Mali koraci

Uoči razliku

Kad bi svaka osoba koju poznaješ reciklirala papir, zajedno biste mogli spasiti ogroman broj stabala. Ako samo ti recikliraš, godišnje možeš sačuvati papira dovoljno da spasiš četiri čitava stabla. Četiri drveta mogu rasti umjesto da ih se sruši, samelje, pretvori u pulpu i proizvede papir.

Uključiš li i druge, možeš spasiti puno, puno drveća!

KORACI

77

možeš papir reciklirajući ranja u pulpu stalno Samo u dana od pretva . za godin drveta četiri spasiti

ja ili prijatel eš ero elji mož Uz šest obit godine ova svake član stabala. ći liraju vo 30 recik vati goto saču

može svake razred sav potrošeni .

Tvoj cijeli ajući reciklir 100 stabala godine više od sačuvati papir

školi u tvojoj aju Ako svi reciklir svake godine možete sav papir, čitavu šumu! sačuvati

Znaš li što je »potrošnja u mirovanju«?

Možeš li preživjeti sa samo 14 litara vode na dan?

Koliko su kilometara morale prijeći namirnice do tvog tanjura?

Znaš li koji plin krave podriguju i prduckaju?

!

Koliko limenki treba reciklirati da bi se proizveo bicikl?

mali KORACI

mali

Uoči razliku

Spasimo drveće

Koji broj cipela nosiš ... a koliki ti je ugljični otisak?

Odgovore na ova i još mnogo sličnih pitanja potraži u malim KORACIMA, zabavnoj knjižici koja će tebi i tvojim prijateljima pomoći u očuvanju okoliša ... i budućnosti svijeta.

a ta

Mudro s vodom

Ne s k a bl i vo d a č i s t

Pitka je voda vrlo dragocjena, pa je zagađivanje i ono malo raspoložive količine doista nerazumno ponašanje.

Kad se prema rijekama i jezerima ponašamo kao da su odlagališta otpada, osim što zagađujemo vlastite pričuve pitke vode, trajno štetimo biljnom i životinjskom svijetu. Najbolji način da to spriječimo jest da otpad uopće i ne bacamo u prirodu.

Možemo i organizirano čistiti odloženi otpad, te tako ponovo očistiti rijeke i pomoći biljkama i životinjama.

Otpad u rijekama Otpad može naštetiti ekosustavima rijeka na razne načine. Iz nekih otpadnih predmeta mogu curiti štetne kemikalije i zagaditi vodu, te je tako učiniti beskorisnom za biljke, životinje i ljude. Drugi predmeti, poput plastičnih vrećica, mogu zarobiti, ozlijediti ili ugušiti ribe, ptice i kukce koji žive u rijeci ili oko nje.

Mogu zarobiti male ribe i kukce

Neka blista voda čista

Može povrijediti životinju Može zarobiti životinju koja se u njoj utopi Otrovni metali zagađuju vodu

Kemijsko zagađenje

19

w w w.mozaikknjiga.hr

79,00 kn

mali

KORACI

Glenn Murphy

Koliko stabala možeš spasiti godišnje ako recikliraš sav papir što ga trošiš?

I OT M E i J RU ter DA O pos ice!

EK gledn raz

ISBN 978-953-14-0924-7

Glenn Murphy

mali

koraci

Naslov izvornika: Small Steps Copyright © Carroll & Brown Limited, 2006 Copyright za hrvatsko izdanje © Mozaik knjiga, Zagreb, 2011.

Za nakladnika: Bojan Vidmar Preveo s engleskog: Kristijan Aleksandrović Urednica: Melita Redžić Savičić Grafički urednik: Ivica Jandrijević Prilagodba naslovnice: Ivica Jandrijević Lektura: Rajna Golubić Tiskano u Kini, 2011.

Ova knjiga proizvedena je iz papira koji je nastao preradom sirovine dobivene iz pošumljenih područja i u potpunosti odgovara međunarodnom standardu za upravljanje okolišom ISO 14001:2004.

ISBN 978-953-14-0924-7 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 766134.

Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga izdanje ne smije se, ni u cijelosti, ni djelomično, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektronskom obliku, mehaničkim fotokopiranjem, snimanjem ili drugačije bez vlasnikova prethodnog dopuštenja.

mali

koraci Glenn Murphy

Sadržaj Pametno s energijom

Ekološki uzgoj

Isključi se . . . . . . . . . . . . . . 6

Domaće je domaće . . . . . . . . 28

Utopli se; rashladi se . . . . . . . . 8

Organska hrana . . . . . . . . . . 30

Nekad i danas . . . . . . . . . . . 10

Samostalno uzgoji . . . . . . . . . 32

Pregled kućanstva . . . . . . . . . 12

Meso ne pada s neba . . . . . . . 34

Uoči razliku . . . . . . . . . . . . 14

Uoči razliku . . . . . . . . . . . . 36

Mudro s vodom

Putovanja

Nestašica vode . . . . . . . . . . 16

Kraći izleti . . . . . . . . . . . . . 38

Neka blista voda čista . . . . . . . 18

Izbjegavaj vožnju automobilom . . . 40

Ne rasipaj . . . . . . . . . . . . . 20

Duža putovanja . . . . . . . . . . 42

Ponovo upotrijebi . . . . . . . . . 22

Uoči razliku . . . . . . . . . . . . 44

Testiraj se . . . . . . . . . . . . . 24 Uoči razliku . . . . . . . . . . . . 26

Otpad ili blago Sačuvaj za kasnije . . . . . . . . . 46 Ponovo upotrijebi . . . . . . . . . 48

Recikliraj . . . . . . . . . . . . . 50

Kako se reciklira papir . . . . . . . 74

Novo od staroga . . . . . . . . . . 52

Uoči razliku . . . . . . . . . . . . 76

Kompost . . . . . . . . . . . . . . 54 Uoči razliku . . . . . . . . . . . . 56

Odbjegli otpad . . . . . . . . . . 78

Kupovina ili razmjena

Prirodu ostavi prirodi . . . . . . . . 80

Što ti doista treba? . . . . . . . . . 58

Kako pomoći . . . . . . . . . . . 82

Kupuj ekološki . . . . . . . . . . . 60

Posadi autohtone biljke . . . . . . . 84

Klub razmjene . . . . . . . . . . . 62

Uoči razliku . . . . . . . . . . . . 86

Savršeni darovi . . . . . . . . . . 64

Manje ugljičnoga dioksida

Uoči razliku . . . . . . . . . . . . 66

Tvoj ugljični otisak . . . . . . . . . 88

Spasimo drveće

smanji potrošnju!

Sačuvajmo divljinu

Smanji svoj otisak . . . . . . . . . 90

Promatraj drveće . . . . . . . . . . 68

Saznaj više . . . . . . . . .

92

Potrošnja papira . . . . . . . . . . 70

Pojmovnik . . . . . . . . .

94

Recikliraj . . . . . . . . . . . . . 72

Kazalo .

. . . . . . . . . . . . 96

Pametno s energijom

Isključi se Svi se trudimo isključivati svjetla i kućanske aparate što ih ne koristimo. Znaš li da elektronički uređaji »u mirovanju« zapravo uopće nisu isključeni? Tvoj televizor ili muzička linija u stanju su mirovanja kad na daljinskom upravljaču pritisneš tipku »stand by«.

Na slici su prikazana dva kućanstva i njihova potrošnja energije.

Potraži električna brojila i uoči razliku u mjesečnoj potrošnji ako se potrudiš uređaje isključiti iz utičnice.

920 kWh

Gutači električne energije Elektronički uređaji troše energiju i kad »miruju« tj. ne rade, ali nisu potpuno isključeni. To nazivamo »potrošnja u mirovanju«.

Pogledaj potrošnju energije šest uobičajenih elektroničkih uređaja u mirovanju u odnosu na energiju što je isti uređaji potroše tijekom korištenja.

Zvučni sustavi mogu

Računalo u mirovanju

trošiti i do

troši do

60%

29%

energije

energije

DVD uređaji koriste oko

16%

energije

Televizori koriste

4% energije ili više

Pisači u mirovanju troše

25% energije ili više

Mikrovalne pećnice u mirovanju koriste oko

0,2%

energije

690 kWh

Isključi se

O1 STV N ĆA KU

KU

Ć

S AN

2 T VO

7

Pametno s energijom

se i d a l h s a r Utopli se; Kad im u zatvorenom prostoru postane prehladno ili pretoplo, ljudi jednostavno uključe grijanje ili klimatizacijski uređaj. Pritom troše ogromne količine energije da bi ugrijali ili rashladili prostoriju umjesto da ugriju ili rashlade samo sebe. To ćeš vrlo jednostavno postići odjeneš li se primjerenije klimatskim uvjetima: ako ti je hladno, navuci vestu; kad je u prostoriji prevruće, raskomoti se i uštedi dragocjenu energiju!

ON

OFF

Veliki potrošači energije Aparati kojima grijemo i rashlađujemo svoj dom nezasitni su gutači električne energije. Kao što vidiš, najproždrljiviji među njima su klima uređaji i električne grijalice. Razlog je tomu što  putem svojih užarenih cijevi i ventilatora  velikom brzinom sagorijevaju veću količinu energije.

Peć na drva

0 vata (W)

Plinska peć

80 W

Električni ventilator

100 W

Električna grijalica

1 000 W

Dok ljeti hladi prostoriju, klima uređaj troši do 7 500 W energije

Utopli se; rashladi se

... i do 6 000 W kad istu prostoriju grije zimi.

9

Pametno s energijom

Nekad i d an as

Danas svijet troši puno više energije nego prije 60 godina. To je djelomično i zato jer i nas ima više nego tada  danas na Zemlji živi otprilike 2,5 milijarde ljudi više nego 1950. godine! No promijenio se i način života. Suvremena kućanstva opremljena su s više uređaja nego ikad prije, pa i troše puno više energije nego što su trošila 1950. godine.

Zabava Crno-bijeli televizori s katodnom cijevi trošili su samo

20 W energije.

Pranje rublja Stare perilice rublja s dvije posude koristile su manje od

500 W energije.

Kuhanje Električna kuhala i štednjaci koristili su oko

1 000 W energije.

1950.

Nekad i danas

danas

DVD uređaj 20 W

= 390 W

Digitalni prijamnik 30 W

Plazma televizor 340 W

Automatska perilica rublja 1 100 W

= 5 500 W

Sušilica rublja 4 400 W

Električna tava 1 200 W Mikrovalna pećnica 1 500 W

Veliko električno kuhalo / štednjak 4 400 W

Električni roštilj 1 250 W

= 8 350 W

11

Pametno s energijom

Pregled kućanstva I ti možeš pridonijeti uštedi energije u svom kućanstvu.

Obavi vlastiti »pregled kućanstva«. U svakoj prostoriji prebroj sijalice, kućanske aparate i uređaje. Ispitaj struji li zrak izvana kroz zatvorena vrata i prozore. Nakon toga, poput policijskoga detektiva, sastavi podsjetnik pomoću kojega ćeš se domisliti načinima uštede energije.

Pregled kućanstva

Zaustavi propuh Šupljine ispod vrata omogućuju da toplina prelazi iz prostorije u prostoriju, i tako se gubi puno energije. Prostoriju ćeš bolje zagrijati a propuh zaustaviti pomoću brtvila što ga možeš načiniti od majice dugih rukava. Evo kako:

Odreži rukave

Prišij krajeve koji idu na ramena

Ispuni ih pijeskom i nare­zanim komadićima majice

Krajeve podveži gumenim trakama

13

Uoči razliku

ergijom Pametno s en

Većina energije što je koristiš dobivena je sagorijevanjem fosilnih goriva (ugljena, plina i nafte). Sagorijevanjem tih goriva pri generiranju električne energije oslobađa se ugljični dioksid. Ugljični dioksid je plin najodgovorniji za globalno zagrijavanje. Kad smanjiš potrošnju energije u vlastitom kućanstvu, osim što štediš, pomažeš i u spašavanju planeta.

Prije nego uključiš električni uređaj, razmisli je li to doista potrebno.

Uoči razliku

4% Poljoprivreda

22%

33%

Prijevoz

Stanovanje

41% Industrija

Krivci za otpuštanje ugljičnoga dioksida Gotovo sva otpuštanja ugljičnoga dioksida prouzročena ljudskom djelatnošću dolaze iz tvornica, kućanstava i vozila  trećinu te količine proizvode kućanstva.

Sušenje rublja na zraku 0 W; sušilica rublja 4 400 W

Isključena mikrovalna pećnica 0 W; u mirovanju 5 W

Pletena vesta i debele čarape 0 W; električna grijalica 2 400 W

Ručno pranje rublja 100 W; perilica rublja 1 100 W

Štedna žarulja 30 W; obična žarulja 100 W

15

Mudro s vodom

Nestašica vode Stanovništvo razvijenih zemalja, u kojima je voda jeftina i odmah dostupna, uzima je zdravo za gotovo. Ipak, čista i svježa voda dragocjenija je nego se čini. Budući da se broj ljudi na Zemlji povećava, sve više vode treba za opskrbu domova, gospodarstava i tvornica. Ne budemo li čuvali i štedjeli vodu, možda će je uskoro ponestati.

1% Perilice posuđa

16% Slavine 2% Kade

22% Perilice rublja 14% Curenja

26% Zahodi

17% Tuševi 2% Ostalo

Gdje je nestala voda? Grafikon pokazuje koliko se i u koje svrhe u prosječnom kućanstvu vode koristi.

Na svijetu vode ima posvuda, ali je samo 1 posto vode dostupne za piće.

NestaĹĄica vode

Smrznuta voda u ledenjacima i polarnim kapama

Iskoristiva svjeĹža voda

1%

2%

Slana voda u morima i oceanima

97%

17

a ta

Mudro s vodom

Ne s i l ka b t vo d a č i s

Pitka je voda vrlo dragocjena, pa je zagađivanje i ono malo raspoložive količine doista nerazumno ponašanje.

Kad se prema rijekama i jezerima ponašamo kao da su odlagališta otpada, osim što zagađujemo vlastite pričuve pitke vode, trajno štetimo biljnom i životinjskom svijetu. Najbolji način da to spriječimo jest da otpad uopće i ne bacamo u prirodu.

Možemo i organizirano čistiti odloženi otpad, te tako ponovo očistiti rijeke i pomoći biljkama i životinjama.

Otpad u rijekama Otpad može naštetiti ekosustavima rijeka na razne načine. Iz nekih otpadnih predmeta mogu curiti štetne kemikalije i zagaditi vodu, te je tako učiniti beskorisnom za biljke, životinje i ljude. Drugi predmeti, poput plastičnih vrećica, mogu zarobiti, ozlijediti ili ugušiti ribe, ptice i kukce koji žive u rijeci ili oko nje.

Mogu zarobiti male ribe i kukce

Neka blista voda čista

Može povrijediti životinju Može zarobiti životinju koja se u njoj utopi Otrovni metali zagađuju vodu

Kemijsko zagađenje

19

Uoči razliku

Kad bi svaka osoba koju poznaješ reciklirala papir, zajedno biste mogli spasiti ogroman broj stabala. Ako samo ti recikliraš, godišnje možeš sačuvati papira dovoljno da spasiš četiri čitava stabla. Četiri drveta mogu rasti umjesto da ih se sruši, samelje, pretvori u pulpu i proizvede papir.

Uključiš li i druge, možeš spasiti puno, puno drveća!

KORACI

77

možeš papir reciklirajući ranja u pulpu stalno Samo u dana od pretva . za godin drveta četiri spasiti

ja ili prijatel eš ero elji mož Uz šest obit godine ova svake član stabala. ći liraju vo 30 recik vati goto saču

može svake razred sav potrošeni .

Tvoj cijeli ajući reciklir 100 stabala godine više od sačuvati papir

školi u tvojoj aju Ako svi reciklir svake godine možete sav papir, čitavu šumu! sačuvati

Znaš li što je »potrošnja u mirovanju«?

Možeš li preživjeti sa samo 14 litara vode na dan?

Koliko su kilometara morale prijeći namirnice do tvog tanjura?

Znaš li koji plin krave podriguju i prduckaju?

!

Koliko limenki treba reciklirati da bi se proizveo bicikl?

mali KORACI

mali

Uoči razliku

Spasimo drveće

Koji broj cipela nosiš ... a koliki ti je ugljični otisak?

Odgovore na ova i još mnogo sličnih pitanja potraži u malim KORACIMA, zabavnoj knjižici koja će tebi i tvojim prijateljima pomoći u očuvanju okoliša ... i budućnosti svijeta.

a ta

Mudro s vodom

Ne s k a bl i vo d a č i s t

Pitka je voda vrlo dragocjena, pa je zagađivanje i ono malo raspoložive količine doista nerazumno ponašanje.

Kad se prema rijekama i jezerima ponašamo kao da su odlagališta otpada, osim što zagađujemo vlastite pričuve pitke vode, trajno štetimo biljnom i životinjskom svijetu. Najbolji način da to spriječimo jest da otpad uopće i ne bacamo u prirodu.

Možemo i organizirano čistiti odloženi otpad, te tako ponovo očistiti rijeke i pomoći biljkama i životinjama.

Otpad u rijekama Otpad može naštetiti ekosustavima rijeka na razne načine. Iz nekih otpadnih predmeta mogu curiti štetne kemikalije i zagaditi vodu, te je tako učiniti beskorisnom za biljke, životinje i ljude. Drugi predmeti, poput plastičnih vrećica, mogu zarobiti, ozlijediti ili ugušiti ribe, ptice i kukce koji žive u rijeci ili oko nje.

Mogu zarobiti male ribe i kukce

Neka blista voda čista

Može povrijediti životinju Može zarobiti životinju koja se u njoj utopi Otrovni metali zagađuju vodu

Kemijsko zagađenje

19

w w w.mozaikknjiga.hr

79,00 kn

mali

KORACI

Glenn Murphy

Koliko stabala možeš spasiti godišnje ako recikliraš sav papir što ga trošiš?

I OT M E i J RU ter DA O pos ice!

EK gledn raz

ISBN 978-953-14-0924-7

Glenn Murphy