesečeve površine.

Tko je prvi vidio drugu stranu Mjeseca? Stražnja strana Mjeseca sa Zemlje se ne može vidjeti. Mjesec, pomalo neobično, oko Zemlje kruži tako da nam je uvijek vidljivo samo jedno njegovo »lice«. Prva je tu zagonetnu Mjesečevu stranu 4. listopada 1959. ugledala sovjetska svemirska sonda Luna 3. Ona je bila prvo umjetno tijelo koje je obletjelo Mjesec i na Zemlju poslalo fotografije.

1000 rekorda kb.indd 29

9.9.2010 9:18:41

1000 rekorda

Kada je na Mjesec kročio prvi čovjek? Američki astronaut Neil Armstrong 21. srpnja 1969. u 21:18 sati po srednjoeuropskom vremenu prvi je u povijesti čovječanstva zakoračio na Mjesec. S njim je u lunarnom vozilu Eagle (Orao) bio i Edwin Aldrin, a Michael Collins za to je vrijeme u svemirskom brodu Columbus kružio oko Mjeseca. Armstrong i Aldrin na Mjesecu su se zadržali 21 sat.

Kada je prvo vozilo sletjelo na Mjesec? Prvo lunarno vozilo na Mjesec je u studenom 1970. donijela Mjesečeva sonda Luna 17. Vozilom se moglo daljinski upravljati sa Zemlje, a tijekom 1971. kretalo se na području kratera »Mare ibrium« (More kiša), kako bi na Zemlju slalo podatke i tako iscrpnije proučilo dijelove Mjesečeve površine. Vozilo Lunohod I bilo je nakrcano znanstvenim aparatima i mjernim instrumentima. Uz njegovu je pomoć kartografirano 80 000 četvornih metara Mjesečeve površine. Poslije prijeđenih 10,5 km, vozilo je stalo – i dakako, još stoji na Mjesecu.

Kako je glasila najpoznatija rečenica jednog od astronauta? »Malen korak za čovjeka, ali velik korak za čovječanstvo«, rekao je Neil Armstrong kad je nogom kročio na površinu Mjeseca. Stotine milijuna ljudi diljem svijeta pratilo je u televizijskom prijenosu slijetanje na Mjesec i čulo Neila Armstronga kako izgovara tu rečenicu.

1000 rekorda kb.indd 30

9.9.2010 9:18:41

Svemir i istraživanje svemira

Koji je čovjek do sada najduže putovao? Sovjetski astronaut Valerij Rjumin u svemirskom je brodu proveo gotovo godinu dana, i u 362 dana oko Zemlje obišao 5750 puta. Pritom je prešao put od 241 milijuna kilometara. To odgovara putu od Zemlje do Marsa i natrag.

Tko su bili prvi vozači na Mjesecu? Maksimalnom brzinom od 20 km/h Mjesecom su se u vozilu Lunar Rover 30. srpnja 1971. provozali astronauti Scott i Irwin.

Gdje su ugrađeni najprecizniji tahometri? Tahometri u svemirskim brodovima moraju izuzetno precizno mjeriti brzinu. To je zato što su nedopustiva i najmanja odstupanja od unaprijed izračunatih brzina. Jedan jedini kilometar na sat prebrzo ili presporo, i neka od, primjerice, letjelica iz programa Apollo mogla je za 1000 kilometara promašiti Mjesec i nestati u bespućima svemira!

1000 rekorda kb.indd 31

9.9.2010 9:18:41

1000

1000 REKORDA

Nikolaus Lenz

REKORDA

www.mozaikknjiga.hr

79,00 kn ISBN 978-953-14-0806-6

9 789531 408066

1000 rekorda cover.indd 1

20.9.2010 11:34:46