Kućni majstor

Naslov izvornika LE MANUEL DU BRICOLAGE Copyright Ÿ Reader’s Digest Vy‘ be˘r s. r. o.

Prag, Republika »eška, 2009 Hrvatsko izdanje Ÿ Mozaik knjiga, Grupa Mladinska knjiga, 2009

Za nakladnika Alen Bodor Urednik Davor UskokoviÊ Preveli Vjekoslav »ulo Petra OreπkoviÊ Tomislav ©ostar StruËni redaktor Ruer Jeny Korektorica Katarina CvijanoviÊ Priprema za tisak e-projekt, Zagreb Tisak MKT PRINT, Ljubljana, Slovenija, travanj 2009.

ISBN CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem

Sva prava pridræana. Ova je knjiga zaπtiÊena autorskim pravima i ne smije se ni u cjelini ni djelomiËno reproducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji naËin bez pisanog dopuπtenja autora i izdavaËa.

1 Upoznajte svoj dom 6 — 29 Temelji 8 Vanjski zidovi 10 — 11 Katovi i stubište 11 — 15 Vrata i prozori 16 — 18 Krovovi 19 — 23 Unutarnji zidovi i stropovi 24 — 25 Oborinske vode i odvodnja 26 — 27 Dimnjaci i izolacija 28 — 29

Sadržaj

2 Osnovne tehnike i alati 30 — 69 Alati 32 — 35 Mjerenje i rezanje 36 — 37 UËvrπÊivanje 38 — 47 Ispune i brtvila 48 — 49 ElektriËni alat 50 — 51 Stolarski radovi 52 — 69

3 Zavrπni radovi 70 — 123 Priprema 72 — 81 Ličenje 82 — 101 Tapete 101 — 113 PloËice 114 — 123

4 Podne obloge 124 — 157 Priprema 126 — 128 Parket 129 — 134 PloËice 135 — 141 Podno grijanje 142 Vinil 143 — 146 Tapison 147 — 157

5 Okovi i namještaj 158 — 187 Zidni okov 160 — 161 Police 162 — 170 Montažni namjeπtaj 170 — 173 Karniše i pribor 174 — 177 Vijenci i ukrasni profili 178 — 181 Slike i zrcala 182 — 183 Ugradbene kuhinje 184 — 187

6 Vrata i prozori 188 — 219 Vrata 190 — 204 Prozori 204 — 219

7 Zidovi, stropovi i kamini 220 — 253 Zidovi i stropovi 222 — 241 Izolacija i ventilacija 242 — 249 Kamini 250 — 253

8 Podovi i stubiπta 254 — 263 Podovi 256 — 259 Stubiπta 260 — 263

9 Struja i rasvjeta 264 — 307 ElektriËni sustav 266 — 269 ElektriËna instalacija 270 — 295 Rasvjeta 296 — 305 TV i radio 306 — 307

10 Vodovod i grijanje 308 — 361 Opskrba vodom 310 — 313 Popravci 314 — 335 Oprema 336 — 348 Topla voda 348 — 351 Grijanje 352 — 361

11 Vanjski radovi 362 — 393 Krovovi 364 — 376 Odvodnja 377 — 385 Vanjski zidovi 386 — 389 Vanjska drvenarija 390 — 393

12 Radovi u vrtu 394 — 457 Vrtne konstrukcije 396 — 407 Ograde 408 — 417 Vrtna vrata 418 — 425 Staze i terase 426 — 442 Zidovi 443 — 449 Vrtne stube 450 — 452 Vrtni dodaci 453 — 456 Sigurnost 457

13 Zakon i propisi 458 — 481 Kupnja svojeg doma 460 — 466 Preuređenje doma 467 — 473 Izgradnja svojeg doma 474 — 481

19

Pokrov kuÊe podupire drvena konstrukcija. Pokrov i drvena konstrukcija zajedno Ëine kroviπte. Kroviπte uglavnom Ëine dvije plohe Ëiji se nagib odreuje u skladu s podnebljem, pokrovnim materijalom i duljinom krovne plohe.

PromatrajuÊi gradnju krovova s fizikalne strane, razlikujemo tzv. hladni i topli krov.

Konstrukcija hladnog krova sastoji se od vanjskog zaπtitnog sloja koji je vrlo Ëvrst materijal, teπko zapaljiv, vodootporan, te toplinskog izolatora. Izmeu ta dva sloja nalazi se tzv. “ventilirani” prostor koji preuzima ulogu termiËkog tampona na krovnoj konstrukciji.

Topli krovovi uglavnom se izvode kao ravni krovovi (bez ventiliranog prostora) — a rjee kao kosi krovovi. Kod te vrste krova toplinski izolator i vanjski zaπtitni sloj nalaze se neposredno jedan do drugoga.

Na kuÊi zabat predstavlja lijevi i desni zavrπetak vanjskih zidova. Kod obiËnih krovnih konstrukcija zabatni zid formira se u obliku trokuta koji strπi prema vrhu. Takav zabatni zid ostavlja dovoljno mjesta za ugradnju prozora.

Po duæini stropne ploËe pruæa se nadzidni element, a samo se kroviπte preko ostalih elemenata oslanja na nosive zidove. Bez tih dodatnih elemenata kroviπte bi se oslanjalo izravno na zidove. No ako bi se kroviπte izravno oslanjalo na nosive zidove, to i ne bi

Kroviπte Kad je rijeË o obiteljskim kuÊama, kroviπta se kod njih u naËelu izrauju od drveta. Razlog za koriπtenje drveta predstavlja njegova mala masa i velika stabilnost. RoæeniËno kroviπte je najjednostavniji sklop sedlastih kroviπta. No takvo je kroviπte moguÊe graditi samo na povrπinama objekata koje nisu πira od 8 m.

S obzirom na taj nedostatak obiËnog roæeniËnog krova konstruiran je roæeniËni krov s pajantom koji nema taj nedostatak, pa je stoga i najËeπÊe upotrebljavani naËin gradnje krova. Kod takvog kroviπta vaænu ulogu ima upravo pajanta koje je vodoravno poloæena i koja omoguÊava koriπtenje duæih rogova, a na taj naËin omoguÊava konstruiranje i pokrivanje veÊih povrπina. Krovni nagib tada iznosi 32°.

PodroæniËni krov na jednostrukoj okomitoj stolici — kod te vrste kroviπta pojavljuju se samo vertikalna optereÊenja koja se preko podroænika prenose na zabatni zid i meuzid.

Ako je duæina rogova veÊa od 4,5 m onda je potrebno postaviti i srednje podroænike: srednji se podroænici oslanjaju na potporne oslonce i preko njih odvode optereÊenje na zidove.

Takvim naËinom gradnje krova moguÊe je konstruirati krovove s nagibnim kutom od 28 do 45°. Takav je krov za razliku od obiËnog roæeniËnog kroviπta moguÊe konstruirati iznad bilo koje vrste stropne ploËe.

Daljnja prednost takvog krova je u Ëinjenici da je vrlo otporan na udare vjetra i da ga je moguÊe postaviti i iznad veÊih povrπina.

Ovdje Êemo se ponajprije ravnati prema nagibnom kutu i obliku krova. Mnoπtvo razliËitih krovova seæe od ravnog krova, preko viπestreπnog (viπeploπnog ili razvedenog) krova, mansardnog krova, jednostreπnog kosog krova, pa sve do πatorastog krova.

Krovna konstrukcija kod roæeniËnih krovova izrauje se od drveta, a kod ravnih krovova od betona. Ravni krovovi u naπim krajevima ipak su rjei.

U pravilu moæemo navesti sljedeÊe: glavni obris objekta, vanjski utjecaji poput, primjerice, vjetra, i kroviπte glavni su Ëimbenici koji odreuju oblik krova svake graevine. Kod gradnje krova ne smije zanemariti ni aktualne dræavne propise koji su na snazi, kao i aktualni opÊinski urbanistiËki plan.

Ravni krov izrauje se na malo nagnutim drvenim konstrukcijama ili na ravnim povrπinama masivnih stropnih ploËa. Kod konstruiranja ravnog krova mora se obratiti pozornost da krov mora imati mali nagib kako bi se na taj naËin bez poteπkoÊa mogle ukloniti oborinske vode.

Sedlasti krov je oblik krova na koji najËeπÊe nailazimo. Takav oblik konstrukcije krova oËuvao se i arhitektonski i konstrukcijski i to upravo kao roæeniËni krov i kao podroæniËni krov na jednostrukoj okomitoj stolici. »etveroploπni krov je najstariji oblik konstruiranja krova.

Nudi uËinkovitu elementarnu zaπtitu i vrlo je reprezentativan. Jednostreπni krov je krov koji smo ranije mogli vrlo Ëesto susresti na proizvodnim dvoranama i skladiπtima. Danas se takav krov sve ËeπÊe moæe vidjeti i na privatnim objektima to iz razloga kako bi se

Dimnjak

Sljemenski Opšav crijep

Krovna ljepenka

Oluk Kanalica

Rog

Letvenica

PROZORI I KROVOVI

Kosi krovovi

Vrste krovova

bilo najbolje rjeπenje, poglavito ne ako se potkrovlje jednog dana planira pretvoriti u prostor za stanovanje.

Valoviti plastiËni krov Kosina

Rog

Utoreni crijep Grebeni crijep Uvala od metala Stakleni crijep za osvjetljavanje tavana PloËe od πkriljevca zabijene na letvenice Krovna uvala od terakote

Zabatni crijep Sljemenski crijep

Ravni crijep

Drveni krov spremišta pokriven bitumenskom ljepenkom

UPOZNAJTE SVOJ DOM

20 na taj naËin istaknuo arhitektonski izraz cijelog objekta. Šatorasti krov je vrlo poznat oblik krovne konstrukcije, no u zadnje vrijeme postao je prava rijetkost

Dvostreπni krovovi Drvena konstrukcija kroviπta do danas se nije mnogo izmijenila. Teæinu strukture nose trokutaste krovne stolice. Krovna stolica sastoji se od vezne grede (vodoravna greda) i dva roga (kose grede). Kod novijih gradnja

udaljenost izmeu rogova iznosi 50 cm.

Krovna stolica povezuju se s tri vrste greda (vodoravne grede). Grede vjenËanice oslanjaju se na vanjske zidove. Srediπnje podroænice smjeπtaju se na rogove koji su jednako udaljeni od vjenËanica i od sljemenjaËa. Mogu se poduprti steznim ploËama (potporna greda trokutastog oblika). SljemenjaËa se nalazi na vrhu krova. Letve se uËvrπÊuju u zabat.

Kako bi krovna stolica bili ËvrπÊa kod nekih drvenih konstrukcija, krovni stupac okomito povezuje rogove i veznu gredu. Okomito postavljeni na rogove, boËni podupiraËi povezuju rogove s krovnim stupcem. Krovni

stupci su isto tako klijeπtima spojeni (ukoπeni elementi) sa sljemenjaËom. Izmeu krovnih stolica i na podroænjaËe uËvrπÊuju se rogovi.

Oni podræavaju letvice ili tanke daske koje sluæe za ovjes pokrova (crijep, ploËe πkriljevca).

Izolacija kroviπta ovisi o namjeni prostora ispod strehe. Kod potkrovlja koje nije namijenjeno stanovanju izolacija se postavlja na pod.

Ako je rijeË o prostoru namijenjenom stanovanju, izolacija Êe se postaviti ispod kroviπta, tako da se postavi unutarnja krovna obloga i izolator (staklena ili kamena vuna itd.).

Razvedeni krov

Obrub dimnjaka Straænja ploËa Crijep (ili ploËa)

KuÊa ne mora uvijek biti izgraena u ravnoj liniji. Naime, moæe imati oblik slova L ili T. Tada konstrukcija kroviπta postaje sloæenija.

Brid koji se nalazi na spoju dviju krovnih ploha nazivamo krovna uvala. Ni vrh kroviπta nije uvijek ravan, nego moæe tvoriti kut koji nazivamo zasjek krova. Zasjek Ëine dva kutna roga i jedan rog poluzasjeka. Sve to povezuje krovni stupac.

Jednostreπni krovovi, koji su rijetki, koriste se uglavnom samo kod proπirenja, primjerice garaænog prostora. SljemenjaËa se uËvrπÊuje uz pripojeni zid, koji podræava dvostruka stojeÊa stolica. Ostatak konstrukcije Ëine isti elementi kao i kod dvostreπnog kroviπta, primjerice vjenËanica, rogovi i letve.

Prednja ploËa

Sljemenjak Krovna uvala Rubni crijep

Sljemenjak Trokutasta streha

Streha Kroviπte Zabatni kraj

Prije pojave industrijski izraenih drvenih konstrukcija, stolari su izrezivali i spajali svaki dio drvenog kroviπta. Za industrijski izraeno kroviπte, ovisno o tipu drvene konstrukcije, viπe nije obvezno da unutarnji zidovi na koje se postavlja budu nosivi.

SljemenjaËa VjenËanica Podroænik

Greda

PojaËanje Upornjak

Stropna greda Potpornjak Unutarnji nosivi zid

21

KROVOVI

Montaæni krovovi Premda je opisani tip konstrukcije prikladan za sve tradicionalne gradnje, na novijim se kuÊama takoer koriste montaæna, tvorniËki izraena kroviπta. Krovne stolice pojaËane su srediπnjim krovnim stolicama i spojene metalnim spojnicama. Unutar tavanskog prostora koji se ne koristi, srediπnje krovne stolice postavljaju su u obliku slova W. Za takvu konstrukciju nisu potrebni nosivi zidovi.

Meutim, ako se takav prostor u potkrovlju naknadno æeli urediti, potrebno je prilagoditi konstrukciju. Srediπnje krovne stolice treba otpiliti i zamijeniti ih upornjacima. Osim toga, potrebno je udvostruËiti broj stropnih greda. Oprez, takve izmjene mora izvesti iskljuËivo struËna osoba.

Pokrivanje krova Greda

Materijale za pokrivanje krova valja izabrati ovisno o klimatskim uvjetima. Za kuÊu na jugu neÊe vrijediti ista pravila kao za onu na sjeveru zemlje. NekoÊ se pri izgradnji kuÊe materijal za pokrivanje krova uzimao iz neposredne okoline. Tri su osnovne vrste krovnih pokrivaËa — pokrivaËi biljnog podrijetla, od kamena i od peËene gline.

Postavljanje krovnog pokrivaËa traæi takvo poznavanje posla da bi cijelu knjigu trebalo posvetiti samo tome, a da ipak ne uspijemo sve objasniti. Zato je bolje da radove na krovu obavljaju struËni krovopokrivaËi.

Biljni pokrovi Drveni pokrov, koji se nekada koristio na planinama, sastoji se od dasaka istesanih u smjeru rasta drveta (πindra). Zbog poveÊanog zanimanja za drvene kuÊe, taj se tip pokrova ponovno sve ËeπÊe koristi.

Nekad su se slamnati krovovi izraivali od suhih stabljika pπenice, raæi, trske, a danas se koriste rogoz i trska. Slamnati krovovi koriste se od davnine, a danas su privilegija prestiænih domova. Troπkovi odræavanja slamnatih krovova mnogo su viπi od troπkova za krovove pokrivene crjepovima i ploËama od πkriljevca.

Kameni pokrovi Ravni kamen koristi se za krovove malog nagiba, a kako ga podupire tek vlastita teæina, za njega je potrebna jaka konstrukcija.

Krovovi s velikim nagibom prekrivaju se ploËama od πkriljevca (stranica 376). Debljina πkriljevca je danas osjetno smanjena (2,7 mm), ali klasiËni πkriljevac (3,8 mm debljine) pravilno priËvrπÊen kukicama za oluk traje izmeu 100 i 150 godina. Isti crijep pribijen Ëavlima traje izmeu 100 i 200 godina.

Pokrovi od peËene gline PeËena glina, najËeπÊi materijal u proizvodnji crjepova, iztauje se od glinene smjese, koja se oblikuje i potom suπi u peÊi. Crjepove dijelimo u tri skupine: ravni, utoreni i ælijebnjak. Danas se πuplji crjepovi postavljaju na letve. UËvrπÊivanje je vrlo vaæno, pogotovo u podruËjima s jakim vjetrovima. Crjepovi se uËvrπÊuju Ëavlima, brtvilom ili spojnicama.

Utoreni crjepovi se postavljaju, ovisno o

PojaËanje Podroænica

modelu, ravnim ili kriæanim spajanjem.

UËvrπÊuju se na dva naËina: povezivanje pocinËanom ËeliËnom æicom ili Ëavlima.

Povezivanje pocinËanom ËeliËnom æicom je postupak kojim se crjepovi s gornje strane priËvrπÊuju pomoÊu posebne kukice, tzv. nosa, za oluk. Taj se naËin uËvrπÊivanja (tri crijepa na Ëetvorni metar) koristi na podruËjima gdje je krov izloæen jakim vjetrovima.

Opπavi Opπav je spoj ispunjena mortom (stranice 373 — 374) postavljen na spoju streha, ali i na mjestu gdje se kroviπte spaja s glavom dimnjaka ili s gredom krovnog prozora.

Danas se koriste pocinËani opπavi sa zaπtitnom olovnom maskom kako bi se osigurala nepropusnost spoja izmeu zida i pokrova.

Sljemeni i grebeni crjepovi Sljemeni crjepovi mogu se postaviti na cementni mort ili se mogu Ëavlima uËvrstiti na sljemenu gredu. Rubni dijelovi sljemena zavrπavaju se grebenim crjepovima. Ovisno o mjestu, koriste se grebeni ili uvalni crjepovi.

Uvalni crijep koristi se na spoju krovnog nagiba i krovne uvale, a sluæi za odvod oborinskih voda. Grebeni crjepovi postavljaju se kao obloga uzduæ zabata.

PROBLEMI S KROVI©TIMA Ako je kroviπte dobro izraeno i dobro postavljeno, traje desecima godina. Meutim, jak vjetar moæe pomaknuti crjepove, pa oborinska voda moæe prodrijeti do drvene konstrukcije. Kad opπav popusti, ni crjepovi vjerojatno viπe ne dræe kako treba. Usto i sam opπav moæe otpasti. Takoer valja pripaziti na mahovinu: ona oπteÊuje povrπinu crjepova.

Rjeπenja Za zahvat na kroviπtu potrebna je odgovarajuÊa oprema (stranica 391) Ako se ne bojite raditi na krovu, moæete popraviti opπav (str. 396) ili zamijeniti oπteÊene crjepove.

Ako niste naviknuti raditi na visinama ili ste skloni vrtoglavici, povjeriti posao struËnjaku. Ipak, poslovi na nadstreπnici i drugim izboËenim dijelovima kuÊe mogu se obaviti bez penjanja na krov.

34

OSNOVNE TEHNIKE I ALATI

radove veÊeg opsega) i orbitalne brusilice, Ëija se brusna glava kreÊe ekscentriËno.

Brusni diskovi orbitalne brusilice imaju promjer od 115 ili 125 mm i priËvrπÊuju se na brusnu glavu. Praπina se skuplja pomoÊu ureaja spojenog na vreÊicu za praπinu.

Buπilica Podesivi kljuËevi

Kliješta za hvatanje

Buπilica je osnovno pomagalo, u pravom smislu rijeËi, svakog kuÊnog majstora. Kupite li akumulatorsku (baterijsku) buπilicu na punjenje (nabavite i dodatni akumulator kako biste mogli raditi bez prekida), moÊi Êete je koristiti na svakom mjestu. Ako na buπilicu stavite nastavak s odvijaËem, takoer moæe posluæiti za zavijanje i odvijanje vijaka. Za buπenje betonskih zidova izaberite udarnu buπilicu. Akumulatori za takve ureaje napona su od 9,6 V do 24 V. Buπilica s naponom izmeu 14,4 V i 18 V bit Êe dostatna za sve radove. Izaberite buπilicu kojom se lako rukuje i koja nije preteπka.

Svrdla Pridræavanje i hvatanje Podesivi kljuË Za uËvrπÊivanje vijaka i matica umjesto obiËnih klijeπta radije uporabite kljuË. Najbolje je nabaviti kljuË s podesivim Ëeljustima, Ëiji se otvor moæe raširiti do oko 3 cm. Takav kljuË moæete rabiti za sve vrste radova, ukljuËujuÊi i vodoinstalaterske. ZahvaljujuÊi nesimetriËno postavljenoj glavi u obliku polumjeseca lakπe Êete pristupiti teæe dostupnim mjestima.

Kliješta za hvatanje

Brusilica Brusilica vam je potrebna za finu zavrπnu obradu novog komada drva, za pripremu obojene povrπine ili za uklanjanje premaza.

Uporabom brusnog papira dobit Êete glatku povrπinu. RuËno obraujte samo male povrπine jer je bruπenje dugotrajan i zamoran posao. Brusilicom Êete posao obaviti mnogo bræe, a neki od modela imaju i vreÊicu za skupljanje praπine.

Moæete birati izmeu vibracijske brusilice, brusilice s vrpcom (koja je teæa i rabi se za

Velik je izbor svrdla prilagoenih svim vrstama radova koje obavljaju kuÊni majstori.

Spiralna svrdla Spiralna se svrdla rabe za buπenje drva i materijala naËinjenih od drva, te metala.

Kupite komplet svrdla za brzo buπenje, promjera do 10 mm, pohranjena u metalnoj kutiji, trajnijoj i otpornijoj od plastiËne.

Svrdla od tvrdog Ëelika su jeftinija, ali kraÊe traju.

Vrlo su praktiËna i mogu posluæiti kao kliješta, ali i umjesto πkripca ili stege.

Nazubljenim Ëeljustima možemo zategnuti ili Ëvrsto zahvatiti okrugle predmete, primjerice matice ili cijevi, pridræavajuÊi ih na æeljenom mjestu.

Prenosivi elektriËni alat

Ubodna pila

Ubodna pila Korisna je u brojnim sluËajevima, i to ne samo za stolarske radove. S obzirom da ima tanku oπtricu koju moæete mijenjati, s njom moæete piliti zakrivljene rezove (jednostavno slijedeÊi oznaËenu liniju) ili izrezivati dio pune ploËe, primjerice kad u radnu plohu ugraujete sudoper ili ploËu za kuhanje.

Izaberite oπtricu koja odgovara materijalu koji valja piliti: drvo i materijali naËinjeni od njega (πperploËa, iverica), metal, plastika, keramiËke ploËice. Nabavite model odgovarajuÊe snage (najmanje 500 W) promjenjive brzine rada, s vreÊicom za praπinu i samoblokirajuÊom oπtricom.

Standardne oπtrice uvijek imajte na zalihi, a posebne kupujte samo kad vam zatrebaju.

Akumulatorske ubodne pile skuplje su i nema ih smisla kupovati osim ako morate raditi daleko od utiËnice.

Brusilica

Spajalica (klamerica) InaËica spajalice namijenjena kuÊnom majstoru ima viπestruku primjenu: tapeciranje namjeπtaja, uËvrπÊivanje dekorativnih tkanina na zid, reπetaka za ogradu na okvire, uËvrπÊivanje oplate, sastavljanje malih okvira za slike itd. Najbolji su modeli u koje moæete stavljati spajalice razliËitih veliËina.

Nastavci s odvijaËima

Akumulatorska buπilica

Ravna svrdla za drvo

Svrdlo za upuπtanje

Spiralna svrdla

Svrdla za beton

Ravna svrdla za drvo Ravna svrdla imaju promjer izmeu 12 i 32 mm i sluæe za buπenje velikih rupa u drvu. Kupite ih kad vam zatrebaju i Ëuvajte u njihovoj plastiËnoj ambalaæi.

Svrdla za beton Ta se svrdla rabe za buπenje betonskih zidova prije postavljanja vijaka s tiplama. Ne kupujte

ih u kompletu, nego ih radije nabavljajte pojedinaËno, u skladu s veliËinom vijaka koji vam trebaju, obiËno u dimenzijama od 6, 7 i 8 mm. Morate li u betonu naËiniti veÊe rupe za cijevi i kabele, kupite svrdla odgovarajuÊih dimenzija. Dræite ih u nekom od pretinaca kutije za alat.

Nastavci s odvijaËima

Detektor kabela i cijevi RijeË je o malom ureaju na baterije koji otkriva elektriËne kabele i cijevi ugraene u zidove. Neki osjetljiviji detektori mogu pronaÊi stropne grede i konstrukciju pregradnih zidova tako πto otkrivaju Ëavle koji ih uËvrπÊuju. To je vrlo korisna informacija æelite li zabiti Ëavao ili probuπiti rupu.

Upotrebljavaju se na akumulatorskim buπilicama i sluæe za odvrtanje i zavrtanje.

Jedan takav dvostruki nastavak nerijetko se dobiva u kompletu s buπilicom, a nastavak za vijke drukËijih standarda potrebno je posebno nabaviti. Takoer Êe vam trebati svrdlo za glodanje drva ili metala, za stoæaste vijke ili vijke s upuπtenom glavom.

Ljestve i radni stol Ljestve Odaberite lagane, Ëvrste ljestve podesive u nekoliko poloæaja kako biste, primjerice, sigurno mogli raditi i na stubiπtu. Ljestve se sastoje od Ëvrste platforme za odlaganje pribora na vrhu, rukohvata za pridræavanje i noga s protukliznim zavrπecima radi boljeg prianjanja na podlogu. Korisno je imati i dodatke poput polica, kuka za vjeπanje kanta s bojom i sl.

Radni stol Sklopivi radni stol nuæan je za rezanje, buπenje i sastavljanje.

Moæete ga uporabiti i za pridræavanje predmeta na kojim radite izmeu njegove dvodijelne radne plohe.

Takoer Êe posluæiti kod sastavljanja elemenata namjeπtaja. Mali modeli su jeftiniji, ali se obiËno mogu podesiti na dvije visine.

Piπtolj za patrone Mnoga se brtvila i ljepila prodaju u patronama.

Za njihovu uporabu potrebno je imati poseban piπtolj. Piπtolj nije skup, a sastoji se od metalnog ili plastiËnog okvira, sistema s otponcem i okidaËem, koji proizvod istiskuje pritiskom na patronu. Dvije su standardne veliËine patrona i piπtolja.

35

ALATI

Drugi korisni alati

ZAVR©NI RADOVI

96

Rad s voskom i uljenim premazima Zavrπni premazi na bazi voska i ulja najËeπÊe se rabe na pokuÊstvu i stolariji prirodne boje, s vidljivim vlaknima. Uljeni premazi najprikladniji su za drvo koje Êe biti izloæeno vlazi i Ëestoj uporabi. Vosak se lakπe nanosi, ali povrπina mora biti posve glatka i Ëista. VeÊina je premaza sigurna za uporabu, ali uvijek proËitajte upute proizvoaËa.

Nanoπenje voska Alat: brusni papir, mekana tkanina, rukavice od lateksa.

Materijal: vosak, aceton ili denaturirani alkohol.

1

Skinite stari premaz i izbrusite drvo da bude glatko. Svakako uklonite sve nesavrπenosti i ogrebotine koje bi se vidjele kroz premaz.

3

Pjenastim kistom nanesite sloj ulja u smjeru vlakana. Ne radite suviπne poteze kistom, i ne prekidajte posao jer Êe se crta gdje ste stali na kraju vidjeti.

Nanoπenje uljenog premaza Alat: plastiËne Ëaπe, pjenasti kistovi, Ëiste krpe baz dlaËica, brusni papir, rukavice od lateksa.

2

Obriπite povrπinu acetonom ili denaturiranim alkoholom da uklonite preostalu neËistoÊu.

Materijal: uljeni premaz.

Prije poËetka Radni prostor prekrijte novinskim papirom. VeÊina je uljenih premaza neotrovna, ali nosite rukavice od lateksa, a rabljene krpe i kistove hermetiËki zatvorite i bacite jer se zguævani mogu spontano zapaliti.

1

Skinite stari premaz i izbrusite drvo da bude glatko. PoËnite s papirom gradacije 80, zatim 120 i naposljetku 180. Brusite u smjeru vlakana kako biste uklonili ogrebotine, ako ih ima.

4

Nakon 15 minuta Ëistom krpom s povrπine obriπite viπak ulja. Kad se krpa prepuni uljem, zamijenite je Ëistom.

5

Pustite da se ulje upija tri sata, a zatim nanesite drugi sloj i obriπite ga poput prvoga.

2

Uklonite praπinu, a zatim obriπite povrπinu ljepljivom krpom ili tkaninom poprskanom s malo lanenog ulja. Presavijajte je tako da uglavnom brišete Ëistim dijelom.

3

Smjesta nanesite vosak, slijedeÊi upute proizvoaËa. Pazite da ne pretjerate: bolje dva tanka sloja nego jedan debeo.

4

Mekom krpom baz dlaËica jednoliËno laπtite povrπinu dok sav vosak ne prodre u drvo.

6

Ostavite 24 sata, a zatim mekom, Ëistom krpom ispolirajte do ujednaËenog sjaja.

PRAKTI»AN SAVJET Voskovi i ulja mijenjaju boju drva, pa ih isprobajte na nekom otpadnom komadu ili dijelu skrivenom od pogleda.

Vrata imaju nekoliko lica, a vlakna idu u nekoliko smjerova. Za dobar zavrπni izgled sve ih treba liËiti zasebno, odreenim redoslijedom.

Vrata uvijek otvorite prije liËenja.

Dovratnik ostavite za kraj.

Alat: odgovarajuÊi kistovi, vjerojatno kist za crtanje, πtitnik.

Materijal: zaπtitna vrpca, æiËana vuna, razrjeivaË, premaz za Ëvorove, primer, temeljna boja, zavrπna boja.

Prije poËetka Skinite sve πto je uËvrπÊeno na vratima i zaπtitite pod. Podmetnite klinove s obje strane da se vrata ne zatvaraju. Dobro je pri ruci imati kvaku ako se vrata ipak zatvore.

Najbolje Êete rezultate postiÊi oliËite li vrata vodeÊi se redoslijedom oznaËenim na slici.

Svaki dio vrata oliËite kistom odgovarajuÊe veliËine. Kose Êete profile, primjerice, oliËiti uæim kistom nego umetke.

Na profile nemojte nanijeti previπe boje, to je uobiËajen uzrok curenja i kapanja. Kist neka bude malo natopljen

LI»ENJE S DVJEMA BOJAMA

Ostakljena vrata OliËena povrπina

Da boja ne dospije na staklo, uporabite πtitnik, kist za crte ili zaπtitnu vrpcu. Za πto god se odluËili, dopustite da na 2 mm stakla prodre boja kako bi zabrtvila spoj izmeu stakla i okvira.

Ostatak vrata oliËite πirim kistom, πirokim otprilike 75 mm. Kist nemojte previπe natopiti bojom da izbjegnete kapanje.

Ako sjajna boja dospije na staklo, obriπite je krpom namoËenom u razrjeivaË prije nego πto se osuπi. Ako se osuπi, ostruæite je strugaËem za staklo.

16

1

Ako su vrata sprijeda i straga oliËena razliËitim bojama, rub na kojem je brava oliËite nijansom kojom je oliËena strana koja gleda prema sobi.

8

7 8

OliËena povrπina

3 2

2

Rub sa πarkama oliËite nijansom kojom je oliËena susjedna, vidljiva strana vrata.

9 1

3

10

4

Okvir

14

11

15

6

4

7

GraniËnik

5

12

6

2

3

5

13

Vrata s drvenim umecima

Staklena vrata

Najprije oliËite umetke i profile, a zatim ostale povrπine.

Najprije oliËite okvire oko stakla, a zatim ostatak vrata.

Ako je i dovratnik s obje strane oliËen razliËitim bojama, sve povrπine vidljive s jedne strane kad su vrata otvorena treba oliËiti istom nijansom.

OpÊenito, gornji i donji rub vrata ne morate liËiti. Ipak, ako se na gornji rub gleda (sa stubiπta, primjerice), oliËite ga da se svojom bojom sirovog drva ne istiËe.

LI»ENJE

LiËenje vrata i dovratnika

1

97

Vrata s drvenim umecima

PODNE OBLOGE

130

Bruπenje i lakiranje drvenog poda Ako je drveni pod neoπteÊen i zdrav, nakon bruπenja ukazat Êe se krasan pod prirodne nijanse drva.

2

Bruπenje poda teæak je i buËan posao pri kojem se stvara mnogo praπine. Ako je pod razmjerno nov, bez previπe mrlja i prljavπtine, vjerojatno ga ne trebate brusiti. Povrπinske neËistoÊe uklonite tako da ih oribate razrijeenim deterdæentom. Posebnu pozornost obratite na prljavπtinu u rupama od Ëavala.

Brusi se obiËno uzduæ dasaka ili parketnih letvica jer popreËno bruπenje ostavlja ogrebotine. Ali ako su se rubovi dasaka svinuli, najprije ih dijagonalno izbrusite grubim papirom. Zavrπite bruπenjem srednjim i finim papirom uzduæ dasaka.

Alat: zaπtitna maska, probojac i tesarski ËekiÊ, stroj za bruπenje podova i kutna brusilica, πtitnici za uπi, brusni papiri i brusne ploËe (grube, srednje i fine gradacije), soboslikarski valjak, πiroki kist, fina æiËana vuna.

Na podu koji ne treba jako izbrusiti, pustite stroj da polako ide prema suprotnom kraju sobe. »im doete do rubne letvice, podignite bubanj.

Materijal: lak za podove ili drugi zavrπni premaz, razrjeivaË.

Prije poËetka Zakujte sve Ëavle ispod povrπine poda da ne poderu brusni papir.

Izvadite sve Ëavle od prijaπnjih podnih obloga.

Ako ima tragova voska, oËistite ih æiËanom vunom namoËenom u razrjeivaË da se vosak ne uhvati na brusni papir. Nosite zaπtitne rukavice.

3

2

Kad zavrπite, usisajte svu praπinu. Ne vlaæite pod jer voda moæe ostaviti mrlje.

3

Naposljetku obriπite pod Ëistom, suhom krpom bez dlaËica. »esto je iznosite van i otresite.

4

Ako je pod jako oπteÊen, dignite bubanj, odvucite stroj na poËetak, spustite bubanj i ponovite postupak. Nikad ne vucite stroj dok se bubanj vrti jer moæete izgubiti nadzor nad njim i jako oπtetiti povrπinu.

5

Kad izbruπeni red izgleda Ëisto, prijeite na sljedeÊi. Nastavite tako do kraja sobe. Svaki put kad mijenjate smjer, podignite bubanj da ne oπtetite pod. Svaki ste red zapoËeli otprilike metar od zida iza sebe. Kad izbrusite cijelu sobu, okrenite stroj i izbrusite taj dio.

1

PoËnite od ruba sobe, leima okrenuti prema zidu. Brusilicom ne idite preblizu rubnoj letvici da je ne oπtetite.

1

Kutnom brusilicom izbrusite sve rubove sobe, pazeÊi pritom da ne oπtetite boju na rubnim letvicama.

Lakiranje Najbræi naËin brtvljenja izbruπenog poda lakiranje je soboslikarskim valjkom. Prvi premaz razrijedite prema uputi na limenci da lak lakπe prodre u drvo, a zatim nanesite nerazrijeeni drugi i treÊi premaz. Izmeu premaza povrπinu lagano izbrusite brusilicom s finim papirom. Ne zaboravite pod obrisati suhom krpom prije nanoπenja sljedeÊeg premaza.

Bruπenje rubova Nakon πto izbrusite srediπnji dio sobe, uz rubove Êe ostati uzak pojas do kojeg stroj za bruπenje ne moæe doprijeti. Te dijelove morate izbrusiti kutnom brusilicom. Ne brusite ploËom postavljenom na elektriËnu buπilicu jer buπilica nije dovoljno snaæna.

PRAKTI»AN SAVJET SIGURNOSNI SAVJET Praπinu ispraznite Ëim se vreÊa napuni do jedne treÊine. Piljevina se, naime, moæe spontano zapaliti, osobito ako je impregnirana moËilom ili lakom. VreÊu ispraznite i kad prekinete rad na viπe od 5 minuta.

Kad je stroj za bruπenje ukljuËen, brusni papir se okreÊe ali ne dodiruje pod dok ne spustite bubanj. Nikad ne spuπtajte bubanj koji se okreÊe kad stroj stoji, jer Êete naËiniti udubinu u podu. »im papir dodirne drvo — na πto Êe vas upozoriti buka — stroj mora krenuti naprijed. On Êe to uËiniti sam, ali poËetnici ga obiËno presnaæno zadræavaju.

1

Nanesite lak kriænim potezima valjkom, a zatim ga razmaæite uzduæ dasaka.

2

Kistom obradite rubove i podruËja oko zaobljenih prepreka, primjerice cijevi centralnog grijanja.

131

MozaiËni parket izraen je od tankih daπËica rasporeenih u odreenom uzorku, sloæenih u kvadratne ploËe, koje lako moæete postaviti sami.

POPRAVAK O©TE∆ENOG MOZAI»NOG PARKETA Ako je mozaiËni parket oπteÊen, zamijenite cijele kvadrate. Sve suviπne ploËe nakon prvog postavljanja saËuvajte radi popravaka.

2

Tamo gdje moæete, ploËe sloæite tako da morate rezati samo podlogu, a ne i daπËice. Za to Êe vam biti dovoljan noæ za obrezivanje.

Alat: metar, uzica premazana kredom, radni stol, fina pila listarica, noæ za obrezivanje, olovka, krpa. Vjerojatno i kruæna brusilica ili brusni blok, brusni papir (fine i srednje gradacije), ËekiÊ, kist.

Materijal: ploËe mozaiËnog parketa, ljepilo (s gladilicom), rubne letvice ili plutene vrpce za rubove. Vjerojatno i ËavliÊi za rubne letvice, lak i razrjeivaË.

1

Ako moæete, oπteÊeni kvadrat obreæite noæem. Prereæite podlogu od pusta ili papira.

Prije poËetka MozaiËni parket proizvodi se u kvadratnim ploËama debljine oko 10 mm.

ObiËno su na podlozi od pusta, papira ili na posebnoj mreæici, no katkad su parketi zalijepljeni i spojeni æicom. PloËe su savitljive, pa im ne smetaju male neravnine podloge. No ako je pod vrlo neravan, najprije ga prekrijte tvrdim vlaknaticama (str. 129). BuduÊi da drvo upija vlagu iz zraka, parket kupite najmanje dva dana prije polaganja i ostavite ga neotpakiranog u sobi koju Êe prekrivati. To Êe sprijeËiti da se naglo πiri ili skuplja.

3

Kad morate rezati daπËice, ploËu stavite na radni stol, pritisnite je i prepilite suviπni dio.

1

MozaiËni parket postavlja se poput vinilnih ili drugih ploËa (str. 135). Najprije ga rasporedite (bez lijepljenja) tako da sobu prekrijete sa πto viπe cijelih ploËa. Kao kod veÊine drvenih podova, zbog πirenja drva morate ostaviti 15 mm razmaka izmeu zida i parketa.

2

Starim dlijetom daπËicu po daπËicu izvadite oπteÊeni kvadrat. Pripazite da ne oπtetite susjedne kvadrate. S poda ostruæite staro ljepilo i podlogu parketa.

KUPNJA MOZAI»NOG PARKETA Ako moæete, parket prije kupnje pomno pregledajte. Odustanite od svakog koji na povrπini ima crne mrlje. To se dogaa kad su sloæeni tako da je lice jedne daπËice okrenuto prema poleini, a ne prema licu druge. Mrlje se teπko uklanjaju. Provjerite i jesu li daπËice jednake veliËine. Uzmite jednu kao mjerilo i sve ostale usporedite s njom (poleina na poleinu). Usto, svaku okrenite za 90 stupnjeva da provjerite jesu li rubovi ravni.

Provjerite ima li na povrπini oπteÊenja.

Zapakirane ploËe obiËno imaju proziran omot, pa moæete vidjeti kako su sloæene i jesu li iste veliËine.

4

Rabite ljepilo koje preporuËuje proizvoaË.

Pomalo ga nanosite na pripremljenu podlogu.

Namjestite ploËe i pritisnite ih.

5

Nakon πto obloæite pod, reπke uzduæ rubova zatvorite rubnim letvicama ili plutenim vrpcama.

6

Nanesite tri premaza poliuretanskog laka za parket. Prvi premaz razrijedite s deset posto razrjeivaËa. Izmeu premaza povrπinu malo izbrusite i obriπite krpom natopljenom razrjeivaËem.

3

Iz saËuvane ploËe izreæite novi kvadrat, s podlogom i zalijepite ga.

PARKET

Polaganje mozaiËnog parketa

170-171_HR.qxd:170-171.qxd

OKOVI I NAMJE©TAJ

170

16/3/2009

09:10

Izrada polica s odjeljcima razliËitih visina Kad radite police po mjeri, možda ne želite da vam po širini svi dijelovi budu iste visine, pa stoga naËinite police s odjeljcima razliËitih visina u koje Êete pohraniti predmete koje želite.

Podesive police Najjednostavnije i najsvestranije rješenje za podesive police je okomito ih razdijeliti s jednom ili više pregradnih ploËa visine kao i cijela struktura. Pregrade je najbolje uËvrstiti klinovima ili kutnim spojnicama, no svakako provjerite da su pregrade savršeno okomite.

Page 170

U svakoj boËnoj stranici probušite dva niza jednako razmaknutih rupa za klinove u koje Êete umetnuti nosaËe polica (str. 168). Tako Êete police moÊi postaviti na bilo kojoj visini i premještati ih kako vam najbolje odgovara za pohranu.

Ako želite da vam police s obje strane okomite pregrade budu u ravnini, rupe za klinove morate raspodijeliti tako da se nosaËi na drugoj strani pregrade ne dodiruju. Stoga niz prednjih i stražnjih rupa na pregradi probušite na drugom mjestu nego što je niz s druge strane.

UËvršÊene police Želite li naËiniti prave police izraene po mjeri, najprije odredite što Êete pohraniti na njih i koliko vam je prostora potrebno za to, a zatim naËinite odjeljke toËne veliËine.

Slijedite upute o izradi boËnih i stražnjih stranica polica i ugradnji okomitih pregrada na stranicama 168 — 169. Okomite pregrade postavite gdje god su potrebne i njima se poslužite za podupiranje krajeva polica na mjestima gdje su visine dvije ili više polica, odnosno kao potpornje za vrlo duge police sklone svijanju. Okomite pregrade ne trebaju biti meusobno poravnane.

Vezni okovi za montažni namještaj Kad kupite montažni namještaj, na njemu su veÊ probušene rupe za okove te posebne vrste okova kojima Êete jednostavno i s vrlo malo alata sami sklopiti namještaj. NajËešÊe vam je potreban poseban kljuË ili inbus koji dobijete uz namještaj. U nastavku slijedi prikaz nekoliko najËeπÊih veznih okova s kojima biste se mogli susresti (vidi takoer i str. 69). Usto, veÊinu tih okova možete i zasebno kupiti, pa ih možete uporabiti i kad sami sastavljate svoje elemente. Uvijek koristite parove veznih okova, a za oznaËavanje rupa za bušenje uvijek koristite metalno ravnalo, a ne metar, jer ako želite da elementi budu ravni kad ih sastavite, nužno je da rupe budu na toËnom položaju.

Dvije blok-spojnice s klinovima Vijak

Klinovi

Navoj

Spoj se sastoji od dva plastiËna bloka i najËešÊe se koristi za spajanje dva dijela ormara, primjerice stranice i nosivog dijela.

Jedan od blokova vijcima se uËvrsti za nosivi dio, a drugi u tvorniËki probušene rupe na boËnoj ploËi. Nakon toga oba se bloka vijkom uËvrste na mjesto. Jedna od prednosti te spojnice je što se može postavljati i skidati kad god je potrebno bez ikakvog gubitka na ËvrstoÊi spoja.

PlastiËna kutna spojnica

Police koje Êe savršeno odgovarati vašim potrebama naËinite tako da im odredite visinu i širinu, ovisno o predmetima koji Êe biti pohranjeni. Najprije odredite što Êete pohraniti na njih, a zatim postavite uËvršÊene ili podesive police.

To je jedan od najjednostavnijih okova, ali se Ëesto rabi za spajanje montažnog namještaja. PlastiËna kutna spojnica spaja dvije ploËe pod pravim kutom, no buduÊi se vijci uËvršÊuju u tvrdi materijal namjeπtaja, ova je vrsta okova sklona gubitku ËvrstoÊe nakon skidanja i ponovnog postavljanja.

170-171_HR.qxd:170-171.qxd

16/3/2009

09:10

171

Ekscentri sa steznim vijcima

Klinovi se rabe za trajnije spojeve i za namještaj koji neÊete rastavljati nakon sastavljanja. NajËešÊe su duljine od oko 25 — 30 mm i lijepe se na svoje mjesto. Usto, kao i veÊina veznih okova, i klinovi se umeÊu u tvorniËki probušene rupe.

Takoer, premda su jednostavni, vrlo su uËinkoviti, a spojevi su Ëvrsti i nevidljivi.

Ekscentar Prva stranica Vijak

Stezni vijak

Druga stranica Klin

Prva stranica Druga stranica Vijak

Kao i klin s popreËnim vijkom, i ova se vrsta okova koristi za spajanje dviju ploËa ili daske.

Ekscentar spojnica stavlja se u veÊ naËinjenu plitku udubinu na Ëelnoj strani jedne ploËe, a navojni klin u tvorniËki probušenu rupu na drugom komadu koji valja spojiti.

Glava vijka prolazi kroz rupu vodilicu u prvom dijelu i u spojnicu, a spoj uËvršÊujete okretanjem glave za 90° u smjeru kazaljke sata.

Ova vrsta veznog okova sliËna je blok-spojnicama s klinovima. Dva dijela spojnice vijcima se uËvrste u zasebne ploËe koje se zatim postave jedna uz drugu i uËvršÊuju okretanjem glave vijka za 90 stupnjeva.

Klinovi s ležajevima

Klin s vijkom Jedan od najpopularnijih naËina spajanja montažnog namještaja. Klin s popreËno probušenim navojem umeÊe se u tvorniËki probušene rupe s jedne strane ormariÊa, a s druge se umeÊe metalni vijak. Nakon toga odvijaËem zategnete vijak sve dok se obje stranice ormariÊa Ëvrsto ne spoje. Ne zaboravite da vijak ne možete umetnuti u tijelo klina sve dok ga ne okrenete u odgovarajuÊi položaj (dolje). Usto, premda je moguÊe prejako zategnuti vijak, spoj je svejedno vrlo Ëvrst i može se nebrojeno puta izvaditi bez gubitka ËvrstoÊe spoja.

Neke vrste ekscentar spojnica imaju i klin uËvršÊen za disk iste veliËine kao i ekscentar.

Oba dijela umeÊu se u tvorniËki probušene rupe u ploËama koje želite spojiti.

Ova vrsta okova ima ležaj od pocinËane slitine u koji ulazi ËeliËni klin. Klin se uËvršÊuje stezanjem vijka u prednju stranu jedne daske, tako da klin, kad se spoji s drugim komadom, bude poravnan s rupom probušenom na rubu druge ploËe. Kroz tu rupu klin ulazi u ležaj i uËvršÊuje se okretanjem vijka na ležaju.

Klinovi s kuÊištem

Druga inaËica te vrste okova koristi poseban profil nalik tipli koji se umeÊe u probušenu rupu na rubu druge daske. Nakon toga se u tiplu umetne klin i okov se spoji na veÊ opisan naËin.

Klin se uËvrsti u boËnu stranicu kuhinjskog ormariÊa ili police i umetne u kuÊište postavljeno u probušenu rupu s donje strane police. Ova je vrsta okova korisna za pojaËavanje postojeÊih polica ili ako postavljate dodatne police.

MONTAÆNI NAMJE©TAJ

Klinovi

Page 171

VRATA I PROZORI

198

Izbor modela vrata Kad birate nova vrata, neka budu usklaena s arhitektonskim stilom kuÊe i postojeÊim vratima. U gradnjama prije Drugoga svjetskog rata unutarnja su vrata u naËelu uvijek bila izraena od drva. U suvremenim gradnjama uglavnom su ravna (glatka).

Vrlo je vaæno da stambena cjelina zadræi jedinstven stil.

Ulazna i dvoriπna vrata obiËno su izloæena djelovanju vremenskih prilika i na udaru su provalnika. Izaberite izolacijska vrata kako biste πtedjeli energiju, a od provalnika se zaπtitite sigurnosnim vratima koja imaju veÊ ugraen protuprovalni sustav, odnosno odgovarajuÊe staklo ako je rijeË o ostakljenim vratima. VeÊina ulaznih vrata danas se moæe nabaviti i po mjeri.

Unutarnja vrata laganija su i jeftinija od ulaznih vrata. Postoje i modeli sa zvuËnom i/ili toplinskom izolacijom.

ObiËna vrata uglavnom se prodaju bez okova, tj. bez brave i πarka. Njih je zato potrebno zasebno nabaviti i montirati.

DaπËana vrata Ulazna rustikalna vrata veÊinom se koriste kao straænja kuÊna vrata. Izraena su od obraenih preklopljenih i utorenih dasaka od jelovine ili hrastovine, te Ëavlima ili vijcima uËvrπÊenih na dvije preËke i kosnik u obliku slova Z. Vanjska obraena vrata Najskuplji modeli izraeni su od tvrdog drva (hrastovina, iroko i drugo kvalitetno tropsko drvo), koje je s vanjske strane lakirano ili bajcano. »eπÊa su vrata od mekog drva ËetinjaËa koja, naravno, takoer treba obojiti ili lakirati.

Neki modeli imaju metalna pojaËanja za ograniËavanje izobliËenja uslijed klimatskih promjena i razlika u vanjskoj i unutarnjoj temperaturi.

Vanjska ravna izolacijska vrata Ta vrata na rubovima imaju izolacijski spoj. PloËe su im naËinjene od kompozitnih materijala, s jezgrom od izolacijskog materijala. Pod donjim rubom takoer je brtva, a ugradna brava jamËi sigurnost.

Sigurnosna vrata Oklopljena ulazna ili dvoriπna vrata s jezgrom od ËeliËnog lima postavljenom izmeu drvenih obloga; opremljena su bravom s pet toËaka zatvaranja i pojaËana na mjestima gdje se nalaze πarke.

ObiËno se prodaju zajedno s dovratnikom, Ëime se pridonosi nenaruπenoj razini sigurnosti.

Vanjska ostakljena izolacijska vrata od PVC-a Opremljena dvostrukim ostakljenjem s izvanrednom toplinskom i zvuËnom izolacijom, a takoer odvraÊaju i moguÊe provalnike. Vrlo ih se lako Ëisti, ne iziskuju posebno odræavanje i savrπeno su otporna na klimatske utjecaje. Posebno se preporuËuju u primorskim krajevima.

Ostakljena vrata izraena po mjeri Mogu se izraditi od egzotiËnog drva, masivnog hrasta ili PVC-a. Oblik i veliËina ovise o izgledu zidne povrπine na koju Êe se postaviti. BuduÊi da je taj tip vrata vrlo skup, neka proizvoaË uzme mjere, jer Êe to zajamËiti savrπeno pristajanje vrata u prostoru.

Ostakljena vrata Dvokrilna vanjska vrata s uskim podnoæjem. Radi bolje izolacije izaberite model s dvostrukim staklom. Ako volite vrata koji se sastoje od malih Ëetvrtastih okana, odluËite se za veliko staklo s uklonivim preËkama jer Êete si tako olakπati ËiπÊenje. Izrauju se od drva i PVC-a.

Ostakljena posmiËna vrata ObiËno postavljena prema balkonu, terasi ili vrtu. Okvir od aluminija, drva ili PVC-a dræi dva posmiËna krila. Izbor dvostrukog stakla nameÊe se sâm po sebi, a u prizemlju po moguÊnosti ugradite protuprovalno staklo.

Ostakljena aluminijska vrata Takva se ulazna ili straænja vrata ugrauju na obiËan drveni dovratnik.

Neprozirno dvostruko staklo ugraeno je u aluminijski okvir.

Model koji se najviπe primjenjuje u sredini ima popreËnu preËku s otvorom za poπtanski sanduËiÊ.

Na drugim modelima staklo zauzima cijelu povrπinu. Takoer se moæe postaviti dvostruko protuprovalno staklo.

Letvena vrata IskljuËivo za uporabu u zatvorenom prostoru.

Postavljaju se na okvir, a katkad u sredini imaju popreËnu preËku.

Izrauju se od drva, PVC-a ili metala, a u okvir su umetnute uske, razmaknute letvice. Izrauju se u razliËitim veliËinama, a koriste kao vrata za ormar ili lagana vrata za razdvajanje dviju prostorija.

Ravna (furnirana) vrata Najjeftiniji tip unutarnjih vrata.

Obloæena su ploËama vlaknaticama, πperploËom ili laminatom. Neki modeli imaju zurilo. Stubiπna vrata imaju jezgru od iverice i lakiranu furnirsku oblogu od hrasta ili mahagonija.

Profilirana vrata Ta ravna vrata, namijenjena za uporabu u zatvorenom, oponaπaju obraena vrata. Obloga — obiËno od ploËa vlaknatica — ima reljef koji podsjeÊa na ploËe i preËke drvenih masivnih vrata. SliËan izgled moæe se postiÊi lijepljenjem drvenih profila na ravna vrata.

Toplinski ili zvuËno izolirana vrata Ravna, prethodno obojena ili obraena vrata, debljine 40 cm, s jezgrom od polistirena ili od aglomerata i izolacijskim spojem na dovratniku.

Savrπena za odvajanje garaæe od kuhinje (toplinska izolacija) ili dnevne sobe od spavaÊe sobe (zvuËna izolacija).

PosmiËna vrata Ako zbog nedostatka prostora otvaranje vrata na πarkama predstavlja poteπkoÊu ili je, πtoviπe, nemoguÊe, mogu se koristiti standardna vrata postavljena na vodilicu s gornje i donje strane, koja se u novijim gradnjama moæe ugraditi u zid. Kod nekih se vodilica vrata mogu hermetiËki zatvoriti uz dovratnik.

Vrata-harmonika Savrπena ako æelite dobiti na prostoru ili odvojiti prostorije pomiËnom pregradom. Daske ovjeπene na vodilicu preklapaju se u harmoniku.

Neki modeli su ËvrπÊi zahvaljujuÊi vodilici postavljenoj u pod.

Danas se daske sve ËeπÊe izrauju od PVC-a.

Vatrootporna vrata Takva vrata izraena su od vrlo debelog lima; za kotlovnice se izrauju od æeljeznog lima s dvostrukom stijenkom, jezgra je od iverice i mogu zadræati vatru 30 minuta. Vrata su uËinkovita samo ako je dovratnik izraen od tvrdog drva visoke gustoÊe s vatrootpornim premazom. Takav tip vrata mora imati certifikat ovlaπtenog laboratorija.

Ugradna brava s jezikom i zasunom

Dva su osnovna naËina postavljanja brava i zasuna. Nasadne brave priËvrπÊuju se na unutarnju stranu vrata. Takav tip brave vrlo se lagano postavlja, ali kako je pridræavaju samo vijci, moæe je se vrlo lako iπËupati. Ugradna brava montira se po dubini vrata. Neπto se teæe postavlja, ali jamËi mnogo veÊu sigurnost.

Takva brava ima prizmatiËni jezik koji pokreÊe kvaka i zasun koji kljuËem zabravljuje vrata. Da bi brava bila sigurna, mora imati pet zadræaËa. Postoje i modeli za ugradnju u vrlo uska vrata.

Prikladna je za straænja vrata koja takoer imaju zasune u gornjem i donjem dijelu vrata.

Sigurnosni zasun Ovaj se zasun postavlja nasadno. Jezik brave pokreÊe se kljuËem izvana i okretnom ruËicom s unutarnje strane.

Takav je zasun prikladan ako je postavljen na ulazna vrata koja imaju i obiËnu sigurnosnu bravu s jezikom i zasunom.

Sigurnosni zasun sa zadræaËem Ovaj je zasun takoer nasadni, ali je sigurniji od obiËnog sigurnosnog zasuna opisanog gore. Kad su vrata zatvorena, okretom kljuËa zasun se blokira izvana i iznutra. Postoje razliËiti modeli s dimenzijama prilagoene debljini vrata.

Takoer su pogodni za ulazna vrata s obiËnom ugradnom bravom.

Ugradna brava sa zasunom Zasun brave moæe se pomaknuti samo kljuËem.

Nazubljena brada kljuËa oslobaa rep zadræaËa i tada se zasun moæe pomaknuti. ©to ima viπe zadræaËa, to je bravu teæe provaliti otpiraËem. Najsigurniji modeli imaju pet zadræaËa i kutijasti prihvatnik.

Nasadna brava s jezikom i zasunom UËvrπÊuje se na unutarnju stranu vrata. Jednostavno se postavlja, ima jezik i zasun.

Nije prikladna za ulazna vrata.

Postavlja se na straænja vrata koja imaju zasun na donjem i gornjem dijelu vrata ili, ako je rijeË o prikazanom modelu na unutarnja vrata.

Brava s nazubljenim jezikom i zasunom Nazubljeni jezik i zasun blokiraju se u prihvatniku i moæe ih se otpustiti samo kljuËem. Brava je ugradnog tipa. Prikladna je za posmiËna vrata s drvenim okvirom (na terasu ili balkon). PosmiËna vrata s metalnim okvirom isporuËuju se s veÊ ugraenim bravama.

Brava s boËnim zakljuËavanjem Ugradna brava s jezikom Brava s prizmatiËnim jezikom pokreÊe se jednostavno kvakom. Taj je tip brave posebno pogodan za vrata izmeu prostorija ili za vrata djeËje sobe koja se u naËelu ne zakljuËavaju.

Takva se brava postavlja na garaæna vrata, pogotovo na preklopna vrata. KljuË s dvostrukom bradom bravu otvara s vanjske i unutarnje strane. Postoje takoer modeli s tri toËke zakljuËavanja (okomita metalna preËka pojaËava boËni mehanizam).

199

VRATA

Izbor brava i zasuna

ZIDOVI, STROPIVI I KAMINI

228

Rad s gipsanim ploËama

IZBOR GIPSANIH PLO»A Standardne zidne ploËe Jedna je

Gipsane ploËe najËešÊe se koriste za oblaganje unutarnjih zidova ili stropova i gradnju pregradnih stijena.

Gipsane ploËe možete Ëavlima zabiti za drvene letvice ili grede, uËvrstiti vijcima za metalne nosaËe ili zalijepiti za betonske zidove. Za ploËe debele 9,5 mm koristite 30-mm Ëavle, a za one od 12,5 mm, 40-mm Ëavle. Postoje razliËite vrste i debljine ploËa (vidi okvir desno).

NajËeπÊe ploËe duljine su 1800 i 2400 mm, a standardna širina je 600, 900 i 1200 mm. Usto, postoje i vatrostalne i vodootporne ploËe.

Rukovanje s ploËama Standardne gipsane ploËe najËešÊe se prodaju u parovima, tako da je siva strana okrenuta prema van, a vrsta ruba i veliËina ploËe oznaËeni su na vrpci kojima su uËvrπÊene.

Za prenošenje gipsane ploËe pune duljine potrebne su dvije osobe. Nosite ih uspravljene na rub da se sredina ne iskrivi, i pažljivo njima rukujte da ne oštetite papirnati sloj na površini ili rubove.

PloËe uvijek skladištite poloæene vodoravno, jer ako se iskrive, bit Êe ih teško postaviti na zid ili strop. Na suhu i ravnu površinu složite ih na hrpu ne višu od jednog metra. Kad skidate ploËu s hrpe, nemojte je vuÊi, jer možete izgrepsti površinu ploËe pod njom.

Izrada podizaËa

strana boje bjelokosti za liËenje ili tapetiranje. Može biti ukošenih ili ravnih rubova. Ukošeni rub rabite okrenut prema van za zalijepljene i zapunjene spojeve ili jednoslojni premaz gipsane žbuke. Ravni rub okrenite prema za oblaganje jednoslojnom žbukom, teksturiranim premazom, odnosno za liËenje ili tapetiranje.

Debljina: 9,5 , 10, 12,5 , 13 , 15 , 18 i 23 mm.

UËvrπÊivanje: za ploËu debljine 9,5 mm, vijci dugi 30 mm, a za ploËe debele 12,5 mm, vijci duljine 40 mm.

Termoizolacijski laminati RijeË je o standardnim zidnim ploËama s termoizolacijskim slojem na stražnjoj strani. Koriste se kao izolacijska obloga za unutarnje zidove ili stropove. Postoji i vrsta s paronepropusnom membranom izmeu ploËe i izolacije. Na tržištu su dostupne razliËite vrste izolacije, ukljuËujuÊi polistirensku i poliuretansku pjenu.

Pri oblaganju zida koji Êe biti ožbukan, oliËen ili tapetiran, strana boje bjelokosti neka bude izvana. NekoÊ se žbuka nanosila na sivu stranu, no danas proizvoaËi gipsanih ploËa za sve premaze preporuËuju stranu boje bjelokosti.

PloËama kosih rubova naËinite što glae spojeve. Ako trebate odrezati ploËu boje bjelokosti, spojeve na ravnim rubovima morate spojiti na isti naËin kao što bi odrezali kose rubove. Na sljedeÊoj stranici podrobno su opisani postupci zapunjavanja spojeva na ploËama kosih i ravnih rubova.

Kosi rub

Debljina: od 4 do 11 cm, ovisno o debljini izolacijskog sloja.

UËvrπÊivanje: lijepljenjem.

Dvoslojna gipsana ploËa Ova vrsta ima paronepropusnu foliju na stražnjoj strani. Usto, stražnja strana djeluje i kao refleksni izolator kad je okrenuta prema zidu.

Debljina: ovisno o tipu ploËe (9,5 i 12,5 mm).

25 cm

Ispunjavanje spojeva meu ploËama

UËvrπÊivanje: ovisno o tipu ploËe, vijcima dugim oko 60 mm.

Ravni rub

REZANJE GIPSANE PLO»E Gipsanu ploËu režite tako da je strana boje bjelokosti okrenuta prema gore. Koristite jednoruËnu pilu ili skalpel, premda je piljenje sporije i neurednije.

Reæete li po duljini, poduprite krajeve da ploËa ne pukne.

5 cm

Stropna (oplatna) gipsana ploËa

odreæite ovaj dio

7,5 cm

Ravnih rubova i sliËna standardnoj gipsanoj ploËi, ali papirnati sloj je sive boje. NajËešÊe se koristi za stropove kao nosivi sloj gipsane žbuke.

Debljina: oko 5 cm.

PodizaË ili klin nužan je za podizanje ploËa kako biste ih Ëavlima zabili za zid.

PodizaË možete naËiniti pd komada mekog drva dimenzija 250 x 75 x 50 mm.

Povucite linije iz gornjih kutova do središta donje strane i kutnikom odredite pravi kut na krajevima.

Odrežite dva klinasta komada i dobit Êete pomagalo πto radi na naËelu klackalice.

Kad na jedan kraj postavite ploËu, nogom pritisnete drugi kraj i podignut Êete ploËu na željenu visinu.

• • • •

UËvrπÊivanje: pocinËanim vijcima duljine 60 mm.

Ako je režete skalpelom, najprije prerežite papirnati sloj na strani boje bjelokosti. Nakon toga sa stražnje strane postavite ravnalo i pritisnite ploËu prema dolje da pukne, a zatim odrežite stražnji papirnati sloj.

Otpiljene ili prerezane rubove njeæno zagladite srednje grubim brusnim papirom.

229

Smjesa je pogodna za rad oko 30 minuta nakon što je naËinite. Isprva pripremite samo malu koliËinu da možete odrediti brzinu rada. Ako pripremite samo oko Ëetvrt kante, svu tu smjesu možete iskoristiti za ispunjavanje brojnih spojeva koje zatim zagladite. Usto, u trgovinama možete kupiti samoljepljivu vrpcu s mrežicom, pa vam neÊe trebati smjesa za spojeve.

Alat: Ëista zdjela ili kanta, štap za miješanje ili drvena žlica, gladilica, široka lopatica za ispunjavanje, škare ili skalpel, spužva, veliki kist.

Druga moguÊnost Ako rabite samoljepljivu vrpcu, zalijepite je uz spoj bez nanoπenja smjese za spojeve.

Materijal: smjesa i vrpca za spojeve ili

Bez obzira koju vrpcu rabili, spojeve dovršite tako da preko vrpce nanesete završni sloj smjese, a zatim ga poravnajte s okolnom površinom.

samoljepljiva vrpca s mrežicom, Ëista hladna voda, primer ili brtvilo za gipsane ploËe.

4

1

Ako rabite standardnu vrpcu za spojeve, smjesu za spojeve naËinite prema uputama na pakiranju. Gustom smjesom prekrijte glave Ëavala i praznine šire od 3 mm.

2

Ako Êete koristiti vrpcu s mrežicom, gladilicom utisnite žbuku u spoj i u tankom je sloju namažite barem 100 mm sa svake strane.

3

Odrežite vrpcu s mrežicom na potrebnu duljinu i gladilicom je pritisnite na ožbukani spoj. Ako koristite samoljepljivu vrpcu, odrežite je na potrebnu duljinu i zalijepite na neožbukani spoj.

5

Prije nego πto se smjesa poËne stvrdnjavati, namoËite spužvu i proite površinom kako biste poravnali rubove i uklonili višak smjese bez pomicanja vrpce.

2 Širokom lopaticom za zapunjavanje ili

6 Kad se spoj osuši, nanesite još jedan širi

gladilicom utisnite smjesu u svaki spoj i razmažite tanki sloj najmanje 25 mm sa svake strane spoja.

sloj smjese (oko 300 mm) i zagladite rubove.

4 Nanesite tanki sloj žbuke iznad vrpce.

7

Kad se površina osuši, ploËu pripremite za liËenje nanošenjem jednog ili dva sloja primera ili brtvila za gipsane ploËe.

PloËe ravnih rubova Takve ploËe postavljajte samo ako je rijeË o popravku manjih površina, primjerice starih ožbukanih zidova, jer postoji moguÊnost da Êe napuknuti kod spojeva. Koristite vrpcu s mrežicom i žbuku za završnu obradu koju nanosite kao obiËnu (str. 223).

Alat: gladilica, škare ili skalpel, veliki kist ili prskalica za biljke, Ëista plastiËna kanta, štap za miješanje.

3

Odrežite komad vrpce toËne duljine i dok je smjesa još uvijek mokra, pritisnite vrpcu lopaticom ili gladilicom na spoj. Istisnite mjehuriÊe zraka, ali ispod vrpce ostavite dovoljno smjese da se vrpca dobro zalijepi.

Materijal: završni sloj za gipsane ploËe, vrpca s mrežicom ili samoljepljiva vrpca za spojeve, hladna voda.

1

NaËinite žbuku kao da je rijeË o obiËnoj.

Ako Êete koristiti samoljepljivu vrpcu, najprije nju zalijepite.

5

Kad ispunite sve spojeve, na sve ploËe izmeu spojeva nanesite tanki sloj žbuke debljine oko 5 mm.

6

Nakon što se prvi sloj stvrdne, nanesite drugi iste debljine koji, kad se poËne stvrdnjavati, navlažite i zagladite gladilicom (str. 223) da bude gladak i ravan.

ZIDOVI I STROPOVI

PloËe kosih rubova

PODOVI I STUBI©TA

260

Konstrukcija stubišta

Popravak stuba koje πkripe

Stube se sastoje od gazišta (dio po kojem hodate) i Ëela (okomiti dijelovi izmeu gazišta). Gazišta možete Ëavlima uËvrstiti za Ëela ili utor gazišta spojiti s perom Ëela.

Stube škripe ako gazište ili Ëelo nisu dobro uËvršÊeni i trljaju se o susjedni komad drva. Taj se problem vrlo lako rješava ako imate pristup donjoj strani stubišta.

Gazišta su s obje strane poduprta komadom drva nazvanim obloga. Gornji i donji rub zatvorene vanjske obloge su paralelni, a gazišta i Ëela ulaze u žlijebove. Otvorena obloga ima stubasti profil, a gazišta su poloæena na ravnim dijelovima.

Zidna obloga je uvijek zatvorena, no vanjska može biti zatvorena i otvorena. Usto, stubišta s otvorenom vanjskom oblogom jednostavnije je popravljati od onih sa zatvorenom.

S vanjske strane stubišta preËke ograde spojene su s oblogom na dnu i rukohvatom na vrhu.

Vrlo se Ëesto ispod stubišta nalazi spremiπni prostor ili plakar, pa je donja strana stuba otvorena, što olakšava popravak.

Meutim, katkad je donja strana oæbukana pa Êete u tom sluËaju prije popravka trebati ukloniti æbuku.

Zidni rukohvat Rukohvat na zid moæete uËvrstiti nosaËima (gore) ili posebno oblikovanu πipku vijcima uËvrstite izravno na zid (dolje).

Rukohvat

Najprije odredite koja stuba škripi. Ako je ispod stubišta spremiπni prostor, zamolite nekoga da polako prošeta stubama — trebali biste vidjeti koja se gazišta svijaju i Ëuti škripanje.

Rad ispod stubišta Najbolje rješenje je da postavite dodatni drveni kutni blok koji vijcima ili ljepilom odozdo uËvrstite za gazište i Ëelo.

Alat: pila, tanko plosnato šilo, bušilica i svrdla za drvo, odvijaË.

Letvica

Letvica rukohvata Na nekim stubištima izmeu preËka ograde postavljene su drvene letvice, a na nekima su preËke samo s rukohvatom uËvrπÊene Ëavlima.

Materijal: blokovi drva trokutastog ili Ëetvrtastog presjeka s 40-mm stranicama i dugim oko 75 mm, polivinilacetatno ljepilo, Ëetiri vijka po bloku (pripazite na duljinu da ne probijete Ëelo).

1

U svakom bloku probuπite Ëetiri rupe tako da svaki par rupa bude pod pravim kutom.

2

Na blokove nanesite polivinilacetatno ljepilo i gurnite ih na željeno mjesto.

Rukohvat Zatvorena obloga

PreËka ograde

Rukohvat uËvrπÊen na zid Stup rukohvata Otvorena obloga 900 mm

»elo Gaziπte Obloga

3

S Ëetiri vijka uËvrstite blokove za gazište i Ëelo.

Klinasta stuba

4

Ako je moguÊe, spoj izmeu Ëela i gazišta ojaËajte tako da ga ispunite polivinilacetatnim ljepilom. Zatim tri jednako razmaknuta vijka vodoravno kroz Ëelo uËvrstite u gazište. Vijci neka budu udaljeni 12 mm od donjeg dijela Ëela.

Spremište

Kako biste mogli raditi na gazištu, najprije podignite tepih. ©kripeÊi spoj pokuπajte naprašiti talkom koji Êe djelovati kao mazivo.

Ako to ne uspije, prednji dio gazišta vijcima uËvrstite u Ëela.

stezaljkom stegnite preËku (izmeu dva komada drva) dok se ljepilo ne osuši. Zatim odlijepite izolir-vrpcu i finim brusnim papirom zagladite stvrdnuto ljepilo. PreËke Ëetvrtastog presjeka lako je naËiniti, ali ukrašenu i izrezbarenu preËku morat Êe naËiniti stolar.

Alat: staro dlijeto, bušilica i svrdla za drvo, svrdlo za razvrtavanje, odvijaË, nož za ispunu, brusni papir.

Materijal: polivinilacetatno ljepilo, 38-mm vijci s upuštenom glavom, punilo.

4 Novu preËku postavite u škripac i otpilite je uz oznake.

5

Ako je rijeË o otvorenoj vanjskoj oblozi, preËku ponovno namjestite u utor na gazištu i Ëavlima je zabijte za rukohvat. Ako je rijeË o zatvorenoj oblozi, pomoÊu stare preËke oznaËite kut piljenja, a zatim novu umetnite na svoje mjesto. Ako se preËka izvorno nalazila u utoru u oblozi, morat Êete je zabiti Ëavlima.

Popravljena preËka neÊe biti Ëvrsta kao stara.

Morate li promijenite letvicu, Ëavlom je zabijte na njezino mjesto. Probojac Êe vam olakšati rad u skuËenim i nespretnim prostorima.

1

Dlijetom razdvojite gornji dio Ëela i gazišta iznad, a zatim prazninu ispunite ljepilom (ovo je izvedivo samo ako gazište i Ëelo nisu meusobno uËvršÊeni).

LABAVA PRE»KA

1

PreËke su najËešÊe za rukohvat uËvršÊene Ëavlima zabijenim pod kutom s donje strane rukohvata. No katkad su uËvršÊene drvenim letvicama izmeu njih.

Oslobodite preËku na dnu. Ako je vanjska obloga otvorenog tipa (vidi suprotnu stranicu), ukrasnu boËnu letvicu uklonite služeÊi se dlijetom kao polugom. Nakon toga nježnim udaranjem drvenim ËekiÊem izbijte donji dio preËke iz utora. Ako je vanjska obloga zatvorenog tipa (gornji i donji dio su paralelni, a gazište i Ëelo u utorima), preËka na starim stubištima je u utorima ili uËvršÊena Ëavlima.

Ako je u utorima, ruËnom pilom je otpilite na dnu uz oblogu. PreËke uËvršÊene Ëavlima izbijte drvenim ËekiÊom.

2

Na svakih 250 mm probuπite rupe kroz gazište i rupe vodilice na vrhu Ëela. Svrdlom za razvrtavanje provrtite rupe tako da glava vijka bude ispod razine povrπine, a zatim u te rupe umetnite vijke i Ëvrsto ih zategnite.

UËvršÊivanje Ëavlima Ako je Ëavao olabavio, pokušajte ga izvaditi kliještima i na njegovo mjesto zabijte dulji i tanji Ëavao. Ako ga ne možete izvaditi, zabijte novi na drugo mjesto.

Ako je rijeË o tanjim preËkama, najprije probuπite rupu vodilicu.

Nemojte koristiti ljepilo jer Êete možda u buduÊnosti morati izvaditi stup.

3

Glave vijaka zapunite punilom i zagladite brusnim papirom. Ako su stube lakirane, koristite odgovarajuÊe sredstvo za ispunu drveta.

Popravak ošteÊenih preËaka OšteÊenu preËku možete popraviti ako su svi dijelovi Ëitavi, ali ako je previše ošteÊena, onda je jedino rješenje zamjena.

Alat: drveni malj, staro dlijeto, ruËna pila, ËekiÊ, stezaljka.

Materijal: nova preËka (ako je potrebno), Ëavli (iste duljine kao i prijašnji).

Prije poËetka Pomno pregledajte ošteÊenu preËku — ako se rascijepila ili se dio odlomio, na obje površine nanesite polivinilacetatno ljepilo i omotajte ih izolir-vrpcom. Zatim

Drugi naËin Na suvremenim stubištima preËka je katkad na dnu postavljena izmeu letvica. Podignite ošteÊenu preËku, a donju letvicu podignite korišteÊi se dlijetom kao polugom.

2 Nježno udarajte drvenim ËekiÊem po preËki sve dok ne ispadne iz rukohvata. Ako izmeu preËaka nemate dovoljno prostora za zamahe ËekiÊem, uz preËku stavite jedan kraj komada drva, a drugi kraj nježno udarajte drvenim ËekiÊem. Ili jednostavno rukama izvadite preËku.

3

OšteÊenu preËku iskoristite za obilježavanje zakoπenja na vrhu nove preËke. Svakako najprije provjerite jeste li sve toËno izmjerili prije nego πto poËnete piliti novu preËku.

Zamjena letvice PreËke moraju biti postavljene u utore s donje strane rukohvata, a razmak izmeu stupova ispunjen drvenim letvicama.

Ako letvica otpadne, otpilite novu na toËnu veliËinu i zabijte je Ëavlima.

Posao Êe vam biti lakši ako si pomognete probojcem. Letvice za preËke možete kupiti u nekim trgovinama drvenarijom, ali možda neÊe biti odgovarajuÊe veliËine.

261

STUBI©TA

Popravak odozgo

STRUJA I RASVJETA

306

Dodavanje prikljuËka za drugi televizor

6

Kako biste spojili kabel na podæbuknu utiËnicu, unutarnju æicu kabela vijskom stegnite na klemu. Otpustite obujmicu, pod nju paæljivo podvucite pletenu æicu i kabel i zatim je ponovno stegnite. ÆiËice pletenice ne smiju dodirivati klemu ili unutarnju æicu.

PriËvrstite utiËnicu na podæbuknu kutiju.

Na vaπu antenu moæete prikljuËiti viπe od jednog televizijskog ureaja, pod uvjetom da postavite pojaËalo i razdjelnik.

Provedite koaksijalni kabel iz svakog izlaza razdjelne kutije do koaksijalne utiËnice smjeπtene u blizini pojedinog televizijskog ureaja. Svaki televizor spojite na utiËnicu koaksijalnom kabelom, umetnutim u koaksijalni utikaË (konektor) na svakom kraju.

Modeli konektora su brojni, ali svi su izgledom vrlo sliËni i imaju ista obiljeæja.

Postoje muπki i æenski konektori koji odgovaraju razliËitim tipovima utiËnica.

Primjerice, za prikljuËak na TV ureaj bit Êe vam potreban muπki konektor, dok Êe vam za zidnu TV utiËnicu biti potreban æenski. Dakle, kabel kojim spajate TV s utiËnicom u zidu mora imati jedan muπki i jedan æenski konektor. Koaksijalni kabel koji povezuje utiËnicu televizora s antenom moæe se postaviti izvan kuÊe i u unutraπnji prostor provesti kroz rupu u zidu ili prozorskom okviru. Postavite razdjelnu kutiju na mjestu ulaska kabela u kuÊu. Nakon toga kabel provucite na isti naËin kao klasiËnu elektriËnu instalaciju.

Moæete postaviti utiËnice u standardnoj podæbuknoj izvedbi ili nadæbukne utiËnice u kutijama uËvrπÊenim na zid.

Alat: pribor potreban za pripremu instalacije, rezaË, klijeπta za rezanje æice i skidanje izolacije, elektriËarski odvijaË s izoliranom ruËkom, kombinirke.

Materijal: koaksijalni TV kabel, obujmice ili kanalice, razdjelna kutija (pojaËalo-razdjelnik), dvije podæbukne utiËnice ili odgovarajuÊe nadæbukne s kutijom za montiranje, koaksijalni konektori.

4

Ako koristite podæbukne utiËnice, umetnite krajeve kabla kroz odgovarajuÊe brtvene prstenove kutije. Zagipsajte kutiju i pustite da se osuπi.

Druga moguÊnost Ako koristite nadæbukne utiËnice, unutarnju æicu u smjeru kazaljke sata omotajte oko srediπnjeg vijka, ispod potisne ploËice, ako postoji. Stegnite vijak i uËvrstite obujmicu, a zatim priËvrstite utiËnicu na rubnu letvicu.

5

Pripremite krajeve kabela za spajanje.

Oπtricom rezaËa naËinite rez od 3 cm uzduæ ruba zaπtitnog omotaËa kabela. Svinite omotaË i odreæite ga. Olabavite pletenu æicu i svinite je unatrag otprilike 2 cm kako biste oslobodili unutarnju izolaciju. Klijeπtima za skidanje izolacije uklonite 15 mm unutarnje izolacije.

7

UËvrstite razdjelnu kutiju na gredu ili rubnu letvicu i gurnite konektor koaksijalnog kabela u razdjelnik.

8

Spojite kabele (kabele koji povezuju utiËnice s razdjelnikom i dva kabela koji utiËnice povezuju s televizorima).

Antenski prikljuËci

1

Pripremite instalacijski put, poËevπi od razdjelne kutije do mjesta za utiËnice i, ako je potrebno, do toËke ulaska TV kabela u kuÊu.

2

Ako ste odabrali podæbukne utiËnice, u zid ugradite odgovarajuÊe kutije. Izbijte odgovarajuÊe otvore na kutijama, stavite brtvene prstenove i uËvrstite ih u zid. Provucite antenski kabel do razdjelnika.

3 UËvrstite kabel izmeu razdjelne kutije i

UtiËnica za postavljanje na rubne letvice

Razdjelnik

Nadæbukni razdjelnik Poklopac podæbukne utiËnice

utiËnice. UËvrstite ga obujmicama ili uporabite kanalice osmiπljene upravo u tu svrhu (namijenjene za nadæbukne instalacije). Kabel nemojte prejako svijati i nemojte ga gurati u kutove.

Æenski utikaË (konektor)

Muπki utikaË (konektor)

Koaksijalni kabel

Spajanje koaksijalnog konektora

Imate li obiËnu televizijsku antenu, satelitski tanjur i, moæda, UKV (FM) antenu, njihove signale moæete prenijeti samo jednim kabelom koji od krovne antene vodi u kuÊu. Ti Êe signali zatim preko razdjelnika biti proslijeeni odgovarajuÊim ureajima.

Antenski konektori s vremenom olabave. Stoga je na koaksijalni kabel potrebno postaviti novi konektor ili popraviti oπteÊeni spoj. Takoer, moæda Êete morati produæiti kabel kako biste dosegli udaljeniji televizor ili radio.

307

TV I RADIO

Dijeljenje i spajanje TV i audiosignala

Alat: skalpel, klijeπta.

Materijal: koaksijalni kabel, par koaksijalnih konektora.

2

DIJELOVI MU©KOG KOAKSIJALNOG KONEKTORA Konektor se sastoji od nekoliko dijelova. Žica u sredini kabela sluæi za prijenos signala i prikljuËuje se na terminal muπkog konektora.

kuÊiπte

1

3

PriËvrstite unutarnju æicu u terminal, povucite kapicu preko stezaljke i zavijte je na kuÊiπte konektora.

4

Sve konektore spajajte na taj naËin, koristeÊi prema potrebi muπki ili æenski konektor kako biste spoj prilagodili utiËnici, razdjelniku, odnosno radijskom ili televizijskom prijamniku.

omotaË terminala

Na tavanu ili mjestu na kojem se nalaze televizijska i radioantena prema potrebi postavite dvostruku ili trostruku TV/FM spojnicu koja omoguÊuje povezivanje nekoliko signala i njihov prijenos samo jednim kabelom u unutraπnjost kuÊe.

Klijeπtima za skidanje izolacije uklonite 15 mm unutarnje izolacije tako da srediπnja bakrena æica ostane gola. Povucite kapicu niz kabel i priËvrstite obujmicu preko gole pletenice i kabela. ÆiËice pletenice ne smiju dodirivati unutarnju bakrenu æicu. Morat Êete otvoriti stezaljku kako biste prekrili pletenicu i zatim je klijeπtima stegnite.

unutarnji vodiË

æiËana pletenica stezaljka

1

kapica

POJA»AVANJE SIGNALA

koaksijalni kabel

Ako je televizijski signal u vaπem podruËju slab, jednostavno antensko pojaËalo moæe naËiniti veliku razliku u kakvoÊi slike. PojaËalo utaknite u mreæni utikaË iz kojeg napajate i vaπ televizor, a zatim na odgovarajuÊe prikljuËke pojaËala spojite kabel koji dolazi iz antene (ili razdjelnika) i kabel πto vodi do prijamnika.

Skinite 3 cm vanjskog zaπtitnog sloja kako biste doπli do æiËane pletenice. Pletenicu svinite unatrag za 2 cm da ogolite unutarnju izolaciju.

2

Taj kabel povucite do mjesta predvienog za TV/FM utiËnicu (na slici podæbuknog tipa), blizu televizora i radija. Na slici vidite muπku utiËnicu za TV, promjera 9,5 mm, i æensku FM utiËnicu, prikladnu i za kabelske mreæe ili satelitski prijam sa zajedniËke antene.

Svaki put kad antenski signal podijelite kako biste prikljuËili dodatni prijamnik, oslabit Êete signal do svih ureaja. Uporabom kombiniranog razdjelnika s pojaËalom taj Êete problem rijeπiti na mjestu ulaska signala u kuÊu.

U odgovarajuÊi ulaz razdjelnika-pojaËala prikljuËite kabel s antene, a na njegove izlaze kabele πto vode do prijamnika u razliËitim dijelovima kuÊe ili prostorije.

VODOVODNE INSTALACIJE

316

Curenje slavine Nekoliko je vrsta slavina s diskovima, no sve rade na jednak naËin i mogu imati jednake probleme uzrokovane bilo Ëestom uporabom, bilo suprotno, nedovoljnom uporabom. Uz lakπe rjeπive probleme pojavljuju se i curenja.

Stalna buka kapanja slavine ubrzo postaje nepodnoπljiva.

2

Kad je vreteno posve odvrnuto, pokuπajte izvuÊi postojeÊu kudelju. Da biste to uËinili pokuπajte jedan njezin kraj zakvaËiti za ËeliËnu æicu Ëiji ste kraj prethodno oblikovali u kukicu. U svakom sluËaju morate izvuÊi svu staru kudelju.

je ne prekinete. Ponovno pustite vodu u cijelu instalaciju.

Ako nakon ovog popravka slavina i dalje malo curi, joπ malo jaËe stegnite vreteno, vodeÊi raËuna da drugim kljuËem pridræavate maticu na kuÊiπtu slavine.

PRAKTI»AN SAVJET Pozor: novije slavine viπe nemaju brtvene diskove, nego prstenaste brtve.

Curenje iz vretena Otvoreni ventil pomalo se klima i neπto vode izlazi uz osovinu okretne ruËice.

Alat: dva podesiva kljuËa ili dva vilasta kljuËa Ëija veliËina odgovara maticama vretena i tijela slavine, kukica od æeljezne æice.

Materijal:

kratka kudelja, posebna mast ili kit za brtvljenje ili teflonska vrpca.

Promjena prstenaste brtve vretena

3

Pomno iznutra oËistite kuÊiπte slavine i navoj vretena.

1

Kakva god bila slavina koji namjeravate popraviti, zatvorite glavni ventil.

2

Ako se pokvarena slavina nalazi u donjem dijelu kuÊne vodovodne instalacije, ispraznite cijeli sustav. Imate li ispusni ventil, posluæite se njime.

3

Curenje pokuπajte zaustaviti zadovoljavajuÊi se isprva ponovnim stezanjem matice vretena bez ikakve prisile, koristeÊi se pritom podesivim kljuËem ili odgovarajuÊim vilastim kljuËem.

4

Ponovno pustite vodu u sutav, ali ne zaboravite zatvoriti ispusni ventil (ako ste kroz njega ispuπtali vodu).

Slavina i dalje curi

1

Odvrnite vreteno. Kako ne biste odvrnuli i kuÊiπte slavine, pridræavajte ga drugim podesivim kljuËem ili vilastim kljuËem.

4

Zatim na navoj namotajte nekoliko niti kudelje natopljene posebnom maπÊu ili brtvenim kitom, ili je, joπ bolje, zamijenite teflonskom vrpcom. Moæda Êe biti dovoljno da navoj ispunite brtvenim kitom.

1 2

Demontirajte vreteno slavine.

Da biste zamijenili prstenastu brtvu, izbijte klin i izvadite kriiænu ruËicu kako biste izvadili prstenastu brtvu.

Katkad prstenaste brtve nije lako naÊi u trgovinama i jednostavnije je promijeniti cijeli mehanizam.

3

Da izvadite brtveni prsten, odvrnite na mjestu oznaËenom na fotografiji.

5

Vratite vreteno i poËnite ga zavrtati ruËno. Kad to postane preteπko, pomognite si kljuËem. Pritisnite novu kudelju pazeÊi da

Promjena perlatora

1 Ako otvaranjem slavine utvrdite da je

Ovdje je rijeË o slavini koja kapa, πto znaËi da je disk dotrajao ili je izobliËen, pa ga valja zamijeniti. Ako je rijeË o jaËem curenju, a nemate novi disk i niste u moguÊnosti da ga brzo kupite, vratite stari disk.

Alat: veliki vilasti kljuË ili podesiva klijeπta za hvatanje. Po potrebi: maleni vilasti kljuË, jedan ili dva podesiva kljuËa, tkanina za zaπtitu od zubaca Ëeljusti klijeπta (stavlja se izmeu zubaca i predmeta koji se zavrÊe ili odvrÊe), dva odvijaËa πirine 0,5 cm i 1 cm, kombinirana klijeπta.

Materijal:

zamjenska brtva, disk, vazelin. Po potrebi sredstvo protiv korozije.

mlaz slab, ili se, pak, uvjerite u nepravilan mlaz vode na samo jednom dijelu izljeva, mreæicu perlatora slavine zaËepio je kamenac.

5

OdvijaËem Êete brtveni disk moÊi izvuÊi iz leæiπta. Ako je brtva priËvrπÊena vijkom ili maticom, najprije odvrnite njih.

1

Zatvorite ventil za dovod vode.

Provjerite je li slavina o kojoj je rijeË otvorena i provjerite je li odvod otvoren kako niπta ne bi sprijeËilo otjecanje. Takoer, dobro zaπtitite ureaj.

2

Najprije odvrnite vrh izljeva.

6

Zamijenite brtvu jednakom novom koju Êete ugurati u leæiπte. Nemojte se koristiti klijeπtima jer biste mogli oπtetiti rubove nove brtve. Ako je potrebno, brtvu uËvrstite vijkom ili maticom.

2 3

3

Podesivim kljuËem ili podesivim klijeπtima za hvatanje Ëije ste zupce zaπtitili tkaninom odvrnite kuÊiπte slavine. Ako je otpor vrlo velik, ne radite prevelikom silom, jer biste mogli uniπtiti bazu slavine ili deformirati dovodnu cijev, pa Ëak i razbiti umivaonik. Umjesto toga oko brtvenog prstena nanesite sredstvo protiv korozije, priËekajte desetak minuta da poËne djelovati, zatim pokuπajte ponovno. Moæda Êete postupak morati ponoviti nekoliko puta.

Kako ne biste razbili umivaonik, osjetite li otpor Ëvrsto cijevnim klijeπtima s obloæenim zupcima pridræite bazu slavine i tim kljuËem neutralizirajte pritisak na maticu vretena pritiπÊuÊi u suprotnom smjeru.

4

Skinite brtvu, prsten, i odmah provjerite ima li kamenca na mreæici perlatora.

Skinite ruËicu slavine.

Kad rukom odvrnete glavu slavine, sasvim je izvucite. Na njezinu kraju nalazi se dotrajali disk.

7

Vratite glavu slavine i priËvrstite je odgovarajuÊim kljuËem.

PRAKTI»AN SAVJET Dugo otvoreni zaporni ventil moæe se blokirati. U sluËaju nuæde to moæe biti vrlo opasno. Kako biste to izbjegli, jedanput godiπnje do kraja otvorite i zatvorite ventil. Kad ga otvorite, vratite ga unatrag za Ëetvrt okreta, πto Êe sprijeËiti blokiranje, ne utjeËuÊi na protok vode.

4

Ako je mreæica puna kamenca, stavite je u Ëaπu octa i priËekajte da kamenac nestane (potrajat Êe nekoliko sati).

Umjesto toga moæete postaviti novu mreæicu, a staru oËiπÊenu zadræati kao rezervni dio.

317

POPRAVCI

Curenje na disku slavine

VANJSKI RADOVI

392

LiËenje kuÊe izvana Vanjske oliËene dijelove valja prebojiti svakih otprilike pet godina jer, ovisno o izloženosti vjetru, kiši i suncu te temeljnoj obradi površine, boja propada razliËitom brzinom. Povremeno potražite prve znakove propadanja, primjerice gubitak sjaja laka ili mrvljenje emulzije na dodir.

Prije poËetka Površina treba biti Ëista, stabilna i s nje skinite boju ako je poËela propadati (str. 74). Popravite ošteÊene dijelove ožbukanih zidova i oluke ako nisu dobro uËvršÊeni za proËelnu dasku. Nekoliko tjedana prije nego πto namjeravate liËiti vanjske dijelove, provjerite je li kit oko prozora u dobrom stanju, a ako nije, zamijenite ga.

Kada liËiti

Najbolje doba je nakon suhog razdoblja jer se boja neÊe primiti za vlažnu površinu. Nemojte nikad liËiti kad je vani mraz ili kišovito, kao ni kad puše snažan vjetar koji Êe nanijeti prašinu i prljavštinu na boju.

Ako poËne kišiti, odmah prekinite liËenje i priËekajte da se površina potpuno osuši.

1 Ukrasna zabatna oplata, proËelje i podgledi

Prije kupnje boje

Sve navedene površine liËe se na isti naËin, no ne nužno istodobno. Oluci se najËešÊe boje istom bojom kao i proËelje, stoga je najlakše da nakon proËelja odmah obojite i njih, ali prije podgleda koji bojom odgovaraju zidovima ili prozorima.

Ako je potrebno, obradite Ëvorove i na ogoljelo drvo nanesite primer. Zatim nanesite donji sloj i ostavite da se osuši. Ako Êete mijenjati boju, nanesite dva donja sloja boje.

Hrapave dijelove prebrusite i zagladite brusnim papirom.

Nanesite sloj laka 75-mm Ëetkom, zavrπavajuÊi potezima uzduæ vlakana. Ostavite da se suši najmanje 12 sati.

Nanesite drugi sloj laka. Druga moguÊnost za premazivanje stare površine je da nanesete završnu boju namijenjenu premazivanju laka, πto drvu daje prirodan izgled (ta boja ne zahtijeva primer ili donji sloj).

Ako namjeravate promijeniti boju, provjerite hoÊe li nova boja biti dobro usklaena s dvorišnim i susjednim zgradama.

IzraËunajte koliko vam je boje potrebno na isti naËin kao da raËunate koliËinu potrebnu za unutarnje liËenje (str. 84). Usto, za ožbukane površine treba više boje nego za zaglaene, a ako namjeravate liËiti i zidove, izraËunajte veliËinu zidova mnoæenjem duljine zida s visinom.

Najjednostavniji naËin mjerenja visine je da se ljestvama popnete do krova te zatim od strehe spustite klupko konca i izmjerite mu duljinu. Nakon toga izmjerite površinu vratiju i prozora, pa povrπinu zidova umanjite za dobiveni iznos. Ako namjeravate bojiti i cijevi te vanjski dio oluka, njihov opseg pomnožite s duljinom u centimetrima, a zatim dobiveni iznos podijelite s 10.000 i dobit Êete površinu u Ëetvornim metrima.

Koju boju upotrijebiti OpÊenito je pravilo da za drvo i metal (oluci, odvodne cijevi, prozori i vrata) koristite lak boju za vanjsku uporabu, a za zidove emulziju za vanjsku uporabu ili boju za vanjske zidove.

Druga moguÊnost je da na izloženim drvenim dijelovima rabite mikroporoznu boju na koju ne treba nanijeti primer ili donji sloj boje. Usto, ta vam boja omoguÊuje isparavanje mjehuriÊa zraka ili vlage, što uvelike smanjuje moguÊnost ljuπtenja boje svojstvenog tvrdom drvu.

Ne trebate koristiti boju sliËnu prijašnjoj, ali nemojte nikad lakirati površine premazane bitumenskom bojom (uglavnom cijevi i oluk).

Naime, površina im nije tako sjajna kao lakirana i Ëesto izgleda deblje i mekanije od drugih boja. Ako niste sigurni sadrži li stara boja bitumen, protrljajte površinu krpom natopljenom benzinom. Ako na krpi ostane smeÊkasta mrlja, boja sadrži bitumen. Moæete nastavite koristiti bitumensku boju ili, ako je površina zdrava, premažite je aluminijskim primerskim brtvilom, a zatim temeljnim slojem boje i lakom.

Redoslijed liËenja dijelova kuÊe

Siguran pristup je najvažniji i zato ljestve ili skela moraju biti dobro poduprti i u dobrom stanju. Pokretnu radnu platformu naËinite od dijelova sklopive skele.

Prije nego πto poËnete s poslom, obavite nužne pripreme, ali nemojte nikad ostaviti površinu izloženom. Ako je moguÊe, zaštite je barem primerom i donjim slojem prije nego πto prekinete s aktivnostima. KuÊu uvijek bojite od vrha prema dolje, tako da ne možete oštetiti svježe obojenu površinu. VeÊina profesionalaca radi prema sljedeÊem redoslijedu, ali ako radite sa skele, možda Êete poželjeti najprije prebojiti sve površine koje možete dosegnuti, a zatim skelu pomaknuti na drugo mjesto. Zid kuÊe nastojte bojiti sve dok ne doete do neke prepreke ili granice.

• • • •

2 Oluci i odvodne cijevi Bez obzira bojite li oluke i odvodne cijevi zajedno ili zasebno, postupak bojenja je isti.

Uklonite sve smeÊe i isperite oluke i odvodne cijevi vodom i deterdžentom. ŽiËanom Ëetkom uklonite hru iz unutrašnjosti oluka, a zatim površinu prebrišite suhom krpom i nanesite sredstvo protiv korozije ili primer za metal.

Unutrašnjost oluka prebojite lakom, ako vam ga je ostalo.

Oluke i odvodne cijevi lakom prebojite rabeÊi 50-mm Ëetku. Ako Êete mijenjati boju, najprije nanesite jedan ili dva donja sloja boje.

Ako je površina premazana bitumenskom bojom, proËitajte upute u dijelu Izbor boje (str. 85).

Dok bojite cijevi, iza njih postavite komad kartona kako biste zaštitili zid.

Kad se prvi sloj osuši, nanesite drugi.

PlastiËne oluke i odvodne cijevi ne treba bojiti, ali ako želite da bojom odgovaraju ostatku kuÊe, nanesite dva sloja laka za vanjsku uporabu (nikako ne nanosite donji sloj ili primer). ProizvoaËi uglavnom napominju da se novi plastiËni dijelovi ne liËe, jer se boja neÊe dobro primiti, no nakon godine dana i više možete ih prebojiti. Ako neÊete bojiti plastiËne oluke, skinite obujmice i uklonite ih prije bojenja proËelne daske.

• •

•

• •

ZAŠTITA BILJAKA PenjaËice koje rastu uz zid zaštitite od kapanja ili curenja boje tako da ih skinete i prekrijete starim novinama ili krpama (pripazite da krpe nisu preteške jer Êe polomiti biljke).

Vanjske zidove prekrivene penjaËicama mnogo je lakše liËiti ako prethodno oreæete biljke, tako da ne morate brinuti o gomili lišÊa. Idealno bi bilo kad bi biljke rasle uz drvenu rešetku, a ne uza zid.

Poπtanski sanduËiÊ

©upa i spremiπte

393

LI»ENJE KU∆E IZVANA

Prozori

Ulazna vrata

Garaæa

3

Zidovi kuÊe

• Svježu žbuku koju Êete prvi puta bojiti

obradite stabilizirajuÊom otopinom ili primerom koji preporuËuje proizvoaË.

Na bojanoj žbuki, primjerice ukrašenoj kamenËiÊima, krhotinama kamena ili teksturiranoj, nije potrebno nanositi donji sloj. S 100-mm ili 150-mm Ëetkom ili valjkom za liËenje za vanjsku uporabu nanesite dva sloja emulzije za vanjsku uporabu ili boju za kamen. Ako koristite Ëetku, vrhovima dlaka utisnite boju na površinu.

Dijelove u blizini vratiju i okvira prozora prebojite 50-mm ili 75-mm Ëetkom.

Nemojte pokušavati odjednom prebojiti cijelu širinu zida, nego ga podijelite na nekoliko dijelova i bojite ih jedan za drugim.

Ako ne možete dovršiti bojenje jednog dijela na vrijeme, prekinite rad u kutu nekog istaknutog dijela, primjerice prozora, tako da spojevi ne budu uoËljivi. Nemojte nikad prekinuti bojenje nasred zida jer Êe spojevi biti vrlo vidljivi.

Ako liËite zid iza svježe obojene cijevi, omotajte je komadom papira koji napredovanjem spuštajte.

Osigurajte se za rad na visini. Idealno bi bilo da imate pomagaËa koji Êe podupirati ljestve i dodavati vam alat.

•

• •

• •

4

Zidovi od opeke

• Izbjegavajte bojenje dobrih proËelnih opeka

jer je teško postiÊi zadovoljavajuÊi završni izgled, kasnije ih ne možete oËistiti i rijetko izgledaju lijepo.

Ako želite obojiti proËelne opeke, koristite emulziju za vanjsku uporabu i grubi kist.

Nanesite barem dva sloja premaza.

Prljave opeke Êete oËistiti tako da ih oËetkate grubom Ëetkom i s mnogo vode. Nemojte

• •

nikad rabiti sapun ili deterdžent jer ostavljaju trajne bijele mrlje.

5

Prozori

Ako je ošteÊena betonska klupica, najprije je popravite, a zatim prebojite okvir prozora.

Skinite boju s drvenih klupica i obradite ih tako da rupe i neravna podruËja zapunite ispunom za vanjsku uporabu ili ispunom na bazi smole.

Drvo i metalne okvire pripremite za bojenje kao da bojite unutarnje dijelove (str. 75).

Na Ëvorove nanesite sredstvo za obradu Ëvorova i smolom zapunite golo drvo. Nakon toga 25mm- ili 50-mm Ëetkom ili Ëetkom s dlakom pod kutom nanesite primer, donji sloj i lak za vanjsku uporabu.

Obojite svaki dio okvira prema uputama na str. 99.

Posebno pripazite da novom bojom zapunite spoj izmeu kita i stakla jer Êe to sprijeËiti curenje vode kroz prozor.

• • •

• •

6 Klupice od crijepa •

Prozorske klupice od glinenih ploËica oËistite mekanom žiËanom Ëetkom, a zatim vodom isperite prljavštinu i osušite ih tkaninom.

Druga moguÊnost Glinene crjepove možete obojiti posebnom bojom za crjepove koja se proizvodi u samo nekoliko boja. Za tu boju vam ne treba primer ili donji sloj. Dva sloja nanesite 50-mm Ëetkom. Spojeve možete prebojiti ili ih ostaviti kakve jesu.

7

Obojena vrata

• Prije bojenja uklonite metalne kvake, alke i ostale dijelove.

• Zamijenite ošteÊeni kit u ostakljenim vratima (str. 211).

•

Površinu pripremite kao da je rijeË o unutarnjim vratima (str. 75). Vrata završno obradite lakom za vanjsku uporabu, slijedeÊi postupak opisan na str. 97.

8

Lakirana dašËana oplata

• Ako je lak u dobrom stanju, prijeite

površinom brusnim papirom namoËenim u vodi kako biste skinuli glazuru. Nakon toga Ëistom vodom isperite površinu, ostavite da se osuši i potom nanesite novi sloj laka.

Ako je lak u lošem stanju, skinite ga (str. 78) i zatim nanesite sredstvo za zaštitu drva (bajcano ako želite promijeniti boju drva), a zatim ga prelakirajte slijedeÊi postupak za lakiranje vrata gore.

•

9

Obojena dašËana oplata

• Površinu pripremite kao da je rijeË o

oliËenim unutarnjim drvenim površinama (str. 75). Ako je potrebno, nanesite premaz za Ëvorove, a zatim primer za drvo, donji sloj i dva sloja laka za vanjsku uporabu. Druga moguÊnost je da rabite mikroporoznu boju za vanjsku obradu drva.

Radite odozgo prema dolje te s lijeva na desno ako ste dešnjak, ili u suprotnom smjeru ako ste ljevak.

Odjednom prebojite dijelove širine oko jednog metra koristeÊi Ëetku malo užu od širine daske.

Najprije obojite rubove drva, a zatim proËelni dio. Potezi Ëetkom neka prate smjer vlakna drva.

• • •

RADOVI U VRTU

456

3

Postavljanje zidne fontane

Izbušite rupu u zidu i umetnite tiplu za zid i vijak koji Êe držati rigalicu. UËvrstite rigalicu i libelom provjerite je li vodoravna.

Osnovni dio svih tekuÊih vodenih elemenata vrta je elektriËna crpka. Jednostavne tehnike postavljanja prikazane ovdje mogu se primijeniti za fontane koje se prelijevaju preko oblutaka, potoke, slapove i brojne druge dodatke.

cijev, a drugi kraj cijevi stavite u spremnik vode. Nakon toga cijev spojite na crpku u osnovici spremnika.

SIGURNOSNI SAVJET Kombinacija struje, vode i otvorenog prostora može biti opasna. Ako ugraujete vodene elemente koji zahtijevaju mreæni napon, proËitajte i slijedite upute za vanjsko ožiËenje na str. 297 — 298 i uvijek ih spajajte preko osiguraËa i sigurnosnih sklopka.

4 Na donji dio rigalice uËvrstite savitljivu

Alat: libela, bušilica sa svrdlima za beton, Ëetka za žbuku.

Materijal: plastiËni vodeni spremnik obujma 20 — 25 litara (može se kupiti u trgovinama graevinskom ili vodoinstalaterskom opremom), komadi krutih plastiËnih cijevi, savitljive cijevi, transformator niskog napona, rigalica ugraena na zid, tiple za zid i vijci, opeke ili ploËe za maskiranje spremnika, vodootporna boja za vanjsku uporabu.

7

ElektriËni kabel od crpke do izvora struje ugurajte iza ploËe ili ga zaštitite komadom metalne cijevi.

8

5

Napunite spremnik vodom, a crpku s izvorom struje spojite preko niskonaponskog transformatora u kuÊi. UkljuËite fontanu da provjerite radi li. Ako radi, odrežite savitljivu cijev na duljinu dovoljnu da okomito dopre u spremnik vode.

Spremnik napunite s dovoljnom koliËinom vode da prekrijete crpku, a zatim je spojite s izvorom struje i ukljuËite. Kao završni dodatak u spremnik stavite neku biljku kojoj odgovara vlažna sredina, primjerice paprat, tako da lonac viri iznad razine vode.

ZAMISLI ZA VODENE ELEMENTE VRTA • Cijevi zidnih fontana možete maskirati tako da ih ugradite u postojeÊi zid, ili naËinite novi.

1 Podignite ploËu kraj zida i iskopajte jamu dovoljnu duboku za spremnik. Spremnik treba biti postavljen malo iznad okolnog podruËja i vodoravan. Svakako provjerite stoji li spremnik ravno na dnu jame.

• SamostojeÊe fontane koje se prelijevaju preko oblutaka vrlo se lako postavljaju, a ima ih u najrazliËitijim izvedbama. Sastoje se od plastiËnog korita širokog ruba koje onemoguÊuje razlijevanje izbaËene vode. Crpka se nalazi u spremniku i pokrivena je plastiËnim poklopcem ili metalnom rešetkom.

Površinu možete ukrasiti oblucima ili mlinskim kotaËem. Usto, ako želite, crpka može pumpati vodu kroz savitljivu cijev koja izlazi iz urne ili keramiËke lopte.

2

Nakon toga oko spremnika poloæite opeke ili ploËe da maskirate rubove. Opeke postavite jednu uz drugu i, ako želite, uËvrstite ih mortom.

6

Krutu cijev kroz koju Êete provuÊi savitljivu obojite da odgovara boji zida.

Provucite savitljivu cijev kroz krutu i spojite je s crpkom te rigalicom na drugom kraju.

• Crpku možete koristiti i za pumpanje vode niz plitki potoËiÊ ili vrtni vodotok. Iskopajte malo nagnuti jarak koji Êe poslužiti kao korito potoka i na jednom kraju ukopajte spremnik vode i crpku. Nakon toga s donjeg dijela potoka provucite cijevi do spremnika kako bi voda kružila.

5 Prilazi ŠljunËani prilaz ili staza ispred kuÊe 8 OznaËavanje vrijedne imovine Na površina je koja stvara buku i koja vas može upozoriti na približavanje posjetitelja ili uljeza.

Dvorišna vrata, osobito zakljuËana, vrlo su uËinkovito sredstvo koje odvraÊa provalnike od nauma.

Najviše provala izvedu provalnici koji iskorištavaju priliku da se domognu lakog plijena. Male su šanse da Êe provalnik ustrajati na provali ako naleti na zakljuËana vrata i prozore, jer za njega je najvažnije da brzo ue i izae, pa se neÊe penjati u kuÊu i iz nje izlaziti kroz razbijeni prozor.

Savjeti koji slijede služe boljoj zaštiti imovine od provale.

vrijednu imovinu ultraljubiËastom olovkom ispišite kuÊni i poštanski broj jer Êete tako olakšati policiji da dokaže da je imovina ukradena. Metalne predmete osigurajte tako da na njih utisnete oznake. Svu vrijednu imovinu fotografirajte zajedno, tako da se na fotografiji vidi položaj utisnutih oznaka.

1

Pošta Otkažite pretplatu na tiskovine ako odlazite na dulji vremenski rok. Dogovorite se sa susjedima da vam letke, prospekte i ostale besplatne tiskovine uzmu i spreme. Takoer, dogovorite da vam nekoliko puta tjedno pokupe poštu iz sanduËiÊa.

2 Garaæa Ako vam je garaža povezana s kuÊom, dodatno osigurajte vrata izmeu kuÊe i garaže jer u garaži provalnik može neometano raditi. Usto, pobrinite se da i garaža bude zakljuËana prikladnim bravama i lokotima.

ElektroniËki nadzirana metalna preklopna garažna vrata najsigurnija su zaštita.

3

Ljestve Ljestve neka budu na sigurnom i zakljuËane. Ako nemate izbora osim da ih držite na otvorenom, postavite posebne nosaËe i zakljuËajte ih lokotom.

4 Vrtne πupe Pobrinite se da su spremišta dobro zakljuËana jer se alati pohranjeni u njima mogu uporabiti za provalu. Primjerice, štihaËa može poslužiti kao Ëvrsta poluga za razvaljivanje prozora.

6

Sigurnosna svjetla Vanjska svjetla koja se automatski pale kad senzor otkrije kretanje vrlo su dobro preventivno sredstvo. Svjetla nastojte postaviti oko podruËja pristupaËnih provalniku, primjerice iznad ulaza u garažu.

Usto, svjetlo iznad prednjih vrata omoguÊit Êe vam da vidite ako se netko mota oko kuÊe, ali pobrinite se da senzor bude izvan pogleda uljeza. Takoer, imajte na umu da vam nisu nuæna snažna svjetla koja mogu smetati susjedima.

7 Lako dostupni prozori Kad izlazite iz kuÊe nikad nemojte prozore ostaviti otvorene. Ugradnja sigurnosnih roleta poveÊat Êe sigurnost imovine, onemoguÊiti pogled u unutrašnjost kuÊe i sprijeËiti ulazak Ëak i ako su prozori razbijeni. Na sve prozore postavite brave, osobito na one lako dostupne izvana, primjerice blizu ravnog dijela krova, oluka i drveÊa.

9

KljuËevi Nikad nemojte na privjesku za kljuËeve imati napisano ime i prezime te adresu stanovanja. U krajnjem sluËaju, napišite samo prezime i poslovnu adresu ili adresu roaka na koju vam se mogu vratiti izgubljeni kljuËevi. Usto, budite oprezni ako napuštate kuÊu i poete se naÊi s osobom koja je pronašla vaše kljuËeve, jer je možda rijeË o smicalici da napustite kuÊu i da provalnik iskoristi kljuËeve za ulazak.

Nikad ne ostavljajte kljuË u bravi, ispod otiraËa ili u poštanskom sanduËiÊu.

10 Živice i grmlje Izbjegavajte visoke živice koje Êe provalniku ponuditi zaklon s ceste ili od susjeda.

457

SIGURNOST

Deset naËina zaštite kuÊe i imovine

ZAKON I PROPISI

474

Izbor i ureenje terena Namjeravate li izgraditi kuÊu, izbor odgovarajuÊeg terena prvi je korak u tome.

Ponajprije, zemljiπte na kojem namjeravate izgraditi graevinu mora ispuniti odreene uvjete. Naime, graevinu ne moæete graditi na bilo kakvom zemljiπtu, npr. na zemljiπtu u tuem vlasniπtvu. To ne mora nuæno znaËiti da zemljiπte mora biti u vaπem vlasniπtvu, ali u tom sluËaju morate imati neko drugo pravo na temelju kojeg moæete graditi.

Dokument kojim dokazujete svoje pravo da moæete graditi na odreenom zemljiπtu moæe biti: izvadak iz zemljiπne knjige (kojim dokazujete svoje vlasniπtvo ili pravo graenja); ugovor ili odluka nadleæne dræavne vlasti kojom ste stekli pravo vlasniπtva, pravo graenja ili pravo sluænosti; ugovor o ortakluku koji ste sklopili s vlasnikom nekretnine, Ëiji je cilj zajedniËka gradnja ili preureenje graevine; ugovor o koncesiji kojim ste stekli pravo graenja; pisana suglasnost vlasnika postojeÊe graevine u sluËaju da samo rekonstruirate, dograujete, nadograujete ili preureujete tu graevinu.

Kako biste uopÊe mogli pokrenuti projekt i zatraæiti dozvolu za gradnju, Vaπe se zemljiπte mora nalaziti unutar graevinskog podruËja.

U prostornim planovima pojedinih æupanija graevinsko podruËje oznaËeno je uglavnom æutom bojom. Na podruËju koje je oznaËeno zelenom bojom nije moguÊe dobiti dozvolu niti graditi.

U prostornom planu grada ili opÊine zemljiπte se treba nalaziti u zoni u kojoj je

• • • • •

dopuπtena gradnja graevina za stambenu namjenu. U gradovima i naseljima moguÊe je graditi obiteljske kuÊe u okviru dijela graevinskog podruËja za stambenu namjenu.

Zone u kojima se mogu graditi obiteljske kuÊe veÊinom su oznaËene slovima poput S, M i M1.

Ako se zemljiπte nalazi u neizgraenom dijelu graevnog podruËja (bilo koje namjene), dozvolu za gradnju nije moguÊe dobiti ako za podruËje nije izraen detaljniji urbanistiËki plan (UPU ili DPU).

Neizgraeni dio graevnog podruËja namijenjenog za gradnju obiteljskih kuÊa uglavnom je oznaËen svijetloæutom bojom (vidi kartu na suprotnoj stranici). Ostale namjene imaju neku drugu boju.

Zakonom o gradnji definirana su neka pravila za graevinske objekte, odnosno postoje pravila i norme koje se moraju poπtivati (primjerice kolika udaljenost moæe biti izmeu dva objekta ili izmeu objekta i susjedne parcele). Zato je vaæno saznati koliko je Ëetvornih metara uopÊe moguÊe izgraditi

475

Ureena graevinska Ëestica

UrbanistiËkim planovima ureena su pravila izgradnje na nekom podruËju, katkad Ëak i oblik i boja crjepova koji se smiju uporabiti na kuÊi.

Ako graevinsku Ëesticu niste pripremili za gradnju i uporabu, neÊete moÊi dobiti dozvolu koja Vam je potrebna da biste na njemu izgradili graevinu! Naime, sve potrebne dozvole moæete dobiti samo ako imate tzv. ureenu Ëesticu.

Kad je Ëestica dio graevinskog podruËja i opremljena je za graenje u skladu s prostornim planom, to znaËi da gradite na ureenoj graevinskoj Ëestici. Ureena zemljiπna Ëestica znaËi da su za nju osigurani svi uvjeti potrebni za gradnju i uporabu zemljiπta u skladu sa njegovom namjenom.

To podrazumijeva: prikljuËenje na komunalnu infrastrukturu; pristup s prometne povrπine; odvodnju otpadnih voda; propisani broj parkiraliπnih mjesta i sliËno.

• • • •

UrbanistiËkim planom ureenja (UPU) odreene su namjene pojedinih terena. Slovom S (i æutom bojom) oznaËene su povrπine namijenjene izgradnji stambenih objekata..

IZGRADNJA SVOJEG DOMA

na vaπem zemljiπtu. U prostornim planovima za vaπu se zonu odreuju i detaljni uvjeti graenja. Da saznate koji su, prouËite prostorni plan grada/opÊine ili detaljniji urbanistiËki plan (vidi i str. 476).