99,00 kn ISBN 978-953-14-0823-3
KOJU IGRU IGRAS.indd 4
23.11.2010 13:10:58
KOJU IGRU IGR AŠ?
KOJU IGRU IGRAS.indd 1
23.11.2010 13:10:58
Naslov izvornika
Games People Play The psychology of human relationship Copyright © Eric Berne, 1964 Copyright © za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2010. S engleskoga preveo Tomislav Šostar
Izdavač Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb Za izdavača Bojan Vidmar Urednica Aleksandra Stella Škec Lektorica i korektorica Ivanka Šenda Grafički urednik Marko Katičić Oblikovanje naslovnice Marko Jovanovac Ilustracija na naslovnici Marko Jovanovac Tis ak Denona d.o.o., Zagreb, prosinac 2010. ISBN 978-953-14-0823-3 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 749242.
Sva prava pridržana. Nijedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cijelosti ni djelomično, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektroničkom obliku, mehaničkim fotokopiranjem, snimanjem ili drugačije bez vlasnikova prethodnog dopuštenja.
KOJU IGRU IGRAS.indd 2
23.11.2010 13:10:58
Eric Berne
KOJU IGRU IGR AĹ ? Psihologija ljudskih odnosa
KOJU IGRU IGRAS.indd 3
23.11.2010 13:10:58
KOJU IGRU IGRAS.indd 4
23.11.2010 13:10:58
Mojim pacijentima i studentima od kojih sam stalno učio i još učim o igrama i smislu života.
KOJU IGRU IGRAS.indd 5
23.11.2010 13:10:58
KOJU IGRU IGRAS.indd 6
23.11.2010 13:10:58
SADRŽAJ
Psihologija ljudskih odnosa................................................. 11
Predgovor............................................................................ 13 Semantika............................................................................14 Uvod.................................................................................... 15 PRVI DIO ANALIZA IGARA 1. Strukturna analiza........................................................... 25 2. Transakcijska analiza...................................................... 31
3. Procedure i rituali............................................................ 37 4. Razonode........................................................................ 43 5. Igre.................................................................................. 50 DRUGI DIO LEKSIKON IGARA Uvod.................................................................................... 71
6. Životne igre......................................................................74 1. Alkoholičar.................................................................... 74 2. Dužnik.........................................................................82 3. Šutni me.......................................................................86 4. Došao si mi na zicer, gade..............................................87 5. Vidi što sam učinio zbog tebe..........................................90
KOJU IGRU IGRAS.indd 7
23.11.2010 13:10:58
8
Eric Berne: k o j u i g r u i g r a š ?
7. Bračne igre....................................................................... 94 1. U škripcu ......................................................................94 2. Sudnica.........................................................................98 3. Frigidna žena.............................................................101 4. Vječno užurbana.........................................................104 5. Da nije bilo tebe...........................................................108 6. Vidi koliko sam se trudio..............................................108 7. Draga moja.................................................................112 8. Društvene igre............................................................... 114 1. Nije li to strašno..........................................................114 2. Slaba točka..................................................................117 3. Šeprtlja.......................................................................118 4. Zašto ne – da, ali........................................................121
9. Seksualne igre................................................................ 129 1. Borite se vas dvojica.....................................................129 2. Perverzija...................................................................130 3. Prevrtljivica (silovanje, silovanje)................................132 4. Očica...........................................................................136 5. Krš i lom.....................................................................137 10. Igre iz podzemlja......................................................... 139 1. Lopovi i panduri.........................................................139 2. Kako izići odavde........................................................144 3. Smotajmo ga na brzinu................................................146 11. Igre iz ordinacije.......................................................... 148 1. Staklenik.....................................................................148 2. Samo ti želim pomoći...................................................150 3. Socijalni slučaj.............................................................155 4. Seljanka......................................................................159 5. Psihijatrija..................................................................162 6. Glupan........................................................................165 7. Drvena noga...............................................................167
KOJU IGRU IGRAS.indd 8
23.11.2010 13:10:58
UVOD
9
12. Dobre igre................................................................... 171 1. Radni odmor...............................................................171 2. Kavalir.......................................................................172 3. Dobročinitelj...............................................................174 3. Lokalni mudrac...........................................................175 3. Bit će im drago što su me poznavali..............................176 TREĆI DIO – S ONE STRANE IGARA 13. Važnost igara............................................................... 179
14. Igrači........................................................................... 181
15. Primjer......................................................................... 183
16. Autonomija.................................................................. 186
17. Ostvarenje autonomije................................................. 190 18. Što nakon igara............................................................ 192
KOJU IGRU IGRAS.indd 9
23.11.2010 13:10:58
KOJU IGRU IGRAS.indd 10
23.11.2010 13:10:58
Psihologija ljudskih odnosa
Dr. Eric Berne diplomirao je, poput svojeg oca, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta McGill u Montrealu u Kanadi. Zatim se preselio u SAD i stažirao na psihijatriji u bolnici New Havenu i na Institutu za ljudske odnose Sveučilišta Yale. Studirao je i na Psihoanalitičkom institutu u New Yorku i San Franciscu. Tijekom Drugoga svjetskoga rata služio je u sanitetskim postrojbama američke vojske, gdje je stekao čin bojnika. Poslije rata postao je savjetnik za psihijatriju i neurologiju načelnika saniteta američke vojske. Vodio je psihijatrijsku ordinaciju u Carmelu i San Franciscu u Kaliforniji, bio je predavač u Medicinskoj školi Kalifornijskog sveučilišta i savjetnik za grupnu terapiju u klinici McAuley u San Franciscu. Bio je dopisni član Indijskoga psihijatrijskoga društva, predsjednik upravnog odbora Međunarodnog društva za transakcijsku analizu i urednik časopisa Transactional Analysis Bulletin. Napisao je, među ostalim, knjige Um na djelu, Transakcijska analiza u psihoterapiji, Struktura i dinamika organizacija i grupa i načela grupne terapije, Vodič kroz psihijatriju i psihoanalizu za laike, Seks u ljubavi i Što reći nakon zdravo? Na fakultetu je pisao za kanadski časopis Forum, londonski časopis Adelphi i druge periodične tiskovine. Umro je 1970.
KOJU IGRU IGRAS.indd 11
23.11.2010 13:10:59
KOJU IGRU IGRAS.indd 12
23.11.2010 13:10:59
13
Predgovor
Ova je knjiga zamišljena ponajprije kao nastavak moje knjige Transakcijska analiza u psihoterapiji, ali napisana je tako da se može zasebno čitati i razumjeti. Teorija potrebna za analizu i točno razumijevanje igara sažeta je u I. dijelu, u II. dijelu opisane su pojedinačne igre, a III. dio sadržava nov klinički i teorijski materijal koji, zajedno s postojećim, omogućava da se u određenoj mjeri shvati što znači život bez igara. One koji žele dublje proučiti temeljne postavke upućujem na prethodnu knjigu. Čitatelj obiju knjiga primijetit će, osim napredaka u teoriji, manje promjene u nazivlju i pogledima koje su rezultat daljnjeg razmišljanja i proučavanja novog štiva i kliničkog materijala. Na potrebu za ovom knjigom ukazali su mi zanimljivi zahtjevi studenata i polaznika predavanja za popisom igara ili dodatnom razradom igara koje su bile ukratko spomenute kao primjeri u izlaganju temelja transakcijske analize. Tim studentima i toj publici, a posebno i mnogim pacijentima koji su osvijetlili, primijetili ili imenovali nove igre dugujem zahvalnost. Zahvalan sam osobito i Barbari Rosenfeld za njezine mnogobrojne zamisli o vještini i važnosti slušanja te, među ostalima, Melvinu Boyceu, Josephu Concannonu, dr. Franklinu Ernstu, dr. Kennethu Evertsu, dr. Gordonu Gritteru, Frances Matson i dr. Rayu Poindexteru za njihova neovisna otkrića i potvrdu važnosti mnogih igara. Claude Steiner, bivši voditelj istraživanja na Seminarima socijalne psihijatrije u San Franciscu a danas član Odjela za
KOJU IGRU IGRAS.indd 13
23.11.2010 13:10:59
14
Eric Berne: k o j u i g r u i g r a š ?
psihologiju na Sveučilištu u Michiganu, zaslužuje da ga spomenem zbog dvaju razloga. Proveo je, naime, prve pokuse koji su potvrdili mnoge teorijske postavke koje iznosim i, kao rezultat tih pokusa, znatno pridonio objašnjenju prirode autonomije i prisnosti. Zahvale dugujem i Violi Litt, tajnici Seminara, i Mary N. Williams, svojoj osobnoj tajnici, za njihovu stalnu pomoć, te Anne Garret za pomoć pri korekturi.
Semantika Igre su radi jezgrovitosti opisane iz muškog lica, osim kad su očito ženske prirode. Stoga je glavni igrač uglavnom »on«, ali bez predrasuda, jer ista bi se situacija, ako drukčije nije navedeno, s lakoćom mogla, uz nužne preinake, prikazati i iz ženskog kuta. Ako se ženina uloga znatno razlikuje od muškarčeve, posebno je obrađena. Terapeut je slično, bez predrasuda, označen zamjenicom »on«. Rječnik i gledište ponajprije su usmjereni prema kliničarima praktičarima, ali knjiga će biti zanimljiva i korisna i pripadnicima drugih zanimanja. Transakcijsku analizu igara valja razlučiti od njezine srodnice koja se ubrzano razvija – matematičke analize igara – premda su neki pojmovi koje rabim u knjizi, poput »dobitka«, danas uvelike matematički. Podroban prikaz matematičke teorije igara naći ćete u Igrama i odlukama R. D. Lucea i H. Raiffe2. Carmel, Kalifornija, svibanj 1962.
KOJU IGRU IGRAS.indd 14
23.11.2010 13:10:59
15
Uvod
1. Društveni odnosi Teoriju društvenih odnosa, u glavnim crtama izloženu u Transakcijskoj analizi 1, možemo sažeti kako slijedi. Spitz je utvrdio2 da dojenčad koja je dugo bila lišena njege često naposljetku utone u nepovratno propadanje i sklona je podleći bolestima koje se istodobno jave. Emocionalna deprivacija, kako je on naziva, može, dakle, imati kobne posljedice. Ti su nalazi pridonijeli nastanku zamisli o gladi za podražajima i upozorili na to da su najomiljeniji oblici podražaja plod tjelesne prisnosti – što je zaključak koji je lako prihvatiti i na temelju svakidašnjeg iskustva. Srodnu pojavu primjećujemo i kod odraslih osoba lišenih podražaja. Ispitivanja su pokazala da takva uskraćenost može izazvati prolaznu psihozu ili, u najmanju ruku, privremene duševne poremećaje. U prošlosti su slične posljedice uočene kod zatvorenika osuđenih na dugotrajnu samicu, dakle osoba izopćenih iz društva i lišenih osjetnih podražaja. Doista, samica je kazna od koje strepe čak i zatvorenici koji su postali ravnodušni na tjelesne okrutnosti3,4, a danas je poznata i kao postupak za slamanje političkih neistomišljenika. (Nasuprot tomu, najbolji mehanizam za očuvanje političkih stavova jest društvena organizacija.)5 Biološki gledano, velika je vjerojatnost da čuvstvena i podražajna uskraćenost uzrokuju ili potiču organske promjene. Ako retikularni aktivacijski sustav6 moždanog debla nije prikladno podražavan, mogu nastati degenerativne promjene u
KOJU IGRU IGRAS.indd 15
23.11.2010 13:10:59
16
Eric Berne: k o j u i g r u i g r a š ?
živčanim stanicama, u najmanju ruku posredno. Mogu, recimo, biti sporedni učinak loše prehrane, ali sama loša prehrana može biti posljedica apatije, kao kod djece koja pate od opće iscrpljenosti, nemoći i mršavosti. Možemo, stoga, pretpostaviti da postoji biološki lanac koji počinje s uskraćivanjem čuvstava i podražaja, vodi u apatiju i degenerativne promjene, a završava smrću. U tom je smislu glad za podražajima za čovjekov opstanak važna poput gladi za hranom. Doista, glad za podražajima umnogome je slična gladi za hranom, ne samo biološki nego psihološki i društveno. Pojmovi poput neishranjenosti, sitosti, sladokusaca, nezasitnosti, samoodricanja i kulinarskih vještina lako se mogu prenijeti iz područja prehrane u područje osjetilnog opažanja. Prejedanje tako ima pandan u prenadraženosti. U oba će područja u normalnim uvjetima, kad je opskrbljenost dobra i ponuda raznovrsna, izbori biti pod snažnim utjecajem osobnih idiosinkrazija. Moguće je da su neke od tih sklonosti urođene, ali to za ovu temu nije važno. Socijalnog psihijatra u svemu tome zanima što se tijekom normalnog razvoja zbiva s djetetom nakon odvajanja od majke. Sve što je dosad rečeno, možemo sažeti izrazom7: »Ako te ne miluju, smežurat će ti se kralježnica.« Dakle, pojedinac se od trenutka kad završi razdoblje bliske prisnosti s majkom do kraja života suočava s dvojbom o kojoj mu ovise sudbina i opstanak. S jedne su strane društvene, psihičke i biološke sile koje priječe održavanje tjelesne prisnosti kakvu je imao u dojenačkom dobu, a s druge njegova trajna težnja da upravo tu prisnost ostvari. U većini će situacija činiti kompromis. Znači, premda izvorna žudnja za tjelesnim dodirom može ostati nesmanjena, učit će se zadovoljavati suptilnijim, čak i simboličnim oblicima pozornosti, sve dok toj
KOJU IGRU IGRAS.indd 16
23.11.2010 13:10:59
Uvod
17
svrsi neće donekle služiti čak i najobičnije kimanje glavom u znak pozdrava. Taj se proces postizanja kompromisa različito naziva, primjerice sublimacija, ali kako god se zvao, za posljedicu ima djelomičnu preobrazbu dječje gladi za podražajima u nešto što bismo mogli nazvati glad za priznanjem. Kako kompromisi postaju složeniji, svaka osoba postaje sve više jedinstvena u svojoj potrazi za priznanjem. Upravo te razlike unose raznolikost u društvene odnose i određuju pojedinčevu sudbinu. Filmskom glumcu možda svaki tjedan trebaju stotine potvrda anonimnih i bezličnih obožavatelja da mu se »kralježnica ne bi smežurala«, a znanstveniku može biti dovoljna jedna potvrda na godinu od uglednoga kolege da očuva duševno i tjelesno zdravlje. Pojam »milovanje« (engl. stroking) može se rabiti kao opći naziv za prisne tjelesne dodire koji u stvarnosti imaju različite oblike. Neki ljudi doslovno miluju dijete, drugi ga grle ili tapšaju, a treći zaigrano štipkaju ili tapkaju vrhovima prstiju. Svi ti oblici imaju parnjake u govornoj komunikaciji pa slušajući neku osobu možemo, čini se, predvidjeti kako bi ona postupala s djetetom. U širem se smislu, stoga, »milovanje« može kolokvijalno primijeniti za svaki čin kojim se potvrđuje nečija nazočnost – dakle, kao »potvrda« postojanja. Prema tome, potvrda* je osnovna jedinica društvenog djelovanja. Razmjena potvrda tvori transakciju, jedinicu društvenih odnosa. Kad je riječ o teoriji igara, iz svega spomenutog proizlazi da bilo kakav društveni odnos ima biološku prednost nad nikakvim. Iznimnim pokusima na štakorima to je dokazao * Engleski je izraz stroke. Premda u hrvatskome za njega nema jednoznačnog prijevoda, značenje mu razmjerno dobro obuhvaća riječ potvrda pa ćemo taj prijevod rabiti u ovoj knjizi. U stručnom govoru hrvatski transakcijski analitičari rabe i izvorni izraz u obliku »strouk« (op. p.).
KOJU IGRU IGRAS.indd 17
23.11.2010 13:10:59
18
Eric Berne: k o j u i g r u i g r a š ?
S. Levine8. Pokazao je da skrb pogoduje ne samo tjelesnom, umnom i čuvstvenom razvoju nego i moždanoj biokemiji, pa čak i otpornosti na leukemiju. Važan je rezultat tih pokusa bio što su nježna skrb i bolni elektrošokovi bili podjednako blagotvorni za zdravlje životinja. Ta nas potvrda svega dosad napisanog ohrabruje da samopouzdanije nastavimo sa sljedećim poglavljem.
2. Strukturiranje vremena Pođemo li od pretpostavke da su milovanje djece i priznanja, simbolični ekvivalent milovanja u odrasloj dobi, važni za čovjekov opstanak, nameće se pitanje: »Što zatim?« Drugim riječima, što ljudima preostaje činiti pošto izmijene pozdrave, bez obzira na to je li riječ o svakidašnjem »bok« ili višesatnome istočnjačkom obredu. Dakle, nakon gladi za podražajima i gladi za priznanjem slijedi glad za strukturom. Mladi se vječno pitaju: »A što mu (joj) zatim reći?« No to pitanje ne muči samo mlade. Za mnoge odrasle osobe nema ništa neugodnije od društvene praznine, razdoblja tišine i neispunjena vremena u kojem se nitko od nazočnih ne može sjetiti ničega zanimljivijega od rečenica poput: »Ne čine li vam se zidovi okomiti večeras?« Ljude oduvijek zaokuplja pitanje kako strukturirati vrijeme tijekom svojih budnih sati. U tom, egzistencijalnom smislu uloga je svih društvenih bića da zajedničkim snagama na njega nađu odgovor. Izvršnu stranu strukturiranja vremena možemo nazvati programiranje. Postoje tri vrste programiranja: materijalno, društveno i osobno. Vrijeme se najčešće, najprikladnije, najudobnije i najkorisnije strukturira projektom osmišljenim za bavljenje materijom vanjske stvarnosti – ili, uobičajenije,
KOJU IGRU IGRAS.indd 18
23.11.2010 13:10:59
Uvod
19
radom. Stručno, takav se projekt naziva aktivnost (djelatnost); pojam »rad« nije prikladan jer se u teoriji socijalne psihijatrije društveno ophođenje također mora smatrati radom. Materijalno programiranje proizlazi iz promjena s kojima se susrećemo pri bavljenju vanjskom stvarnošću. Ovdje nas zanima samo zato što te djelatnosti nude okvir za »milovanja«, priznanja i druge složenije oblike društvenih odnosa. Materijalno programiranje nije u prvom redu društveno pitanje – u bîti se temelji na obradi podataka. Brodograđevna djelatnost, na primjer, počiva na dugom nizu mjerenja i procjena vjerojatnosti, a svaki društveni odnos koji se pritom pojavi mora biti podređen tim podacima kako bi se gradnja nastavila. Društveno programiranje rezultira tradicionalnim ritualnim ili poluritualnim razmjenama. Hoće li obuhvatiti neko ponašanje ponajviše ovisi o prihvaćenosti tog ponašanja u pojedinčevoj kulturi, odnosno, popularnije rečeno, o tome je li »pristojno«. U svim dijelovima svijeta roditelji uče djecu da se lijepo ponašaju, dakle da znaju prikladno pozdraviti, dolično se ponašati za stolom i obaviti nuždu, udvarati se i žalovati po ustaljenim običajima te razgovarati o aktualnim temama. Pritom se neki oblici ponašanja ograničavaju, a neki potiču. Ta ograničenja i poticaji tvore ono što nazivamo takt ili diplomatsko ponašanje, i dijelom su opći, a dijelom svojstveni sredini. Primjerice, podrigivanje pri jelu ili zanimanje za tuđu ženu drevna nasljedna tradicija neke sredine može braniti ili poticati. Zanimljivo, baš između tih dviju transakcija postoji velika obrnuta povezanost: u sredinama u kojima se ljudi podriguju pri jelu, obično se nije uputno zanimati za tuđu ženu, a u sredinama u kojima je pristojno pitati za zdravlje žena, nije se uputno podrigivati za stolom. Formalni rituali uglavnom ima-
KOJU IGRU IGRAS.indd 19
23.11.2010 13:10:59
99,00 kn ISBN 978-953-14-0823-3