101 način da poboljšate pamćenje

Svi povremeno imamo manje probleme s pamćenjem Gdje sam stavio ključeve? Gdje su mi naočale?

U koju sam ladicu stavio pismo?

To može biti izuzetno frustrirajuće. Međutim, nije kraj svijeta!

Bez obzira na godine, ti se problemi mogu izbjeći!

Testirajte se, vježbajte mozak!

Vaše pamćenje ima potrebu za vježbanjem.

U ovoj ćete knjizi pronaći 352 stranice pune zabave s tri odvojena poglavlja igara, više od 500 igara riječima, logičkih zadataka, vježbi opažanja, testova znanja iz povijesti, geografije i kulture, kao i upitnika koji će vam pomoći da spoznate svoju mentalnu snagu i slabosti.

Razvijte pamćenje!

Vaše je pamćenje uvijek aktivno, radeći na stvaranju slika i asocijacija.

U ovoj ćete knjizi naći sve što je potrebno znati o načinu funkcioniranja pamćenja te kako ga poboljšati, i sve to kroz zabavu!

Za nekoliko ćete tjedana poboljšati sposobnost pamćenja imena, riječi, brojeva i još mnogo drugih stvari!

www.mozaik-knjiga.hr ISBN 978-953-14-0651-2

9 789531 406512

101 način da poboljšate

101 način da poboljšate pamćenje

pamćenje

101-MEMORY-COVER-CRO-TISK:101-MEMORY-COVER-CRO-TISK 24.11.09. 11:58 Page 1

naËin 101 da poboljšate

pamÊenje IGRE REBUSI KRIÆALJKE

001003IM_CRO

11/20/09

1:08 PM

Page 3

004005IM_CRO

11/23/09

2:07 PM

Page 4

Naslov izvornika: 101 Ways to Improve Your Memory Prvo izdanje knjige izaπlo je na francuskom jeziku u izdanju Reader's Digest, SA, Francuska Copyright ∂ 2005 Reader's Digest (Australia) Pty Limited Copyright ∂ 2005 The Reader's Digest Association (Canada) Limited Copyright ∂ 2005 The Reader's Digest Association, Inc Copyright ∂ 2005 The Reader's Digest Association Limited, London Copyright za hrvatsko izdanje ∂ Mozaik knjiga, d.o.o, 2009.

ZA NAKLADNIKA Alen Bodor UREDNICA Aleksandra Stella ©kec AUTORI ZAGONETAKA Boris Nazansky Borivoj Boπnjak (osmosmjerke, cik-cak) PRIJEVOD Janko Valand Boris Nazansky ILUSTRACIJE (rebusi, str. 230-231.)

Borivoj Boπnjak LEKTOR I KOREKTOR Jakov LovriÊ PRIPREMA ZA TISAK GrafiËki studio Miπ TISAK Korotan, d.o.o., Ljubljana, Slovenija, 2009.

ISBN 978-953-14-0651-2 CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 722823.

Sva prava zadræana.

Ova je knjiga zaπtiÊena autorskim pravima i ne smije se ni u cjelini ni djelomiËno reproducirati, pohraniti u sustavu za reproducijranje ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji naËin bez pisanog dopuπtenja autora i izdavaËa.

Reader's Digest zahvaljuje svima koji su sudjelovali u radu na ovoj knjizi: THE MEMORY AND LIFE ASSOCIATION, posebno Martine Soudani, specijalistici gerijatrije i Yvesu Ledanseursu, psihologu.

Tekstovi za knjigu napisani su uz vodstvo Marie-Christelle Fiorino, kliniËke psihologinje specijalistice za psihogerontologiju i medicinsku psihologiju.

SAVJETNICI Bénédicte Diedonné, kliniËki psiholog, specijalist neuropsihologije Elsa Galan-Kouznetsov, kliniËka psihologinja i gerontologinja Sophie Martineau, psihologinja, specijalistica gerijatrije i psihoterapije Zahvaljujemo i Régine Nuriec, Monique Tartreau i Anne-Sophie Vuillemin na suradnji na igrama i zagonetkama.

MOZGALICE Fabrice Bouvier, Colman Cohen, Philippe Fassier, Aurelien Kermarrec, Fabrice Malbert, Bernard Myers i Claude Quiec.

ILUSTRACIJE Laurent Audouin, Emmanuel Batisse, Philippe Bucamp, Jacqueline Caulet, Marc Donon, Philippe Fassier, William Fraschini, Sylvie Guerraz, Nicolas Jarreau, Jean-Pierre Lamérand, Patrick Lestienne, Claude Quiec, Carine Sanson DIZAJN Didier Pavois KAZALO Marie-Thérèse Ménager Zahvaljujemo i Mathiasu Durvieu, Sylvie Guerraz, Evelyn Stive, Véronique Zonca (prijelom) i Céline de Queral.

004005IM_CRO

11/23/09

2:07 PM

Page 5

rukama dræite i listate ovu knjigu, zamjeÊujete naslove, gledate slike i uæivate u lijepim bojama... Po svoj prilici sami sebi govorite: Ovo je upravo ono πto mi treba. Ova knjiga bavi se svim mojim brigama koje se odnose na nepouzdano pamÊenje: zaboravljanjem imena prijatelja koje dobro poznajem, nemoÊi da se prisjetim naziva grada kroz koji sam proπao proπloga ljeta, neprestanim gubljenjem automobilskih kljuËeva...

PamÊenje utjeËe na naπ æivot. Koristimo ga tijekom cijeloga dana, a da ni ne mislimo na to, isto kao πto koristimo ruke i noge, a da na njih ne obraÊamo posebnu pozornost ∑ sve dok se ne dogodi kakva nezgoda... Ako nam nedostaje koji od udova, postajemo onesposobljeni; ako nam je pamÊenje manjkavo, moæemo se osjeÊati kao da nam je cio æivot izbaËen iz ravnoteæe. PamÊenje nam je previπe dragocjeno, a da bismo dopustili da slabi s godinama. Ono Êe se vjerojatno mijenjati kako postajemo stariji, ali to je potpuno prirodno. Neka sjeÊanja iz proπlosti mogu postati puno æivljima, dok nam nedavni svakodnevni dogaaji mogu pobjeÊi. Takav je æivot ∑ ne ostajemo zauvijek dvadesetogodiπnjaci. Ali, iako nam se pamÊenje mijenja, ono ne mora slabjeti. Na nama je da uËinimo sve πto moæemo kako bismo osigurali neprestani razvoj pamÊenja. PamÊenje nije vremenski ograniËeno. Kao i srce, i ono bi trebalo biti uz nas do posljednjega daha. Ali, potrebno je brinuti se o njemu, trenirati ga iz dana u dan.

Jedino πto otupljuje pamÊenje jest njegovo nekoriπtenje.

Zato, ne oklijevajte ni trena. Otvorite ovu knjigu gdje god vam se svidi. PoËnite s onim πto vas zanima, πto vam privlaËi pozornost. Potom postupno krenite u nova, nepoznata podruËja. OsjeÊat Êete se ponovno oæivjelim, pomlaenim i puno viπe Êete uæivati u æivotu.

U

YVES LEDANSEURS

006007IM_CRO

12/2/09

3:17 PM

Page 6

Predgovor Kako se koristiti knjigom Test: Kakvo je vaπe pamÊenje ∑ dobro ili loπe?

5 8 10 12

Mozak i pamÊenje Pet osjetila PamÊenje informacija Mjera pamÊenja Pozornost Pozornost i koncentracija Maπta, izvor pamÊenja

14 20 28 34 38 48 54

60 Rjeπenja

105

112 Oblici pamÊenja Proceduralno pamÊenje SemantiËko pamÊenje Epizodno pamÊenje Tri faze pamÊenja Zaπto zaboravljamo?

114 118 122 128 131 137

148 Rjeπenja

6

194

006007IM_CRO

12/2/09

3:17 PM

Page 7

202 Mentalne slike Logika i struktura Organizacija i kategorizacija informacija PrisjeÊanje uz pomoÊ asocijacija Ponavljanje i rutinsko uËenje Komunicirajmo ∑ kako bismo upamtili

204 212 220 228 234 240

244 Rjeπenja

288

296 PamÊenje i naËin æivota PamÊenje i æivotna razdoblja PamÊenje i æivotni dogaaji PamÊenje, stres i tjeskoba Kolektivno pamÊenje

298 304 314 320 327

330 Rjeπenja zagonetki Popis igara i zadataka Popis okvira Moje pamÊenje i...

332 344 351

7

008009IM_CRO

11/20/09

1:11 PM

Page 8

Kako funkcionira pamÊenje?

Zanimljivi tekstovi pomaæu vam da razumijete kako pamÊenje funkcionira.

Zadaci sadræavaju i rjeπenja te savjete kako poboljπati pamÊenje.

Piktogrami oznaËavaju zadatke koje valja rijeπiti.

U tekstu se nalaze objaπnjenja raznih faza procesa pamÊenja.

8

008009IM_CRO

11/20/09

1:11 PM

Page 9

Vjeæbajte mozak uz pomoÊ zabavnih zadataka (tri skupine zadataka Mozgalica, raznih stupnjeva teæine), uz pomoÊ kojih moæete provjeriti svoju sposobnost pamÊenja, razmiπljanja, opaæanja i koncentracije.

Popis svih zadataka i igara razvrstanih po kategorijama i temama.

U posebnim okviriÊima (Moje pamÊenje i ...) moæete naÊi savjete kako svoje pamÊenje u svakodnevnom æivotu joπ bolje i uËinkovitije koristiti.

Uz pomoÊ testova moæete ocijeniti svoje sposobnosti i naÊi jake i slabe toËke.

Test Identificirajte svoje podsjetnike

Odgovorite DA ili NE na pitanja.

1. Koristim brojeve upisane u adresaru mobitela i nisam nauËio napamet one koje zovem svakoga dana.

2. Sustavno koristim adresar kada πaljem Ëestitke rodbini i prijateljima.

3. Napiπem listu i kada trebam kupiti manje od sedam stvari u trgovini.

4. Moram imati zapisane sve svoje PIN-ove ∑ za mobitel, bankomat, kreditne kartice...

5. Moram zapisivati sve svoje ideje kako ih ne bih zaboravio.

6. BuduÊi da Ëesto zalupim vrata stana s kljuËevima ostavljenim iznutra, sakrio sam komplet kljuËeva u vrtu.

7. Redovito gledam u rokovnik kako bih vidio πto sve trebam uraditi.

8. Viπe od dva puta na dan pogledam kalendar zbog datuma.

9. Prije nego πto nekoga nazovem na telefon, uvijek zapiπem πto mu hoÊu reÊi.

10. »esto veæem Ëvorove na svojoj dæepnoj maramici.

11. Zapisujem sve ono za πto se bojim da Êu zaboraviti.

12. PloËa za zapisivanje visi na istaknutome mjestu u mojoj kuhinji.

DA

I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I

Moje pamÊenje i... lista za kupnju

NE

I I I I

Ako imate viπe odgovora

DA, ne osjeÊajte se krivima.

Iako Ëesto koristimo podsjetnike u svakodnevnome æivotu, to nije nuæno znak mentalne lijenosti.

Nemate puno povjerenja u svoje pamÊenje i razvili ste obiËaj pomagati mu. Usprkos tome, pamÊenje vam se nije pokvarilo i ne znaËi da postoji ikakva naznaka da vam ono ne funkcionira ispravno. Morate mu dati priliku da pamti informacije.

Ako imate viπe odgovora

NE, svome pamÊenju iskazujete povjerenje i zadovoljni ste njegovim radom. Nastavite tako!

opisivanje stvari koje trebamo kupiti ne znaËi da nam je pamÊenje lijeno ∑ ukoliko sve vrijeme dok kupujemo ne zabijamo nos u listu. To bi jednostavno trebao biti samo inventar onoga πto æelimo kupiti. Dobar je naËin popisivati stvari po redu, onako kako su rasporeene u trgovini. Ne oklijevajmo prije kupovine proËitati listu naglas pa Êemo za koji tjedan biti u stanju kupiti i do 30 artikala ne pogledavajuÊi u popis. U svakom sluËaju, niπta nas ne sprjeËava listu dræati u dæepu, kako bismo, prije dolaska na blagajnu, posegnuli za njom i provjerili jesmo li πto zaboravili.

P

9

010011IM_CRO

11/20/09

1:12 PM

Page 10

noge svakodnevne navike, postupci ili stavovi mogu biti znakovi manjih problema pamÊenja.

Ovaj upitnik, na koji biste trebali odgovoriti πto je moguÊe iskrenije, zamiπljen je da vam pomogne prepoznati ih. OznaËite odgovarajuÊu kuÊicu, temeljeÊi odgovor na iskustvima u proteklih mjesec dana.

M

NIKAD PONEKAD

1. Ne mogu se dugo koncentrirati na ono πto Ëitam.

2. Ne mogu se lako sjetiti imena ljudi s kojima sam se upoznao.

3. Teπko mi je pridruæiti ime nekome Ëije lice dobro poznajem.

4. Ne mogu se lako sjetiti imena glasovitih ljudi.

5. Kasnim na sastanke.

6. Moram se osloniti na rokovnik da bih se prisjetio dogovorenih sastanaka.

7. Moram napisati listu kada idem u kupovinu.

8. Zaboravljam πto sam trebao napraviti kada idem iz jedne sobe u drugu.

9. Teπko se prisjeÊam telefonskih brojeva koje redovito nazivam.

10. Zaboravljam danaπnji datum.

11. Teπko se na dulje vrijeme koncentriram na posao koji obavljam.

12. Imam problema pokuπavajuÊi se sjetiti gdje sam stavio kljuËeve ili naoËale.

13. Potrebno mi je izvjesno vrijeme da se prilagodim bilo kakvoj promjeni.

14. Zaboravljam roendane svojih najmilijih i najdraæih.

15. I najmanji problem lako me dekoncentrira.

16. U razgovoru se muËim pronaÊi pravu rijeË.

17. Imam problema u pronalaæenju pravoga puta kroz svoju Ëetvrt.

18. Imam osjeÊaj da me pamÊenje pogreπno upuÊuje.

19. Nije mi lako govoriti o filmu koji sam juËer gledao.

20. PreinaËujem stvari koje sam veÊ obavio.

21. Zaboravljam zgode o kojima rijetko razgovaram.

22. Pamtim nekorisne informacije.

23. Napreæem se kako bih se prisjetio PIN-a svoje bankovne kartice.

10

I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I

I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I

»ESTO

I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I

010011IM_CRO

11/20/09

1:12 PM

Page 11

NIKAD PONEKAD

24. Imam teπkoÊa u prisjeÊanju bilo Ëega πto me neposredno ne zanima.

25. Napreæem se kako bih se prisjetio cijena stvari koje sam kupio.

26. Brzo zaboravljam naslove knjiga koje sam netom proËitao.

27. Ne mogu uopÊe zapamtiti nijedan broj.

28. Potrebno mi je puno viπe vremena nego prije da bilo πto nauËim napamet.

29. Istoga trena zaboravim πto sam upravo gledao na televiziji.

30. Teπko mi je rjeπavati kriæaljke.

Zbrojite sve oznaËene kvadratiÊe u svakome stupcu, upotrebljavajuÊi ovaj kljuË: NIKADA: 0 bodova, PONEKAD: 1 bod, »ESTO: 2 boda.

Sada unesite ukupni broj bodova.

I I I I I I I

I I I I I I I

»ESTO

I I I I I I I

I I I III

Rezultati testa 0 do 15 bodova

16 do 35 bodova

Viπe od 35 bodova

Imate dobru moÊ koncentracije ∑ osim ako niste podcijenili svoje teπkoÊe. Ali, nemojte se uspavati. Odræavanje fiziËkih i mentalnih sposobnosti najbolji je naËin oËuvanja dobra pamÊenja.

Imate manje probleme pamÊenja, koji vas ne bi trebali posebno brinuti. Vjerojatno spadate u ljude koji imaju problema s koncentracijom. Kako biste te manje zapreke onemoguÊili da postanu veÊe, usporite. Iskoristite sve raspoloæivo vrijeme za obavljanje odreenoga posla i prisilite se koncentrirati na ono πto upravo radite ne misleÊi na ono πto slijedi. Istodobno naite neki oblik opuπtanja koji vam odgovara, buduÊi da ne moæete odræati koncentraciju dok ste pod stresom.

Moæda imate tendenciju sebe osuivati previπe strogo ili ste nepravedno pesimistiËni. Ali ako ste doista zabrinuti za svoje pamÊenje i osjeÊate da ono prikriva puno dublji problem, zaπto se ne biste savjetovali s lijeËnikom? Postoje lijeËnici i specijalisti psiholozi koji mogu testirati vaπe pamÊenje i analizirati rezultate. Oni vam mogu savjetovati kako Êete pristupiti problemima koji vas tiπte.

11

012013IM_CRO

11/20/09

1:12 PM

Page 12

012013IM_CRO

11/20/09

1:12 PM

Page 13

• Mozak i pamÊenje • Pet osjetila • PamÊenje informacija • Mjera pamÊenja • Pozornost • Pozornost i koncentracija • Maπta, izvor pamÊenja

14 20 28 34 38 48 54

Istraæivanje pamÊenja

014019IM_CRO

11/20/09

1:13 PM

Page 14

eæeÊi gotovo 1,5 kilograma, s astronomskim brojem neurona i milijardama neuronskih veza, mozak predstavlja kljuËni dio srediπnjega æivËanog sustava.

On kontrolira sve, od pokreta maloga prsta i rjeπavanja matematiËkih jednadæbi do sjeÊanja na sretne dane. Ali koja je veza izmeu mozga i pamÊenja? U stvari, upravo je mozak mjesto gdje je smjeπteno pamÊenje, a takoer i mjesto gdje se odigrava veÊina naπih aktivnosti. PamÊenje Ëini dio naπega identiteta, naπe inteligencije i naπih emocija. Ali, gdje se ono toËno nalazi?

T

Nepoznati identitet mozga Provjerite svoje poznavanje strukture i funkcije mozga.

TO»NO NETO»NO

1. Mozak je sastavljen od nekoliko tisuÊa stanica.

II

2. Roeni ste sa stalnim brojem neurona.

II II

4. U svakodnevnome æivotu koristite sve neurone.

5. Glukoza je glavni izvor energije mozga.

II

4. NETO»NO

II II

9. Neke patoloπke okolnosti koje utjeËu na mozak nepovratne su.

II

10. SjeÊanja su smjeπtena u posebnome dijelu mozga.

14

II

7. TO»NO Danas znamo da je tijekom sna cerebralna aktivnost vrlo velika. Za trajanja takozvane REM faze sna (Rapid Eye Movement), mozak uËvrπÊuje informacije primljene tijekom dana.

3. NETO»NO

II

8. Stres, tjeskoba i umor utjeËu na funkcioniranje mozga.

PoËetni broj neurona ne moæe se nadoknaditi. Meutim, u dobi od 80 godina, uz normalno zdravstveno stanje, bit Êe izgubljeno samo oko deset posto neurona.

Ostalih devedeset posto, koji ostaju na raspolaganju, ne propadaju i mogu i dalje uspostavljati nove veze s ostalim neuronima.

II

7. Celebralna aktivnost nastavlja se tijekom spavanja.

Polovina ljudi starijih od 50 godina æali se na probleme pamÊenja. Iako moæe biti istinito da sa starenjem sporije prihvaÊamo informacije i nailazimo na probleme u pronalaæenju podataka iz pamÊenja, ipak sposobnost skladiπtenja novih informacija ostaje neoslabljena.

Svaka hemisfera mozga razdijeljena je u Ëetiri zone, Ëetiri cerebralna reænja, a svaki od njih kontrolira specifiËne aktivnosti. Sve Ëetiri zone meusobno su povezane.

6. Sa starenjem, djelotvornost pamÊenja se smanjuje.

6. NETO»NO

Mozak se sastoji od gotovo stotinu milijardi stanica, koje se zovu neuroni. Svaki neuron moæe u kratkome roku uspostaviti vezu s 10.000 ostalih neurona.

2. TO»NO

3. Dvije hemisfere mozga podijeljene su u puno reænjeva.

1. NETO»NO

Mi koristimo samo oko 30 do 40 posto neurona, buduÊi da Ëesto ponavljamo iste aktivnosti. Ne koristimo li mozak pravilno ili pak smanjujemo ili izostavljamo njegovu stimulaciju, mogu nastati problemi u pamÊenju ili teπkoÊe u nalaæenju pravih rijeËi.

Zbog toga je preporuËljivo imati πto je moguÊe πiri opseg aktivnosti ∑ primjerice ËitajuÊi, piπuÊi, baveÊi se vrtlarstvom ili sportom ∑ kako bismo mnogostrukim naËinima prisilili svoj mozak na rad.

8. TO»NO Ako smo pod stresom ili umorni, puno je teæe koncentrirati se ili zadræati pozornost.

Kao rezultat toga, informacije koje dolaze do vaπega pamÊenja neÊe biti tako djelotvorno zapaæene i puno Êete ih lakπe zaboraviti.

9. TO»NO Najraπireniji poremeÊaj funkcije mozga jest Alzheimerova bolest. Nju karakterizira progresivna, stalna i nepovratna intelektualna nesposobnost, a prvo se zapaæa u pojavi specifiËnih problema s pamÊenjem.

Zdravstvena pomoÊ koja nam je danas na raspolaganju moæe usporiti tijek bolesti, ali izgubljeno pamÊenje ne moæe se vratiti.

5. TO»NO Mozak koristi oko 5 grama glukoze (ili πeÊera) na sat. Kako bi se osigurala ta potrebna koliËina goriva, mora postojati stalna opskrba krvotoka glukozom. Zbog toga iz svoje prehrane ne biste smjeli izostaviti brzooslobaajuÊe ili sporooslobaajuÊe πeÊere.

10. NETO»NO PamÊenje nije smjeπteno u jednom odreenom mjestu u mozgu, iako znamo da podruËje hipokampusa igra kljuËnu ulogu u pronalaæenju sjeÊanja.

PamÊenje ukljuËuje razliËita podruËja mozga.

014019IM_CRO

11/20/09

1:13 PM

Page 15

Mozak i pamÊenje

Rasprπeno pamÊenje Hipokampus igra vitalnu ulogu u prijenosu informacija iz kratkoroËnoga u dugoroËno pamÊenje, odnosno u uËvrπÊivanju informacija, koje koriste razna podruËja mozga.

Danas znamo da oπteÊenje hipokampusa rezultira potpunom nesposobnoπÊu pamÊenja novih informacija, neovisno o tome odnosi li se to na rijeËi, lica ili slike.

Istraæivanje pamÊenja

Nasuprot dugo odræavanom vjerovanju, pamÊenje nije smjeπteno u odreenome dijelu mozga. Umjesto toga, ono djeluje putem mreæe neurona koji procesuiraju i pohranjuju razliËite vrste informacija, a koji su πiroko rasporeeni izmeu razliËitih podruËja mozga. »im jedan dio informacije bude odreen za pamÊenje, brojne se veze simultano aktiviraju i velik dio mozga ukljuËuje se u proces pamÊenja.

Zbog toga je pogreπno govoriti o srediπtu za pamÊenje.

PrisjeÊanje i pretraæivanje informacija ovisi o razliËitim memorijskim sustavima i osjetilima (sluh, vid i sliËno).

Zato, umjesto tvrdnje da je pamÊenje koncentrirano u jednom odreenom podruËju mozga, moæemo govoriti da je ono "rasprπeno".

•

Gdje su smjeπteni razliËiti oblici pamÊenja?

Kao rezultat znanstvenih pokusa 4 i usavrπenih tehnologija promatranja, znanstvenici poËinju shvaÊati koja su podruËja mozga ukljuËena u razliËite procese pamÊenja.

Ukratko: ∑ krakoroËno ili neposredno pamÊenje (vidi str. 132) ukljuËuje sustav neurona u kori mozga (neokorteks ∑ 4 i prefrontalni korteks ∑ 1), a posebno 5 kortikotalamiËne veze ∑ semantiËko pamÊenje (vidi str. 122) traæi intervenciju neokorteksa (4), 6 obuhvaÊajuÊi obje hemisfere koje pokrivaju moædanu koru ∑ proceduralno pamÊenje (vidi str.

118) ukljuËuje strukture ispod korteksa (moædane kore), kao πto je cerebellum ∑ mali mozak (6) i zupËasta jezgra (5) ∑ epizodno pamÊenje (vidi str. 128) oslanja se na Ëeoni reæanj (1), a takoer na hipokampus (3) i talamus (2) koji zajedno Ëine dio limbiËkoga sustava. moja inteligencija Kako tvrde nteligencija nije nasljedna. ©to znaËi biti neurobiolozi, inteligentan? Testovi kvocijenta intelihipokampus igra gencije (IQ) mogu biti korisni u procjeni invaænu ulogu teligencije, ali se u njihove rezultate ne u procesu pamÊenja. moæemo potpuno pouzdati.

Smjeπten u unutraπVaæno je, stoga, naÊi ravnoteæu izmenjosti mozga ∑ u u osobnih moguÊnosti i naπega okoliπa. limbiËkome sustavu ∑ Imati dobro pamÊenje, biti psiholoπki dona istom nivou kao i bro uravnoteæen, pronicljiv i snalaæljiv ∑ to sljepooËni reæanj, on su vaæne kvalitete koje se ne mogu izmjeosigurava ostvarivanje riti nikakvim IQ-testom. veza izmeu razliËitih cerebralnih podruËja.

1

3 2

c

d

2

Moje pamÊenje i...

a

I

3 b LimbiËki sustav •Sastoji se od hipokampusa [3], amigdale [a], parahipokampalnog girusa [b] i cingularnog girusa [c], corpus callosum [d], dio je mozga.

15

014019IM_CRO

11/20/09

1:13 PM

Page 16

101 naËin da poboljπate pamÊenje

Istraæivanje pamÊenja

•

PraÊenje puteva vizualnoga pamÊenja Prije svega, vizualna informacija pogaa retinu, gdje se pretvara u æivËane impulse. U nekoliko milijuntih dijelova sekunde, ti se impulsi prenose u podruËje vizualne projekcije, koje je smjeπteno u okcipitalnome korteksu. Informacija se tada obrauje na viπe razliËitih naËina, ovisno o njezinoj specifiËnoj osobini (oblik, boja i pokret).

Nakon toga, informacija Êe privremeno biti zadræana u hipokampusu gdje Êe se 1. Primanje slike na usporediti s prijaπnjim retinu. podacima iz razliËitih podruËja korteksa.

KonaËno, a ovisno o njezinoj vrijednosti, informacija Êe biti zaboravljena ili spremljena i uËvrπÊena. Pozitivna ili negativna vrijednost informacije odreuje kako Êe ona biti registrirana i saËuvana.

2. Projekcija æivËanih signala na primarni vizualni korteks.

4. Signal je dugoroËno zapamÊen u korteksu.

OptiËki æivci

3. Zadræavanje signala u hipokampusu nekoliko tjedana.

Zbrkane "mozgalice" Slova u ovim nizovima poredajte tako da otkriju rijeËi koje pripadaju mozgovnom nazivlju.

DITREND ........................................

Rebus

Moje pamÊenje i... moji roditelji amÊenje nije dio genskoga sadræaja ili genskoga nasljea koje se prenosi s roditelja na djecu. Nije to ni Alzheimerova bolest. Mnogi ljudi stariji od 50 godina zabrinu se i traæe specijalistiËko miπljenje u sluËaju da je netko iz njihove obitelji doæivio bilo kakvu bolest koja mu je utjecala na pamÊenje. Meutim, taj oblik poremeÊaja ne prenosi se s generacije na generaciju. Bez obzira na to, ako æelite biti sigurni, konzultirajte specijalista ili sluæbu koja se bavi tim problemima.

P

Otkrijte πto je to bez Ëega mozak ne moæe djelovati.

PASIANS ..........................…...........

SHOKIPUMPA ...............................

URENNO .….....................................

AFRISHEME ........….......................

SKRETKO .…..................................

ATEIMPULSA ...............................

KRVILO ...........................................

INGLAJG ..…..................................

INTERVULK ...................................

KAPTOLU .....…..............................

AZEIFPI ..…................................….

Rjeπenje na str. 332

16 16

Rjeπenje na str. 332

014019IM_CRO

11/20/09

1:13 PM

Page 17

Mozak i pamÊenje

Amnezija je najËeπÊi problem pamÊenja, ali takoer postoje i manje uobiËajeni poremeÊaji, kao πto su hipermnezija, paraamnezija i ekmnezija.

•

Amnezija je nemoguÊnost uËenja bilo Ëega novog, a manifestira se u nemoguÊnosti pamÊenja svakodnevnih dogaanja. Inteligencija ostaje netaknuta, kao i prostorno-vizualne i spoznajne moguÊnosti. Drugim rijeËima, vaπe prostorno snalaæenje i sposobnost uËenja nije naruπeno.

TipiËan je primjer hipokampalna amnezija koja je uzrokovana oπteÊenjem ili boleπÊu Papezov krug (koji vezuje hipokampus i amigdalu s hipotalamusom).

Amnezija takoer moæe nastati zbog oπteÊenih ili bolesnih krvnih sudova, zbog Alzheimerove bolesti, oπteÊenja glave, neurokirurπkih zahvata ili zatajenja srca i obiËno je nepovratna.

Slavni lijeËnici Popunite kriæaljku prezimenima slavnih lijeËnika s popisa.

ASKLEPIJE AVICENA BARNARD BROCA CHARCOT FLEMING

GALEN HIPOKRAT JENNER JUNG KOCH LISTER

LIVINGSTONE NELATON PARACELSUS PLINIJE ©TAMPAR

Istraæivanje pamÊenja

Problemi pamÊenja

Retrogradna amnezija ima oblik nemoguÊnosti •prisjeÊanja dogaaja koji su se zbili prije bolesti. ObiËno je prati amnezija, koja joπ viπe pogorπava problem ometajuÊi uËvrπÊenje staroga pamÊenja. Vremenski opseg koji je ugroæen ovim oblikom amnezije moæe varirati od nekoliko dana do nekoliko godina. U veÊini sluËajeva, pohranjena pamÊenja nisu izgubljena, ali su nedostupna jer se ne mogu pronalaziti. Ovaj oblik amnezije nastaje zbog elektroπokova ili oπteÊenja, a moæe dovesti do Korsakove psihoze ili do Alzheimerove bolesti, ali moæe biti i puno blaæa.

•

Potpuna amnezija udruæuje nesposobnost uËenja bilo Ëega novoga s nemoguÊnoπÊu dostupnosti znanju koje je prethodilo nastupu bolesti. Ona moæe biti povezana s teπkim oπteÊenjem korteksa i sliËna je demenciji, kao πto je Alzheimerova bolest.

• Amnezijski napad ili zamraËenje je kratki napad amnezije koja iznenada pogaa osobe dobi izmeu 50 i 70 godina. ObiËno je posljedica emocionalnoga πoka i ograniËava se na zaboravljanje svih novih informacija kao i na zaboravljanje dogaaja od prije nekoliko sati do nekoliko dana. Bolest traje od nekoliko sati do nekoliko dana, ali poËinje slabjeti nakon 24 sata.

Lakunarna amnezija, nemoguÊnost prisjeÊanja dogaaja neposredno prije nastupa napada, kao i samoga napada, ne popuπta.

Najvjerojatniji uzrok amnezijskog napada jest spazam krvnih sudova koji je povezan s migrenom.

Vjeruje se da zamraËenje nastaje u hipokampusu (πto uzrokuje probleme u kodiranju i uËvrπÊenju pamÊenja).

Ako se ponavlja (πto se dogaa u 15 ∑ 25 posto sluËajeva), mora se istraæiti moguÊnost pojave krvnih ugruπaka, zaËepljenja arterija ili Ëak epilepsije.

»ije prezime jedino nema mjesta u kriæaljci?

Rjeπenje na str. 332

•

Hipermnezija se odnosi na neuobiËajenu sposobnost pamÊenja podataka odreenoga tipa (primjerice, pamÊenja stranica u telefonskom imeniku ili dugaËke liste imena). Nema veze s intelektualnim nivoom i moæe biti trajna ili privremena. Privremena moæe nastati tijekom epileptiËkoga napada ili za trajanja intenzivnih emocija, a prati je proæivljavanje dogaaja iz proπlosti.

Paramnezija se odnosi na iluzije stvorene •pamÊenjem: impresije déjà vu (veÊ vieno), déjà vécu (veÊ proæivljeno) ili obrnuto, osjeÊaj da se nalazimo u nekom nepoznatom okruæenju (mjestu). Kratka paramnezijska epizoda moæe nastati tijekom epileptiËke krize temporalnog reænja (mozga).

U ekmneziji se prisjeÊamo kratkih dijelova •(odsjeËaka) proπlosti na naËin kao da se sada dogaaju.

17 17

014019IM_CRO

11/20/09

1:13 PM

Page 18

101 naËin da poboljπate pamÊenje

PamÊenje i bolest

Istraæivanje pamÊenja

•

Alzheimerova bolest, najËeπÊa bolest koja napada srediπnji æivËani sustav, obiljeæena je progresivnim i nepovratnim slabljenjem mentalnih sposobnosti.

Ona je ujedno i bolest pamÊenja, a prvi simptomi su nesposobnost pamÊenja novih informacija kao i nemoguÊnost prisjeÊanja. Izraz hipokampalni napadaj ovdje se koristi zbog toga πto su napadnute obje strane hipokampusa (lijeva i desna). Nesposobnost se πiri i na ostale mentalne funkcije, dovodeÊi pacijente u stanje potpune ovisnosti o obitelji i prijateljima. U toj se fazi koristi izraz "demencija". U pojedinim podruËjima mozga nestaje mnoπtvo neurona, poËevπi od hipokampusa, uz slabljenje dovoda acetilkolina, neurotransmitera ukljuËenog u procesu pamÊenja. Postupak borbe protiv ovog nedostatka puno je uspjeπniji ako se poËne primjenjivati prije nego πto bolest uznapreduje.

•

Ateroskleroza je uobiËajena cerebralna bolest koja pogaa krvne sudove πto opskrbljuju srce, bubrege, udove i mozak. Kolesterol ili naslage masnoÊa taloæe se na stijenkama arterija, suæavajuÊi ih i stvarajuÊi na njima oæiljke. To moæe dovesti do progresivnog ili iznenadnog smanjenja dovoda krvi u mozak uz rizik ishemiËkog udara. U drugim sluËajevima moæe doÊi do pucanja krvnih sudova, izazivajuÊi moædano krvarenje (hemoralni udar ili aneurizmu). Simptomi variraju, ovisno o mjestu i obimu ozljede, a mogu se manifestirati u privremenom ili trajnom gubitku funkcija, kao πto su funkcije hodanja ili govora. »ak i najmanje oπteÊenje cerebralne arterije moæe imati teπke posljedice. Ozljeda posteriorne komunikativne arterije moæe izazvati anterogradnu amneziju praÊenu problemima u komunikaciji, kao i retrogradnu amneziju.

Poznati Ëimbenici rizika navedenih bolesti su duhan, alkohol, æivot s premalo kretanja, visoki kolesterol,

Normalan izgled

Bolestan izgled

Alzheimerova bolest Bolest koja je u razvijenom svijetu godine 2000. zahvaÊala 18 milijuna ljudi.

Pretpostavlja se da Êe broj oboljelih 2025. godine biti 34 milijuna.

CVA Cerebralno-vaskularne nezgode (aneurizme i udari) ubile su viπe od 17 milijuna ljudi πirom svijeta 2004. godine, πto iznosi jednu treÊinu svih smrtnih sluËajeva.

Otrovi Lijekovi (medikamenti), alkohol i droga izazivaju cerebralne ozljede (na priloæenoj slici prikazan je rezultat uæivanja kokaina).

visoki krvni tlak i dijabetes. Prevencija ukljuËuje zdrav naËin æivota, prestanak puπenja i prekomjernog uæivanja alkohola, redovitu kontrolu razine triglicerida i kolesterola, kao i odgovarajuÊe fiziËke vjeæbe.

Rebus Otkrijte znanstvenu Ëinjenicu povezanu s funkcijom mozga.

Rjeπenje na str. 332

18 18

014019IM_CRO

11/20/09

1:13 PM

Page 19

Mozak i pamÊenje U labirintu mozga Pronaite jedini put kroz ovaj labirint kojim Êete povezati dvije crvene strjelice.

Rjeπenje na str. 332

Istraæivanje pamÊenja

•

Parkinsonova bolest posljedica je gubitka neurona u podruËju mozga poznatom kao crna materija (substantia nigra) koja kontrolira motoriËke funkcije i proizvodi neurotransmiterske dopamine. Smanjenje neurotransmitera dovodi do drhtanja, rigidnosti miπiÊa kao i do usporavanja intelektualnih funkcija i motorike.

Pogorπanje mentalnih funkcija javlja se u 30 do 40 posto svih sluËajeva. Informacije i sjeÊanja zadræani su, ali se do njih dolazi vrlo sporo i s velikim teπkoÊama, tako da je pogreπno mijeπati ovu bolest s amnezijom.

Suvremeni naËin lijeËenja je dopaminska terapija, koja smanjuje gubitak neurona i ponovno uspostavlja ravnoteæu dopamina u vitalnim podruËjima.

Moje pamÊenje i...

PamÊenje i depresija

stimulansi noge ljekarne, prodavaonice zdrave hrane kao i kompanije (internetske) za narudæbe isporuËuju proizvode za koje tvrde da pomaæu pamÊenju i potiËu ga. Takvi proizvodi mogu se nabaviti bez lijeËniËkoga recepta, a nekima se pridaju uistinu ekstravagantne osobine. Meutim, æalosna je istina da ne postoji pilula za pamÊenje. »arobne kure koje se reklamiraju obiËno sadræe odreene koliËine vitamina ∑ ukljuËujuÊi vitamin C, za koji se misli da oæivljuje tijelo i poboljπava krvni optok ∑ i minerala, uglavnom izdvojenih iz egzotiËnoga bilja za koje se opÊenito dræi da ima magiËne moÊi (ginkgo, jojoba, ginseng, soja, papaja). Za mnoge od njih, meutim, utvreno je da nemaju nikakva uËinka na pamÊenje.

M

•

Korsakova psihoza pojavljuje se kod ljudi koji piju velike koliËine votke i u kroniËnih alkoholiËara.

ObiËno se javlja oko 55. godine æivota i ukljuËuje anterogradnu amneziju kao i vremensku i prostornu dezorijentaciju, a takoer i naruπeno snalaæenje u okolini. Nastupu bolesti moæe prethoditi retrogradni jaz (praznina) od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, uz konfuziju, probleme u ravnoteæi i hodanju kao i paralizu motorike vida.

Pojava ovog sindroma katkada je nezamjetna buduÊi da jedini vidljivi simptom moæe biti periferna neuropatija. Sposobnost razmiπljanja Ëesto je netaknuta.

Rijetka bolest amnezije moæe imati uzrok u nedostatku tiamina povezanog s alkoholizmom, koji remeti dovod, apsorpciju i koriπtenje vitamina B1, s nedostatkom vitamina PP (nikotinamida) i folne kiseline. OπteÊenja uglavnom zahvaÊaju frontalne reænjeve. Bolest se tretira poveÊanim unosom vitamina B1, ali rezultati nisu potpuno uvjerljivi.

»ak i ako ljudi koji pate od kroniËne depresije ne pokazuju iste probleme pamÊenja kao i oni koji pate od patoloπkoga spoznajnog pogorπanja, oni ipak pokazuju teπkoÊe u zapamÊivanju nedavnih dogaaja. Nedostatak motivacije i energije koji rezultira depresivnim stanjem, kod njih rezultira manjkom volje za novim spoznajama. BuduÊi da informacije ne registriraju pravilno, nesposobni su prisjetiti ih se.

Depresija takoer smanjuje usklaenost u registriranju i procesuiranju informacija. To izaziva selektivno prisjeÊanje, u skladu s pacijentovim negativnim raspoloæenjem i patniËkim osjeÊajem.

Danas znamo kako razlikovati utjecaj depresije Depresija na pamÊenje od patoloπkih stanja kao πto je, primjerice, Prema podacima Svjetske Alzheimerova bolest. zdravstvene organizacije Depresiju karakterizira (WHO), depresija zahvaÊa opÊenito nizak nivo motivacije 10% svjetske populacije, koji dovodi do ozbiljnog a lijeËi se psihotropiËnim poremeÊaja koncentracije, lijekovima (antidepresivima). dok je Alzheimerova bolest poremeÊaj pamÊenja kao takvog, a izaziva patoloπke promjene u prepoznavanju, pohranjivanju i pretraæivanju informacija. Kad se osobe oporave ili su izlijeËene od depresije, ponovno uspostavljaju svoje nekadaπnje intelektualne sposobnosti.

19

Istraæivanje pamÊenja

020027IM_CRO

11/20/09

1:15 PM

Page 20

id, njuh, okus, opip i sluh ∑ pet osjetila su kanali kroz koje informacije iz okoline pritjeËu u naπ mozak. Upravo se osjetilima pojedina informacija unosi i postupno akumulira kako bi postala bogato i plodno tlo koje saËinjava naπe pamÊenje. Prema miπljenju svetoga Augustina, osjetila su "povlaπtena vrata" koja vode do razliËitih odaja u "palaËi pamÊenja".

V

Test Koja osjetila najviπe koristite?

Imate najviπe odgovora DA

Pitanja koja slijede, njih 30, pomoÊi Êe vam doznati na koja se osjetila najviπe oslanjate u svakodnevnom æivotu. Odgovarajte πto je moguÊe spontanije, stavljajuÊi kriæiÊ u odgovarajuÊi stupac. Za svaki potvrdan odgovor zaokruæite slovo na poËetku toga retka.

DA NE

C D A B E B D A D B B E A D C A B A C D C B E D E C C E A E

20

Mogu se sjetiti okusa odreenih jela iz svoga djetinjstva.

Uæivam hraneÊi se prstima.

Znam koju boju kose i oËiju imaju moji prijatelji.

Mogu se sjetiti izgleda brojËanika svoje budilice.

Prilagoavam miris parfema svakom danu.

Mogu prepoznati osobu prema njezinu ili njegovu glasu.

Kada promatram kakav kip, poæelim ga dotaknuti.

Zapaæam ugoaj u filmovima.

Pri kuhanju volim koristiti ruke.

Lako prepoznajem kompozitora odreenoga glazbenog djela.

Prepoznajem glasove pjevaËa i glumaca.

Mirisi me mogu omesti.

Lako se snalazim u okoliπu.

Mogu prepoznati predmete samo dodirom.

Uæivam u Ëitanju kuhinjskih recepata i vinskih karti.

Lako prepoznajem put kojim sam proπao samo jednom. »esto kod kuÊe sluπam glazbu.

Mogu dati detaljan opis svoje dnevne sobe.

Mogu prepoznati glavne sastojke svakoga jela.

Moram opipati odjeÊu prije nego πto je kupim.

Osjetljiv sam na vrlo zaËinjena jela.

Prometna buka me uznemiruje.

Povezujem neke mirise s odreenim sjeÊanjima.

Volio bih se podvrgnuti masaæi. »esto kupujem upadljivo cvijeÊe.

Uæivam kuπajuÊi razliËita jela. »esto odlazim u restorane.

Svjestan sam mirisa pri kuhanju ili uæivam u njima.

Mogu se odmah sjetiti izgleda lica glavnih glumaca nakon gledanja filma.

Viπe volim miris nego okus pojedinih jela.

I I I I I

I I I I I

I I I I

I I I I

I I I I I I

I I I I I I

I I I I I I I I I I I I I

I I I I I I I I I I I I I

I I I I

Ne zanemarujete svoja osjetila, nego ih u potpunosti koristite u svakodnevnom æivotu.

Imate najviπe odgovora NE Pridajete prednost pojedinim osjetilima na raËun drugih i posebno se sjeÊate stvari koje ste primili kroz ta osjetila.

To nikako ne znaËi manjkavost procesa registriranja, nego upuÊuje na to da su podaci moæda manje utvreni (fiksirani), jer ste obuhvatili samo dio raspoloæive informacije.

Imate gotovo isti broj A, B, C, D i E odgovora Vaπa se osjetila meusobno ne iskljuËuju, nego djeluju zajedno.

Napominjemo da se osjetila mogu istrenirati u bilo kojoj fazi æivota, a takoer upoznavajuÊi jake kao i slabe toËke na kojima treba raditi da ih poboljπamo. ©to viπe utvrujemo informaciju koju æelimo upamtiti ∑ vidom, sluhom, opipom, okusom ili njuhom ∑ to Êemo ju uËinkovitije zadræati.

Imate barem pet odgovora A Definitivno dajete prednost vidu pri zapamÊivanju informacija.

Imate barem pet odgovora B Kod vas dominira osjet sluha, iako moæda niste toga svjesni.

Vi ste jedna od onih osoba koje su, na primjer, impresionirane filmskim isjeËcima i pridajete im veÊu pozornost nego πto je to sluËaj kod ostalih ljudi.

Imate barem Ëetiri odgovora C Spadate u gurmane, u one koji doista uæivaju u pripremanju delicija. SjeÊanje na odreeno jelo ili poseban obrok moæda Êe vas vratiti u njihov kontekst ili vam Ëak pomoÊi da oæivite i ostala sjeÊanja povezana s tim. Taj proces ovjekovjeËio je Marcel Proust: okus kolaËiÊa "madeleine", uronjena u Ëaj, evocirao mu je mnoπtvo zatomljenih uspomena.

Imate barem Ëetiri odgovora D Pridajete prednost opipu, koji moæe izazvati mnoπtvo sjeÊanja.

On je takoer povezan s intimnim odnosima. To je jedno od osjeÊaja koje se najduæe zadræava u sjeÊanju. Dokaz su bebe koje se lakπe uspavljuju kada ih se grli ili miluje ili vrlo stari ljudi koji mogu komunicirati s okolinom jedino putem osjetila opipa.

Imate barem Ëetiri odgovora E Pridajete veliku vaænost mirisu, koji je Ëesto povezan s osjeÊajem okusa. U vaπem sluËaju, mirisi vrlo vjerojatno izazivaju mnoπtvo sjeÊanja iz svakodnevnog æivota.

020027IM_CRO

11/20/09

1:15 PM

Page 21

Pet osjetila

Biologija pet osjetila

Asocijativna sfera Sve osjetilne informacije udruæuju se da bi se stvorila toËna sveobuhvatna percepcija.

Senzitivna sfera Prima taktilne (dodirne) informacije, od glave do pete.

Okusna sfera Ovo je podruËje gdje se interpretira osjet okusa.

Sluh Sluh je drugi osjet koji se javlja kod fetusa, koji tako moæe Ëuti πumove i raspoznati neke niske tonove u maternici. Zvuk se prenosi vibracijama u zraku i u prvome redu to je val koji prolazi kroz vanjsko uho i uzrokuje vibriranje timpanuma sliËno razapetoj koæi na bubnju. Ta vibracija dalje uzrokuje pokretanje sitnih kostiju u srednjem uhu. Oni dalje aktiviraju mikroskopske dlaËice (cilije) u unutarnjem uhu i vibracije se tada pretvaraju u elektriËne impulse, koji se πalju u mozak.

Njuh Kronoloπki, to je treÊi osjet koji ulazi u vaπ æivot. Pri roenju, dijete je veÊ sposobno raspoznati majËin miris. Odrastao Ëovjek sposoban je u prosjeku razlikovati viπe od 10.000 razliËitih mirisa, iako, meutim, nije nuæno da ih sve moæe i identificirati. Ovaj osjet potpuno je ovisan o disanju, jer mi miriπemo dok udiπemo.

LebdeÊe molekule specifiËnih mirisa proæimaju nazalne prolaze (kanale) iza nosnog mosta. Nakon toga, oko pet milijuna dlaËica receptorskih stanica apsorbira te molekule unutar nazalnih prolaza. Ove dlaËice πalju signale na olfaktornu jabuËicu u mozgu koja ih razvrstava u mirisne skupine ∑ cvjetni mirisi, mirisi moπusa, smolasti mirisi, loπi mirisi, gorkasti mirisi, mirisi kiselina i sliËno.

Okus Tijekom æivota, vaæni trenuci i sveËane prilike svakako Êe biti obiljeæene prigodnim jelima. Osjet okusa koristi otprilike 10.000 osjetilnih pupova u ustima, detektora okusa koji se prosljeuju mirisom. Ti okusni pupoljci obnavljaju se svakih deset dana tijekom cijeloga æivota. Svaki od njih sadræi oko pedesetak stanica koje neuronima u mozgu πalju vrlo preciznu informaciju o kategoriji okusa: slani okus, gorak okus, sladak i kiseo.

Vid Vizualna sfera DolezeÊi neposredno iz retine, poËetne slike postupno poprimaju konaËan oblik.

Auditorna sfera Ovdje se analiziraju (na)dolazeÊe zvuËne informacije.

Njuπna sfera (u pozadini): to je podruËje u blizini hipokampusa, gdje se mirisne informacije sintetiziraju.

Opip To je prvi osjet koji primjenjujete: fetus osjeÊa svoju okolinu pomoÊu kontakta sa stijenkama majËine maternice. Taj osjet je u stvari prvi oblik komunikacije s vanjskim svijetom.

OsjeÊaj opipa koristi puno razliËitih receptora: Meissnerove, Pacinijeve i Merkelove korpuskule, koje su rasporeene po cijeloj koæi. Ti receptori reagiraju na podraæaj kao i na promjenu ili ponovljeni pritisak.

U prosjeku je 50 receptora po kvadratnom milimetru koæe, ali oni su neujednaËeno rasporeeni. Velik broj koncentriran je, primjerice, na vrπcima prstiju, πto pruæa velike moguÊnosti opipne (taktilne) percepcije.

Mozak prima oko 80 posto informacija putem osjeta vida, iako se taj osjet u novoroenËadi razvija posljednji. Vid je obiËno osjet koji se najviπe koristi, pa Ëak i na πtetu ostalih osjeta.

Odraslo oko registrira milijune elemenata informacija svakoga dana u obliku svjetla koje se reflektira od predmeta i prodire u oko sve do retine. PutujuÊi brzinom od 300.000 kilometara u sekundi, svjetlosni valovi prvo prolaze kroz roænicu, koja je zaπtiÊena konjunktivom i koja pokriva zjenicu (iris). Potom prolaze kroz pupilu, to jest otvor u srediπtu oka, prije nego πto Êe proÊi kroz leÊu koja im, uz pomoÊ cilijarnog miπiÊa, moæe promijeniti zakrivljenost.

KonaËno, svjetlosni valovi prolaze kroz staklasti dio (koji zauzima 80 posto volumena oka), da bi svoj put zavrπili u dnu oËne duplje, gdje je smjeπtena retina. OptiËki æivac tada, u neznatnom vremenskom trenutku, prenosi svjetlosni signal u mozak. »ak 800 tisuÊa niti optiËkoga æivca prenosi taj koncentrirani dotok informacija u mozak, πto predstavlja najguπÊi komunikacijski kanal u svemiru!

Oπtrina osjetila nije unaprijed odreena. »im dostignemo potpunu svijest o svojim percepcijama i osjeÊajima, osjetila se mogu prilagoivati i fino usklaivati.

21

Istraæivanje pamÊenja

U srediπtu ljudskoga tijela postoji obiman splet æivaca s nastavcima koji su tako konstruirani da mogu prihvaÊati poruke koje neprestano cirkuliraju uokolo tijela. To "hvatanje" dogaa se pomoÊu osjetila.

Svako od osjetila usklaeno je na odreeno podruËje valnih duæina. Ti se valovi prihvaÊaju pomoÊu razliËitih organa ∑ organa vida, sluha, okusa ili mirisa ∑ ovisno o danim okolnostima. Oni mogu biti prihvaÊeni pomoÊu organa koji pokriva cijelo tijelo i aktivira osjeÊaj dodira: pomoÊu koæe. Informacija prihvaÊena organima prepoznaje se, neprestano se analizira i procesuira u posebnim podruËjima mozga. Ona se naziva eksteroceptivnom kada dolazi izvan tijela. Ali informacije se mogu prihvaÊati i iz tijela, kao πto su bol ili zadovoljstvo.

Njih nazivamo interoceptivnim informacijama.

020027IM_CRO

11/20/09

1:15 PM

Page 22

101 naËin da poboljπate pamÊenje Zvuci oko nas

1. ..................

Poredajte navedene zvukove po njihovoj jaËini na ljestvici od 1 do 8.

2. ..................

3. ..................

Istraæivanje pamÊenja

4. ..................

5. ..................

6. .................. a. zvonjava telefona

c. mlinac za kavu

b. ubrzanje motocikla

d. uzlijetanje zrakoplova

7. ..................

8. ..................

Rjeπenje na str. 332

Q

e. lom stakla

f. treskanje vrata

g. zvonce bicikla

h. ptiËji pjev

Sluπanje i osjetljivost na zvukove razliËita je od osobe do osobe.

Ljubitelji glazbe, primjerice, imaju razliËito miπljenje o idealnoj glasnoÊi za sluπanje glazbe. Klasifikacija jaËine gornjih zvukova, koju Êete naÊi na str.cama s odgovorima, moæe se, dakle, razlikovati od vaπe.

OznaËite 7 razlika Ove se dvije slike razlikuju u toËno sedam pojedinosti.

Moæete li ih pronaÊi?

22

Rjeπenje na str. 332

020027IM_CRO

11/20/09

1:15 PM

Page 23

Pet osjetila

Pridruæite mirise

Q

Mirisi potiËu sva osjetila. ©to je razvijeniji vaπ osjet mirisa, to Êe æivlja biti vaπa osjetila. Pokuπajte oponaπati æivotinje, koje su zadræale izvrstan osjet mirisa, prelazeÊi granice samo vizualnih ili sluπnih osjeta kako biste svome mozgu omoguÊili da odgovori na sve vrste informacija koje dopiru do vas. OdabiruÊi dinju, na primjer, nemojte se ograniËiti samo na gledanje ∑ pomiriπite je!

Svijet zaËina Pronaite koji od zaËina ili mirisnih trava oznaËenih brojkama prevladavaju u kojem od kulinarskih specijaliteta oznaËenih slovima.

1. cimet

A. kus-kus

1. ........

2. πafran

B. tajlandski

2. ........

3. bosiljak 4. Ëeπnjak 5. muπkatni

Dodir i osjet Dodir moæe potaknuti niz najrazliËitijih osjeta ovisno o tome πto se dodiruje. Zabavite se zamiπljajuÊi πto bi moglo potaknuti navedene osjete. Objekti zamiπljanja mogu biti æiva biÊa kao i neæive stvari, a zamislite ih najmanje po Ëetiri.

Primjer: meko i πljapkavo = tijesto

meko..................................

sluzavo..............................

..............................................

..............................................

naborano..........................

glatko.................................

..............................................

..............................................

hrapavo............................. .............................................

Rjeπenje na str. 332

oraπËiÊ

zeleni curry C. gulaπ

3. ........

4. ........

D. paelja

5. ........

E. medenjaci

6. ........

6. kumin

F. pizza

7. papriËice

G. umak

béarnaise

8. korijandar

H. umak

beπamel

9. paprika

I. quesadilla

7. ........

10. estragon

J. namaz

11. origano

K. umak

8. ........

9. ........

10.........

11.........

aïoli Rjeπenje na str. 332

Q

Okus potiËe tek. ©to ukusnije jelo, to veÊi uæitak.

Primijenite li to naËelo na sva jela πto ih pripremate, uoËit Êete da Êe se i oni sa slabijim tekom vratiti po joπ.

Osjetilno pamÊenje: emocionalno pamÊenje Osjetilna je aktivnost izvor naπega pamÊenja, koje bez toga uopÊe ne bi postojalo. To πto nazivate svojim ukusom ∑ u stvari svojim izborom ∑ rezultat je duge osobne povijesti osjetilnoga iskustva, koje ste zaboravili. Ono stvara tkivo naπih primarnih osjeÊaja i pridruæenih emocija koje predstavljaju naπu pravu bit i odreuju sadaπnje osjeÊaje i emocije.

Cijelo naπe tijelo æivi je zapis osjeÊaja iz naπe proπlosti, koji su bili ispunjeni uæivanjem i æeljama ili smo ih pak mrzili, plaπili ih se ili ih nastojali izbjeÊi.

Okus Ne raamo se s unaprijed odreenim ukusom. Odabiri koje naπi bliænji rade umjesto nas u djetinjstvu, zajedno s naπim osobnim iskustvima, utjeËe na naπ osjeÊaj okusa.

Ako ne volimo banane, na primjer, moæda je to u naπemu pamÊenju povezano s izmiksanim bananama iz djetinjstva, koje su u trenu postajale smee.

Svaki dogaaj u pamÊenju povezan s obrokom ukusne hrane bit Êe Ëvrsto urezan u naπe sjeÊanje. Ukratko, okus nam se odreuje ovisno o tome u kakvom se kulturnom okruæenju razvijamo.

23

Istraæivanje pamÊenja

UsredotoËite se kako biste pronaπli veze izmeu ovih mirisa i dogaaja ili osjeÊaja πto ste ih iskusili.

020027IM_CRO

11/20/09

1:15 PM

Page 24

101 naËin da poboljπate pamÊenje

Istraæivanje pamÊenja

Opip Osjet opipa vodi nas ravno do samoga poËetka æivota i do izvora naπega pamÊenja. Naπ naËin doæivljavanja opipa i fiziËkoga dodira s ostalim osobama vuËe korijen u najranijim dojmovima o æivotu u maternici i fiziËkog odnosa s majkom te je u velikoj mjeri odgovoran za naπe kasnije ponaπanje u odrasloj dobi, a posebno u podruËju seksualnih odnosa.

Izostanak dodira, to jest nepostojanje kontakta s ostalim osobama, najdublji je oblik usamljenosti. Nedostatak poticaja koju pruæa dodir moæe imati ozbiljne posljedice, poËevπi od gubitka volje za æivotom do depresije.

Touché ∑ pogodak!

Osjet dodira rasporeen je po Ëitavoj koæi. Njegova vaænost naglaπena je i u razliËitim izrekama koje Ëesto rabimo, kao na primjer "uvuÊi se komu pod koæu". Isto tako kaæemo da smo "dirnuti nekim" ili "neËim". Sjetite se 10 izreka u kojima se pojavljuju rijeËi koæa ili dodir ili pak njihove inaËice.

Primjer: imati debelu koæu.

Rjeπenje na str. 332

Njuh

1. ........................................

Njuh, taj vrlo primitivni oblik komunikacije, takoer je usko povezan s emocijama.

Mirisi Ëesto imaju emocionalnu dimenziju: sviaju nam se ili nam se ne sviaju i, kao i okus, mogu evocirati sjeÊanja. Odreeni mirisi neizostavno Êe otvoriti vrata ugodnim kao i neugodnim sjeÊanjima ∑ miris vruÊe Ëokolade, miris mesa na roπtilju ili, nasuprot tome, miris zubarske ordinacije. »esto smo voeni osjetom mirisa koji, na iznenaujuÊi naËin, u nama izaziva jake emocije.

ProdavaËi u trgovinama s time su dobro upoznati ∑ upotrebljavaju umjetne arome, kao πto je miris svjeæega kruha, kave ili cvijeÊa, kako bi naveli kupce da kupuju njihove proizvode.

2. ........................................

3. ........................................

4. ........................................

5. ........................................

6. ........................................

7. ........................................

8. ........................................

9. ........................................

10. ........................................

Vid Vid obogaÊuje naπ odnos s okolnim svijetom.

Vidom registriramo milijune podataka. To πto smo sposobni prisjeÊati se lica, boja i predmeta oko nas potvruje kapacitet naπega vizualnoga pamÊenja.

Svi moramo neπto vidjeti kako bismo to mogli zadræati i zapamtiti ∑ ali ima ljudi koji su puno ovisniji o ovom naËinu pamÊenja od drugih. Pa ipak, Ëak je i ovaj posebni oblik pamÊenja selektivan, buduÊi da je povezan s naπim osobnim poljem interesa. Neki ljudi lako pamte lica, dok drugi lakπe pamte boje ili pejsaæe. Istodobno, ne moæemo se oduprijeti pogledati neπto πto nam pruæa zadovoljstvo, πto nam izaziva znatiæelju, neπto nepoznato, pa Ëak i gledati neπto πto nas straπi. Slika nabijena emocijama puno se lakπe pamti nego kakva banalna i nezanimljiva.

Sluh Osjet sluha najviπe se koristi u komunikaciji. On nam omoguÊuje da sluπamo konverzaciju, glazbu ili pjev ptica.

Auditivno (sluπno) pamÊenje takoer je nabijeno emocijama. Ono nam pomaæe da upamtimo filmsku scenu popraÊenu kakvom posebno dramatiËnom glazbom ili pak glas roditelja, pun njeænosti, povezan s kljuËnim trenucima naπega djetinjstva. Ili kada samo za sebe pjevamo u kupaonici pod tuπem, opet je u akciji auditivno pamÊenje. Mi, Ëesto i nesvjesno, registriramo mnoπtvo zvukova koji nas okruæuju. Za glazbenike je, naravno, kljuËno dobro auditivno pamÊenje. Bez njega glazbenik ili glazbenica nisu sposobni svirati napamet ili se ne mogu sjetiti kako odreena melodija treba zvuËati.

24

SjeÊanja s odmora Dajte primjere svojih sjeÊanja s odmora koja se odnose na svako od vaπih pet osjetila.

Primjer: zvuk valova koji se noÊu razbijaju o obalu, a dopire kroz otvoren prozor, okus domaÊega sira u sirani, prizori æivopisne ponude egzotiËne robe s trænice u Marakeπu, mirisi i æive boje mirodijske trænice.

Prizori

.......................................................................... ..........................................................................

Zvukovi

.......................................................................... ..........................................................................

Okusi

........................................................................... ..........................................................................

Mirisi

.......................................................................... ..........................................................................

Opip

.......................................................................... ..........................................................................

020027IM_CRO

11/20/09

1:15 PM

Page 25

Pet osjetila

Moje pamÊenje i... brojËani kodovi ako bismo zapamtili brojËani kod kao πto je, primjerice, PIN naπe bankovne kartice, moramo istodobno aktivirati nekoliko osjetila. Prvo, odreeni naËin pokreta ∑ pokreti prstiju koji tipkaju po tipkovnici bankomata ∑ mogu nam pomoÊi da se prisjetimo broja. Moæda su prsti u tim trenucima savijeni ili se pak pokreÊu dijagonalno uzduæ tipkovnice. Potom, moæda Êe nam pomoÊi veza izmeu broja i nekog nama vaænoga datuma, kakav dogaaj iz povijesti ili kombinacija kuÊnoga i poπtanskoga broja. Da bismo lakπe zapamtili broj, dobro je da ga nekoliko puta tipkamo, kako bismo uoËili pokrete prstiju dok prelaze preko tipkovnice, a u isto ga vrijeme tiho izgovaramo, kako bismo potaknuli auditivno pamÊenje. Na taj naËin moæemo lako upamtiti broj u roku jednoga tjedna.

K

Prekrivanje slike i pamÊenja ProËitajte ovaj tekst:

aa

Pmrea iævaristnjavu pnoedoverm na kkmmerbËioe suilπitËevu, pedraok sovla u rmiËejia pvose je næaaven, jindeo je vænao da pvro i pljnjdeose sovlo bduu na soijvm mitsmeja. Oaattsk solva mæoe btii ppnutoo pπaojemin, a vi Êtee iapk sve rejËii mÊoi pËatiorti bez iikkavh pblemroa. Rlaozg tmou jset Ëcinjenia da ljsduki maozk ne Ëtia skvao svloo pbensoo, veÊ rËeiji kao celnije.

Q da vizualno pamÊenje cijele

Bit Êete iznenaeni zapaæanjem

rijeËi preteæe nad slikom rijeËi kakva je ovdje zapisana. Slika koju nosite u svome pamÊenju dostatna je da u trenutku otkrijete smislenu rijeË.

Starenje osjetila: neizbjeæno?

BuduÊi da je osjetilna aktivnost vaæan naËin kontakta sa svijetom oko nas, svako smanjenje u aktivnosti bilo kojeg od osjetila moæe izazvati osiromaπenje tih odnosa, πto rezultira smanjenim uæitkom æivljenja, a takoer i smanjenom stimulacijom neurona.

SuoËeni s bilo kojim problemom pamÊenja, dakle, moramo se prvo zapitati funkcioniraju li naπa osjetila na pravilan naËin. Kako moæemo zapamtiti bilo πto ako to nismo razgovijetno Ëuli? Kako moæemo stvoriti mentalnu sliku bilo Ëega πto nismo jasno vidjeli?

Od svih pet osjetila, vid se najbræe pogorπava.

•Kako starimo, oku treba puno viπe vremena da se prilagodi

Q

Iako je toËno da je vizualni osjet u Ëovjeka dobro razvijen, Ëesto je ∑ kada nema dovoljno vremena za promatranje ∑ teπko uoËiti sve pojedinosti. O tomu valja razmisliti. Trebali bismo stoga sumnjati u toËnost pojedinih opisa svjedoka u kriminalistiËkim sluËajevima...

promjeni svjetla. U dobi od 80 godina, naπem je oku potrebno osam puta viπe svjetla da bi imao isti osjeÊaj osvjetljenja. Meutim, tim promjenama moæemo se dobro prilagoditi upotrebljavajuÊi halogene æarulje, s pomoÊu kojih reguliramo jaËinu osvjetljenja, primjerice za Ëitanje ili diskretno osvjetljenje dnevne sobe.

Miopija (kratkovidnost), astigmatizam i prezbiopija (dalekovidnost) ∑ koje se pojavljuju izmeu Ëetrdesete i pedesete godine i pogorπavaju tijekom starenja ∑ obiËno se uspjeπno korigiraju naoËalama ili kontaktnim leÊama.

Kirurπka korekcija miopije postala je uobiËajena operacija, kojom su se mnogim ljudima promijenili æivoti. ©to se tiËe

25

Istraæivanje pamÊenja

Gledajte ove odjevne predmete jednu minutu, a potom pokrijte sliku i pokuπajte u sjeÊanje prizvati πto je moguÊe veÊi broj pojedinosti. Savjet: prvo napravite podjelu prema odreenim kategorijama ∑ na primjer, prema boji, kratkim ili dugim rukavima, uzorcima. Na vama je da sloæite naËin na koji vaπe pamÊenje djeluje.

aa

Idealna odjeÊa

020027IM_CRO

11/20/09

1:15 PM

Page 26

101 naËin da poboljπate pamÊenje

Istraæivanje pamÊenja

oËne mrene (katarakte), ona se obiËno pojavljuje u dobi izmeu 70. i 80. godine. Njezin je uzrok progresivno smanjenje prozirnosti oËne leÊe, πto dovodi do osjeÊaja manjeg osvjetljenja pa Ëak i zamagljenosti. Operacija je takoer uobiËajeni suvremeni naËin korekcije te anomalije.

Testirajte svoje umijeÊe zapaæanja Promatrajte nacrtana lica jednu minutu, a potom ih prekrijte i odgovorite na pitanja.

•

Sluh se Ëesto pogorπava nakon pedesete godine, πto je tendencija koja se ËeπÊe pojavljuje kod muπkaraca nego kod æena. U poËetku pogorπanje zahvaÊa visoke tonove (visoke frekvencije), koje zbog toga puno teæe Ëujemo, a potom se πiri na sve niæe tonove. Gubitak sposobnosti primanja visokih tonova (stanje koje nazivamo prezbiakuzija) moæe nam promijeniti percepciju o glasovima. Osobe zahvaÊene ovim pogorπanjem sluha Ëesto ga nisu svjesne, ali ono ipak utjeËe na njihovo ponaπanje, kao i na naËin druπtvenog ophoenja s okolinom. Osoba koja slabo Ëuje glasno govori i Ëesto traæi da mu sugovornici ponove ono πto su rekli. Mnogi od njih, kako bi izbjegli neugodnosti, klone se druπtvenih dogaaja i nastoje se izolirati. To dovodi do drastiËnih posljedica u kakvoÊi njihova æivota, a takoer utjeËe i na njihovo pamÊenje, koje je na taj naËin liπeno stimulacije.

Zbog toga je vrlo vaæno prilagoditi se nastaloj situaciji i kompenzirati slabiji sluh. Ako Ëesto zapitkujemo sugovornike da ponove ono πto su rekli, ako moramo pojaËati glasnoÊu TV-a, ako se muËimo slijediti konverzaciju u buËnijem okruæenju, dobro Êe biti da zamolimo svog lijeËnika da nas bez odgode uputi otorinolaringologu. Specijalist Êe istraæiti problem

i prepisati najpogodniji tretman: odgovarajuÊi lijek, sluπni aparat ili Ëak i fizioterapiju. ZahvaljujuÊi tehnoloπkom napretku, suvremena sluπna pomagala vrlo su djelotvorna, ali ljudi Ëesto imaju negativan stav prema njima. Ne bismo trebali oklijevati zatraæiti profesionalni savjet struËnjaka, koji Êe nas posavjetovati, opskrbiti informacijama pa Ëak i ponuditi nam da neko vrijeme kod kuÊe isprobamo sluπne aparate, kako bismo mogli odabrati onaj koji nam najviπe odgovara. Povrh toga dobro je poticati osjet vida promatrajuÊi usne sugovornika ∑ tada Êemo steÊi sposobnost ne samo Ëuti nego i vidjeti ono πto nam se govori!

Osjet njuha takoer moæe oslabjeti, πto je Ëesto •popraÊeno gubitkom osjeÊaja okusa i smanjenim uæitkom u jelu. U stvari, πto viπe starimo, jelo nam se Ëini sve viπe bljutavim i manje privlaËnim. Katkada taj gubitak zanimanja za mirise moæe znaËiti gubitak æivotnog interesa pa Ëak i laganu depresiju.

Odvajanje od vanjskoga svijeta mora utjecati na funkcije pamÊenja.

Osjet opipa moæe s vremenom takoer •oslabjeti Ëak i kada su receptori na naπoj koæi netaknuti. U tom sluËaju, po svoj prilici radi se o manjkavosti u prijenosu informacija od osjetila opipa do srediπnjega æivËanog sustava. Nekoliko studija pokazalo je da je prag osjetljivosti na bol na povrπini koæe u starijih ljudi viπi. To je neπto πto se ne bi trebalo ignorirati, bez obzira πto znamo da prag osjetljivosti na bol varira od osobe do osobe.

Vrlo je vaæno redovito provjeravati jesu li naπa osjetila u dobrome radnom stanju i trebamo napraviti sve πto je moguÊe kako bismo osigurali da ona funkcioniraju onako kako se od njih oËekuje. Ako je potrebno, moramo takoer prilagoditi svoje druπtveno ponaπanje i, posebno, ne povlaËiti se iz svijeta zbog problema koji zapravo i nisu osobito ozbiljni, a koji se Ëesto mogu popraviti.

26

020027IM_CRO

11/20/09

1:15 PM

Page 27

Pet osjetila

Istraæivanje pamÊenja

1. Koliko je na crteæima æena, a koliko muπkaraca?

2. Koliko osoba nosi naoËale?

3. Koliko æena nosi nauπnice?

4. Koliko osoba ima πeπir?

5. Koliko je osoba nacrtano iz profila?

6. Koliko osoba nosi zeleno?

Q

Na ono πto vidite u priliËnoj mjeri utjeËu vaπe sklonosti.

Ako nalazite da je neko lice privlaËno ili da je jako razliËito od ostalih, vaπe Êe se oko duæe zadræati na njemu i vi Êete tome licu pokloniti viπe pozornosti. Budite toga svjesni kako ne biste zanemarili i druge, vjerojatno jednako zanimljive pojedinosti.

Pjesma s rupama

TeËna kriæaljka

»itajte naglas pjesmu Karneval Zvonimira Baloga i pokuπajte popuniti praznine rijeËima koje nedostaju ili pak izmislite rijeËi kojima biste smisleno popunili ove rupe.

Mreæu kriæaljke pokuπajte popuniti koristeÊi opiske uvrπtenih pojmova.

Karneval

2

1 4

Na dan karnevala ovca s …...............

5

πeÊe pod rukom.

6

Gazele se lava viπe ne straπe, …............... na Ëovjeku slobodno jaπe.

8

…............... je na dan karnevala lijep,

10

S T O L

3

7

9

11

πetaËi imaju rogove, mnogi i …............... .

Majmuna i slonova ulice su pune.

Bedaci nose …............... mudraca

12

i vladarske …............... .

Svi se tog dana kao nikad razumiju ukoliko roktati i revati …............... .

Moæete Ëuti mnogog …............... kako sa sinom …............... i kvoca.

Srest Êete djevojËicu koja Êe za …............... brzati, s njome mijaukati i …............... .

Svatko je tada mukanju i urlikanju …............... , svaki drugi …............... tada je govedo, …............... ili slon.

Rjeπenje na str. 332

Vodoravno 2. Koje ima okus limuna 5. Tvar za zaslaivanje, slador 6. TeËan okus jela, tek 8. Osoba koja sprema jelo 10. Dio jezika koji prepoznaje razliËite okuse 12. Koje ima okus kave ili pelina Okomito 1. KljuËni sastojak piva 3. ZaËin za salate, kvasina 4. Organ naπega tijela kojim prepoznajemo okuse 6. Koje ima okus soli, koje je zaËinjeno solju 7. Koje ima okus sladora ili meda 9. Ugodno za jelo, teËno 11. Koje ima okus paprike, hrena ili luka Rjeπenje na str. 332

27

Svi povremeno imamo manje probleme s pamćenjem Gdje sam stavio ključeve? Gdje su mi naočale?

U koju sam ladicu stavio pismo?

To može biti izuzetno frustrirajuće. Međutim, nije kraj svijeta!

Bez obzira na godine, ti se problemi mogu izbjeći!

Testirajte se, vježbajte mozak!

Vaše pamćenje ima potrebu za vježbanjem.

U ovoj ćete knjizi pronaći 352 stranice pune zabave s tri odvojena poglavlja igara, više od 500 igara riječima, logičkih zadataka, vježbi opažanja, testova znanja iz povijesti, geografije i kulture, kao i upitnika koji će vam pomoći da spoznate svoju mentalnu snagu i slabosti.

Razvijte pamćenje!

Vaše je pamćenje uvijek aktivno, radeći na stvaranju slika i asocijacija.

U ovoj ćete knjizi naći sve što je potrebno znati o načinu funkcioniranja pamćenja te kako ga poboljšati, i sve to kroz zabavu!

Za nekoliko ćete tjedana poboljšati sposobnost pamćenja imena, riječi, brojeva i još mnogo drugih stvari!

www.mozaik-knjiga.hr ISBN 978-953-14-0651-2

9 789531 406512

101 način da poboljšate

101 način da poboljšate pamćenje

pamćenje

101-MEMORY-COVER-CRO-TISK:101-MEMORY-COVER-CRO-TISK 24.11.09. 11:58 Page 1

naËin 101 da poboljšate

pamÊenje IGRE REBUSI KRIÆALJKE