cvjetna raskoš

RUTH PODGORNIK REŠ

CVJETNA RASKOŠ Za ukrašavanje kuće, balkona, terase i prozora

Sadržaj Tko posadi vrt, posadi ljubav . . . . . . . . . . . . . . 8 Za sve dane u godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Između četiri zida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Pogled iz stana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Cvjetna preobrazba na otvorenom . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Jesen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Zima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Proljeće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Put do uspjeha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Prvi koraci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Korisne upute za lijepo cvijeće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Prostrani cvjetni sanduci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Zemlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Pravilan izbor biljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Što sve utječe na našu odluku? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Vrijeme koje imamo za njegu biljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Boja fasade i ograde . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Boja trajnih nasada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Položaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Veličina cvjetnih sanduka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Cvjetna razočaranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Pogrešne kombinacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Neodgovarajući položaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 Pogreške pri njezi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Nesreća nikad ne miruje! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Praznik sadnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Stroga pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Sadnja u rasadniku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Kad biljke iznijeti na otvoreno? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Što s prezimljujućim biljkama? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Posebnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Osnovna pravila zalijevanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Prihranjivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Dodatna njega . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Higijena biljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Orezivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Ne štedite! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

6

7

Prirodni pripravci za zaštitu biljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Štetnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Ostale teškoće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

Gdje nas razveseljavaju? . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

Cvjetni lonci – uvijek izvrstan odabir . . . . . . . . . . . . . 54 Cvjetne posude opet u modi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Cvjetni sanduci kroz vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Viseće posude – putujući viseći vrtovi . . . . . . . . . . . . . 62 Kokotera – u potrazi za novim dimenzijama . . . . . . 68

U šetnji oko kuće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

Ulaz – prvi cvjetni pozdrav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Balkon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Terasa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 Još sitnih radosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

Bogatstvo boja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

Fenomen žarkocrvene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 Simfonija u bijelom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 Sunčano žuto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 Vatreno narančasto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 Mudro je saditi modro . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 Romantično ružičasto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 Zanosno ljubičasto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

Trendovski nasadi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 Otporno cvijeće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

»Čelične« za selo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 Neuništive za toplo mjesto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 Nikad ne razočaraju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 Bogatstvo ukrasnih trava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 Biljke ukrasnih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 Magični antocijan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 Biljni srebrni nakit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 Žarkožute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127 Živahno šarene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 Traženi mirisni biseri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130 Ukrasno i jestivo povrće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133 Jagodnjak – cijelo ljeto pri ruci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

Dječji kutak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 Za kraj – točka na i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

141

Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

145

8

»Tko zasadi vrt, zasadi ljubav«

Kineska poslovica

B

dolje Rana ura – zlatna ura; nekoliko minuta prije šest desno dolje Prve sunčeve zrake na sjevernoj strani kuće

iljke nas prate uvijek, kamo god krenemo. Bez cvijeća ne možemo zamisliti važne životne trenutke, kao što su godišnjice, obljetni­ ce, vjenčanja i sprovodi. Govorimo da nam je nekad više, nekad manje »posuto cvijećem«.

Osjećate li se tako i vi – u svojemu cvjetnom kraljevstvu?

Sve sam svjesnija da mi žilama teče i ljubav prema cvijeću, koju su uz­ gajale moje bake. Odražava se u naklonjenosti tradicionalnim biljkama koje su već u srcima naših predaka pustile duboko korijenje. S mamom, koja je sanjala o zanimanju agronomistice, a morala je postati učiteljica, napravila sam prve praktične korake u čudesnom svijetu biljaka. Još i danas, kad sam na pragu pedesetih godina, mama stoji pokraj mene dok radim u vrtu. Moja već gotovo odrasla djeca izabrala su različite život­ ne puteve. Kad vidim da najmlađa na bundevama, njezinom najljepšem »cvijeću«, uvijek nađe nešto novo, znam da smo muž i ja posijali pravo sjeme. U posljednje vrijeme i on je našao novu ljubav – bonsai.

Na sunčanoj strani Alpa, nadaleko smo poznati kao najveći ljubitelji cvi­ jeća. U našim se glavama tijekom posljednjega desetljeća dogodio velik

»Tko zasadi vrt, zasadi ljubav« 9

prevrat. Ne težimo za količi­nom cvijeća (toga je dovoljno na sva­ kom koraku), nego tražimo nešto više. Shvatili smo da je biljni svi­ jet sam po sebi neizmjerno bogat.

Osim toga, uzgajivači punom pa­ rom stvaraju nove bisere i zato sa­ vjesno upijam događanja na tuđim pokusnim površinama. Vjerujte, posljednjih godina ne nedostaje sadnica koje su na granici stvar­ nosti. Čeka nas puno izazova.

Dobro znam da je sve teže snaći se među tolikim novostima. To je samo jedan od razloga što je me­ đu nama nova knjiga. Druge ot­ krijte sami...

Knjiga Cvjetna raskoš se, za razliku od mojih prijašnjih djela, nije ra­ đala tijekom zimskih mjeseci. Zato vas za početak pozivam u Podvin – dobro došli jednoga proljetnog da­ na među moje prijateljice.

gore Podnevna modrina desno Popodnevna oluja

10

Za sve dane u godini

S

igurno znate onu o »fikusu«. Kad mijenjamo prebivalište, seli se s nama. Fikusom nazivamo sve biljke koje nas prate od djetinjstva.

Svatko u podsvijesti ima određenu biljku koja mu je osvijestila posto­ janje tog oblika djelovanja. Možda je to grah koji smo u prvom razredu morali posaditi u cvjetne lonce.

Orhideje, nekad tako rijetke biljke, danas već poznaje svako dijete. Ako se pravilno njeguju, cvjetaju tijekom cijele godine.

Između četiri zida 11

Moj prvi je bio »televizorski sobni cvjetić«, pravim imenom maranta.

Zašto je sjećanje na nju još uvijek živo? Biljka je uvijek stajala na tele­ vizoru, a najneobičniji bio je njezin dinamičan život – svaku večer išla je »spavati«. Listove s iznimno ružičasto obojanim žilama okrenula bi prema gore i potpuno promijenila izgled.

Takve ili drugačije biljke s nama su svaki dan, cijeli život...

Između četiri zida

Tako je postavljen stol ako volimo »jesti i očima«. Naša dekoracija uvijek se ravna prema godišnjem dobu. Ljeto donosi raznovrsno povrće.

12

Za sve dane u godini

Pogled iz stana

Kad nastupi prava bijela zima, pri pogledu kroz prozor razveseljavaju nas ptice.

Cvjetna preobrazba na otvorenom Zima je mahnula repom – snijeg je prekrio maćuhice i jaglace.

Balkonsko cvijeće jarkih boja uljepšava turoban ljetni dan.

Pogled iz stana 13

Zrela jesen donosi na prozorsku dasku smirujuće boje.

Toplo vrijeme probudilo je mlječiku pa se bogato rascvjetala. Maćuhice, koje prerastaju jaglace, naviještaju da se bliži vrijeme izmjene biljaka.

Mjesec nakon sađenja, sredinom lipnja, bogato cvjeta anisodonteja (Anisodonthea capensis), ružičasta lončanica, a svoju boju pokazuje i figelij (Phygelius aequalis). U gredici su čak tri biljke ukrasnih listova – slatki krumpir, ukrasna kopriva i crvenolisni čekinjasti umuhar.

14

Čar sezonskih nasada je u dina­mi­­­­ ci. Biljke nam ne mogu dosadi­ti jer ih prebrzo zamjenjujemo dru­gima.

Na mirisnoj terasi od proljeća do zime Dnevna soba na otvorenom op­rem­ ljena je brižno izabranim na­mješ­­­ tajem. Biljke su posađene u broj­ne glinene i limene posude i ple­tene košare.

lijevo Nasad iz drugoga kuta gledanja sredinom kolovoza. Tad je u središtu pozornosti mandevila, koja si je deblom utrla put prema gore.

Vrlo razgranata je i kopriva. Žuta gomoljasta begonija iznenađujuće dobro podnosi kišovito vrijeme. lijevo dolje Jesenski nasad je vrlo umirujući – čini ga zlatni himalajski cedar, jesenski vrijesak i puzajuća ivica. desno gore U toplim proljetnim danima za nenametljiv ukras brinu se maćuhice sitnih cvjetova, ukrasne trave i začini.

(Fotografija Bernarda Strgar Satler) desno dolje Takva je ljetna sadnja, ako su nam ljepota listova i miris biljaka važniji od raskošnog cvijeta. Dok sjedimo na terasi, uživamo u ukrasnim travama, blitvi, peršinu, bosiljku i drugim začinskim biljkama.

(Fotografija Bernarda Strgar Satler)

15

16

Za sve dane u godini

Jesen

gore Živopisnim lončanicama krizantema obojite prijelaz iz cvijećem bogatog ljeta u smireniju jesen.

Nekad smo okolicu doma ukrašavali samo u toplim mjesecima. Izbor cvi­ jeća koje cvjeta u ljetnim mjesecima tijekom posljednjega desetljeća mu­ njevito se širi i mijenja. Raširenih ruku primamo novosti i prilagođava­ mo se modnim smjernicama. Priča je pak o biljkama koje nam uljepšavaju hladne zimske dane drukčija. Kod jesenske sadnje oslanjajte se na tradi­ ciju i vjerujte standardnim biljkama, kao što su maćuhice. Unatoč tome, proučavajte sadnice u inozemstvu gdje cvjetne sanduke i posude ukrase i krizantemama, ciklamama, velikim žednjacima i zvjezdanima. Mi se za­ sad još teško odlučujemo na međusezonu.

Zašto je baš vrijesak (Calluna vulgaris) najomiljenija biljka?

Jesen 17 Šarenilo boja kod cvjetova, a u posljednje vrijeme i listova, uvijek nas iznova očarava. Uzgoj vrijeska ne iziskuje mnogo posla. Biljke prema potrebi zalijte i zimi, kad je zemlja odmrznuta. U proljeće vrijesak odbacite ili posadite u kiselu zemlju, s rododendro­ nima i azelejom. Tad je vrijeme za rezanje, kojim od­ stranite uvenule cvjetove. Tako čuvate biljke vitalni­ ma. Katalozi poduzeća koja nude »jesenske ljepotice« svakog su ljeta raznolikiji i bogatiji; takve neka budu i vaše sadnice. Ne zaboravite: u ovom godišnjem do­ bu do izražaja najviše dolaze lijepe posude i sanduci, koje u ljetno doba prekriva bujno cvijeće.

gore U prostranoj posudi bogato je urodila jabuka, a u sanduku cvatu krizanteme i maćuhice. Dekorativni pupovi skimije (Skimmia japonica) u proljeće će se otvoriti ako zimi ne zaboravite na zalijevanje. desno Jesenski nasadi zanimljivi su i u pletenim košarama. U drvenom čamčiću pred plamenom perzijskom parogijom na vjetru se njišu cvjetovi miniciklame i vrijeska.

dolje U glinenoj posudi, u društvu krivograne korokije (Corokia cotonaester), bakrenog šaša (Carex comans), kultivara japanske skimije i jesenskog vrijeska šire se viseće maćuhice.

U proljeće osušeni vrijesak zamijenite cvjetajućim jaglacom, a maćuhice cvjetaju i u proljeće.

18

Za sve dane u godini

Zima Postaje li ledeno cvijeće, koje je »cvjetalo« na prozorima nezagrijanih prostorija naših djedova, uistinu samo uspomena? Zbog centralnoga gri­ janja tog je ukrasa sve manje, a ni zime više nisu što su bile. Bez obzira na to – godišnje doba u kojem priroda miruje još uvijek ima svoje čari.

gore Inje je čudesan, ali kratkotrajan ukras sredinom prosinca kasno ujutro.

U nizinama često više nema snježnog pokrivača koji bi se pobrinuo za pravu zimsku atmosferu. Zato nas tim više oduševljavaju pojave pove­ zane s temperaturama koje se spuste ispod ništice. Naš vrt se ujutro budi svjetlucajući se. Za sunčanih zimskih dana ledena čarolija traje do devet ili deset sati. Zato nemojte zakasniti i na vrijeme krenite u šetnju zamrznutom škripavom travom.

I u kotlinama, gdje sunce ne uspije uvijek prodrijeti kroz gustu zavje­ su od magle, može biti lijepo. U jesen ne žurite s orezivanjem ruža i trajnica – američkih pupavica, rudbekije, velikih žednjaka, zvjezda­

Zima 19

na, ukrasnih trava i ruža. Kad u zimskim jutrima osvanu pokrive­ ne injem, čini se da su još jednom »procvjetale«.

Pozornost privlače tako obojene i iskrivljene grane kao i biljke za­ nim­ljiva rasta. Sibirski drijen s cr­ venim šibama, iskrivljena lijeska i robinja ljeti nisu uistinu ništa po­ sebno; njihovo je vrijeme zima.

desno gore U zimskim danima ističu se i obojani plodovi ukrasne jabuke i šipka. desno dolje Pupoljci zimskoga jasmina u najhladnijim danima na zaštićenom položaju iskorištavaju svaku sunčevu zraku i otvaraju se. Prvi mraz ih uništava, a izdržljivi grm ima puno pupoljaka u zalihi.

20

Za sve dane u godini

Proljeće Prošla su vremena kad smo čekali vjesnike proljeća – visibabe, jaglace i ljubice. U vrtu i nas prije visibaba razveseljavaju sunčano žute ozim­ nice i često šafrani.

Prirodu, uz pomoć biljaka koje rastu u toplim staklenicima, uvijek ma­ lo preduhitrite. Na kraju zime siti smo vrijeska koji od jeseni krasi na­ še nasade. Ne možemo pobjeći od mirisnih jaglaca, koji mame u širokoj paleti toplih boja. Tu su cvatuće maćuhice, tratinčice, potočnice, karan­ fili, narcisi, zumbuli...

gore Kovilje i viseća maćuhica su u prostranoj posudi još od jeseni.

Nadolazeće praznike najavljuju jaglaci i narcisi.

Jaglaci (Primula vulgaris) u stanu izdrže kratko vrijeme, sigurno toli­ ko dugo kao izdržljiva kitica rezanoga cvijeća. Na otvorenom cvjetaju do sredine svibnja. Ne zaboravite: cvjetne sanduke ili posude tijekom hladnih noći, kad se temperatura spusti 5 °C ispod ništice, spremite u hladan prostor ili biljke temeljito prekrijte paučinastom tkaninom. Ni­ že temperature, naime, štete cvjetovima.

Proljeće 21

S njegom vjesnika proljeća ima vr­ lo malo posla. Biljkama redovito odstranjujte ocvale cvjetove i po­ žutjelo lišće. Cvjetanje produžujte redovitim zalijevanjem i prihra­ nji­vanjem.

desno gore Potočnice (Myosotis sylvatica) u gredice posadite u jesen, a u posude često još u proljeće. To su nezahtjevne biljke koje su najljepše u svibnju. desno dolje Kad jaglaci gube svoj sjaj, u nasadima zablistaju hibridni žabnjaci (Ranunculus hy). Cvjetovi mogu biti crveni, ružičasti, bijeli, žuti ili narančasti.

22

Put do uspjeha krajnje desno Plan sadnje desno Ovo se našlo u zapisima: »2. travnja, po kalendaru sjetve dan za cvijet.

Upotrijebili smo dvije i pol vreće zemlje Neuhaushumin N8, 49 sporootapajućih tableta i jednako toliko biljaka.« dolje Na pragu proljeća napravite prvu inventuru i zabilježite zapažanja. »4. srpnja 2006.: Cvijeće je lijepo, već bogato cvate, ali onog koji raste prema dolje je premalo. Pazi sljedeće godine! Nekoliko izbojaka begonije serije ‘Dragon Wings’ polomio je vjetar, dvozub i viseći abutilon su oboljeli od ušiju. Unatoč toplom vremenu, dostatno je zalijevati svaki drugi dan.«

Prvi koraci Kako započeti sezonsku sadnju

U

vrijeme sadnje, u travnju ili svibnju, prepustite se trenutnom nadahnuću, a vaša odluka može dozrijevati nekoliko mjeseci.

Svima je cilj jednak – da nas cvijet razveseljava sve do kasnih jesen­ skih dana. Očekivanja su iz godine u godinu veća, a naša mjerila u br­ zom životnom ritmu sve su stroža. Želimo nezahtjevne, zdrave, kit­ njaste biljke, koje cvjetaju i cvjetaju.

U nasadu mora prevladavati poznato i prokušano cvijeće. Pelargonije, begonije serije ‘Dragon Wings’ i koraljno crvene fuksije nikad nas ne­ će razočarati pa su zato osnova svake izdržljive kompozicije.

Treba zapamtiti iskušan recept, koji je prvi korak na putu prema uspjehu. »Upotrijebite iskušane biljke i dodajte još mrvicu novosti.« »Pametni zapisuju«, često čujemo. Kod bavljenja biljkama treba još do­ dati: »I fotografiraju.« Sjećate li se koje su vas još biljke razveseljavale prošle godine? Znate li nabrojiti one s kojima ste imali problema? U sjećanju nam uvijek osta­ ju lijepe stvari. Srećom, kažemo, jer s cvijećem nije korisno ponavljati

Prvi koraci 23

pogreške. Zato se koristite vrtlarskom bilježnicom ili mapom, u koju ćete spremati fotografije i bilješke.

Sredinom ožujka 2007. godine vlasnici sam izradila plan sadnje. Na balkonu je raspoređeno devet cvjet­ nih sanduka dugih 80 centimetara sa spremnikom za vodu. Uzela sam u obzir želje u vezi s bojama i zamije­ nila dominantnu biljku. Tako će umjesto begonije se­ rije ‘Dragon Wings’ u crvenoj boji cvjetati bršljanoli­ sne pelargonije i koraljno crvene fuksije. U simetrično postavljen nasad uključila sam još bijelu gauru, žutu tunbergiju, viseći abutilon, slatki krumpir, uspravni ostružnjak i čekinjasti umuhar. Kao novost dodana je bijela begonija serije ‘Dragon Wings’.

Biljke su posadili prvoga tjedna u travnju. Vlasnici su sanduke postavili na balkon i tijekom noći ih pre­ krivali paučinastom tkaninom. Na ogradu su ih na­ mjestili još u drugoj polovini svibnja.

desno »19. srpnja 2007.: Nasad je idealan! Nevjerojatno koliko su izdržljive i zdrave biljke. Drage su i domaćima i prolaznicima.«

24

Put do uspjeha

Korisne upute za lijepo cvijeće Kod uzgajanja sezonskoga cvijeća rađa se stotinu pitanja. Izabrala sam najčešća.

Sezonskim biljkama, koje krase prozorske daske i balkone, namijeni­ te ograničen životni prostor – posadite ih u male posude. Zbog velikih očekivanja imate dvije mogućnosti. Možete biti »dobri« i bujno raslinje zalijevati više puta na dan ili se odlučiti za sađenje biljaka u šire lon­ ce i sanduke.

Prostrani cvjetni sanduci

Prije deset godina u naše su krajeve prvi put stigli sanduci sa spremni­ kom za vodu. Danas brojni nose to ime, ali pravi su samo oni koji ima­ ju prostran spremnik za vodu. Cvjetni sanduk dug jedan metar ima se­ dam i pol litara zalihe vode. U njega možete uliti 25 litara supstrata, a mora biti opremljen i mjeračem razine vode – vodomjerom.

Pri promjenama sanduka odlučite se za manji broj duljih sanduka. Dva­ Biljke koje oblikuju cvjetne slapove, bez većih teškoća uspijevaju samo u sanducima sa spremnikom za vodu. Viseći abutiloni (Abutilon megapotamicum) do sredine kolovoza narastu do dva metra.

na desnoj strani Najnoviji modni trend su sanduci sa spremnikom za vodu koje možete prilagoditi i boji fasade. Zasad se nude samo oni duljine 60 cm, ali u 16 različitih nijansi.

Korisne upute za lijepo cvijeće 25

naest klasičnih sanduka dugih 50 cm zamijenite sa samo pet sandu­ ka dugih jedan metar sa spremni­ kom za vodu. Broj biljaka koje su vam potrebne za sađenje ne mije­ nja se jer u sanduke sa spremni­ kom za vodu sadite u dva reda.

Udaljenost među sanducima mora biti barem pola metra.

Kakve su dimenzije i boje sanduka sa spremnikom za vodu? Cijena?

Zasad se nude sanduci dugi 60, 80 i 100 cm standardnih boja – boja opeke, tamnosmeđa, zelena i bi­ jela. Cijena je različita – najskup­ lji sanduci napravljeni su od kva­ litetne plastike koja je otporna na mraz. Zato imaju dug životni vi­ jek. Provjerite je li dno, koje odvaja zemlju i vodu, pravilno perforira­ no. Samo tako će kroz otvore moći prodrijeti debelo korijenje.

Kako zalijevati biljke u sanducima sa spremnikom za vodu?

Onako kako su nas oduvijek uči­ li – s vrha po zemlji, a iznimno, kad smo u stisci s vremenom, i ne­ posredno u spremnik. Zalijevanje kroz tuljac nema smisla dok bilj­ ke ne prerastu supstrat jer dlakavi korjenčići prije nisu sposobni po­ vlačiti vodu iz zalihe. I tako »do­ bro zalivene« trpe sušu.

Koliko ih često zalijevati?

Izdržljive biljke, kao što su bršlja­ nolisne pelargonije, na sunčanom položaju, u vrućim danima zalije­ vamo dvaput na tjedan. Bujno ra­ slinje, npr. viseće petunije, abuti­ lone i kasije sitnog cvijeta i svaki

dan. Ne zaboravite: u klasičnim cvjetnim sanducima zalijevajte ih ujutro, u podne i navečer. Inače – od sredine lipnja počnite proma­ trati vodomjer koji nam pokazuje razinu vode. Kad se crveni plovak ne vidi, zaliha je prazna.

Zašto vodomjer ne pokazuje stvarni nivo vode u zalihi?

Zato što tuljac nije postavljen pra­ vilno, što znači do dna sanduka.

Kako je moguće da sanduci s dvostrukim dnom »propuštaju«?

U deklaraciji je navedeno kakva je maksimalna zaliha vode: to je ko­

ličina koju možete upotrijebiti pri zalijevanju. Ako su sanduci nagnu­ ti, što se zbog težine biljaka brzo događa, kapacitet se jako smanji i zato voda otječe.

Tu je još jedan razlog. Jako presu­ šen tresetni supstrat ne može br­zo primiti vodu. Kažemo da on »pad­ ne kroz zemlju«i pritom »uđe«kroz proreze koji su namije­nje­ni za otje­ canje suvišne vode. Kako ćete rije­ šiti problem? Biljke više puta zalij­ te s manje vode. Isušena zemlja, naime, nije sposobna u trenutku zadržati vodu u blizini korijenja.

26

Put do uspjeha

Mogu li se biljke u sanduku sa spremnikom za vodu »utopiti«?

Pravi sanduk mora imati odgova­ rajući broj dovoljno velikih otvora za otjecanje suvišne vode. To je po­ sebno važno ako će sanduci biti na otvorenom, prepušteni kiši.

Zemlja

Prvi recept za pripremanje zemlje, koji su Slovenci prije više od sto­ ljeća dobili u pisanom obliku, glasi ovako: »Za kompost lončanica uz­ mi četiri dijela rastresite ilovaste zemlje, tri dijela šumske lisne ze­ mlje, tri dijela pošpricane kravlje balege, jedan dio ispranoga pije­

Odozdol lijevo u smjeru kazaljke na satu: zeolitni tuf ili vulkanski plovućac, prirodni alumosilikatni tuf – zeolit, bijeli treset, drobljena gljiva oasis, agroperlit, crni treset.

(Foto Maja Kolar)

ska i jedan dio ugljenog sedimen­ ta. Sve sastojke dobro izmiješaj.« Zapisan je u knjizi Janeza Kopriv­ nika Kućni vrtlar.

Iz djetinjstva se sjećam da smo za cvijeće uvijek pravili takvu kom­ posnu mješavinu koja nije zadr­ žavala vodu i cvijeće je uvijek bilo žedno. Ljeti su se javljali problemi jer su se u sanducima našli i štet­ nici koje žive u tlu. Što je recept za 21. stoljeće? Naj­ bolje ćete napraviti ako u poplavi supstrata koji vam se nude izabe­ rete onaj u kojem su vam lani ili prošlih godina biljke odlično us­ pijevale.

Kakva je zemlja dobra za sezonske biljke?

Moderni supstrati sadrže različite udjele bijelog i crnog treseta s do­ datkom minerala i gnojiva. Sup­ strat, u kojem je mnogo bijeloga treseta, brzo se suši, a biljke redo­ vitim zalijevanjem i maksimalim gnojenjem dobro uspijevaju. Pro­ blemi se javaljaju kod žednih bi­ ljaka koje su posađene pod jakim suncem.

Primjerenija je zemlja s 40 do 60% crnoga treseta. Toj se mješavini treba dodati granulirana ili usit­ njena glina ili vulkanski plovućac.

Tako dosežemo visok kapacitet za

Korisne upute za lijepo cvijeće 27

vodu, dobar pufer za hranjive tva­ ri i pH. Mješavina sadrži mnogo huminskih kiselina, koje povolj­ no utječu na asimilaciju hranjivih tvari i razvoj korijena.

Možemo li kvalitetnu zemlju prepoznati već po izgledu i na opip?

Dobra je zemlja homogena i fino zrnata. Sadrži do 2 mm velik kosa­ ni treset i tresetna vlakna, vidljiva su zrnca gline ili vulkanskoga plo­ vućca. Ne nasjedajte na lijepu am­ balažu; prije kupnje uvijek provje­ rite sadržaj.

Svijetle, grube, prhke i piljevinom

povezane vrste zemlje nisu pri­ mjerene za sadnju prozorskih ili balkonskih biljaka.

Jednako tako, izbjegavajte sup­ strate iz potpuno crnoga treseta koji su većinom mađarskoga po­ drijetla. Uz previše finu i nestabil­ nu strukturu imaju i previše soli koja biljkama otežava napajanje.

Neki kvalitetni supstrati imaju do­ dana kokosova ili drvna vlakna koja zadržavaju vodu i povećava­ ju kapacitet zraka.

Kako se u moru ponuđenih supstrata odlučiti za pravi?

Većinu dobrih osobina ne možemo ocijeniti prema izgledu pa se zato prije sadnje savjetujte sa stručnja­ kom u rasadniku. Ako vam biljke ne uspijevaju onako kako ste že­ ljeli, uvijek možete doći po savjet.

U trgovinama prodavače ne zani­ maju reklamacije.

Kakvi su problemi povezani s pogrešnim odabirom supstrata?

U lošem je supstratu već sam zače­ tak rasta prespor jer sadnice dožive šok. Ako pH zemlje nije odgovara­ jući, ubrzo se pojavi kloroza. Sup­ strati iz kanalizacijskih muljeva če­ sto sadrže previše hranjivih tvari i potpuno zaustavljaju razvoj bilja­ ka. Ako supstrat ima veći udio pi­ ljevine ili drvnih vlakana koji nisu impregnirani u postupku proizvod­ nje, ta će drvna masa upotrijebiti više dušika koji je namijenjen bilj­ kama. U tom je slučaju neophodno intenzivno prihranjivanje, inače su biljke bljedunjave i nerazvijene.

Kod supstrata s većim udjelom ilo­

vače na početku rasta može se po­ javiti gnjilost korijenja, a biljke su i kasnije manje ili lošije cvatu. Što znači da sezonske biljke trebaju »kiselu zemlju«?

Većina sezonskih, ali i trajnih bi­ lja­ka treba blago kiselu reakciju ze­ mlje. Prosječan pH supstrata je iz­ među 5,8 i 6,5. Idealan je 6,2. Biljke kao što su surfinije, drijemo­vac, au­ stralska tratinčica (brahikoma) tre­ baju niži pH – oko 5,5. Za­to stan­ dardiziranom supstratu dodajte trećinu bijelog treseta.

Zašto zemlju u jesen ne sačuvamo i u proljeće ne pomiješamo sa svježom?

Uobičajena zemlja za balkonske san­duke i posude nema trajnu strukturu jer je sastavljena na bazi organskoga treseta. U pola godine supstrat se potpuno izmijeni – or­ ganska se masa dijelom minimalizi­ ra, uništi se struktura sitnih pora, a time kapacitet za vodu i zrak.

Drukčije je s uporabom trajnijih supstrata s većim udjelom vulkan­ skih minerala i organskih vla­kana.

Takve mješavine u jesen stavite u kompost. Korijeni će istrunuti, a u proljeće ili kroz jednu godinu ze­ mlju možete ponovno upotrijebi­ ti – dodajte joj trećinu kvalitetno­ ga bijelog treseta.

Kupljenoj zemlji često dodajemo domaću. Kako ćemo je raskužiti i uništiti štetnike koji žive u tlu?

Sloj domaće zemlje debljine 5 cm stavite na pekač i gurnite u peć­ nicu. »Pecite« na 120 °C oko 30 do

28

Put do uspjeha

40 minuta. Jednako možete učini­ ti i u peki. Zemlju »kuhajte« u ko­ tlu za brzo parenje. Postupak tra­ je najmanje dva sata.

Pravilan izbor biljaka gore U 21. stoljeću kombiniramo klasično prozorsko i balkonsko cvijeće s lončanicama i jednogodišnjim biljkama. U sanducima cvatu viseće petunije, tibuhina i ukrasni duhan.

Nažalost, prostrani sanduci i obje­ šene cvjetne posude te kvalitetan supstrat neće napraviti čudo ako posadite pogrešno cvijeće. Prije vi­ še od desetljeća sadnja je bila ru­ tinski posao jer sezonskih biljaka nije bilo mnogo. Danas imamo vi­ še od sto različitih vrsta i nepre­

gledan broj sorti. Zato prije konač­ nog odabira dobro razmislite što će vam najbolje uspijevati.

Što sve utječe na našu odluku 29

Što sve utječe na našu odluku?

Vrijeme koje imamo za njegu biljaka

gore Kod moderne crvene fasade umjetnost je naći odgovarajući ton cvijeća. Ovaj je nasad pun pogodak – crvene i bijele bršljanolisne pelargonije čudesno se stapaju s pozadinom.

Za vrlo zaposlene prikladnije su skromnije biljke kojima nije potrebna svakodnevna pozornost.

Za zahtjevnije biljke sezonske cvatnje odlučite se samo ako unaprijed zna­ te da ćete tome biti dorasli. Što ćete s njegom tijekom godišnjih odmora?

Bršljanolisna pelargonija osnova je svakoga dugotrajnog nasada! Vise­ će petunije najbrže rastu od biljaka sezonske cvatnje, ali ih se mora re­ dovito njegovati.

Boja fasade i ograde

Željena boja cvijeća ne mora biti u skladu s bojom fasade. To je posebno važno kod novih fasada koje su obojane jakim bojama. Na klasičnoj ogradi

30

Put do uspjeha

s tamno obojanim drvom ne smije nedostajati bijelog cvijeća, dok kod drugih boja drva imate dvije mo­ gućnosti. Pronađite cvijeće koje se bojom slaže s tonom ograde ili se odlučite za kontrastnu boju.

Boja trajnih nasada

Vrt i kuću pokušajte bojama po­ vezati u cjelinu. Sezonskim bilj­ kama uvijek nadograđujte gredicu ruža, trajnica i grmlja, koji cvje­ taju pred kućom. Kod nas je vrlo omiljena ruža ‘Lili Marlen’. Njezi­ ni baršunasti cvjetovi, nažalost, nisu u skladu sa susjednom crve­ nolisnom pelargonijom.

Položaj

Čak će i otpornija pelargonija sla­ bije cvjetati na sjevernoj strani ku­ će. Većina sezonskih biljaka, nai­ me, voli sunce.

Kod izbora morate uzeti u obzir izloženost kiši. Neke biljke ukra­ snih cvjetova uspijevaju samo na položaju zaštićenom od padalina.

Veličina cvjetnih sanduka

Pri planiranju najveću kreativnost omogućuju prostorni sanduci sa spremnikom za vodu. U sanduk dug 60 cm posadite pet biljaka, u 80 cm šest, u najdulji, metar dug sanduk, po osam do deset. gore Žuta boja višegodišnjeg suncokreta na gredici slaže se s cvijećem posađenim na balkonu.

U sanduke, koji su izloženi kiši, sadite samo sitnocvjetne kultivare visećih petunija.