Sisavci-E.istraživač by Mozaik knjiga

LONDON, NEW YORK, MELBOURNE, MÜNCHEN i DELHI Prvi put objavljeno u Velikoj Britaniji 2005. Dorling Kindersley Limited, 80 Strand, London WC2R 0RL A Penguin Company Naslov izvornika e-explore — Mammal Autori Jen Green i David Burnie Copyright  2005 Dorling Kindersley Limited Copyright za hrvatsko izdanje  2009 Mozaik knjiga, Zagreb Google™ is a trademark of Google Technology Inc.

Zagreb 2009. Za nakladnika Alen Bodor Urednik Davor UskokoviÊ S engleskoga preveo Vjekoslav »ulo Korektura Jelena BeriÊ Priprema za tisak e-projekt Tisak TBB, Banska Bystrica, SlovaËka ISBN 978-953-14-0542-3 CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 700043

Sva prava pridræana. Ni jedan se dio ove knjige ne smije reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji naËin, elektroniËki ili mehaniËki, ukljuËujuÊi fotokopiranje, snimanje ili pohranjivanje u bazu podataka, bez odobrenja izdavaËa. Viπe podataka o izdanjima Dorling Kindersleyja naÊi Êete na adresi www.dk.com

e.istraĂŚivaĂ&#x2039; Sisavci Napisali Jen Green i David Burnie

SADRÆAJ INTERNETSKE VEZE

IZBJEGAVANJE NAPADA

SVIJET SISAVACA

SVEJEDI I OPORTUNISTI

©TO SU SISAVCI?

UDVARANJE I PARENJE

PODRIJETLO SISAVACA

PLODVA©I

EVOLUCIJA I DIVERZIFIKACIJA

TOBOL»ARI

SKUPINE SISAVACA

JEDNOOTVORI

KOSTURI SISAVACA

PRVI DANI NOVOG ÆIVOTA

KOÆA I DLAKA

ODRASTANJE I U»ENJE

SISAVCI IZNUTRA

INTELIGENCIJA

PRA©UMSKI SISAVCI

PRIMATI

©UMSKI SISAVCI

ÆIVOT U ZAJEDNICI

STEPSKI I SAVANSKI SISAVCI

KOMUNIKACIJA

STANOVNICI PUSTINJA

TERITORIJ

POLARNI I PLANINSKI SISAVCI

NASTAMBE I SKLONI©TA

MORSKI SISAVCI

SEOBE

SLATKOVODNI SISAVCI

CIKLUSI SPAVANJA

NETOPIRI I LETA©I

LJUDI I SISAVCI

OSJETILO VIDA I SLUHA

ZA©TITA ÆIVOTINJA

MIRIS, OKUS I DODIR

HRANJENJE

IZVORI

SJE»ENJE I GLODANJE

KLASIFIKACIJA SISAVACA

KOPITARI I PAPKARI

POJMOVNIK

KUKCOJEDI

KAZALO

MESOJEDI

ZAHVALE

Internetske veze e.istraæivaË Sisavci navodi brojne veze na internetske adrese koje su naËinili Mozaik knjiga, DK i Google™. Kad pogledate neku temu u knjizi, u Ëlanku Êete pronaÊi najvaænije informacije te kljuËnu rijeË koja vas upuÊuje na dodatne internetske podatke. Dovoljno je slijediti ovaj jednostavan postupak:

http://www.mammal.dke-explore.com

1 Address :

Unesite ovu internetsku adresu…

http://www.mammal.dke-explore.com

Back

Forward

Address :

Stop

Unesite kljuËnu rijeË…

Refresh

Home

Mail

http ://

e.explore.mammal

Pronaite kljuËnu rijeË u knjizi…

e.explore.mammal DK and Google bring to you the best of the web. Find out about how to use the book and the website.

you and the internet

Enter any keyword from the book in the box below. This box appears throughout the website.

Useful information for online researchers

Download and print out free images to use in your projects.

Top search tips from Google Internet safely Choosing the right site Parent and teacher advice Our Privacy Policy

Enter your next keyword here NOTE : Dorling Kindersley has made every effort to link to external websites that are reputable, relevant and appropriate. However, neither DK nor Google are in any way responsible for or able to control the content of these websites. If, however, you do find any broken or incorrect links, or if you find content that you think is inappropriate, or if you just want to send us your comments, please email us.

TERMS & CONDITIONS

Ÿ Dorling Kindersley 2004 Internet zone

monotremes monotremes

Kako biste pretraživali naše stranice, rabite samo ključne riječi navedene u knjizi.

• Ako se od tebe zatraži ime ili adresa e-pošte, zatraži dopuštenje odrasle osobe.

Sigurnost na internetu: • Prije odlaska na internet uvijek zatraži dopuštenje roditelja ili odrasloga. • Nikome ne daj informacije o sebi. • Nikad ne zakazuj sastanke s nekime s kim si razgovarao putem interneta.

4 Back Address :

Forward

Stop

Refresh

Roditelji: Dorling Kindersley redovito pregledava i ažurira veze na tuđe adrese. Njihov se sadržaj, međutim, može promijeniti. Zato Dorling Kindersley odgovara samo za vlastite stranice. Stoga preporučujemo da djeca ne pretražuju bez nadzora, da ne sudjeluju u internetskim raspravama te da filtarskim programima spriječite odlazak na neprimjerene adrese.

Izaberite vezu...

Home

• Ne odgovaraj na e-poštu nepoznatih osoba — o tome obavijesti roditelja ili odraslu osobu.

Mail

http ://

Preuzmite Ëudesne slike...

Pictures | Mammal

e.explore.mammal e.explore.mammal researchers recommend … click on the text below

you and the internet

monotremes, page 65

Useful information for online researchers

Find out more about monotremes Watch a video about echidnas Discover more about monotremes’ habitats Test your knowledge of monotremes

Top search tips from Google Internet safely Choosing the right site Parent and teacher advice Our Privacy Policy

Watch an animation about the life cycle of platypuses HOME

Enter your next keyword here Pictures | Mammal

Free images to download and print

NOTE : Dorling Kindersley has made every effort to link to external websites that are reputable, relevant and appropriate. However, neither DK nor Google are in any way responsible for or able to control the content of these websites. If, however, you do find any broken or incorrect links, or if you find content that you think is inappropriate, or if you just want to send us your comments, please email us.

TERMS & CONDITIONS

Ÿ Dorling Kindersley 2004 Internet zone

Lions

Watch a video about echidnas Ilustracije su besplatne, ali ih se smije rabiti samo za osobnu, nekomercijalnu svrhu.

Veze uključuju animacije, videozapise, zvučne gumbe, virtualne izlete, interaktivne zagonetke, baze podataka, kronološke podatke i izvješća.

Vratite se knjizi na sljedeću temu...

SVIJET SISAVACA

Uπi imaju veliku povrπinu kako bi olakπale hlaenje tijela æivotinje

Sisavci su vjerojatno najpoznatija od svih æivotinjskih skupina, te skupina kojoj pripadamo i mi, ljudi. Od majmuna do kapskog termitojeda, te od jelena do dupina, sisavci se nevjerojatno razlikuju veliËinom, oblikom i naËinom æivota. Ljudi su, od trenutka kad su se pojavili, sisavce koristili za hranu, prijevoz i dobivanje materijala za orue i odjeÊu. Usto, sisavci imaju vaænu ulogu u prirodi. Sisavci mesojedi smanjuju broj biljojeda koji bi inaËe ogoljeli staniπta hraneÊi se mladim biljkama. Sisavci biljojedi raznose sjemenke biljaka, a izmet mammals sisavaca gnoji tlo.

NAJVE∆I NA KOPNU > Meu sisavce ubrajamo i afriËkog slona, najveÊu æivuÊu kopnenu æivotinju. Veliki muæjak moæe teæiti i do 10 tona te u pleÊima biti visok do Ëetiri metra. Nakon ostalih vrsta slonova, nosorog je drugi najveÊi kopneni sisavac. Suprotnost najveÊima je πiπmiπ bumbar, najmanji sisavac, s rasponom krila od 15 cm i masom od samo 2 grama. Usto, postoji i nekoliko vrsta rovki koje su takoer siÊuπne, s tijelom bez repa dugim samo 4,5 centimetra. PRONALAÆENJE NOVIH VRSTA

Kitova us (ustroj nalik Ëeπlju) prosijava hranu

Sisavaca ima gotovo u svim dijelovima Zemlje, od kopna do zraka i oceana. Neke vrste æive u podruËjima nesmiljenih uvjeta æivota poput snjeænih planina i pustinja; druge u rijekama, mraËnim spiljama ili pod zemljom. Skupina sisavaca broji viπe od 5000 vrsta, premda taj broj raste jer se otkrivaju nove vrste, najËeπÊe u vrlo udaljenim i izdvojenim podruËjima. VeÊina novootkrivenih vrsta maleni su sisavci, no 1993. u gustim πumama Vijetnama otkriveno je vijetnamsko πumsko govedo ili saola (Pseudoryx nghetinhensis). Taj kopitar duljine je 1,5 m, a teæi 90 kg. Neki sisavci æive u velikim skupinama, dok su drugi samotnjaci, osim kad othranjuju mlade. Za saole se smatra da æive sami ili u malenim skupinama. Ugroæena su vrsta kojoj prijeti izlov ili nestanak πumskog staniπta.

≤ NAJVE∆A ÆIVU∆A ÆIVOTINJA Plavetni kitovi (Balaenoptera musculus) najveÊe su æivotinje u oceanima i najveÊe æivuÊe æivotinje na Zemlji. Æenke su veÊe od muæjaka i mogu narasti do duljine od 33 metra i teæiti do 150 tona, a novoroenËad je obiËno duga 7 metara i teæi 2,5 tona. Meutim, plavetni kitovi nisu sisavci koji æive na najveÊoj dubini. Taj rekord dræi glavata uljeπura koja u lovu uranja do dubine od 2500 metara. Mali sjeverni kit najbræi je meu kitovima jer na kratke udaljenosti moæe roniti brzinom do 35 km/h.

USPJE©NI SISAVCI

PRIPITOMLJENI SISAVCI Ljudi su prije viπe od 10 000 godina sisavce poËeli uzgajati zbog mesa, koæe ili vune. Koze, ovce, goveda i svinje meu prvim su pripitomljenim æivotinjama, naviknutim da obitavaju s ljudima. Psi su najvjerojatnije bili prvi kuÊni ljubimci. Kasnije su ljudi volove poËeli koristiti za vuËu plugova, a konje i deve za transport ljudi i robe.

Noge nalik stupovima podupiru teπko tijelo

BROJNI SISAVCI Ljudi lovei sisavce i zato su brojne vrste ugroæene ili potpuno istrijebljene. Sisavci poput miπeva ili πtakora vrlo uspjeπno æive u blizini ljudi i sad su meu najbrojnijim sisavcima na Zemlji. Njihova sposobnost da se prilagode æivotu u novoj okolini i brzina razmnoæavanja znaËe da im se broj svakim danom poveÊava.

PRILAGODLJIVI SISAVCI VeÊina sisavaca ima tijelo prilagoeno æivotu na odreenom prostoru. Dok su tijela sisavaca poput kitova prilagoena æivotu u vodi, prednji udovi πiπmiπa evoluirali su u krila koja im omoguÊuju letenje. Letenjem πiπmiπi dopiru do mjesta do kojih drugi sisavci ne mogu stiÊi, pa tako zbog nedostatka konkurencije imaju viπe hrane.

Na savani (tropskoj travnkaËkoj ravnici) hrane se velika krda slonova i drugih sisavaca

REKORDERI ME–U SISAVCIMA

Goleme prednje peraje sluæe za kormilarenje

NajveÊi sisavac

Plavetni kit

Duljina: 33 m Masa: 150 tona

NajveÊi kopneni sisavac

AfriËki slon

Visina: 3,7 m Masa: 10 tona

Najviπi kopneni sisavac

Æirafa

5,8 m

Najbræi kopneni sisavac

Gepard

100 km/h

Najsporiji kopneni sisavac

Troprsti ljenivac

1,8 — 2,4 m u minuti

Najbræi vodeni sisavac

Commersonov dupin

56 km/h

NajdugovjeËniji sisavac

Ljudi, veliki sjeverni kit

100 godina

NajkratkovjeËniji sisavac

Rovka

9 — 12 mjeseci

10 Duge dlake na njuπki lasice osjetljive su na dodir

©TO SU SISAVCI? Sisavci su skupina æivotinja koja ima unutarnji kostur, ukljuËujuÊi i kraljeænicu. Sisavci su, kao i ptice, toplokrvne æivotinje (mogu stvoriti i nadzirati vlastitu tjelesnu temperaturu) i zato mogu æivjeti u raznim staniπtima. Svi sisavci, od πiπmiπa do medvjeda, kitova i vombata, imaju tri zajedniËka obiljeæja koja ih razlikuju od ostalih æivotinja. Prvo, svi imaju krzno na tijelu. Drugo, sva se mladunËad hrani majËinim mlijekom. TreÊe, svi imaju jedinstveno graenu Ëeljust kojima znanstvenici razlikuju fosile sisavaca od drugih æivotinja.

Krzno je raznih boja i uzoraka, πto omoguÊuje bolje prikrivanje

< DLAKA SISAVACA Sisavci su jedinstveni meu æivotinjama jer imaju dlaku. U veÊini vrsta, poput ove lasice, gusta dlaka prekriva gotovo cijelo tijelo. Meutim, sisavci koji æive u oceanima ili vruÊim podruËjima imaju vrlo malo dlake, a neki je kitovi imaju samo prije okota. Krzno pomaæe sisavcima da odræe temperaturu i πtiti ih od ozljeda. U nekih sisavaca dugi brkovi sluæe kao osjetilo dodira, dok je dlaka u dikobraza i jeæeva evoluirala u obrambene bodlje. Tabani nisu pokriveni krznom

Na nosu nema dlake i zato se kroz nos bræe gubi toplina nego kroz ostale dijelove tijela

Gusto krzno smanjuje gubitak toline i πtedi energiju

< TOPLOKRVNI SISAVCI Svi sisavci, bez obzira na vremenske uvjete u okolini, stvaraju tjelesnu toplinu. Zbog toga ih nazivamo toplokrvnim æivotinjama, premda je ispravnije reÊi da su endotermne. Odræavanje temperature omoguÊuje sisavcima poput ovog sjevernog medvjeda da æive u vrlo hladnim podruËjima, primjerice na Arktiku. Druge vrste sisavaca mogu biti aktivne u vruÊim podruËjima poput pustinja. Nedostatak je πto odræavanje topline zahtijeva velike koliËine energije, pa sisavci moraju jesti veÊe koliËine hrane od hladnokrvnih æivotinja poput gmazova.

mammals Ispod krzna je sloj masnoÊe koji zadræava toplinu

11 PupËana vrpca

< RAZVOJ U MAJCI Svi se sisavci razmnoæavaju spolno. Sperma iz muæjaka oplouje jajaπca æenke. VeÊina mladunËadi sisavaca, poput ovog ljudskog embrija, razvija se u unutraπnjosti majËine maternice. S posteljicom, koja ih opskrbljuje hranom, povezana su pupËanom vrpcom VeÊina mladunËadi sisavaca dobro je razvijena neposredno nakon poroda, premda se tobolËari raaju mnogo ranije i nerazvijeni su, dok jednootvori legu jaja.

ZAJEDNI»KA OBILJEÆJA

LUBANJA LAVA

Jedna kost, nazvana dentala, Ëini donju Ëeljust

Kostur sisavaca je unutarnji potporanj koji podræava tijelo. Svi kosturi sisavaca sliËne su temeljne grae, ali prilagoeni æivotu u razliËitim staniπtima. Lubanja, poput ove lavlje, oblikuje zaπtitni oklop za mozak. Sisavci su jedinstveni u æivotinjskom svijetu jer im je donja Ëeljust izravno uzglobljena u lubanju, πto joj omoguÊuje snaæan zagriz. Gornja i donja Ëeljust opremljene su zubima prilagoenim ishrani odreenog sisavca.

GRA–A UDOVA

PREDNJI UD PLISKAVICE

≤ DOJENJE Sve majke sisavaca hrane svoju mladunËad mlijekom iz mlijeËnih ælijezda. Te ælijezde na povrπini koæe smjeπtene na prsima ili trbuhu razlog su πto te æivotinje nazivamo sisavcima. Mlijeko je vrlo hranjiva tekuÊina koja mladunËetu poput ovog jelenske antilope (Alcelaphus buselaphus) osigurava sve potrebne hranjive tvari. Usto, majke sisavaca viπe skrbe o mladunËadi od majka drugih æivotinja, što mladunËadi nudi viπe vremena da nauËe osnovne æivotne vjeπtine poput traæenja hrane.

Donji dio peraje/ruke ima dvije kosti

Gornji dio uda ini jedna kost

Pet prstiju

PREDNJI UD »IMPANZE

≤ INTELIGENCIJA I KOMUNIKACIJA Sisavci imaju veÊi mozak u odnosu na veliËinu tijela od ostalih æivotinja. Dobro razvijeni mozak obrauje informacije iz osjetila i nudi sisavcima sposobnost promjene ponaπanja u ovisnosti o promjenama u okolini, πto pomaæe njihovu opstanku. Primati poput ovih Ëimpanza vrlo su vjeπti u meusobnoj komunikaciji i æive u vrlo sloæenim druπtvenim skupinama.

Gotovo svi sisavci imaju Ëetiri uda, no kitovi su, ukljuËujuÊi pliskavice i dupine, izgubili svoje straænje udove kako bi im tijela bila hidrodinamiËnijeg oblika. RazliËite vrste evoluirale su za æivot u potpuno drukËijim staniπtima i njihovi su udovi evoluirali kako bi im pomogli u kretanju u tim specifiËnim staniπtima. Udovi sisavaca, premda razliËitih poput Ëimpanze i pliskavice, vrlo su sliËni (πto jasno vidimo gore), ali su im pojedine kosti drukËijeg oblika. Gornji dio prednjeg uda Ëini jedna kost, dok donji ima dvije. Oba zavrπavaju sa po pet prstiju graenih od brojnih koπÊica.

SISAVCI IZNUTRA Sisavci su nevjerojatno razliËiti veliËinom i oblikom, ali tijela im funkcioniraju vrlo sliËno. Svi imaju dobro razvijene mozgove, sloæena osjetila i gipke kosture na koje su uËvrπÊeni miπiÊi. Ostali organi (radni dijelovi) obuhvaÊaju srce, pluÊa, jetru i bubrege. Tijela sisavaca graena su od malih jedinica nazvanih stanice koje zajedno stvaraju organe. Ti organi surauju i tvore tjelesne sustave, ukljuËujuÊi probavni, diπni, optoËni (cirkulacijski) i æivËani sustav.

≤ DISANJE Svim je sisavcima za normalno funkcioniranje stanica i stvaranje energije potreban kisik. Diπni (respiratorni) sustav koji sisavcima omoguÊuje apsorbiranje kisika obuhvaÊa pluÊa, nosnice i duπnik (traheju). Sisavci imaju miπiÊni oπit izmeu prsnog koπa i abdomena, koji se kontrahira (steæe) kako bi u pluÊa uvukao zrak. Nozdrva (nosnica) ovog kita nalazi se na vrhu njegove glave. Bubreg uklanja otpadne tvari iz krvi

GRA–A > Svi kopneni sisavci imaju Ëetiri ekstremiteta (uda) prilagoena kretanju na dvije ili Ëetiri noge i letenju (πiπmiπi), ali su morski sisavci iz reda Cetacea (kitovi, dupini i pliskavice) izgubili svoje udove. Brojni glavni organi nalaze se u prsnom koπu blizu prednjih udova, dok su bubrezi, crijeva i reproduktivni organi smjeπteni u abdomenu, blizu straænjih udova. UnatoË sliËnostima unutarnjih organa, sisavci se izvana jako razlikuju. Primjerice, slonove prepoznajemo po dugoj surli, velikim uπima i tvrdoj koæi.

Kraljeænica je graena od brojnih imeusobno uzglobljenih kostiju nazvanih kraljeπci

Unutarnji kostur, ili endoskeleton, tijelu daje oblik i uporiπte

Crijeva su dio probavnog sustava i zaduæena su za apsorbiranje hranjivih tvari iz hrane

≤ PROBAVA Probavni sustav razgrauje hranu, tako da se hranjive tvari mogu apsorbirati u krv. Sastoji se od duge cijevi kroz koju od usta do æeluca i crijeva prolazi hrana. Posebni miπiÊi u stijenkama probavnog trakta (cijevi) steæu se kako bi pogurali hranu kroz njega. Otpad iz tijela izlazi kroz anus (Ëmar). ZeËevi u probavnom sustavu imaju posebne mikrobe koji pomaæu u razgradnji celuloze.

Udovi su snaæni kako bi podræavali golemu masu slona

< OPTOK OptoËni (cirkulacijski) sustav sastoji se od srca, mreæe tankih cjevËica nazvanih æile i krvi. Svi sisavci imaju snaæna srca, graena od Ëetiri komore, za pumpanje krvi tijelom. Krv opskrbljuje tkiva kisikom i hranjivim tvarima, uklanja otpadne tvari i prenosi toplinu. OptoËni sustav malenih sisavaca poput ove rovke mora vrlo naporno raditi kako bi rovka odræavala tjelesnu toplinu. Katkad srce rovke naËini 1000 otkucaja u minuti.

Surla, produæetak gornje usne, sluæi za hvatanje predmeta i πtrcanje vode

Mozak je dobro razvijen Lubanja πtiti mozak Æeludac, dio probavnog sustava, razgrauje hranu

OËi su vaæne za veÊinu sisavaca Krvne æile opskrbljuju krvlju sve dijelove tijela

Usta su povezana s diπnim sustavom i probavnim traktom

inside mammals

Srce pumpa krv kroz tijelo »eljust je za lubanju priËvrπÊena snaænim kutnim zglobom Koæa je najveÊi tjelesni organ

PluÊa imaju malene zraËne vreÊice koje prenose kisik u krv i izvlaËe πtetni ugljiËni dioksid iz krvi u pluÊa

Prsti se rabe se za hodanje. Masni jastuÊiÊi ispod pete blaæavaju udarce

≤ ÆIV»ANI SUSTAV ÆivËani sustav sisavaca sastoji se od velikog mozga koji obrauje informacije iz osjetila, kraljeænice i mreæe æivaca. Mozak upravlja pokretima i nadzire sve tjelesne sustave. Endokrini sustav proizvodi hormone (kemijske glasonoπe) koji mozgu pomaæu da reagira. Primjerice, nadbubreæne ælijezde proizvode hormon adrenalin koji sisavce poput ovog vuka priprema za progon plijena.

34 Rep kita podijeljen je u dvije polovice, tzv. repne peraje

MORSKI SISAVCI Sisavci su na kopnu evoluirali iz gmazova, no neke su se vrste kasnije vratile u vodu i prilagodile vodenom æivotu. U morima i oceanima æive tri glavne skupine sisavaca. To su perajari (tuljani), kitovi (kitovi, dupini i rijeËni dupini) i sirene (moronji i lamantini). Kitovi i sirene æive iskljuËivo u vodi, pa Ëak i raaju u vodi. Porodica tuljana obuhvaÊa i morske lavove i moræeve. Te vrste veÊinu æivota provedu u vodi, no na kopnu se odmaraju, razmnoæavaju i raaju mlade.

marine

≤ PORODICA KITOVA Kitovi su sliËniji ribama od bilo koje druge vrste sisavaca. Straænji su im udovi nestali kako bi tijelo bilo πto glae, a prednji su evoluirali u peraje kojima kormilare kroz vodu. Za razliku od repa riba, kitov zasjeËeni rep je vodoravan. Svijanjem kraljeænice kit rep pomiËe gore-dolje i tako gura tijelo prema naprijed. S obzirom da gotovo nemaju dlake, kitovi tjelesnu temperaturu odræavaju debelim slojem potkoænih masnih naslaga.

Snaæni prednji udovi pokreÊu morske lavove kroz vodu

Straænje noge s plivaÊom koæicom sluæe kao kormilo

Tijelo oblika torpeda lako klizi kroz vodu

PORODICA TULJANA ≤ Noge tuljana pretvorile su se u peraje kojima se tuljani odguruju od vode, a tijela su im zbijena i hidrodinamiËna. Porodicu tuljana (tzv. perajare) dijelimo u tri skupine — prave tuljane (Phocidae), uπate tuljane (Otariidae) poput morskih medvjeda i ovih morskih lavova, i moræeve (Odobenidae). Svi tuljani zapravo imaju uπi, no pravi tuljani nemaju uπnu πkoljku, pa ih ne vidimo. Usto, pravi tuljani se kroz vodu kreÊu koristeÊi straænje udove, a uπati prednje peraje. Morski lavovi i ostali pripadnici uπatih tuljana pokretljivi su i na kopnu.

≤ KITOVI ZUBANI Kitove dijelimo u dvije skupine: zubane i usane. Zubani su mnogo brojniji i Ëine otprilike 90 posto svih kitova. U tu skupinu ubrajamo glavatu i kljunastu uljeπuru, bijelog kita (belugu), rijeËne dupine, pliskavice i dupine. Ovaj kit ubojica (Orcinus orca) ili orka pripada porodici dupina. Svi kitovi zubani su mesojedi i hrane se lignjama, ribom te πkoljkama i rakovima koje hvataju zubima. Orke love velike æivotinje, primjerice tujane, pa imaju snaæne Ëeljusti sa zubima ukoπenim unatrag.

≤ KITOVI USANI Ta porodica nema zube. Naziv su dobili po dugim, resama obrubljenim ploËama roænate kitove usi koja visi s gornje Ëeljusti. Us djeluje poput golemog sita koje iz vode prosijava malena stvorenja poput krila. Kad kit u usta uvuËe vodu bogatu hranom, izbaci je preko usi na kojoj ostaje samo plijen. Meu kitove usane ubrajamo sivog kita, antarktiËkpg kita i vrste iz porodice brazdastih kitova, primjerice plavetnog i grbavog kita, prikazanog gore.

DISANJE 2 MORÆEVI Moræ (Odobenus rosmarus) dovoljno je razliËit od ostalih perajara da Ëini zasebnu skupinu. Taj sisavac æivi samo na Arktiku, a jedno od glavnih obiljeæja su mu duge kljova koje imaju oba spola. Tim kljovama moræevi ruju po dnu u potrazi za πkoljkama i rakovima te ih koriste kao pomoÊ pri izlasku na obalu. Usto, muæjaci kljove koriste i za borbu. Muæjaci su najveÊi perajari i teæe do 1360 kg. Polovicu tjelesne mase Ëine masne potkoæne naslage.

©TRCANJE Kitovi i tuljani, baπ kao i svi drugi sisavci, udiπu zrak i imaju pluÊa te moraju izranjati kako bi disali. Kitova nozdrva (nosnica) nalazi se na vrhu glave. Kad izroni, kit visoko u zrak izbacuje mlaz ustajalog zraka i vodene pare. Ako se povrπina mora smzne, tuljani u ledu naËine otvore za disanje.

Duge dlake na njuπci oblikuju Ëekinjaste brkove »OVJEK S APARATOM ZA KISIK Kitovi mogu pohraniti kisik u miπiÊe kako bi ostali dulje pod vodom, dok veÊina ljudi moæe zadræati dah manje od dvije minute. Kad istraæuju dubine oceana, ljudi sa sobom moraju ponijeti aparat s kisikom. RonilaËko odijelo djeluje sliËno dlakama tuljana i uz koæu zarobljava sloj toplije vode.

Crvenkasta koæa prekrivena je oπtrom dlakom

Moræ straænje udove moæe podvuÊi ispod tijela radi lakπeg kretanja kopnom

»vrsta koæa ima duboke nabore

Prednje peraje koriste se za upravljanje tijekom plivanja

MESOJEDI Mesojedi su sve æivotinje koje se hrane mesom. Meu sisavcima postoji velik broj lovaca, primjerice tobolËari, tuljani i kitovi, no jedna skupina — red zvijeri (Carnivora) — obuhvaÊa oko 250 vrsta najboljih lovaca. U nju ubrajamo lasice, maËke, pse i lisice, baš kao medvjede, najveÊe kopnene grabeæljivce. Ti mesojedi love na razliËite naËine. Neki se sami prikradaju plijenu, drugi u skupinama. No svi imaju specijalizirane pretkutnjake i kutnjake koji djeluju poput πkara — reæu meso i lome kosti. ≤ OSJETILA MESOJEDA Ova afriËka cibetka (Nandinia binotata) ima odliËan sluh, osjetljiv nos i velike oËi, pa je izvrsno opremljena za pronalaæenje manjih æivotinja noÊu. VeÊinu vremena provodi na drveÊu gdje hvata druge sisavce i ptice u gnijezdima. Cibetka, kao i veÊina grabeæljivaca, lovi prikradajuÊi se plijenu i zato su joj potrebna dobra osjetila. Nakon πto mu se dovoljno pribliæe, plijen hvataju iznenadnim napadom.

Pjegavo krzno leopardu omoguÊuje prikrivanje meu drveÊem

< SKLADI©TENJE HRANE Nakon πto je ubio impalu, ovaj leopard (Panthera pardus) truplo odvlaËi na drvo. To je dojmljiv prikaz njegove snage, ali i dobar naËin izbjegavanja leπinara i strvinara. Nakon πto antilopu zaglavi meu granama, leopard Êe se nekoliko dana vraÊati i tu jesti. Brojni manji mesojedi poput lisica hranu skladiπte ukopavajuÊi je u tlo. Tako imaju hrane kad je plijen teπko pronaÊi.

< PODVODNI UBOJICA Kad ga uhvati morski leopard (Hydrurga leptonyx), ovaj adelijski pingvin (Pygoscelis adeliae) teπko Êe pobjeÊi. Morski leopard je zastraπujuÊ lovac s probadajuÊim oËnjacima kojima hvata pingvine, Ëak i druge vrste tuljana, a zatim guta meso u velikim komadima. Tuljani su bliski srodnici kopnenih mesojeda. VeÊina znanstvenika svrstava ih u meu zvijeri, premda se zbog oblika i naËina æivota iznimno razlikuju od kopnenih lovaca.

Kraljeænica se pri trËanju pomiËe gore-dolje

Lopatica je mala u usporedbi s veÊinom sisavaca

TEHNIKE LOVA IzboËene liËne kosti uËvrπÊuju miπiÊe vilice

Prsni koπ je dubok,, ali uzak

SAMOTNI LOVAC Tigrovi love sami, koristeÊi se prikradanjem i prikrivanjem kako bi plijen uhvatili nespreman. Usprkos veliËini (veliki tigrovi mogu teæiti 300 kg), ti iznimno snaæni grabeæljivci ne proganjaju plijen, nego napadaju izbliza. Tigrovi u napadu mogu preskoËiti udaljenost od 10 metara i Ëesto plijen obore samom snagom udarca.

Dug i savitljiv vrat Dugi rep sluæi za odræavanje ravnoteæe PalËana i lakatna kost mogu se okretati jedna oko druge, πto omoguÊuje okretanje πapa

SkoËni zglob je iznad tla kad tigar hoda

≤ UNUTRA©NJOST TIGRA VeÊina mesojeda (osim medvjeda) ima kosture koji im omoguÊuju gipkost i brzinu. Na ovom kosturu, gipka kraljeænica povezana je s dugim nogama za vrlo dugaËke korake. Tigrove prednje noge mogu se okretati ispod “lakta”. To okretanje vaæno je za promjene smjera pri velikim brzinama, primjerice kod progona plijena. Medvjedi hodaju na tabanima stopala, no veÊina mesojeda, ukljuËujuÊi i tigrove, hoda na vrhovima prstiju.

»ELJUSTI I ZUBI Gornji karnasijalni zubi/zubi rezaËi

Temporalni miπiÊ

Gornji oËnjak

MaseteriËni miπiÊ Donji karnasijalni zubi

Donji oËnjak

VeÊina mesojeda moæe πirom otvoriti usta za zadavanje smrtonosnog ugriza. OËnjaci, sprijeda u ustima, zabijaju se u ærtvu i hvataju je ili trenutaËno usmrÊuju. Nakon πto je plijen mrtav, karnasijalni zubi spremni su za rad. Kad je Ëeljust zatvorena, gornji i donji rezaËi nalaze se jedni uz druge i reæu meso u lakπe probavljive komade. Snaæan ugriz mesojedima omoguÊuju dva para miπiÊa — temporalni i maseteriËni — uËvrπÊenih za Ëeljust.

Hijenski psi imaju neobiËno krzno — ne postoje dva jednaka uzorka

carnivores

PRECIZAN SKOK Sa sve Ëetiri u zraku, ovo mladunËe lisice skaËe na glodavca skrivenog u travi. Tu metodu lova koriste lisice i malene maËke u otvorenim staniπtima te katkad u snijegu. Prije skoka, lisica paæljivo sluπa zvukove kretanja i tako toËno odreuje poloæaj lovine. Lisice hvataju razne æivotinje, ukljuËujuÊi ptice, male sisavce i crve.

LOV UZ VODU Velike maËke obiËno izbjegavaju vodu, no jaguar (Panthera onca) je iznimka. Oni vole æivjeti blizu vode, pa Ëesto u njoj i moËvarnim podruËjima love glodavce poput kapibare (Hydrochaeris hydrochaeris), ali i zmije, majmune, jelene, kajmane i ribu. Usto, hrane se i rijeËnim kornjaËama kojima oπtrim oËnjacima probiju oklop, a zatim ih rastvore snaænim Ëeljustima.

< LOV U »OPORU Na kraju uspjeπne potjere, ovi su hijenski psi (Lycaon pictus) okruæili gnua i spremaju se oboriti ga na tlo. LoveÊi u Ëoporu, ti divlji psi mogu loviti æivotinje viπestruko veÊe od njih. Hijenski psi neumorni su trkaËi koji plijen progone brzinom od 50 km/h sve dok se ne umori i poËne usporavati. Vukovi love na sliËan naËin, za razliku od lavova koji se u skupini prikradaju plijenu, a zatim ga iznenada napadnu.

NASTAMBE Brojne vrste sisavaca grade raznovrsna skloniπta. Neka su jednostavne grae, druga zamrπene kugle istkanih od biljnih materijala ili razgranate mreæe podzemnih hodnika. Ta skloniπta sisavcima omoguÊuju zaπtitu od grabeæljivaca i vremenskih prilika. Neke vrste grade posebna gnijezda u kojima podiæu mlade. ©umski sisavci se Ëesto gnijezde na drveÊu, a amfibijske vrste poput vidra i Ëudnovatog kljunaπa grade domove na rijeËnim obalama. Na otvorenim podruËjima gdje vegetacija ne nudi utoËiπte, sisavci poput jazavaca i kuniÊa skrivaju se pod zemljom.

GNIJEZDA ORANGUTANA > Neke vrste sisavaca grade trajne domove, no neke i ne toliko trajne. Tijekom seobe πumama jugoistoËne Azije, orangutani pletu gnijezda od granËica i grana u kojima prenoÊe (poput ovog na fotografiji). U afriËkim πumama, Ëimpanze i gorile danju traæe hranu na tlu, ali u predveËerje se penju na drveÊe i grade gnijezda u kojima se skrivaju od grabeæljivaca. »impanze gotovo svaku veËer grade novo gnijezdo.

≤ ©ATORI OD PALMINOG LI©∆A ©iπmiπi πatoraπi imaju domiπljat naËin skrivanja od neprijatelja. Duge listove palma ili banana nagrizu tako da se listovi preklope i oblikuju maleni πator. Ispod svakog od tih πatora moæe se sakriti do 50 πiπmiπa. Ti ih πatori takoer πtite od kiπe i sunca te im nude postojane uvjete potrebne za razmnoæavanje. Neki πatori su oblika cijevi, stoæaca ili vaza, dok drugi nalikuju kiπobranima, primjerice ovaj na gornjoj fotografiji.

Vanjski sloj od Ëvrstog materijala odbija kiπu

Platforma za spavanje naËinjena je od prepletenih grana

≤ VJEVERI»JE GNIJEZDO Sive vjeverice grade loptasta gnijezda, obiËno uglavljena u raπlje drveta gdje ih snaæni vjetrovi neÊe ljuljati. Vanjski sloj je naËinjen od granËica i kore, a unutarnji je podstavljen listovima, slamom i dlakom. Vjeverice πuplju unutraπnjost oblikuju okretanjem u krug, baπ kao to Ëine i ptice kad grade gnijezdo. Ljetna gnijezda su tanka i krhka, dok su zimska ËvrπÊe graena. U proljeÊe se gnijezdo rabi za podizanje mladunËadi.

≤ JAZAV»EVA JAZBINA Jazavci su jedna od vrsta koja se od neprijatelja i vremenskih prilika skriva pod zemljom. JazavËeva nastamba, jazbina, podzemna je mreæa tunela i prostorija koji se πire do dubine od 18 metara ispod zemlje. Jazavci te tunele kopaju snaænim prednjim nogama s pandæama. Tijekom kopanja zatvaraju nosnice i uπi kako im u njih ne bi ulazila zemlja. Brojna pokoljenja jazavaca katkad nasljeuju istu jazbinu.

≤ BRLOG SJEVERNOG MEDVJEDA Na ledenom Arktiku veÊina sjevernih medvjeda aktivna je cijele zime. Meutim, kad se poËne pribliæavati duga polarna noÊ, skotne æenke kopaju brlog u nanosima snijega ili tlu. Izmeu studenoga i sijeËnja æenke okote leglo od jednog do Ëetvero mladih. Tijekom oπtre zime majka ostaje u brlogu u kojem doji mlade, a u proljeÊe obitelj napuπta brlog i gladna æenka odlazi u lov. MladunËad ostaje uz majku do svoje druge godine.

2 KUNI∆NJAK KuniÊi æive u podzemnoj nastambi nazvanoj kuniÊnjak koji iskopaju æenke. Dominantna æenka i ostale æenke vaæne za skupinu nastanjuju glavni dio nastambe. Mlae æenke katkad iskopaju kraÊe hodnike u kojima okote mladunËad. KuniÊi u sumrak i zoru napuπtaju nastambu i hrane se travom, ali ne udaljavaju se daleko od ulaza, tako da se mogu brzo sakriti ako ugledaju grabeæljivca.

homes

KUNI∆NJAK 1 Ulazi su dovoljno πiroki za kuniÊe, ali preuski za grabeæljivce poput lisica.

Muæjak katkad straæari dok se drugi hrane

2 Odaje u kojima æive povezane su uskim prolazima koji se granaju prema dolje ili boËno. 3 Tuneli u kuniÊnjaku granaju se u svim smjerovima i πire se desecima metara ispod zemlje. 4 U rahlom tlu korijenje drveÊa i kamenje podupire zidove tunela i onemoguÊuje njihovo uruπavanje.

5 Prostorije za podizanje mladih obloæene su mahovinom, travom i krznom iπËupanim s majËinih prsa.

LJUDI I SISAVCI Vlasnici se smatraju voama Ëopora

≤ LOV SA PSIMA Ovaj drevni reljef s Bliskog istoka prikazuje skupinu asirskih lovaca kako kreÊu u lov s psima. Na poËetku lova oslobodili bi pse kako bi progonili jelene ili drugu divljaË. Psi su potomci vukova i vjerojatno su prvi sisavci koji su pripitomljeni prije oko 10 000 godina. Psi, kao i vukovi, imaju nagon æivota u Ëoporu. Vlasnika smatraju voom Ëopora, zbog Ëega ih je vrlo lako nadzirati. Meutim, kad se stranac pribliæi njihovu teritoriju, znaju agresivno reagirati — baπ kao i vukovi.

Prije oko 20 000 godina svi su sisavci bili potpuno divlji. Ljudi su lovili sisavce, a katkad su sisavci lovili ljude. Meutim, prije otprilike 10 000 godina stvari su se poËele mijenjati. Ljudi su otkrili kako pripitomiti sisavce poput pasa, ovaca i konja i pretvoriti ih u æivotinje koje se moæe lakπe nadzirati. Postupno su ljudi upravljajuÊi razmnoæavanjem æivotinja s najkorisnijim obiljeæjima stvorili prve udomaÊene vrste. Danas domaÊi sisavci imaju vaænu ulogu u æivotima ljudi. Na farmama uzgajamo sisavce zbog mlijeka i vune, a u brojnim dijelovima svijeta koristi ih se kao tegleÊe æivotinje. Usto, koristimo ih za sportove, a brojne vrste i kao kuÊne ljubimce.

humans and mammals

≤ PUSTINJSKA KARAVANA Na fotografiji su dvogrbe deve koje u povorci prolaze Putom svile — drevnim trgovaËkim putom kroz Aziju. Deve mogu prenositi robu ili ljude, a koristimo ih i kao izvor mesa, mlijeka i vune. Premda nisu brze poput konja, bez vode i hrane mogu putovati nekoliko dana. Dvije su vrste deva: dvogrbe iz srediπnje Azije i jednogrbe iz Afrike i Bliskog istoka. Dvogrbe deve su jedine koje joπ nalazimo u divljini.

≤ VU»A PLUGA NekoÊ su poljodjelci diljem svijeta koristili sisavce za pomoÊ u oranju. Ova europska ilustracija iz 11. stoljeÊa prikazuje kako volovi vuku drveni plug. Volovi su snaæni, ali spori sisavci koji nisu korisni poput konja, jer konji mogu mnogo dulje raditi bez odmora. U juænoj Aziji glavne æivotinje za vuËu pluga bili su vodeni bivoli (Bubalus bubalis). Danas se za oranje umjesto sisavaca uglavnom koriste traktori.

< SISAVCI U SPORTU Fotografija prikazuje dæokeje kako tjeraju trkaÊe konje prema ciljnoj crti na trkaliπtu u Teksasu. Ljudi se stoljeÊima utrkuju na konjima, a danas je taj sport unosan posao koji privlaËi gledatelje diljem svijeta. TrkaÊi konji posebno su uzgojeni kako bi povezali izdræljivost i brzinu. Usto, potreban im je poseban trening i skrb kako bi bili uspjeπni. Meu trkaÊe sisavce ubrajamo deve i nekoliko pasmina pasa (najpoznatiji su hrtovi). Konje i slonove se takoer moæe izvjeæbati da sudjeluju u momËadskim sportovima poput pola.

PRIJEVOZ TE©KOG TERETA > Slonovi su najveÊi pripitomljeni sisavci, a usto i najinteligentniji. U juænoj Aziji stoljeÊima se koriste za prijevoz ljudi i teπkih tereta. Azijske slonove (Elephas maximus) koriste lugari, a neki se dræe u obredne svrhe i odijevaju u prekrasno izraene ogrtaËe. I afriËke se slonove moæe ukrotiti. Tijekom vladavine Rima koriπteni su za ratovanje jer su ulijevali strah neprijateljskim vojnicima. Meutim, za razliku od azijskih roaka, afriËki slonovi se viπe ne koriste za obavljanje raznih poslova.

≤ PITANJE UZGOJA StojeÊi jedan pokraj drugog, irski vuËji hrt i oπtrodlaki jazavËar izgledaju kao da je rijeË o razliËitim vrstama . Meutim, kao i svi psi, i oni su potomci istog pretka — sivog vuka. Tijekom stoljeÊa ljudi su uzgajali pse prema razliËitim obiljeæjima i stvorili viπe od 400 pasmina. Irski vuËji hrtovi su izvorno bili uzgajani zbog veliËine i brzine, a jazavËari za lov jazavaca u njihovim podzemnim jazbinama.

SISAVCI U ZNANOSTI

Godine 1996. znanstvenici su objavili roenje ovce Dolly. Umjesto da se razvije iz oploenog jajaπca, Dolly je klonirana iz jedne odrasle stanice. Kloniranjem se stvaraju istovjetne preslike æivih biÊa, πto bi moglo revolucionirati poljodjelstvo, a moæda i ljudske æivote. Usto, sisavce koristimo i u druge znanstvene svrhe, osobito za testiranje novih lijekova. Neki se protive takvim istraæivanjima jer mogu ozlijediti æivotinje, no time su spaπeni milijuni æivota.