Velika ilustrirana enciklopedija OCEAN

Page 1

ocean ≈KAD JEDNOM MORE IZBACI SVOJE »AROLIJE, ZAUVIJEK ZADRÆAVA JEDNU U SVOJOJ MREÆI »UDA.√ JACQUES-YVES COUSTEAU

BROSURA_OCEAN_CRO.indd 1

velika ilustrirana enciklopedija 1/14/10 2:57:53 PM

k i p ro l az

130˚E OtoËje Halmahera MoluËko more Halmahersko trebao zvati Ocean. On je malo nebesko tijelo koje leti Naπ bi se planetPalu more OtoËje Sula o

Jarak N

120˚E

Tominijski zaljev

40

NASTANAK I rAZvITAK ZeMLJe

4 2

PodrIJeTLo oCeANA I KoNTINeNATA

44

evoLUCIJA oCeANA

46

TeKToNIKA I oCeANSKo dNo

50

PodvodNA CIrKULACIJA Manus HIdroLo©KI CIKLUS

66

68

Papuanski zaljev

86Quee

o gt in k oc

Zavala Santa Cruz

Ravnjak Louisiade

1577 m

Funafuti

e

ra kV

z

OtoËje Santa Cruz

i

10˚S

itia z

PliÊak Hazel Holme

granica tektonskih ploËa

Wallis

va No

i Futuna (FRA) Greben Zephyr

Vanua Levu Ravnjak Fidæi

160˚E

g

6/6/2007 22:56:42

472-473_Melanesia.indd 473

H

VANUATU

FIDÆI Suva

Sjeverna Fidæijska Erromango zavala

Efate Port-Vila 222 m

Ot oËj e

Ka

le do n

16 m

Savai’i Apia SAMOA Upolu

Futuna Wallis

OtoËje Banks

té au di bri Loy

jeb

Ravnjak Bellona

150˚E

Nova Kaledonija (FRA)

morska dubina najveÊa dubina na karti

PliÊak Pandora

Maewo Pentecost Malekula

Preg Mellish

ija Nouméa

Viti Levu

Korsko more

Lauanska zavala OtoËje

Vava'u

4m

i rid b n e Hu iH at ov b r N H k Juæna ra Ja Fidæijska

7183 m

zavala

J

3

L

Tanna

170˚E

I

2

kopno podmorski vrh

9175 m

Koraljno more

OtoËje Whitsunday

5000 m

LU

Espiritu Santo

Æli

004-023_korice2_CRO.indd 4-5

Honiara Guadalcanal J uæ San Cristobal ni So 8322 m lom ons ki jarak Rennell

VA

ci

en

Ova je promidæbena broπura sloæena iz radne verzije materijala, koji Êe se provjeravati, korigirati i urediti prije objavljivanja u knjizi.

004-005 contents.indd 4

n

106

Mackay

140˚E

a

Malaita

i He Nov

gr Townsville

U

180˚

k

TONGA OtoËje Tongatapu

10 587 m

10 800 m

20˚S

4

AtL AS OCEANA

ni

eb

l

3000 m

to ki o ans au

92

PLAÆe I dINe

Solomonova zavala

2000 m

TIHI OCEAN

e

Jarak

oBALNI KrAJoLICI

Cairns

alj

3m

500 m

d

ns lan OtoËje Koraljnoga mora 88 (Coral Sea Islands)

oBALe I ProMJeNe rAZINe OtoËje MorA

1

250 m

a

Ra v njak

OtoËje Cooktown Sir Edward Pellew OBALNA I PRIOBALNA PODRU»JA

Wellesley

Bougainville Choiseul 7 m Santa Za Otoljev N Isabel Ëje N ew ew Ge Ge org 399 m org i i

j

V OKOLI©I

razina mora

KIRIBATI

Ja

Zaljev Carpentaria

Zavala Koraljnoga mora

rt

LEGENDA

3179 m

k i jara i d vern Sje i Hebri v No

Cape York MORSKI

ru

6249 m

a

Rt Arnhem

Banaba

ilb e

SOLOMONSKI OTOCI M

P Ælijeb

1337 m

Ekvator

1000 m

OtoËje Louisiade

Papuanski ravnjak

Wessel

Groote Eylandt

ain Brit

Port OtoËje Moresby D'Entrecasteaux

Tor resov prolaz Rt York

A r nhemova Zeml ja

J76 arak New

8940 m

Solomonovo more 78

MorSKe MIJeNe

Arafurski πelf

Buka

L 180˚

T

Arafursko more

74

Lae

MorSKI vALovI Fly

Rabaul

New Britain

VALOVI I MORSKE MIJENEHuon Yos Sudarso

New Ireland

k

170˚E

Prag O nt ong Java

Umboi

Madang

J

160˚E

64

IstoËni i sjeverni rubovi Koraljnoga mora oznaËeni su dubokomorskim jarcima, mjestima na kojima se podvlaËi oceanski dio Australske ploËe.Vulkanska aktivnost stvorila je Solomonsko otoËje i otoËni niz Vanuatua. Eksplozivne erupcije u tome otoËnom prostoru ponekad stvaraju vulkanske plovuËce, eruptivne stijene koje, zbog postojanja πupljina i plinova u njima, plutaju. Ostaci doplutalih plovuËaca mogu se naÊi i na zapadnoj obali Koraljnoga mora.

I

NAURU

N o v HArIKeNI I TAJFUNI a G v i n e j a PAPUA NOVA GVINEJA 70 OtoËje Aru

Ovo tropsko more dobilo je ime zbog postojanja koraljnih grebena uz veÊinu njegovih obala. Na zapadnome dijelu mora nalazi se Veliki koraljni greben (vidi str. 160) koji raste uz rub australskoga kontinentskog πelfa. Tople vode ulaze u more iz smjera Pacifika, sporo kruæe prije izlaska kroz Torresov prolaz na zapadu ili kao IstoËnoaustralska struja na jugu.

Greben Lyra

Bismarckovo more

Sepik

Wewak eL NIÑo I LA NIÑA

9165 m

Tihi ocean, rijeke Fly, Purari, Kikori

H

150˚E

60

Jayapura

4,8 mil. km2

NAJVE∆A DUBINA DOTOK

58

22 m

oCeANI I KLIMA

POVR©INA

ZALAZAK SUNCA NAD ARAFURSKIM MOREM

52

Veliki koraljni greben je, s duljinom veÊom od 2000 km, najveÊa koraljna struktura na svijetu.

Koraljno more

Manje od 250 m

Ravnjak Fidæi najtanji je dio tektonske ploËe Fidæi. OtoËje Fidæi izvorno je bilo dio neprekinutoga vulkanskoga otoËnog niza zajedno s otoËjem Vanuatuom i Solomonskim otoËjem. Preseljeno je na istok uslijed promjene smjera PacifiËke ploËe i poËetka stvaranja nove oceanske kore u Sjevernoj Fidæijskoj zavali. Hrbat Hunter na jugu oznaËava transformni rasjed koji je omoguÊio pomicanje na istok. Danas neaktivni jarak Vitiaz na sjeveru oznaËava pak subdukcijsku zonu koja je stvorila otoËje. Tijekom vremena goleme koliËine vapnenca nataloæile su se kao platforma oko vulkanskoga otoËnog niza, koji je preoblikovan izdizanjem, rasjedanjem i nabiranjem uzrokovanog otvaranjem mlade Sjeverne Fidæijske zavale. Rast platforme nastavlja se i danas zahvaljujuÊi koraljnim grebenima koji okruæuju stotine fidæijskih otoka.

VELIKI KORALJNI GREBEN

TIHI OCEAN g3

a

Sa

GEOLOGIJA OCEANA

kor

Sa

38

iki

f

SvJeTLost I ZvUK

el

el

36

Di gul

Makassars

TeMPerATUrA I SALINITeT

54

a ber

130˚E

34

140˚E

am

Uredništvo

KeMIJSKA SvoJSTvA MorSKe vode

g

mo

ekoloπki trag naπe vrste. Od prekomjerne uporabe gnojiva u zemljama bez izlaza na more kojaGreben tisuÊama kilometara dalje uzrokuje cvjetanje algi pogubnih za æivi Rowley svijet, do svakodnevna Ëak i u najudaljenijim dijelovima Shoals dotoka plastiËnih predmeta Derby svijeta, naπi postupci utjeËu π na naπ jedini sustav za odræavanje æivota. Broome v Tom spoznajomlene yje æelimo se osjeÊati osuenima zbog svojih postupaka, nego w Ro kako nam boljim upoznavanjem oceanskog sustava i njegovih kanimo doËarati AUSTRALIJA stanovnika 20˚S rad na ozdravljenju naπeg planeta moæe postati draæi i potrebniji. Malim koracima, kao πto je obraÊanje malo viπe pozornosti naπim svakodnevnim rutinama, svatko od nas moæe imati vaæan pozitivan utjecaj na buduÊnost naπega 4 planeta i na svijet koji Êe naslijediti naπa djeca. Ukratko, bilo bi mnogo zdravije nauËiti plesati uz valcer prirode nego pokuπavati promijeniti glazbu. 120˚E

32

CIRKULACIJA I KLIMA

e Bon

INDIJSKI OCEAN

30

ova anus Gv oCeANSKI vJeTrovI ak M in Jar e j Povr©INSKa CIrKULACIJA M

Zaljev

statistiËari Ëude koliko je mala vjerojatnostIda æivim NZemlja, D O Nbogata E Z Iraznolikim JA svijetom, u koji spadamo i mi, uopÊe postoji. Ipak, do danas smo nekako opstali Zavala i tu smoMakassar gdje jesmo unatoË pravom labirintu prepunom prepreka. More je OtoËje Bone B a n Homer d s k o napisao m o r e svoju Odiseju, Kai oËaralo ljude joπ i prije nego πto je grËki pjesnik OtoËje ep o morskimFloresko pustolovinama. Upravo nas je ta oËaranostOtoËje navela da poemo Tanimbar more prekapati po tom nepoznatom podruËju u potrazi za odgovorima, ali more Damar Wetar Floreska zavala nikada nijeMolako odavalo svoje tajne. Premda su prijaπnji istraæivaËi, znanstvenici ali Sundski otoci i oceanografi postigli monumentalne uspjehe, time Dilismo tek zagrebali povrπinu. 2 Sumbawase da seFlores Procjenjuje viπe od 90% bioloπke raznolikosti na svijetu odnosi na ISTO»NI TIMOR zavala oceane. Od kontrahiranjaSavuanska i opuπtanja meduze poput rada srca do borbe izmeu Timor jarak Savuansko more Sumba hobotnice i paunastog ustonoπca na æivot i smrt, otkriÊa ski nas Ëekaju iza svakog r o m ugla. Sa10˚S svakim odgovorom javlja se desetak novih Ti pitanja. Ovo su zasigurno Melville uzbudljiva vremena dok zaranjamo prema posljednjoj granici naπega planeta. Bathurst ZahvaljujuÊi novim tehnologijama moæemo istraæivatiTimorsko viπe od otprilike moregeneracijama. ci 2% oceanskog prostranstva koje je bilo dostupno prijaπnjim iÊa pl Darwin No Ëak i uz najnoviju tehnologiju, dostizanje iste razine znanja o moru i k ls kao o kopnu trajat Êe nekoliko naraπtaja. hu Rt Londonderry Zaljev Bez obzira na naπu predodæbu o udaljenosti i nepovezanostiJoseph s oceanima, svaki naπ postupak u svakodnevnu æivotu utjeËe na globalni hidroloπki ciklus koji, s druge f l Bonaparte 3 πe na kopno, od najviπih vrhunaca do strane, utjeËe na nas. Sve oborine koje padnu i sk najravnijih nizina, zavrπe u oceanima.ulPremda se taj proces odvijao kroz nebrojene h milijune godina, u posljednjih je stotinu godina na njega profinjeno utjecao sve jaËi

MORSKA VODA SvoJSTvA vode

a

M

Manokwari Jazirah beskonaËnom tamom svemira kao vatrica æivota u, inaËe,l uneprivlaËnoj hlad noÊi Doberai ci Sulawesi beskrajna svemira. 1 164 m Ceramsko more (Celebes) Usprkos nepovoljnim okolnostima, on je Petrijeva zdjelica iz koje se razvio sav, nama znan, æivi svijet. Bez vode, naπ bi planet bio samo jednaSeram od milijardi Buru beæivotnih stijena koje lebde u prostranstvu crno zamrljana niπtavila. »ak se i Ambon

Koraljno more, Timorsko more, Bandsko more

Arafursko more leæi na kontinentskom πelfu i oznaËava granicu Tihoga i Indijskog oceana. Za vrijeme puhanja ljetnih monsuna strujanje u moru je zapadno, prema Indijskome oceanu i Juænoj ekvatorskoj struji u njemu. Zimi je u Indijskome oceanu snaænija Ekvatorska protustruja te je strujanje vode usmjereno prema istoku.

UVOD

80 000 km2

PROSJE»NA DUBINA

nga

Predgovor

Ekvator

DOTOK

POVR©INA

80 m

nga

Priprema za tisak GrafiËki studio Miπ

650 000 km2

NAJVE∆A DUBINA

k To

Korektura Vesna Lovrec

POVR©INA

Ja ra

Lektura Maja MatkoviÊ

Ravnjak Fidæi

Arafursko more

Hrb at T o

Prijevod s engleskog Josip JukiÊ Ivana Buj Ivan »anjevac

8

Lauanski hrbat

Urednik Vid Jakša OpaËiÊ

PREDGOVOR

473

TIHI OCEAN k3

TIHI OCEAN c2

te r

Za nakladnika Alen Bodor

6

n

Naslov izvornika OCEAN THE WORLD’S LAST WILDERNESS REVEALED ∂ 2006 Dorling Kindersley Limited

O OVOJ KNJIZI

a ng Tu tG ba Hr

SAdrŽAJ

MeLANeZIJA

L

13/6/2007 9:09:03 12/8/09 2:12:44 PM

007 22:56:42

MAHovNJACI

307

BodLJIKA©I

308

MALA PrIdNeNA KoLJeNA

315

204

PLANKToNSKA KoLJeNA

319

206

PLA©TeNJACI I SvITKogLAvCI

320

Be©»eLJUSNe rIBe

322

rIBe HrSKAvI»NJA»e

324

Ko©TUNJA»e

338

eSTUArIJI I LAgUNe

114

SLANe Mo»vAre I rAvNJACI

124

Mo»vAre MANgrovA

130 UVOD U MORSKI ÆIVOT

PLITKA MORA

138

SISTeMATIKA

KoNTINeNTSKe rAvNI

140

KrUÆeNJe ÆIvoTA I eNergIJe

212

MORSKI ÆIVOT

STJeNovITA MorSKA dNA

142

PLIvANJe I PLUTANJe

214

PJe©»ANA MorSKA dNA

144

ÆIvoT NA dNU

216

ZoNe ÆIvoTA U MorU

218

oCeANSKe SeoBe

220

ÆIvJeTI U dUBINI

222

BIoLUMINISCeNCIJA

224

PovIJeST MorSKog ÆIvoTA

226

CARSTVA MORSKOG ÆIVOTA

230

BAKTerIJe I ArHeJe

232

LIvAde MorSKe TrAve I ©UMe KeLPA

146

KorALJNI greBeNI

152

PeLAgIJAL

164

OTVORENO MORE I MORSKO DNO

166

ZoNe oTvoreNog MorA

168

PodvodNe PLANINe I gIJoTI

174

KoNTINeNTSKA STrMINA I PAdINA

176

SedIMeNTI NA MorSKoM dNU

180

ProTISTI

234

CrveNe I SMe–e ALge

238

BILJNI SvIJeT

246

veLIKe ZeLeNe ALge

248

ZeLeNe ALge

250

MAHovINe

251

KrIToSJeMeNJA»e

252

gLJIve

256

ABISALNe rAvNICe, dUBoKoMorSKI JArCI I SredNJooCeANSKI HrPTovI

182

HIdroTerMALNI IZvorI

188

SvIJeT ÆIvoTINJA

258

SPUÆve

260

POLARNA MORA

190

ÆArNJACI

262

©eLFNI Led

192

P o L ©NJACI

273

LedeNI BregovI

194

vrP»ArI

275

MorSKI Led

198

KoLUTI∆AvCI

276

CIrKULACIJA U PoLArNIM MorIMA

MeKU©CI

278

200

»LANKoNo©CI

292

004-005 contents.indd 5 004-005_contents_CRO.indd 5

gMAZovI

372

PTICe

382

SISAvCI

404

ATLAS OCEANA OCEANI SVIJETA

426

ARKTI»KI OCEAN

428

ATLANTSKI OCEAN

432

INDIJSKI OCEAN

450

TIHI OCEAN

460

JUÆNI OCEAN

482

PoJMovNIK

488

KAZALo

494

KAZALo ATLASA

505

ZAHvALe

510

6/6/2007 22:56:52 12/8/09 2:31:50 PM

6

O OvOj knjizi

MORSki OkOLi©i Ovo je poglavlje posveÊeno specifiËnim dijelovima mora. Podijeljeno je na cjeline o razliËitim zonama: OBALNA I PRIOBALNA PODRU»JA, poslije kojih se postupno niæu dublji dijelovi, prvo PLITKA MORA, a zatim OTVORENO MORE I MORSKO DNO. U posljednjoj cjelini, POLARNA MORA, prikazana su smrznuta mora oko Sjevernog i Juænog pola. U svakoj su cjelini na uvodnim stranicama opisane glavne karakteristike i razvojni procesi, a nakon njih konkretni primjeri pojedinih oblika. Oblici su razvrstani prema geografskom poloæaju, poËevπi od Sjevernoga ledenog mora preko Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana do mora koja okruæuju Antarktiku.

OVA JE KNJIGA PODIJELJENA NA Ëetiri poglavlja.

U uvodu su prikazana fiziËka i kemijska svojstva mora; morski okoliši govore o najvaænijim zonama mora i oceana, a morski život opisuje æiva biÊa koja ih nastanjuju. AtlAs oceAnA sastoji se od iscrpnih kartografskih prikaza oceana. Poglavlja su, uglavnom, podijeljena na manje cjeline.

!&

841<3) 57:)

I>=> D8:6C O6E69

<gZWZc H]^gV]d

KGHI6 GjWc^ \gZWZc EDKG >C6 &% `b' HI6C?: Eg^a^Øcd YdWgd!

dedgVka_V hZ dY _V`d\ ^oW_Za_^kVc_V `dgVa_V j &..-# \dY^c^

&*'

UvOD

841<3) 57:)

37:)4261 /:-*-61 G6OCDKGHCDHI @DG6A?6

37:)4261 /:-*-61

6);<)6)3 /:-*-6)

CV dkdb bdgh`db `gV_dWgVoj ^hegZY didØ_V ;^Y¯^_V eg^`VoVcV hj _ViV bdgh`^] oaVi^XV `V`d ea^kV_j ^ocVY gVocdkghc^] `dgVa_V! hej¯VkV ^ Ygj\^] dg\Vc^oVbV `d_^ ¯^kZ cV \gZWZcj#

@DG6A?C> HJ <G:7:C> ¹KGHI: HIGJ@IJG: \gVßZcZ dY

Ed_ZY^cV×cV ¯^kdi^c_^XV `d_V \gVY^ `dgVa_ odkZ hZ eda^e# Eda^e^ ^o h`je^cZ `VbZc^] `dgVa_V! `d_^ j\aVkcdb \gVYZ \gZWZcZ! ^oaj×j_j kVecZcVX ^ iV`d \gVYZ Ydc_Z had_ZkZ \gZWZcV# >hid iV`d! eda^e^ `d_^ ¯^kZ j `dadc^_VbV hikVgV_j oV_ZYc^×`Z h`ZaZiZ gVoa^×^i^] dWa^`V# @dgVa_^bV _Z ¯^kdicd kV¯cV eg^hjicdhi h^Õj«c^] dg\Vc^oVbV j Wa^o^c^ eda^eV! oddmVci]ZaaVZ! `d_^ eda^e^bV dh^\jgVkV_j cV_kZÕ^ Y^d ]gVcZ# DhiVa^ hj dg\Vc^ob^ `d_^ j\gVßj_j hkd_Z h`ZaZicZ dhiVi`Z j \gZWZc bZ`j«X^ ^ WdYa_^`V«^# Dg\Vc^ob^ `d_^ higj¯jÕ^ ^ Wj«ZÕ^ egZikVgV_j Y^_ZadkZ \gZWZcV j e^_ZhV` eg^YdcdhZ hikVgVc_j \gZWZcV iV`d «id iV_ e^_ZhV` edejc_VkV c_Z\dkZ ej`di^cZ# 6a\Z ^ dhiVa^ dg\Vc^ob^ `d_^ gVhij cV \gZWZcj edbV¯j dYg¯VkVi^ e^_ZhV` ^ `dbVY^ÕZ \gZWZcV cV d`jej# KZÕ^cV \gZWZcV cZ gVhiZ `dci^cj^gVcd! kZÕ Yd¯^ka_VkV edkgZbZcZ [VoZ Wg¯Z\ gVhiV ^hegZ`^YVcZ h gVoYdWa_^bV b^gdkVc_V! `d_V hj `Vi`VY edkZoVcV h dedgVk`db dY «iZiZ `d_j _Z cVc^_ZaV daj_V#

dhiViV`V h^ic^] bdgh`^] dg\Vc^oVbV! j\aVkcdb `VbZc^] ikgY^] `dgVa_V! h`je^cZ ¯^kdi^c_V `d_V ¯^k^ j `dadc^_VbV# <gZWZc^ egZ`g^kV_j d`d (%% %%% `b' ea^i`^] bdgh`^] edYgj×_V cV hk^_Zij! V gVhij edhijecd! dk^hcd d gVobcd¯VkVc_j! «^gZc_j ^ j\^WVc_j dg\Vc^oVbV `d_^ ×^cZ c_^]dk ¯^k^ Y^d ^ dY ×^_^] hj kVecZcV×`^] `dhijgV \gVßZc^# @dgVa_c^ hj \gZWZc^ bZßj cV_had¯Zc^_^b ^ cV_a_Ze«^b Z`dhjhiVk^bV cV hk^_Zij j `d_^bV ¯^kZ Wgd_cZ kghiZ ¯^kdi^c_V ^ Ygj\^] dg\Vc^oVbV0 h Ygj\Z higVcZ `dgVa_^ hj ^ bZßj cV_k^«Z ^h`dg^«iVkVc^b ^ Z`dcdbh`^ cV_kgZYc^_^b Z`dhjhiVk^bV# 9VcVh hj `dgVa_c^ \gZWZc^ edY kZa^`^b eg^i^h`db ^ oWd\ gVoa^×^i^] _Z eg^_Zic_^ j\gd¯Zc c_^]dk dehiVcV`#

Prvo poglavlje podijeljeno je na Ëetiri dijela. Prvi dio, MORSKA VODA, objaπnjava svojstva vode. GEOLOGIJA OCEANA govori o grai morskog dna i analizira kako se ono mijenja s vremenom. Meudjelovanju atmosfere i oceana te gibanjima vode velikih razmjera posveÊen je treÊi dio, CIRKULACIJA I KLIMA, a VALOVI I MORSKE MIJENE obrauju gibanja i uzburkanost vode manjih razmjera.

EDAD¡6? &*( ?j\d^hidØcV dWVaV did`V >h]^\V`^

cV _j\doVeVYcdb `gV_j _VeVch`d\ didØ_V

<gZWZc H]^gV]d ^hegZY did`V >h]^\V`^ j _VeVch`db did×_j! &.-%# \dY^cZ oVeV¯Zc _Z `Vd ^okVcgZYVc eg^b_Zg W^dgVocda^`dhi^ hV hkd_^] &'% kghiV `dgVa_V ^ d`d (%% kghiV g^WV cV edkg«^c^

J hgZY^«ij _Z hkV`d\ eda^eV dikdg! jhiV! `d_^ kdY^ Yd jcjiVgc_Z jigdWZ# I`^kd d`d jigdWZ ^oajØj_Z kVecZcVX `d_^ ^o\gVàj_Z \gZWZc#

76G>?:GC> <G:7:C

I>=> D8:6C O6E69

CjhV IZc\\VgV KGHI6 GjWc^ \gZWZc^! WVg^_Zgc^ \gZWZc^

HK8D? =H;8;D

EDKG >C6

EdYgjØ_V j `d_^bV hj edkda_c^ jk_Zi^ oV gVhi `dgVa_c^] \gZWZcV idea^] kdYV j\aVkcdb hj j igdeh`^b Y^_Zadk^bV >cY^_h`d\! I^]d\ ^ 6iaVcih`d\ dXZVcV# @DG6A? =A69C>= KD96 <gZWZc^ hj kZÖ^cdb j oVeVYc^b DkV kghiV! Ade]Za^V eZgijhV! _ZYcV _Z dY Y^_Zadk^bV dk^] dXZVcV j cZ`da^`d kghiV `dgVa_V `d_^ hikVgV_j \gZWZcZ `d_^bV hj kdYZ idea^_Z cZ\d j ]aVYc^b kdYVbV cV YjW^cVbV Yd *%% b# j ^hidØc^b Y^_Zadk^bV#

6IDA

a`§e` [V gf]\R_ a`deR` _VR\eZgR_ `e`\ e`_V

87H?@;HD? =H;8;D

KGHI6 6ida^ EDKG >C6

((% `b

'

HI6C?: 9dWgd! dedgVka_V

hZ dY ^oW_Za_^kVc_V `dgVa_V j &..-# \dY^c^

EDAD¡6? HgZY^«c_^ Y^d Hjajh`d\ bdgV ^obZàj ;^a^e^cV

^ h_ZkZgcd\ 7dgcZV

<gZWZc^ IjWWViV]V hb_Z«iZc^ hj d`d YkV VidaV j hgZY^c^ Hjajh`d\ bdgV ^ edocVi^ hj ed Wgd_c^b eZaV\^×`^b dg\Vc^ob^bV ¯^kZ cV dikdgZcdbZ bdgj `d_Z eg^kaV×Z \gZWZc^ © edeji bdgh`^] eVhV! bdgh`^] YZbdcV! `dgc_V×V ^ WVgV`jYV# CV higb^b higVcVbV \gZWZcV ¯^kZ ^ Wgd_cZ bVc_Z kghiZ `Vd «id hj gV`dk^! «VgZc^ \dad«`g¯c_VX^ bdgh`^ ej¯Zk^ \daVÕ^ ^ k^«Z dY (*% kghiV `VbZc^] ^ bZ`Vc^] `dgVa_V# GVc^] YZkZYZhZi^] \dY^cV '%# hi# \gZWZc^ IjWWViV]V bZßj gdc^dX^bV h WdXdb W^a^ hj cV \aVhj `Vd _ZYcd dY YZhZi cV_Wda_^] b_ZhiV oV gdc_Zc_Z cV hk^_Zij# BZßji^b! \gZWZc^ hj egZige_Za^ ocVicj «iZij dhVbYZhZi^] \dY^cV oWd\

V\gZh^kc^] g^WVgh`^] iZ]c^`V ^ dhc^ [VgbZ Va\^# ;^a^e^ch`V _Z kaVYV ^ciZgkZc^gVaV &.--# \dY^cZ egd\aVh^ edYgj×_Z cVX^dcVac^b eVg`db! V dY &..(# \dY^cZ _Z ^ cV JcZhXdkj Ede^hj hk_Zih`Z WV«i^cZ# 9VcVh hj \gZWZc^ IjWWViV]V j bcd\d Wda_Z hiVc_j oWd\ oVWgVcZ g^WdadkV ^ h^Yg WgdYdkV cV \gZWZc^bV eadk^aV `d_ YdaVoZ bdgV_j hZ kZoVi^ oV WdkZ # CV`dc ^oW_Za_^kVc_V `dgVa_V &..-# \dY^cZ! cV kZÕ^c^ b_ZhiV '%%)# \dY oVW^a_Z¯Zc _Z edgVhi edkg«^cZ ¯^kd\ had_V `dgVa_V#

CV dkd_ [did\gVÎ_^ higbd\ `dgVa_cd\ dWgdc`V k^Y^ hZ cZ`da^`d kghiV bZ`Vc^] `dgVa_V ^ _Vid `dgVa_c^] oVhiVk^ØVhi^] g^WV#

@VbZc^ `dgVa_^ gVhij hVbd j egdo^gcd_! dhjc×Vcd_! ea^i`d_ kdY^ `d_d_ _Z iZbeZgVijgV cV_bVc_Z &- 8! V ed¯Za_cd _Z YV WjYZ '* © '. 8# CV_Wda_Z hZ gVok^_V_j j kdY^ `d_d_ _Z hVa^c^iZi (+Ó ^ j `d_d_ cZbV _V`^] kVadkV ^a^ bcd\d cVcdhV YdcZhZc^] g^_Z`VbV# Dk^ jk_Zi^ edhid_Z hVbd j cZ`^b igdeh`^b ^ hjeigdeh`^b edYgj×_^bV# CV_kZÕV _Z `dcXZcigVX^_V `dgVa_c^] \gZWZcV j ^cYdeVX^Í×`d_ gZ\^_^ `d_V hZ egdiZ¯Z dY 8gkZcd\ bdgV Yd hgZY^«c_Z\V I^]d\ dXZVcV# BVad bVc_Z `dgVa_V ^bV j d`da^X^ @Vg^eh`d\V bdgV# Jo \gZWZcZ j idea^b kdYVbV hkZ hZ k^«Z edodgcdhi dWgVÕV `dgVa_^bV `d_^ cZ dk^hZ d hjc×Zkd_ hk_Ziadhi^ ^ `d_^ j kZÕ^b YjW^cVbV hikVgV_j \gZWZcZ ]aVYc^] kdYV © cZ`^ hj dY c_^] ^okVc igdeV k^Y^ hig# &,- #

7Vg^_Zgc^ \gZWZc dY dWVaZ dYkV_V aV\jcV# CV dkd_ _Z 6ida Ø^cZ `dgVa_c^ \gZWZc^ ^a^ didX^ j dWa^`j hc^bX^ hk^_ZiadeaVkd edYgjØ_Z \gZWZc! V iVbcdeaVkd! eghiZcV `d_^ oVikVgV hgZY^«c_j aV\jcj# jYVa_Zc^_Z _Z edYgjØ_Z aV\jcV# Bd¯Z W^i^ Za^ei^ØcV ^a^ cZegVk^acV dWa^`V#

cRkZ_R ^`cR

I>=> D8:6C O6E69

<gZWZc^ IjWWViV]V

@DG6A?C> HIGB68

:)B52- <)2 /:-*-6)

ED9GJ¹?6 H <G:7:C>B6 IDEA>= KD96

GjWc^ _Z \gZWZc Wa^oj dWVaZ cZ`d\ did`V ^a^ `decZcZ bVhZ ^ cZ oVikVgV YjWd`j aV\jcj#

Jheg`dh ^bZcj! Wd_V dkd\ `dgVa_V kVg^gV dY a_jW^ØVhiZ egZ`d eaVkZ! i^g`^ocZ ^ oZaZcZ Yd ¯jid"bZàZ# C_Z\dkZ kZgi^`VacZ gVo\gVcViZ eadØZ bd\j dWa^`dkVi^ \daZbZ `dadc^_Z#

DkV h`je^cV gVo\gVcVi^] ikgY^] `dgVa_V gVhiZ cV YjW^c^ dY d`d * b ^hegZY dWVaZ ^hidØcZ >cYdcZo^_Z# Ed_ZY^c^ `VbZc^ `dgVa_^ bd\j gVhi^ ^ cZ`da^`d XZci^bZiVgV j \dY^c^#

G6 >G:C> EDA>E>

@dgVa_cZ \gZWZcZ bd¯Zbd gVokghiVi^ j ig^ \aVkcZ `ViZ\dg^_Z/ gjWcZ \gZWZcZ! WVg^_ZgcZ \gZWZcZ ^ VidaZ# CV_×Z«Õ^ hj gjWc^ \gZWZc^# Dc^ hZ _Vka_V_j Wa^oj dWVaZ! h bVa^b gVobV`db dY dWVaZ ^a^ WZo c_Z\V! V cVhiV_j kZgi^`Vac^b gVhidb `dgVa_V cV edYgj×_j `dci^cZcih`Z gVkc^# 7Vg^_Zgc^ hj \gZWZc^ «^g^ ^ gVoYkd_Zc^ hj dY `decV kdYZcdb edkg«^cdb! aV\jcdb `d_V bd¯Z W^i^ `^adbZig^bV «^gd`V ^ cZ`da^`d YZhZiV`V bZiVgV YjWd`V# 6ida^ hj kZa^`^ eghiZcVhi^ \gZWZc^ `d_^ oVikVgV_j hgZY^«c_j aV\jcj0 kZÕ^cV _Z VidaV YVaZ`d dY kZa^`^] `decZc^] bVhV! `Vd ceg# j _j¯cdbZ Y^_Zaj I^]d\ dXZVcV# ¹Zhid ^ocVY edkg«^cZ bdgV k^gZ Y^_Zadk^ VidaV ^ WVg^_Zgc^] \gZWZcV j dWa^`j c^h`d edad¯Zc^] `dgVa_c^] did`V © cVhiV_j iVad¯Zc_Zb dYadba_Zc^] `dbVY^ÕV \gZWZcV gVYdb kVadkV# Edhid_Z _d« Yk^_Z kghiZ \gZWZcV/ `dgVa_cZ `geZ © bVc_Z higj`ijgZ `d_Z hj jcjiVg aV\jcV ^a^ hj hVhiVkc^ Y^d Ygj\^] kghiV \gZWZcV © ^ \gZWZc^ cVh^e^ `d_^ hZ hVhid_Z dY gVoa^×^i^] dWa^`V \gZWZcV `d_^ c^hj d×^\aZYcd edkZoVc^ h a^c^_db dWVaZ#

GJ7C> <G:7:C

EA6K> @DG6A?

@6B:C> @DG6A?

>:;<- /:-*-6)

\`cR][ cRdeV fk `SR]f Z degRcR cfS_Z XcVSV_

dY hVbd cZ`da^`d ×Zikdgc^] `^adbZiVgV# CV \gZWZcj _Z ^ cV_kZÕV `dadc^_V g^_Zi`d\ eaVkd\ `dgVa_V =Za^dedgV XdZgjaZV cV hk^_Zij# 9ZhZia_ZÕ^bV hj hZ oV\dkdgc^X^ oV d×jkVc_Z d`da^«V Wdg^a^ egdi^k \gVYc_Z ogV×cZ aj`Z oV >h]^\V`^ `V`d W^ heVh^a^ \gZWZc# Eg^_ZYad\ _Z \gVYc_Z ogV×cZ aj`Z cV \gZWZcj dYW^_Zc! cd oVWg^c_VkV_j ^ eaVcdk^ \gVYc_Z ogV×cZ aj`Z cV `decj _Zg W^ ^he^gVc_Z iaV ^ c_Z\dkd iVad¯Zc_Z cV \gZWZcj k_Zgd_Vicd ^bVad «iZiVc j×^cV`#

*%%% `b'

HI6C?: D«iZÖZc^

CjhV IZc\\VgV c^o _Z dY d`d *%% `dgVa_^bV dWgjWa_Zc^] did`V j _j¯cd_ >cYdcZo^_^# H_ZkZgc^ hj didX^ kja`Vch`d\ edYg^_ZiaV! V _j¯c^ hj j\aVkcdb \gVßZc^ dY ^oY^\cji^] `dgVa_c^] kVecZcVXV# KZÕ^cV _Z \gZWZcV hVbd Y_Zadb^×cd ^higV¯ZcV# >eV`! ^higV¯^kVc_V `d_V hj egdkZYZcV ed`VoVaV

hj ^oc^bcd kZa^`j W^dad«`j gVocda^`dhi bdgh`d\ hk^_ZiV j dkdb edYgj×_j# CV eg^b_Zg! _ZYVc kZa^`^ \gZWZc bd¯Z W^i^ hiVc^«iZ oV k^«Z dY &'%% kghiV g^WV id _Z k^«Z kghiV cZ\d j hk^b bdg^bV :jgdeZ oV_ZYcd ^ *%% gVoa^×^i^] kghiV \gZWZcdikdgc^] `dgVa_V# JdW^×V_ZcZ ¯^kdi^c_h`Z kghiZ dkY_Z hj gV¯Z bdgh`^

dgadk^! bdgh`^ YZbdc^! \gWd\aVkZ eVe^\V×Z ^ gVoa^×^iZ kghiZ ]dWdic^XV ^ \dad«`g¯c_V`V bdgh`^] ej¯ZkV \daVÕV # CV_kZÕZ hj eg^_Zic_Z CjhV IZc\\Vg^ dcZ×^«ÕZc_Z h `decV! iVad¯Zc_Z hZY^bZcViV cVhiVa^] h_Z×d YgkV! adk g^WV oV V`kVg^_Z ^ g^Wdadk h Z`heado^kdb#

oWd\ g^WdadkV

EDAD¡6? ?j¯cV >cYdcZo^_V dY AdbWd`V cV oVeVYj

Yd I^bdgV cV ^hid`j

A?J9H@6 6@I>KCDHI

>O7?:A?>K6C?: @DG6A?6

CV ha^X^ hj eg^`VoVc^ gVoa^Ø^i^ ^okdg^! cVØ^c^ ^oajØ^kVc_V ^ gVob_ZcZ ^dcV! hda^ ^ b^cZgVaV ¯jiZ higZa^XZ ! ea^cdkV gj¯^ØVhiZ higZa^XZ ^ ]gVc_^k^] ikVg^ i^g`^ocZ higZa^XZ j bdgh`d_ kdY^#

D8:6C> H69G¡: B>A>?JC: DIDEA?:C>= `Zb^_h`^] ikVg^# KZÕ^cV ^] _Z eg^hjicV j ^oc^bcd bVa^b `dcXZcigVX^_VbV# DY _V×Z oVhijea_Zc^] ij _Z bdgh`V hda `d_V c^_Z _ZYcdhiVkcZ \gVßZ kZÕ _Z cV`je^cV cVW^_Zc^] ×Zhi^XV okVc^] ^dc^# BZßj dhiVa^b hj hVhiVkc^b Y^_Zadk^bV ea^cdk^ `Vd `^h^` ^a^ j\a_^`dk Y^d`h^Y# J dXZVc^bV _Z didea_Zcd ida^`d ikVg^! jo dhiVad! oVid «id _Z kdYV ^okghcd diVeVad#

(*

84167>1 = 57:;372 >7,1

A:<:C96 ea^cdk^ ^dc^! hda^ ^ b^cZgVa^ ]gVc_^kZ ikVg^

Ova cjelina prikazuje svojstva molekule vode, kemijska svojstva morske vode i naËin na koji se s dubinom mora mijenjaju svojstva poput temperature, tlaka ili prozirnosti.

CV_kV¯c^_^ hj ea^cdk^ didea_Zc^ j bdgh`d_ kdY^ Yj«^` C ! `^h^` D ^ j\a_^`dk Y^d`h^Y 8D # GVo^cZ D ^ 8D dk^hZ d V`i^kcdhi^bV [didh^ciZih`^] dg\Vc^oVbV ÍideaVc`idc ^ ¯^kdi^c_V# GVo^cV `^h^`V j egVk^aj _Z cV_k^«V Wa^oj edkg«^cZ cV `d_d_ hZ ea^c VehdgW^gV ^o ogV`V ^a^ hZ ij hikVgV [didh^ciZodb# C_Z\dkV _Z `dcXZcigVX^_V cV_bVc_V cV YjW^c^ dY d`d &%%% b _Zg \V dcY_Z igd«Z WV`iZg^_Z ^ ¯^kdi^c_Z `d_Z hZ ]gVcZ bgikdb dg\Vch`db ikVg^# CV kZÕ^b YjW^cVbV gVo^cV `^h^`V deZi gVhiZ# @dcXZcigVX^_V j\a_^`dkV Y^d`h^YV cV_kZÕV _Z j YjW^cVbV! V cV_bVc_V jo edkg«^cj \Y_Z \V hZ k^«Z edigd«^ j egdXZhj [didh^ciZoZ cZ\d «id \V hZ jcZhZ Y^hVc_Zb#

;4)67 57:Hda j dXZVc^bV edhid_^ j dWa^`j cVW^_Zc^] ×Zhi^XV okVc^] ^dc^! dY `d_^] hj cZ`^ edo^i^kcd! V cZ`^ cZ\Vi^kcd cVW^_Zc^# CV_×Z«Õ^ hj ^dc^ cVig^_V ^ `adgV! hVhiVkc^ Y^_Zadk^ `j]^c_h`Z hda^ cVig^_Zk `adg^Y # Dc^ oV_ZYcd ×^cZ d`d -* bVhZ hk^] hda^ j bdgj# DhiViV` \didkd j X^_Zadhi^ ×^cZ ×Zi^g^ ha_ZYZÕV cV_×Z«ÕV ^dcV! V id hj hja[Vi! bV\cZo^_! `VaX^_ ^ `Va^_# Hk^ i^ ^dc^! jo _d« cZ`Z j bVc_^b `da^×^cVbV! cVaVoZ hZ Y^a_Zb dXZVcV j id×cd dYgZßZcj db_Zgj# HkV`^ _Z ^oc^bcd gVkcdb_Zgcd gVhedgZßZc © id c^_Z iV`d h cZ`^b Ygj\^b ikVg^bV didea_Zc^b j bdgh`d_ kdY^ `d_Z hj cZgVkcdb_Zgcd gVhedgZßZcZ#

>OAJ¹>K6C?: J<A?>@6

7gd_cZ bdgh`Z ¯^kdi^c_Z `Vd ^cY^_h`Z aVà^XZ cV ha^X^ `dg^hiZ hZ `VgWdcVi^bV hed_ j\a_^`V ^ `^h^`V ^o bdgh`Z kdYZ oV ^o\gVYc_j hkd_^] d`adeV# CV`dc j\^WVc_V d`ade^ ^a^ a_jh`Z bd\j ikdg^i^ hZY^bZci! V h kgZbZcdb ^ hi^_Zcj#

EGD>OKDÁ6¹ > EDIGD 6¹ @>H>@6

GVo^cV `^h^`V j ea^Ö^b Y^_Zadk^bV dXZVcV dk^h^ d gVkcdiZ¯^ ^obZàj dcd\V «id hikdgZ [didh^ciZih`^ dg\Vc^ob^! `Vd «id _Z bdgh`V igVkV! ^ dcd\V «id edigd«Z ¯^kdi^c_Z `Vd «id hj g^WZ#

G6 ¹A6B76 HDA>

>heVgVkVc_Zb &% a^iVgV bdgh`Z kdYZ YdW^_j hZ d`d (*( \gVbV hda^ egZbV Yda_Z eg^`VoVc^b kghiVbV ^ db_Zg^bV#

0:)621>- <>):1 7gd_cZ hj ikVg^ eg^hjicZ j bVa^b `da^×^cVbV j bdgh`d_ kdY^! Va^ hj egZhjYcZ oV gVhi bdgh`^] dg\Vc^oVbV# CV ed×Zi`j _Z dXZVch`d\V ]gVc^YWZcd\ aVcXV ÍideaVc`idc © b^`gdh`deh`V W^ÕV `d_V eajiV_j ^ `d_V hikVgV_j ZcZg\^_j [didh^ciZodb# OV gVhi ^ gVobcd¯VkVc_Z ÍideaVc`idcj hj edigZWc^ c^igVi^! ¯Za_Zod ^ [dh[Vi^# Eg^ cZYdhiVi`j i^] ikVg^ c_^]dk gVhi egZhiV_Z! V eg^ edkZÕVc^b `da^×^cVbV cVhiV_Z Xk_ZiVc_Z bdgV gVoYdWa_Z cV\ad\ gVhiV # >V`d cZ«id ]gVc_^k^] ikVg^ YdaVo^ j bdgZ g^_Z`VbV ^ ha^×cd! c_^]dk _Z \aVkc^ ^okdg cZegZhiVcd `gj¯Zc_Z ikVg^ j hVbdb dXZVcj# CV^bZ! bgik^ dg\Vc^ob^ idcj cV dXZVch`d Ycd cV `d_Zb c_^]dkdb gVo\gVYc_db cVhiV_j ]gVc_^kZ ikVg^# JoaVocZ higj_Z bdgh`Z kdYZ h dXZVch`d\ YcV k^Y^ hig# +% dWcVka_V_j oVa^]Z ]gVc_^k^] ikVg^ j edkg«^ch`^b kdYVbV \Y_Z ^] igd«^ ÍideaVc`idc ^ i^bZ oVikVgV `gj\#

KD96 @6D DI6E6AD

OWd\ cZgVkcdiZ¯Z cVWd_V cV hkd_^b bdaZ`jaVbV kdYV _Z YdWgd diVeVad# @VY diVeV_j ^ oVYg¯VkV_j cVig^_Zk `adg^Y j dide^c^! edo^i^kcd cVW^_Zc^ `gV_Zk^ bdaZ`jaV d`gZÖj hZ ^dc^bV `adgV! V cZ\Vi^kcd cVW^_Zc^ `gV_Zk^ ^dc^bV cVig^_V#

1B>7:1 1 1B4=¢1>)62>dc^ `d_^ ikdgZ hda^ Ydhe_Za^ hj j dXZVcZ gVoa^×^i^b egdXZh^bV# CZ`^ hj ^oaj×Zc^ ^o hi^_ZcV cV `decj Y_ZadkVc_Zb `^«Z iZ hj g^_Z`VbV Ydhe_Za^ j bdgZ# CZ`^ hj Ydhe_Za^ j bdgZ ^oa^_ZkVc_Zb ^o ]^YgdiZgbVac^] ^hejhiV k^Y^ hig# &-- ! h egV«^cdb `d_j _Z h `decV diej]Vd k_ZiVg ^a^ j kja`Vch`d_ egV«^c^# H Ygj\Z higVcZ edhid_Z ^ egdXZh^ `d_^bV hZ hkV`^ dY i^] ^dcV ^oaj×j_Z ^o bdgh`Z kdYZ# Id hj egdXZh^ dY haVcd\ egh`Vc_V ed `decj Yd hikVgVc_V b^cZgVacd\ iVad\V dY gVoa^×^i^] ^dcV cV bdgh`db Ycj# HkV`^ ^dc ^bV `VgV`iZg^hi^×cd kg^_ZbZ oVYg¯VkVc_V! i_# kg^_ZbZ edigZWcd YV hZ ^dc ^oaj×^ ^a^ dYhigVc^ ^o dXZVcV# JdW^×V_Zc^ hZ ^dc^ Yj\d oVYg¯VkV_j j bdgj! dY cZ`da^`d hidi^cV Yd cZ`da^`d hidi^cV b^a^_jcV \dY^cV#

A?J9>

k^XVgh`^ `Zb^×Vg ^ Yd`idg 6aZmVcYZg BVgXZi &,,%# © &-''# egdkdY^d _Z cZ`V dY cV_gVc^_^] ^higV¯^kVc_V ^o bVg^ch`Z `Zb^_Z# C_Z\dkd _Z cV_edocVi^_Z di`g^ÕZ ^o &-&.# \dY^cZ YV hj hk^ \aVkc^ ^dc^ j bdgh`d_ kdY^ `Vd «id hj ^dc^ cVig^_V! `adgV ^ bV\cZo^_V j id×cd dYgZßZcdb ^ _ZYcV`db db_Zgj j hk^b Y^_Zadk^bV dXZVcV# HiVW^aVc db_Zg ^dcV dYg¯VkV hZ jcVid× egdb_ZcVbV hVa^c^iZiV kdYZ ^ YVcVh _Z edocVi `Vd oV`dc d hiVacdb bZßjhdWcj db_Zgj#

C6HI6C6@ 6IDA6

]ZTV XcVSV_R

>oW_Za_^kVc_Z hZ dYcdh^ cV \jW^iV` Wd_Z \gZWZcdikdgc^] `dgVa_V! V `d_^ hZ _Vka_V `VYV `dgVa_c^ eda^e^ dYWVXZ h^Õj«cZ dg\Vc^obZ oddmVci]ZaaVZ! dY\dkdgcZ oV Wd_j `dgVa_V! ^a^ dc^ hVbd dhiVcj WZo e^\bZciV# J Z`higZbc^b haj×V" _Zk^bV dkd bd¯Z jogd`dkVi^ j\^cjÕZ `dgVa_V# >oW_Za_^kVc_Z bd\j jogd`dkVi^ gVoa^×^i^ ×^bWZc^X^ bZßj `d_^bV hj dcZ×^«ÕZc_Z ^ edgVhi iZbeZgVijgZ kdYZ# J edha_ZYc_^] cZ`da^`d YZhZia_ZÕV oVW^a_Z¯Zcd _Z cZ" `da^`d ed_VkV bVhdkcd\ ^oW_Za_^kVc_V `dgVa_V cV kZa^`^b edYgj×_^bV dXZVcV#

\`cR][Z _RdeRg][R[f cRdeZ Z `S]Z\f[f SRcZ[Vc_Z XcVSV_

a]Ze\R ]RXf_R

DkY_Z _Z eg^`VoVc cVhiVcV` VidaV d`d kja`Vch`d\ did`V# J edØZi`j hZ `dgVa_^ cVhZa_VkV_j jo dWVaj did`V ^ hikVgV_j gjWc^ \gZWZc \dgZ # H kgZbZcdb! did` edhijecd idcZ! cd \gZWZc cVhiVka_V gVhi^ dWa^`j_jÖ^ WVg^_Zgc^ \gZWZc \dgZ YZhcd # CVedha_Zi`j! did` edhkZ cZhiV_Z! Va^ `dgVa_c^ \gZWZc ^ YVa_Z gVhiZ hVYV dWa^`j_jÖ^ Vida YZhcd # 6ida^ bd\j cVhiVi^ ^ oWd\ edgVhiV gVo^cZ bdgV#

7JEB

gf]\R_d\Z [V `e`\ a`e`_f` dcVUZ§_[V [V a`UcfÒ[V Zdaf_[V_` gRa_V_TV^ d XcVSV_R \`cR][Z _RdeRg][R[f cRdeZ _R ^[VdeZ^R _R \`[Z^R gR]`gZ U`_`dV YcR_f

152-153_CRO.indd 152-153

g UVODNE STRANICE

Na ovim su stranicama opisane osnovne vrste okoliπa. Gornji je primjer uzet iz cjeline o plitkim morima.

9/28/09 10:00:16 AM

G6KC?6@ <G:7:C6 >HEG:9 DID@6 E6CI6G6

CV dkdb ea^i`db Y^_Zaj \gZWZcV j hgZY^«c_Zb Y_Zaj CjhV IZc\\VgZ k^YZ hZ Wgd_cZ kghiZ `VbZc^] `dgVa_V ^ ok_ZoYVØV#

160-161_CRO.indd 160-161

8K?:I6C?: BDG6

I^g`^ocd dWd_Zcd edYgjØ_Z cV hViZa^ih`d_ hc^bX^ H`V\ZggV`V bdgh`d\V egdaVoV ^obZàj H_ZkZgcd\ ^ 7Vai^Ø`d\ bdgV eg^`Voj_Z Xk_ZiVc_Z ÎideaVc`idcV#

MORSki ÆivOT

@G:B:C6HI: 9>6IDB:?:

Dk^ h^Öj«c^ eaVc`idch`^ dg\Vc^ob^ ^bV_j hi^_Zc`Z \gVàZcZ dY h^a^`ViV# Bd\j gVhi^ hVbd j kdY^ h Ydkda_cd h^a^X^_ZkZ `^hZa^cZ#

DI?:86C?: G>?:@6

Di_ZXVc_Z g^_Z`V j dXZVcZ bZ]Vc^oVb _Z `d_^b ^dc^ bdgh`Z hda^ ^ ]gVc_^kZ ikVg^ hi^¯j j dXZVcZ# CV ha^X^ hZ j bdgZ jo dWVaZ FjZZchaVcYV j 6jhigVa^_^ ja^_ZkV g^_Z`V CddhV#

=>7,

=>7,

6A:M6C9:G B6G8:I

f MORSKA VODA

]RXf_R gf]\R_d\Z `e`\

57:;31 73741 1

3-512;3) ;>72;<>) 57:;3- >7,-

>OKDG>! >OAJ¹>K6C?: > G6OB?:C:

57:;31 73741 1

3-512;3) ;>72;<>) 57:;3- >7,-

57:;31 73741 1

()

57:;3) >7,)

/-747/12) 7+-)6)

))

87,:12-<47 7+-)6) 1 376<16-6)<)

87,:12-<47 7+-)6) 1 376<16-6)<)

G6OKD? @DCI>C:CI@H: @DG:

EgZ^cV`V `dgZ ^ocVY jhe^c_jÖ^] `dckZ`X^_h`^] id`dkV diZ¯VcV _Z oWd\ hiVacV Ydid`V WVoVaiV ^o eaV«iV! eV YVcVh j hgZY^«ij `dci^cZcih`^] «i^idkV cVaVo^bd ed_VhdkZ ¯VYV ^ cZ[g^iV#

HK?:IH@> D8:6C> C6HI6A> HJ EG>?: K> : D9 ) b^a^_VgYZ \dY^cV `dcYZcoVX^_db

GEOLOGIJA OCEANA e

kdYZcZ eVgZ ^o eg^b^i^kcZ Vibdh[ZgZ! Va^ ^ dY kdYZ ^o `dbZiV `d_^ hj eVYVa^ cV OZba_j# @VY hj hZ ikVg^ kZgi^`Vacd gVokghiVaZ ed \jhidÕ^! cVhiVaV _Z _ZYcda^×cV OZba_^cV `dgV Wd\ViV aV`«^b ZaZbZci^bV `d_V _Z eajiVaV cV \dgc_Zb Y^_Zaj eaV«iV \gVßZcdb dY \j«Õ^] ikVg^# @Vhc^_^b [dgb^gVc_Zb `dci^cZcViV cVhiVaV _Z ^ ]dg^odciVacV Y^[ZgZcX^_VX^_V _Zg hj hi^_ZcZ `d_Z hj ^] ×^c^aZ W^aZ Ygj`×^_Z\ `Zb^_h`d\ hVhiVkV dY dc^] ^hedY dXZVcV#

Osim πto opisuje grau morskog dna, ova cjelina prikazuje i procese koji ga oblikuju te nastoji objasniti podrijetlo oceana promjenama njihove veliËine i oblika kroz geoloπko vrijeme.

>7,) 1 )<57;.-:)

)*

K:O6CD ¡:A?:OD

HZY^bZcicV hi^_ZcV okVcV kZoVcd ¯Za_Zod hVYg¯^ d`h^YZ ¯Za_ZoV `d_^ hj cVhiVa^ `VYV _Z edgVhaV `da^Ø^cV `^h^`V j gVc^b dXZVc^bV#

OV Y^[ZgZcX^_VX^_Z kja`Vch`V _Z V`i^kcdhi ^o OZba_^cZ jcjigV«c_dhi^ ^oWVX^aV aV`d ]aVea_^kZ ikVg^# CV_aV`«^ ea^cdk^ edeji kdY^`V ^ ]Za^_V Wgod hj hZ ^o\jW^a^ j hkZb^gj dhiVka_V_jÕ^ hiVW^acj Vibdh[Zgj hVhiVka_Zcj dY Yj«^`V! j\a_^`dkV Y^d`h^YV ^ kdYZcZ eVgZ# 9^d _Z kdYZcZ eVgZ `dcYZco^gVc_Zb egZaVo^d j iZ`jÕZ hiVc_Z iZ hZ ×^c^ YV _Z edhid_Vd edkZa^` dXZVc _d« eg^_Z ) b^a^_VgYZ \dY^cV# HbVigV hZ YV _Z baVYV OZba_V ^bVaV ^hi^ hVhiVk `Vd cZ`^ bZiZdg^i^ `d_^ hVYg¯Z &* '% kdYZ! «id _Z dh^\jgVkVad dW^aVc ^okdg kdYZ oV baVY^ dXZVc# 9dYVicZ `da^×^cZ kdYZ hi^oVaZ hj dY jYVgV `dbZiV# Ed_Vkdb [didh^ciZih`^] dg\Vc^oVbV eg^_Z d`d (!* b^a^_VgYZ \dY^cV j dXZVcj hj hZ ed_Vk^aZ ^ egkZ `da^×^cZ hadWdYcd\ `^h^`V#

376<16-6<;3) 37:) @dci^cZci^ hj \gVßZc^ dY gVoa^×^i^] kghiV hi^_ZcV/ C6?HI6G>?: HI>?:C: bV\bVih`^] \gVc^i ! hZY^bZcic^] ^ bZiVbdg[c^] `d_Z HZY^bZcicZ hi^_ZcZ cV 7V[Î cdkj did`j Y^d hj hj cVhiVaZ c_^]dkdb egZdWgVoWdb# @dci^cZcih`V `dgV @VcVYh`d\ «i^iV# oV gVoa^`j dY dXZVch`Z hVYg¯^ YdhiV `kVgXV# CVhiVcV` @dci^cZcih`^ hj «i^idk^ `dci^cZcih`^] hi^_ZcV gZojaiVi _Z edcdkcV iVa_Zc_V! hiVW^ac^ ^ \gVàZc^ dY ]aVßZc_V ^ egZhaV\^kVc_V dXZVch`Z `dgZ jogd`dkVcV cV_hiVg^_^] hi^_ZcV cV hk^_Zij! \gVc^iV hiVg^] ^ kja`Vch`db V`i^kcd«Õj ^ocVY cZ`VYV Wgd_c^_^] Yd (!- b^a^_VgYV \dY^cV# ^ _V×^] `dckZ`X^_h`^] `gj\dkV j \dgc_Zb Y^_Zaj eaV«iV# J hkV`db `dckZ`X^_h`db X^`ajhj iZ¯Z `dbedcZciZ oVYg¯VkVaZ hj hZ j \dgc_Zb Y^_Zaj eaV«iV! V aV`«Z hj hZ `dcXZcig^gVaZ j `dg^# HjYVgVc_Zb ^ heV_Vc_Zb aV`«^] Y^_ZadkV `dgZ cVhiVa^ hj egk^ b^`gd`dci^cZci^# 9ZWa_Vc_Z `dgZ eg^Ydc^_Zad _Z iVa_Zc_j ^ dead×VkVc_j c_ZcZ WVoZ \gVc^idb# EdY ji_ZXV_Zb kgZbZcV jWgoVd hZ egdXZh hikVgVc_V `dci^cZcih`^] hi^_ZcV0 diedgc^_Z hj hZ `dbedcZciZ edeji `kVgXV oVYg¯VkVaZ! V ide^kZ hj ikVg^ he^gVcZ j dXZVcZ#

BA696 O:BA?6

?d« dY cV_baVà^] YVcV OZba_V _Z ^bVaV YjWd`Z dXZVcZ ^ocVY `d_^] hj ^ok^g^kVa^ kja`Vc^ ^ gVhijÖV edYgjØ_V `dci^cZcih`Z `dgZ# DXZVc _Z edhiVd haVc jcd«Zc_Zb b^cZgVaV cVhiVa^] ^he^gVc_Zb edkg«^ch`^] hi^_ZcV#

7+-)6;3) 37:) DXZVch`V _Z `dgV \j«ÕV dY `dci^cZcih`Z iZ hid\V iZ¯Z eajiV# OV dWV i^eV `dgZ bd¯Zbd gZÕ^ YV eajiV_j cV ÂeaVhi^×cdbà \dgc_Zb Y^_Zaj eaV«iV! cd dXZVch`V _Z `dgV k^«Z jgdc_ZcV oWd\ kZÕZ \jhidÕZ# 9ZWa_^cV dXZVch`Z `dgZ ^ocdh^ Yd && `b! «id _Z eg^a^×cd iVc`d j jhedgZYW^ h YZWa_^cdb `dci^cZcih`Z dY '* Yd ,% `b# <gVßZcV _Z j\aVkcdb dY WVoVaiV! bV\bVih`Z hi^_ZcZ h^gdbV«c^_Z h^a^X^_Zk^b Y^d`h^Ydb dY `dci^cZcih`Z `dgZ! V Wd\Vi^_Z `VaX^_Zb dY \dgc_Z\V Y^_ZaV eaV«iV# 7VoVaicV aVkV cVhiV_Z dY iZ`jÕZ bV\bZ ^o \dgc_Z\ Y^_ZaV eaV«iV `d_V hZ iVa^ YZ`dbegZh^_db iVbd«c_Z\ bViZg^_VaV# 9Z`dbegZh^_V cVhiV_Z ^hedY ej`di^cV j `dg^ edeji dc^] cVßZc^] j hgZYc_ddXZVch`^b ]geidk^bV# @gdo iZ ej`di^cZ aVkV ^oW^_V cV edkg«^cj ^ ikdg^ cdkj dXZVch`j `dgj#

Ovo je poglavlje podijeljeno na dva dijela. UVOD U MORSKI ÆIVOT govori o ekologiji i povijesti æivota u moru te prikazuje sistematiku morskih organizama. Drugi dio, CARSTVA MORSKOG ÆIVOTA, mnogo je veÊi. Podijeljen je na domene i carstva, tj. biljna su i æivotinjska carstva razvrstana u manje podskupine. Svakako, poslije opÊeg prikaza organizama iz neke skupine slijede opisi pojedinih vrsta uzetih za primjer. Poglavlje poËinje s najmanjim oblicima æivota, bakterijama i arhejama, a zavrπava sa æivotinjskim carstvom.

<G6Á6 D8:6CH@D< 9C6

Bd]dgdk^Ø^ÖZk Y^h`dci^cj^iZi BD=D had_ gVoYkV_V ig^ had_V WVoVaiV j `dg^ WVoVaicV aVkV! YV_` ^ \VWgd dY eaV«iV# <dgc_^ eaV«i hed_Zc h WVodb `dgZ Ø^c^ `gjij a^idh[Zgj# 6hiZcdh[ZgV _Z ¯^i`V odcV ed `d_d_ `a^¯j a^idh[ZgcZ eadØZ#

HI>?:C: >O EA6 I6

KJA@6C> 6C96

DkV gVYVgh`V hc^b`V eg^`Voj_Z kja`VcZ \gVàZcZ dY VcYZo^ih`Z aVkZ `d_^bV _Z hVhiVk ^obZàj dcd\V j `dci^cZcih`^] ^ dXZVch`^] hi^_ZcV#

DOMENA Eucarya

%%

+1:3=4)+12) 1 3415)

7+-)6;31 >2-<:7>1

?:9G:C?: C6 K:A>@: J96A?:CDHI>

K_Zigdk^ hiVacZ hcV\Z ^ hb_ZgV bd\j ej]Vi^ Yj¯ kZa^`^] edYgjØ_V dXZVcV# J h`aVYj h i^b! oV _ZYgZc_Z cV Yj\Z jYVa_Zcdhi^ ØZhid YVc^bV c^_Z edigZWcd b^_Zc_Vi^ dhcdkc^ edad¯V_ _ZYVgV#

C6¹>C C6 @D?> ·: H: @G:I6I> ogV×cZ bVhZ ^ocVY dXZVcV dYgZßj_j iZbeZgVijgV Vibdh[ZgZ ^ OZba_^cV gdiVX^_V# DkV_ hZ hjhiVk k_ZigdkV b^_Zc_V edY ji_ZXV_Zb edkZoVc^] edYgj×_V c^h`d\ ^ k^hd`d\ iaV`V X^`adcZ ^ Vci^X^`adcZ `d_V cZegZhiVcd egZaVoZ egZ`d dXZVch`^] egdhigVchiVkV# J Wa^o^c^ dWVaZ jdW^×V_Zc^ hj ^ `decZc_V` ^ obdgVX `d_^ cVhiV_j oWd\ gVoa^×^iV idea^ch`d\V `VeVX^iZiV `decV ^ bdgV#

U ovoj cjelini opisana je i dubinska i povrπinska cirkulacija oceana velikih razmjera. Ona takoer daje uvid u oceanske klime te u brojna meudjelovanja izmeu oceana i atmosfere.

6IBDH;:GH@> @GJ<DK> HjcXZ \g^_jÕ^ OZba_^cj Vibdh[Zgj ed`gZÕZ ogV` `d_^ ed×^c_Z `gj¯^i^ d`d hk^_ZiV j ig^ eVgV Y^kdkh`^] `gj\dkV `d_Z odkZbd Vibdh[Zgh`^ `gj\dk^# =VYaZnZk^ `gj\dk^ cVhiV_j ^oY^oVc_Zb idead\ ogV`V d`d Z`kVidgV ^ c_Z\dk^b hej«iVc_Zb cV edkg«^cj! cV`dc ]aVßZc_V j k^«^b Y^_Zadk^bV Vibdh[ZgZ! j hjeigdeh`^b «^g^cVbV (% h_ZkZg ^ _j\ # DYViaZ hZ ogV` `gZÕZ cVigV\ egZbV Z`kVidgj# J ;ZggZadkj `gj\j ogV` hZ Y^¯Z d`d hjWedaVgc^] «^g^cV +% h_ZkZg ^ _j\ ! ]aVY^ hZ! hej«iV j hjeigdeh`db edYgj×_j ^ oVi^b hZ `gZÕZ egZbV edadk^bV# EdaVgcZ `gj\dkZ ×^c^ ogV` `d_^ hZ hej«iV cV edadk^bV ^ edidb `gZÕZ egZbV Z`kVidgj#

+7:1741;7>) ;14) J Vibdh[Zgh`^b `gj\dk^bV ogV` hZ `gZÕZ j hb_Zgj h_ZkZg"_j\# CV hb_Zg ji_Z×Z 8dg^da^hdkV h^aV `d_V _Z edha_ZY^XV OZba_^cZ gdiVX^_Z# @V`d hZ OZba_V cZegZhiVcd kgi^ ^hedY id`V ogV`V! ×^c^ hZ YV ogV` h`gZÕZ hV hkd\ egVkXV h_ZkZg"_j\# Dc h`gZÕZ cV ^hid` `VYV hZ `gZÕZ dY Z`kVidgV! V cV oVeVY `VYV hZ `gZÕZ egZbV Z`kVidgj# 8dg^da^hdkV _Z h^aV eg^k^YcV! V cZ egVkV h^aV# DI@ADC> OG6@6 CV k_ZiVg! YV`aZ! cZ CV H_ZkZgcd_ edaji`^ Y_Zaj_Z egVkV h^aV# 8dg^da^hdkV h^aV jogd`j_Z di`adc j YZhcd dY edØZicd\ hb_ZgV hkV`d\ higj_Vc_V ogV`V# CV ?j¯cd_ edaji`^ dYhijeVc_Z _Z j a^_Zkd#

CARSTVO Animalia

f CIRKULACIJA I KLIMA

)<57;.-:;31 3:=/7>1

9>H8DK:GN

H6I:A>IH@D HC>B6C?: <adWVac^ hjhiVk dXZVch`^] k_ZigdkV egVi^ ^chigjbZci `d_^ hZ odkZ b_ZgV× gVheg«Zc_V! V cVaVo^ hZ cV C6H6"^cj hViZa^ij Fj^X`HXVi YZhcd # B_ZgV× gVheg«Zc_V gVYVgh`^ _Z jgZßV_ `d_^ b_Zg^ Wgo^cj ^ hb_Zg k_ZigV#

>2-<:7>1 +13476- 1 )6<1+13476J edYgj×_^bV j `d_^bV hZ ogV` hej«iV ^ocVY dXZVcV © ×Zhid j hjeigdeh`^b «^g^cVbV © gVok^_V_j hZ eda_V k^hd`d\ Vibdh[Zgh`d\ iaV`V ^a^ Vci^X^`adcZ# 8^`adcZ ^a^ eda_V c^h`d\ iaV`V _Vka_V_j hZ cV b_Zhi^bV ^oY^oVc_V idead\ ogV`V! «id _Z cV_×Z«ÕZ d`d Z`kVidgV ^a^ j hjWedaVgc^b «^g^cVbV# 8^`adcZ ^ Vci^X^`adcZ ikdgZ edkZoVcZ! `gj¯ZÕZ hjhiVkZ k_ZigdkV `d_^ hZ cZegZhiVcd `gZÕj ^ b^_Zc_V_j# CV H_ZkZgcd_ edaji`^ ogV` hZ d`d Vci^X^`adcZ `gZÕZ j hb_Zgj `VoVa_`Z cV hVij! V d`d X^`adcZ j dWgcjij 8>@ADC: > 6CI>8>@ADC: hb_Zgj# Hjegdicd _Z cV ?j¯cd_ edaji`^# K_Zigdk^ cVhiVa^ OgV` hZ egZb_Z«iV h edYgjØ_V oWd\ dk^] gVoa^`V j iaV`j bd\j ji_ZXVi^ cV hjhiVk k^hd`d\ cV edYgjØ_Z c^h`d\ eaVcZiVgc^] k_ZigdkV# DhdW^id hZ id dYcdh^ cV X^`adcZ iaV`V! cd edY ji_ZXV_Zb `d_Z hZ Wgod egZb_Z«iV_j egZ`d dXZVcV ^ bd\j ^oVokVi^ 8dg^da^hdkZ h^aZ cVhiV_j WgoZ egdb_ZcZ hcV\Z ^ hb_ZgV k_ZigV# `gj¯c^ k_Zigdk^#

CV dkdb eg^`Voj daj_Z j 6iaVcih`db dXZVcj cVgVcØVhiV edYgjØ_V docVØVkV_j cV__VØZ k_ZigdkZ#

84)6-<):61 >2-<:7>1 EaVcZiVgc^ hj k_Zigdk^ cVhiVa^ oWd\ gVoa^`V j iaV`j! V ^ob^_Zc_Zc^ hj Y_ZadkVc_Zb 8dg^da^hdkZ h^aZ# J igdeh`^b ^ hjeigdeh`^b edYgj×_^bV `gZiVc_Z ogV`V j =VYaZnZk^b `gj\dk^bV h`gZcjid _Z cV oVeVY# Dk^ hj k_Zigdk^ edocVi^ `Vd eVhVi^! V hVhid_Z hZ dY h_ZkZgd^hid×c^] eVhViV cV H_ZkZgcd_ edaji`^ ^ _j\d^hid×c^] cV ?j¯cd_ edaji`^# J k^«^b «^g^cVbV edkg«^ch`^ k_Zigdk^ j ;ZggZadk^b `gj\dk^bV h`gZÕj cV ^hid` ^ odkj hZ oVeVYc^ k_Zigdk^# CV ?j¯cd_ edaji`^ dk^ k_Zigdk^ ej«j hV oVeVYV egZbV ^hid`j WZo `decZc^] egZegZ`V# D`d )% _j¯cZ «^g^cZ edocVi^ hj `Vd dg`Vc^ ×ZigYZhZid\ hijec_V# J edaVgc^b `gV_Zk^bV k_Zigdk^ h`gZÕj cV oVeVY jYVa_VkV_jÕ^ hZ dY edadkV# I^ hZ k_Zigdk^ odkj edaVgc^b k_Zigdk^bV#

idea^ eaVcZiVgc^ k_Zigdk^

HJHI6K K?:IGDK6

8^_ZaZ \dY^cZ ^ocVY kZÖ^cZ h_ZkZgcd\ Y^_ZaV >cY^_h`d\

idea^ eZg^dY^Ø`^ dXZVcV j edYgjØ_j bdchjch`Z k_Zigdk^ `a^bZ edhid_^ hZodch`V ]aVYc^ eZg^dY^Ø`^ egdb_ZcV hb_ZgV k_ZigV# k_Zigdk^

K?:IGDK>I6 D76A6

CV idea^b dWVaVbV ØZhi _Z oVb_ZiVc eVY iZbeZgVijgZ cV`dc edYcZkV ^ YdaVh`V ]aVYcd\ obdgXV h bdgV# Edk_ZiVgVX ej«Z j hjegdicdb hb_Zgj cVkZØZg ^ cdÖj#

,+

96C > CD·

Ad`Vac^ k_Zigdk^ `d_^ ej«j j Wa^o^c^ dWVaZ h `decV cV bdgZ ^a^ dWgcjid ×Z«Õ^ hj j idea^_^b edYcZWa_^bV# K_ZiVg h bdgV cV `decd! okVc obdgVX! ej«Z YVc_j# Dc cVhiV_Z oWd\ gVoa^×^iZ VehdgeX^_Z Hjc×ZkZ gVY^_VX^_Z! i_# _V×Z\ oV\g^_VkVc_V `decV dY bdgV# CV^bZ! bdgZ VehdgW^gV kZa^`Z `da^×^cZ idea^ch`Z ZcZg\^_Z jo bVa^ edgVhi iZbeZgVijgZ! V ^hiV `da^×^cV idea^ch`Z ZcZg\^_Z jogd`j_Z ^ogVo^i edgVhi iZbeZgVijgZ `decV k^Y^ hig# (( # @V`d hZ `decd oV\g^_VkV! \g^_Z ogV` ^ocVY hZWZ ^ dc hZ joY^¯Z# CV c_Z\dkd b_Zhid YdaVo^ ]aVYc^_^ ogV` ej«jÕ^ h bdgV# CVkZ×Zg ^ cdÕj h^ijVX^_V _Z dWgcjiV# 9daVh`db bgV`V `decd hZ Wgod ]aVY^! V bdgZ dhiV_Z idead ^ \g^_Z ogV` ^ocVY hZWZ# @V`d hZ idea^ ogV` joY^¯Z! cV c_Z\dkd b_Zhid YdaVo^ ]aVYc^_^ ogV` h `decV hikVgV_jÕ^ k_ZiVg okVc `decZc_V`#

KVadk^ cVhiV_j eg^a^`db egZcd«Zc_V ZcZg\^_Z k_ZigV igZc_Zb ^ iaV`db cV edkg«^cj kdYZ# Ed_V×VkVc_Zb k_ZigV edkg«^cV kdYZ dY \aVi`Z ^ gVkcZ edhiV_Z hkZ joWjg`Vc^_V# J ed×Zi`j cVhiV_j bVa^ kVadk^! V edha^_Z hkZ kZÕ^ ^ kZÕ^# KZa^×^cV kVadkV dk^h^ d ig^ ×^bWZc^`V/ Wgo^c^ ^ igV_Vc_j k_ZigV iZ edkg«^c^ egZ`d `d_Z k_ZiVg ej«Z ^a^ eg^k_Zig^«ij# @VYV hj kVadk^ YdhZ\a^ bV`h^bVacj kZa^×^cj! eg^ dYgZßZcd_ Wgo^c^ k_ZigV ^ Yja_^c^ eg^k_Zig^«iV `V¯Zbd oV bdgh`j edkg«^cj YV hZ ediejcd gVok^aV# DeÕZ hiVc_Z bdgh`Z edkg«^cZ bd¯Z hZ eg^`VoVi^ ocV×V_cdb k^h^cdb kVadkV © egdh_Z×cV k^h^cV cV_k^«Z igZÕ^cZ kVadkV# CV eg^b_Zg! ocV×V_cV k^h^cV kVadkV j ediejcd gVok^_Zcdb bdgj eg^ k_Zigj Wgo^cZ )% `b$] dW^×cd _Z d`d '!* b#

;<:=3<=:) >)4)

@VY kVadk^ egdaVoZ edkg«^cdb bdgV! ØZhi^XZ hZ kdYZ cZ edb^Øj YVa_Z h`jeV h kVadb# Jb_Zhid id\V dcZ `gj¯Z j bVa^b `gj\dk^bV# ¹Zhi^XZ edY kdYdb `gZÖj hZ j hkZ bVc_^b `gj\dk^bV# CV YjW^c^ dY dieg^a^`Z edaV jYVa_Zcdhi^ ^obZàj YkV hjh_ZYcV Wg^_Z\V k^«Z hZ cZ \^WV_j#

9>KDKH@> K6ADK>

>ciZg[ZgZcX^_V YkV_j ^a^ k^«Z kZa^`^] kVadkV `Vi`VY bd¯Z eg^Ydc^_Zi^ cVhiVc`j Y^kdkh`^] kVadkV# DkV_ _Z hc^ba_Zc j 6iaVcih`db dXZVcj &.-+# \dY^cZ# C_Z\dkV _Z k^h^cV ^ocdh^aV dieg^a^`Z &, b! V egZa^k«^ hZ egZ`d WgdYV cV ha^X^! hk^cjd bj _Z egZYc_^ _VgWda '% #

J kVadk^ij _Z bdgj k^h^cV kVadkV &% © *% Xb! V kVacV ^b _Z Yja_^cV ( © &' b#

D7GJ 6K6C?: K6A6

KVadk^ `d_^ eg^ dWgj«VkVc_j ikdgZ dkV`kZ ¶WVØkZ´ ^a^ ¶ijcZaZ´ ^bV_j bcd\d ZcZg\^_Z `VY eg^aVoZ dWVa^# Bdgh`d Ycd bdgV W^i^ Økghid ^ eg^a^Øcd higbd#

>)47>1 8:-, 7*)475 EDIEJCD G6OK>?:CD K:A?: BDG:

K_ZiVg Wgo^cZ kZÖZ dY +% `b$] bd¯Z _V`d joWjg`Vi^ bdgZ ^ hikdg^i^ kVadkZ k^hd`Z cZ`da^`d bZiVgV#

J eg^k_Zig^«ij cVhiV_j ^ ^ciZg[Zg^gV_j Wgd_cV kVadka_V gVoa^×^i^] kVac^] Yja_^cV# @VY hZ jYVa_Z dY eg^k_Zig^«iV! kZa^×^cV kVadkV ^ gVobV` bZßj c_^bV edhiV_j egVk^ac^_^# GVoad\ _Z idbZ «id Wgo^cV kVadkV cV ej×^c^ dk^h^ d c_^]dkd_ kVacd_ Yja_^c^# GVoa^×^iV hZ kVadka_V `gZÕj gVoa^×^i^b Wgo^cVbV ^! gVojba_^kd! gVokghiVkV_j hZ egZbV kVac^b Yja_^cVbV/ heg^_ZYV cV_kZÕ^ ^ cV_Wg¯^ kVadk^! V bVc_^ ^ hedg^_^ higV\V# IV`d cVhiV_Z egVk^aVc jodgV` kVadkV `d_^ hZ odkZ kVadk^ bgikd\ bdgV ^a^ hadWdYc^ kVadk^# @Vi`VY j ^ciZg[ZgZcX^_^ kVadka_V ^o gVoa^×^i^] daj_V cVhiV_j cZdW^×cd kZa^`^ ¶Y^kdkh`^´ kVadk^# KVadk^ cVhiVa^ gVYdb k_ZigV «^gZ hZ ej×^cdb dXZVcV `dchiVcicdb Wgo^cdb cV `d_j cZ ji_Z×Z YjW^cV bdgV hkZ Yd` cZ hi^\cj Yd ea^ÕV`V# 9jW^cV bdgV _ZY^cd ji_Z×Z cV Wgo^cj kVadkV h ^oc^bcd Yj\V×`^b kVac^b Yja_^cVbV © ihjcVb^_^#

BGIKD BDG:

=>7,

]ZXR^V_e ScRgV

KVadk^ bgikd\ bdgV kZa^`^ hj egVk^ac^ kVadk^ `d_Z ØZhid k^Y^bd hidi^cVbV `^adbZiVgV YVaZ`d dY daj_Z `d_V ^] _Z ^oVokVaV# KVacV Yja_^cV kVg^gV dY cZ`da^`d YZhZiV`V Yd cZ`da^`d hidi^cV bZiVgV#

EG:A?:K Eg^Wa^¯VkVc_Zb dWVa^ k^h^cV kVaV edhiV_Z kZÕV dY YjW^cZ EgZa_Zk cVhiV_Z `VY bdgV iZ cVhiV_Z ^ciZgV`X^_V ^obZßj bdgh`d\ YcV ^ kdYZ kVadk^ Ydàj Yd ea^i`Z kdYZ# KVacV Yja_^cV ^ j \^WVc_j# OWd\ id\V kVadk^ ed×^c_j jhedgVkVi^! V Wgo^cV kVaV deVYV_j! WgZ\dk^ c^oV kVadkV ed×^c_j hZ oW^_Vi^# Eg^ idbZ cZ cVhiV_Z cd gVhiZ bj k^h^cV# egdb_ZcV eZg^dYV kVadkV! kZÕ ^b hZ ocVicd edkZÕVkV @VY Wg^_Z\ edhiVcZ k^h^cV _Zg hZ ZcZg\^_V `d_j hVYg¯VkV_j hV¯^bV j hkZ `gVÕ^b egZhigb! hk^_V hZ ^ egZaVbV# ]dg^odciVac^b hijeX^bV! «id cVedha_Zi`j jogd`j_Z egZaVbVc_Z kVadkV# Edhid_Z Yk^_Z \aVkcZ kghiZ egZaVbVc_V# EgZa_Zk cVhiV_Z cV edad¯Zc^_^b dWVaVbV/ Wg^_Z\ hZ egZaVbV ^ egZa^_ZkV hZ egZ`d [gdciZ kVaV j Wa^o^c^ dWVaZ iZ edhijecd gVh^eV ZcZg\^_j# CV higb^_^b dWVaVbV kVadk^ hZ dWgj«VkV_j! i_# Wg^_Z\ hZ hk^_V ^ eVYV cV [gdcij kVaV dY_ZYcdb hZ jgj«VkV_jÕ^# KVadk^ hZ bd\j ^ adb^i^ YdaVh`db Yd dWVaZ# IV`d kVadk^ hkd_j ZcZg\^_j `dcXZcig^gV_j cV gidk^bV k^Y^ hig# .( ^ dWa^`j_j cZ`Z kghiZ eaV¯V k^Y^ hig# &%+ #

ADB K6ADK6

9daVh`db j oVa_Zk dbZàZc gidk^bV kVadk^ hZ adbZ hVk^_V_j hZ _Zg Y^_Zadk^ [gdciZ kVaV cZ hi^¯j ^hidYdWcd j ea^ÖV` ^ ^hidYdWcd cZ jhedgVkV_j#

A?J9H@6 6@I>KCDHI

?6=6C?: K6ADK6 DYa^×c^ jk_Zi^ oV hjg[Vc_Z cVhiV_j `VY hadWdYc^ kVa eg^aVo^ eaV¯^ dY\dkVgV_jÕZ\ dWa^`V# OV hjg[ZgZ ed×Zic^`Z cV_Wda_^ hj kVadk^ `d_^ hZ egZa^_ZkV_j! V ^h`jhc^_^ ^Yj cV kZÕZ kVadkZ `d_^ Yd` hZ dWgj«VkV_j hikVgV_j ¶ijcZa´ `gdo `d_^ hZ bd¯Z hjg[Vi^# OV hjg[Vc_Z `gdo ijcZa edigZWcd _Z egVk^acd egZaVbVc_Z kVaV h a^_ZkV cV YZhcd ^a^ dWgcjid# CV ha^X^ hZ hjg[Zg cV =VkV_^bV kdo^ cV kVaj `d_^ hZ egZaVbV h a^_ZkV cV YZhcd ^o hjg[ZgV#

`da_`V«^ hj hb_Z«iZc^ jcjiVg a_j«ijgZ «`da_`Z dY Yk^_Z edadk^XZ YZhcd ! V ^o c_Z hZ bd\j egj ^i^ h^[dc^ ^ b^«^Öcd hideVad# `da_`j dikVgV_j ^ oVikVgV_j b^«^Ö^ oVikVgVØ^! docVØZc^ cV eaVcj i^_ZaV edhkZ YZhcd #

OP∆I PRIKAZ SKUPINE e

K6ADK>ID BDG:

1:-62- >)47>)

<G6Á6 EJ¡:K6

OcVØV_`Z hj i_ZaZhcd\ eaVcV edhkZ a^_Zkd h`je^cZ <VhigdedYV ej ZkV \aVkV! kZa^`d hideVad iZ cV_ØZ«ÖZ he^gVacV «`da_`V a^_Zkd # J dWa^`V `d_^ ^bV_j «`da_`j hk^ hZ bZ`^ Y^_Zadk^ i^_ZaV bd\j j c_j jkjÖ^ gVY^ oV«i^iZ ^a^ `V`d W^ hZ hVØjkVaV kaV\V i^_Z`db dhZ`Z! `VYV c^hj egZ`g^kZc^ bdgZb#

IF?H7BD7 AEB@A7 FK£7

HIK6G6C?: K6ADK6

@G:I6C?: ¹:HI>86

Igdeh`V \daZbV «`da_`VØV cV_kZÖ^ _Z «`da_`V« iZ bd Z b_Zg^i^ k^«Z dY & b edegZØcZ Yja_^cZ ^ iZ ^i^ k^«Z dY ''%`\#

ecV_ZTR

<G6Á6 @DA?@6 6

J edYgjØ_j cV `d_Zb cVhiV_j kVadk^ bdgh`V _Z edkg«^cV dW^Øcd eg^a^Øcd `dc[jocV © id _Z gZojaiVi ^ciZg[Zg^gVc_V hjhiVkV kVadkV gVoa^Ø^iZ kZa^Ø^cZ ^ kVacZ Yja_^cZ# >okVc dkd\ edYgjØ_V! kVadk^ hZ gVokghiVkV_j egZbV Wgo^c^ j egVk^ac^_^ jodgV` `d_^ cVo^kVbd kVadk^ bgikd\ bdgV#

Dk

`\`

^Z§ZÐRg` de`aR]`

Na stranicama poput ovih opÊenito se opisuje neka skupina organizama. U svim su opÊim prikazima podaci o fiziËkim obiljeæjima nakon kojih se obiËno opisuje ponaπanje, staniπta i sistematika.

ac`SRg_Z dfdeRg

][f§efcR §\`][\R a]R§eR_R §fa][Z_R

dZW`_

^Z§ZÐRg` de`aR]` B@K JKH7 AEB@A7 7 §\cXV

ÒV][fdeZ

^Z§ZÐ kRegRcRÒ

YcR_ZUSV_Z \cR\

ecV_ZTR ac`SRg_Z dfdeRg

9^kdkh`V h^eV b^_Zc_V Wd_j oV]kV `d c^b hiVc^XVbV cVokVc^b `gdb 7a^_ZYZ _Z Wd_Z `VY _Z e^\bZc bVadb Y^_Zaj hkV`Z hiV

9>K C6HI6C?:C C6 <G:7:CJ

a]R§eR_R §fa][Z_R

ac`SRg_Z dfdeRg

Dk^ bVa^ kVa^Ö^ k^hd`^ hj hVbd cZ`da^`d b^a^bZiVgV! V kVacV ^b _Z Yja_^cV bVc_V dY ) Xb#

@D¡C: E><B:CIC: HI6C>8: D

A?:EDI

`d[Ve_` eZTR]`

B6A> K6A>·> 7DG:

KVadka_Z hZ hVhid_^ dY k^«Z WgZ\dkV gVoYkd_Zc^] Ydadk^bV# K^h^cV _Z kVaV Yja_^cV d`db^XZ ^obZßj cV_k^«Z id×`Z Wg^_Z\V ^ cV_c^¯Z id×`Z YdaV kVaV0 kVacV _Z Yja_^cV jYVa_Zcdhi ^obZßj YkV hjh_ZYcV Wg^_Z\V ^a^ YdaV! V eZg^dY _Z kg^_ZbZ ^obZßj YdaVh`V YkV_j joVhidec^] WgZ\dkV j _ZYcd_ id×`^# KVadk^ hZ gVokghiVkV_j cV iZbZa_j c_^]dk^] eZg^dYV# EZg^dY^ bd\j W^i^ j gVhedcj dY bVc_Z dY edaV hZ`jcYZ `dY cV_bVc_^] kVa^ÕV Yd dc^] b_ZgZc^] j b^cjiVbV ^a^ hVi^bV `dY ihjcVb^_V ^ bdgh`^] b^_ZcV c_^]dkZ hj kVacZ Yja_^cZ dY cZ`da^`d hidi^cV Yd cZ`da^`d i^hjÕV `^adbZiVgV # >obZßj dk^] hj `gV_cdhi^ kVadk^ ¯^kd\ ^ bgikd\ bdgV © cV_×Z«Õ^ i^edk^ edkg«^ch`^] kVadkV# Bdgh`^ kVadk^ edcV«V_j hZ `Vd hk_ZiadhcZ ogV`Z/ dYW^_V_j hZ ^ adbZ cV egZegZ`VbV! ceg# didX^bV! cV `d_Z cV^aVoZ# @VY hZ hgZicj gVoa^×^iV kVadka_V! j ^ciZg[ZgZcX^_^ hZ bZßjhdWcd ^a^ oWgV_V_j ^a^ edc^«iVkV_j#

De^e! c_j]! d`jh ^ k^Y YdWg hjhiVk ^bV cZ`da^`d eVgc^] jegVka_V_j hideVadb iZ dWgV Edhid_^ gVhedc [didgZXZeidg k^Y_Zi^ Yj gjWdkV eaV«iV ^a^ \aVkdcd VXV `d_Z hikVgV_j ha b^_Zc_Vc_Z dWd_Zcdhi^! dk^hc

'

§\cXV

daZcR]_R §\`][\R

=>7,

Ova cjelina govori o pravilnu izmjenjivanju plime i oseke te o naËinu πirenja poremeÊaja na povrπini u obliku valova.

KZÕ^cV bZ`j«VXV ^bV \aVkj! bZ`j i_ZaZhcj bVhj ^ b^«^ÕVkd hideVad# HideVad hZ dWa^`j_Z ^o Ydc_Z edkg«^cZ i^_ZaV! V bZ`j«X^bV edbV Z eg^ `gZiVc_j# >bV_j iok# ]^YgdhiVih`^ h`ZaZi © i^_ZaV hj ^b edYg VcV iaV`db jcjiVgc_Z iZ`jÕ^cZ! V cZ ikgY^b `dhijgdb# Hk^ bZ`j«X^ ^bV_j eaV«i! had_ i^_ZaV `d_^ egZ`g^kV \dgc_^ Y^d i^_ZaV ^ `d_^ bd Z! Va^ ^ cZ bdgV! aj×^i^ a_j«ijgj# A_j«ijgV «`da_`V«V 7^kVak^V hVhid_^ hZ dY Yk^_j edadk^XV hed_Zc^] WgVkdb0 i^_Z`db dhZ`Z ^a^ V`d oVeg^_Zi^ deVhcdhi! dcZ hZ bd\j ×kghid oVikdg^i^ edbdÕj _V`^] b^«^ÕV# DhiVa^ bZ`j«X^! dh^b «`da_`V«V! ^bV_j Y^d jhiV `d_^ haj ^ oV higj\Vc_Z! igZc^Xj! `d_V _Z _ZY^chikZcV oV bZ`j«XZ# <aVkdcd«X^ ]dWdic^XZ! a^\c_Z ^ h^eZ ^bV_j ^ ×Za_jhi^ j dWa^`j `a_jcV iZ `gV`dkZ! Va^ kZÕ^cV ^] cZbV a_j«ijgZ0 kZÕ^cV ej ZkV <VhigdedYV ^bV _ZYcj a_j«ijgj# DcV _Z j kZÕ^cZ ej ZkV he^gVacV egZbYV j cZ`^] bd Z W^i^ ^ hid VhiV! `Vd ceg# j eg^a_ZeV`V#

okvir u boji pokazuje gdje po sistematici spada opisivana skupina

;<>):)62- >)4)

K6ADK> HJ <>76C?: BDG6 `d_Z egZcdh^ ZcZg\^_j ^o _ZYcd\ b_ZhiV j Ygj\d# CV_×Z«ÕZ kVadkZ © dcZ `d_^ edY^¯j ^ hej«iV_j WgdY^XZ cV ej×^c^ ^ gVoa^_ZkV_j hZ jYVgV_jÕ^ d eaV¯Z © jogd`j_Z k_ZiVg `d_^ ej«Z ^ocVY bdgh`Z edkg«^cZ# 9gj\Z kghiZ kVadkV j`a_j×j_j ihjcVb^_Z! `d_Z j\aVkcdb ^oVo^kV_j edigZh^ j edYbdg_j k^Y^ hig# *& ! ^ jcjiVgc_Z kVadkZ! `d_^ hZ `gZÕj edYbdg_Zb ^obZßj gVoa^×^i^] kdYZc^] bVhV# Bdgh`Z b^_ZcZ k^Y^ hig# ,- iV`dßZg hj kghiV kVadkV#

VALOVI I MORSKE MIJENE e

>oc^bcd hj gVocda^`^ ^ ^bV_j cZk_Zgd_ViVc gVhedc i_ZaZhc^] 86GHIKD 6c^bVa^V dWa^`V! «id ^b dbd\jÕj_Z YV ^kZ \didkd hkj\Y_Z! dY dXZVch`^] @DA?:CD BdaajhXV YjW^cV Yd odcZ egh`Vc_V# Edhg^_ZY^ hj «`da_`V«^! bdgh`^ ej Zk^ ^ G6OG:96 - \aVkdcd«X^# CZ`Z kghiZ cZbV_j d×^_j c^ a_j«ijgZ ^ eVh^kcd ^kZ KGHI6 *% %%% j hZY^bZcij ^a^ cV bdgh`db Ycj# 9gj\Z hj ^ciZa^\Zcic^! V`i^kc^ adkX^ hV had Zc^b ^k×Vc^b hjhiVkdb ^ kZa^`^b d×^bV# BZ`j«X^ `d_^ hZ ]gVcZ egdX_Zß^kVc_Zb! `Vd «id hj «`da_`V«^! ^bV_j `a_j×cj jad\j j dWVac^b Z`dhjhiVk^bV _Zg dh^\jgVkV_j ]gVcj Ygj\^b ^kdi^c_VbV iZ edWda_«VkV_j `kVa^iZij ^ ×^hidÕj kdYZ# Bcd\^ hj bZ`j«X^ `dbZgX^_Vacd kV c^ oV egZ]gVcj iZ oV YdW^kVc_Z W^hZgV ^ «`da_V`V#

/:)ª) <12-4)

,,

57:;31 >)47>1

7;2-<14)

B:@J 8> HJ B: J C6?JHE?: C>?>B bdgh`^b ^kdi^c_VbV#

9DB:C6 :jXVgnV

VRSTA 50 000

9Vc_j hZ `decd \g^_Z Wg¯Z dY kdYZ# IdeVd ogV` ^ocVY `decV joY^¯Z hZ ^ eg^kaVØ^ ]aVYc^ ogV` h bdgV# CdÖj hZ `decd Wg¯Z ]aVY^ eV hZ higj_Vc_Z ogV`V dYk^_V j hjegdicdb hb_Zgj#

>)47>1 1 57:;3- 512-6-

;>12-< 1>7<162)

5-3= +1

RAZREDA 8

=>7,

]aVYc^ eaVcZiVgc^ dXZVcV ej«j eVhVi^ ^ oVeVYc^ k_Zigdk^# >oc^bcd! ^ocVY k_Zigdk^

=>7,

8:17*)461 87>2-<):+1

',-

KOLJENO Mollusca

57:;31 1>7<

=>7,

EZg^Ydi^i _Z cV_oVhijea_Zc^_V hi^_ZcV j eaV«ij! V \gVàZcV _Z dY h^a^`Vic^] b^cZgVaV bV\cZo^_V! ¯Za_ZoV ^ Ygj\^] bZiVaV# CV edkg«^cj ^oW^_V ^oY^oVc_Zb Y^_ZadkV dXZVch`d\ YcV `Vd dkY_Z cV CZl[djcYaVcYj j @VcVY^ ^a^ oWd\ kja`Vch`Z V`i^kcdhi^#

=>7,

%$

`\` \cR\

f_feRc_[R ][fd\R

dZW`_ §\cXV

a]R§eR_R §fa][Z_R

<G6Á6 <A6KDCD¡686

<aVkdcd«X^ ^bV_j kZa^`d d`d! ^hegZY `d_Z\V hj hb_Z«iZc^ Wgd_c^ `gV`dk^# H^[dc ^bV jad\j j Y^hVc_j ^ Wgo^b `gZic_VbV# CZ`Z kghiZ ^bV_j bVaj! jcjiVgc_j a_j«ijgj h^e^cj `dhi #

278-279_Molluscs_CRO.indd 278-279

006-007_About this book.indd 6 006-007_cro.indd 6

14/6/2007 11:06:36 10/16/09 1:42:23 PM

006-007_Abo

7

ATLAS OCEAnA

<101 7+-)6

)+(

C6?B6C?> @G6A?:ÂĄC?6@ C6 HK>?:IJ4

EDKG�>C6 '!( b^a# `b C6?K:¡6 9J7>C6 +&%' b

=A69C6! DAJ?C6 HJ7EDA6GC6 BDG6 h_ZkZgcd\V EVX^Ă?`V

edYgjĂ—_Z &,)&# \dY^cZ# AZÂŻ^ ^obZĂ&#x;j 6o^_Z ^ H_ZkZgcZ 6bZg^`Z! cV _j\j _Z dbZĂ&#x;Zcd 6aZjih`^b didĂ—_Zb Yd` _Z h 6g`i^Ă—`^b dXZVcdb edkZoVcd jh`^b 7Zg^c\dk^b egdaVodb# =aVYcV! Vg`" i^Ă—`V kdYV jaVo^ `gdo 7Zg^c\dk egdaVo j bdgZ ed`gZĂ—jĂ•^ X^g`j" aVX^_j hjegdicj `VoVa_X^ cV hVij# <aVkc^ Ydid` haVi`Z kdYZ Ă—^c^ g^_Z`V Nj`dc! `d_V _Z cV hkdbZ jÂŤĂ•j dWa^`dkVaV egdhigVcj YZaij# 7Zg^c\dkd bdgZ _ZYcd _Z dY cV_Wd\Vi^_^] g^Wdadkc^] edYgjĂ—_V hk^_ZiV! oWd\ Ă—Z\V VbZg^Ă—`V

I>=> D8:6C 9(

6aZjih`^ _VgV` 9JA?>C6 ('%% `b

C6?K:¡6 9J7>C6 -&%% b

Yd &* Xb

HI6C>Â?I:

dY odcZ dhZ`Z Yd YjW^cZ dY (% b cV `dgVa_c^b \gZWZc^bV

G6HEGDHIG6C?:CDHI >cY^_h`^ dXZVc! oVeVYc^ EVX^ĂŽ`

I^\gVhiV VW^XV _ZYVc _Z dY cV_kZĂ•^] ej ZkV VW^XV! V ^bV h_V_cj! \aVi`j! `jedaVhij ÂŤ`da_`j h Yj\^b! jh`^b dikdgdb `d_V _Z gVocda^`d ^ÂŤVgVcV Xgcd! hbZĂ&#x;Z! jĂ•`Vhid ^ cVgVcĂ—Vhid# EgdYj ZX^ eaVÂŤiV kVc_h`^! dWaV jĂ•^ had_ i^_ZaV dkd\ ej V egZ`g^kV_j Y^_ZadkZ kVc_h`Z higVcZ a_jh`Z# I^ egdYj ZX^ ^bV_j Wgd_cZ ^oYVc`Z ^a^ eVe^aZ! V idĂ—cV ^b hZ jad\V cZ ocV# Bd\jĂ•Z _Z YV edkZĂ•VkV_j edkgÂŤ^cj oV je^_Vc_Z `^h^`V ^a^ egj V_j cZ`^ dWa^` `VbjĂŽV Z# I^\gVhiZ hj VW^XZ cdĂ•cV hikdgZc_V! YVc_j hZ h`g^kV_j j ÂŤjea_^cZ bZĂ&#x;j `dgVa_^bV! V cdĂ•j ^oaVoZ kVc `V`d W^ hZ ]gVc^aZ Va\VbV# Hedadk^ hj gVoYkd_Zc^! V deadYc_V _Z jcjiVgc_V# ÂĄZc`Z ed`Voj_j _ZYVc dWa^` gdY^iZa_h`Z Wg^\Z _Zg b^ÂŤ^Ă•Vk^b hideVadb egZ`g^kV_j _V_cZ Ă—V]jgZ iZ ^] iV`d ÂŤi^iZ Yd ^okVa_^kVc_V a^Ă—^cV`V# DcZ Yd dYgVhiVc_V Ă—^cZ Y^d eaVc`idcV#

EDADÂĄ6? B^`gdcZo^_V! _j\doVeVYcd dY =VkV_V H@G>K:C

G6OG:9 <6HIGDED96

EDKG6I6@ @J¡>

Eg^a_ZeX^ edhijecd dhigj j Âśd ^a_V`´ j hi^_Zc^ cV b_Zhij cV `d_Zb hj eg^Ă˜kgÂŤĂ–Zc^! ÂŤid ^b edbV Z j jĂ˜kgÂŤĂ–Zc_j ^ oVYg VkVc_j kdYZ# HajoVk^ igV\ kdY^ ^] cVigV\ Yd ^hid\ b_ZhiV#

j oVeVYcdb Y^_Zaj I^]d\ dXZVcV

KZcZg^c Ă—ZÂŤVa_ BjgZm eZXiZc

D9 ED<A:96

9JA?>C6

Yd - Xb

HI6C>Â?I:

igdeh`Z ideaZ kdYZ Yd YjW^cZ dY '%% b

G6OG:9 <6HIGDED96

G6OG:9 <6HIGDED96

OZWgVhi^ cZg^i

EVh_^ ej ^Ă•

EjeZg^iV ejeV

CjXZaaV aVe^aajh 9JA?>C6

9JA?>C6

HI6C>Â?I:

HI6C>Â?I:

Yd & Xb

Yd + Xb

`VbZc^i^ ea^bc^ WVoZc^

G6HEGDHIG6C?:CDHI @Vg^W^! 7V]Vb^! ;adg^YV

57:;31 1>7<

G6HEGDHIG6C?:CDHI h_ZkZgdoVeVYc^ ^ h_ZkZgd^hidĂ˜c^

6iaVci^`

@Vd _ZYVc dY cV_Ă—ZÂŤĂ•^] ej ZkV hi_Zcdk^iZ dWVaZ! eVh_^ ej ^Ă• ^bV YZWZaj! iZÂŤ`j! kgad oVÂŤ^a_Zcj! he^gVacj a_jh`j# IdĂ—Vc dWa^` a_jh`Z dk^h^ d c_Z\dkd_ ^oad Zcdhi^ Y_ZadkVc_j kVadkV! V Wd_V d egZ]gVc^# EVh_^ hj ej ^Ă•^ egd Yga_^k^ \gVWZ a_^kX^! V cV_k^ÂŤZ hZ ]gVcZ k^i^Ă—Vg^bV ^ ÂŤ`da_`VÂŤ^bV# @VY cVĂ&#x;Z ea^_Zc! dkV_ ej ^Ă• hkd_db igZc^Xdb ^oWjÂŤ^ gjej j c_Z\dkd_ a_jhX^! V oVi^b edh^ÂŤZ bZhd#

DkV_ igdeh`^ ej bZhd YZg! edocVi `Vd KZcZg^c Ă—ZÂŤVa_! ^bV _ZY^chikZcj! heZ`iV`jaVgcj ÂŤ`da_`j# CV joV`! ÂŤiVe^Ă•Vhi ^ kgad Yj\VĂ—V` ^okdYc^ `VcVa cVhiVka_V_j hZ joYj c^ \gZWZc^ h gZYdk^bV Yj\^]! iVc`^] WdYa_^# IdĂ—cV jad\V dk^] WdYa_^ c^_Z edocViV! Va^ hbVigV hZ YV haj Z ^a^ oV oVÂŤi^ij ^a^ `V`d W^ heg^_ZĂ—^aZ YV ej cZ edidcZ j bZ`^ hjehigVi cV `d_Zb ^k^# C_Z\dkd _Z i^_Zad k^hd`d ^ hijeVhid! V hkd_j \adbVocj ÂŤ`da_`j bd Z Y^Ă•^ ^ocVY iaV ^ `gZiVi^ hZ j edigVo^ oV ]gVcdb#

G6OG:9 <6HIGDED96

Ig^idcdkV igjWV 8]Vgdc^V ig^idc^h

9JA?>C6

Yd )% Xb

HI6C>Â?I:

`dgVa_c^ \gZWZc^! e_ZÂŤĂ˜Vc^ hjehigVi! bZĂ jea^bcZ ^ edYea^bcZ odcZ

G6HEGDHIG6C?:CDHI >cY^_h`^ dXZVc! oVeVYc^

^ hgZY^ÂŤc_^ EVX^ĂŽ`

EDAJO6@DE6C

G6OG:9 <6HIGDED96

7dYa_Z dkd\ KZcZg^cV Ă˜ZÂŤa_V bd\j hZ k^Y_Zi^ `V`d higÂŤZ ^o e^_Zh`V# H^[dc hZ k^Y^ cV YZhcd_ higVc^ ha^`Z##

DW^Ă—c^ dWVac^ ej ^Ă• A^iidg^cV a^iidgZV G6OG:9 <6HIGDED96

;aVb^c\dk _Zo^` 8ne]dbV \^WWdhjb 9JA?>C6

( Š ) Xb

HI6C>Â?I:

`dgVa_c^ \gZWZc^ cV YjW^c^ dY d`d &* b

G6HEGDHIG6C?:CDHI oVeVYc^ 6iaVci^` dY H_ZkZgcZ @Vgda^cZ Yd 7gVo^aV0 BZ`h^Ă˜`^ oVa_Zk! @Vg^eh`d bdgZ

5-3=ˆ+1

7;2-<14)

',.

9JA?>C6

Yd ( Xb

HI6C>Â?I:

k^ÂŤ^ Y^_Zadk^ dWVaV Yd hjWa^idgVac^] hi_Zcdk^i^] dWVaV! bja_Zk^iZ oVgVkc^! ZhijVg^_^

G6HEGDHIG6C?:CDHI dWVacZ kdYZ h_ZkZgdoVeVYcZ :jgdeZ0 jcZhZc j H_ZkZgcj 6bZg^`j

hZ ^okVa_j_j hadWdYcd ea^kV_jÕZ a^×^c`Z `d_Z eajiV_j j eaVc`idcj Yd Zhi i_ZYVcV# CV`dc hejiVc_V ^ egZdWgVoWZ j dYgVha^ dWa^`! edigZWcZ hj _d Yk^_Z ^a^ ig^ \dY^cZ `V`d W^ dYgVha^ edhkZ hedacd hVogZa^# J\aVkcdb hZ ]gVcZ Va\VbV `d_Z higj j hV hi^_ZcV# CZYVkcd _Z dW^×Vc dWVac^ ej ^Õ haj×V_cd jcZhZc j H_ZkZgcj 6bZg^`j \Y_Z _Z c_Z\dkV hZaZ`i^kcV ]gVc^YWV Wgod gVhijÕ^b kghiVbV Va\^ ocVicd ji_ZXVaV cV Z`dad\^_j cZ`^] hi_Zcdk^i^] dWVaV#

DW^Ă—c^ dWVac^ ej ^Ă• ^bV Xgcj Yd iVbcdh^kj! dÂŤigd hid Vhij ÂŤ`da_`j ^ WaV\d hea_dÂŤiZcV i^XVaV `d_V j baVY^] iV`dĂ&#x;Zg ^bV_j ^hiV`cjid Xgcd egj\Vc_Z# Hedadk^ hj gVoYkd_Zc^! V deadYc_V _Z jcjiVgc_V# ÂĄZc`Z i^_Z`db a_Zic^] ea^bV ^ogVkcd j kdYj diejÂŤiV_j _V_cZ Ă—V]jgZ `d_Z hVYg Z YkV ^a^ ig^ _V_V# >o _V_V

A?J9H@> JI?:86?

8>?:EA?:C?: @6B:C>86

De^e! c_j]! d`jh ^ k^Y YdWgd hj gVok^_Zc^ j bcd\^] bZ`jÂŤVXV# ÂĄ^kĂ—Vc^ hjhiVk ^bV cZ`da^`d eVgc^] cV`je^cV ^kĂ—Vcd\ i`^kV \Vc\a^_V dY `d_^] cZ`^ 286-287_Molluscs_CRO.indd 286-287 jegVka_V_j hideVadb iZ dWgVĂ&#x;j_j dh_Zi^acZ ^c[dgbVX^_Z `Vd ÂŤid _Z _V`dhi hk_ZiaV# Edhid_^ gVhedc [didgZXZeidgV! dY _ZYcdhiVkc^] dĂ—^_j dXZaV ! `V`kZ hZ bd\j k^Y_Zi^ Yj gjWdkV eaVÂŤiV ^a^ cV h^[dc^bV ÂŤ`da_`VÂŤV! Yd jhVkgÂŤZc^] dĂ—^_j \aVkdcd VXV `d_Z hikVgV_j ha^`Z# <aVkdcdÂŤX^ hj iV`dĂ&#x;Zg hedhdWc^ oV Wgod b^_Zc_Vc_Z dWd_Zcdhi^! dk^hcd d hkdb gVhedad Zc_j ^a^ d`da^ÂŤj#

G6OG:9 <6HIGDED96

O6H>?6K6C?: @6B:C>86

Jb_Zic^ W^hZg^ cV_Wda_Z\ dWa^`V YdW^kV_j hZ ÂśoVh^_VkVc_Zb´ `VbZc^XV h^Ă–jÂŤc^b! W^hZgc^b ogcXZb ^ `dbVY^Ă–Zb eaVÂŤiVcd\ i`^kV Ygj\d\ bZ`jÂŤXV#

9^kdkh`V h^eV b^_Zc_V Wd_j oV]kVa_j_jĂ–^ `d c^b hiVc^XVbV cVokVc^b `gdbVid[dgZ# 7a^_ZYZ _Z Wd_Z `VY _Z e^\bZci h`jea_Zc j bVadb Y^_Zaj hkV`Z hiVc^XZ#

@VY h^eV egZaVo^ egZ`d iVbc^_Z edYad\Z! j hkV`d_ `gdbVid[dg^ ed X^_Zad_ hiVc^X^ gVÂŤ^g^ dWd_ZcZ e^\bZciZ iZ ^kdi^c_V edhiV_Z iVbc^_V#

(

A?:EDI6 B:@JÂ?686

DkV_ \dadÂŤ`g c_V` `d_^ eg^`Voj_Z cZk_Zgd_Vicj jedodgVkV_jĂ–j dWd_Zcdhi eg^b_ZgV` _Z WZo a_jÂŤijgZ! _ZYcV dY bcd\^] i^hjĂ–V kghiV bdgh`^] ej ZkV ej ZkV h a_jÂŤijgdb ^ \daVĂ–V #

;aVb^c\dk _Zo^`

873:-<)62BZ`jÂŤX^ hZ `gZĂ•j cV bcd\d gVoa^Ă—^i^] cVĂ—^cV# KZĂ•^cV ej ZkV `a^ Z ed edkgÂŤ^cVbV edbdĂ•j hideVaV edYbVoVcd\ hajo^# BZĂ&#x;j ^oc^b`VbV hj bdgh`^ aZei^g^! `d_^ ^bV_j ^ob^_Zc_Zcd hideVad h egdYj ZX^bV cVa^` cV eZgV_Z oV ea^kVc_Z# CZ`^ ÂŤ`da_`VÂŤ^! `Vd ÂŤid hj `Ve^XZ! iV`dĂ&#x;Zg ea^kV_j iV`d ÂŤid hikVgV_j igoVkZ ed`gZiZ h`jea_Vc_Zb Yk^_j edadk^XV hkd_Z ÂŤ`da_`Z# 9gj\^ ÂŤ`da_`VÂŤ^ `deV_j iV`d YV cV_eg^_Z egdYgj hideVadb! V oVi^b b^ÂŤ^Ă•cdb gVYc_db edi^hcj hkd_Z i^_Zad egZbV Yda_Z# <aVkdcdÂŤX^ hj hegZic^ ea^kVĂ—^! cZ`^ cV higVcVbV i^_ZaV ^bV_j eZgV_^XZ `d_Z ^b dbd\jĂ•j_j aZWYZc_Z j kdY^! V cV\ad bd\j jWgoVi^ iV`d YV `gdo hkd_Z h^[dcZ ejhiZ baVo kdYZ#

8ne]dbV \^WWdhjb

I>=> D8:6C HG:9>Â?C?> 9>D

HB6C?:C?: IG:C?6

,1;)62-

dZW`_

=VkV_h`d didĂ—_Z EDIEDBD<CJI HAJO>

B^ÂŤ^Ă–cZ `dcigV`X^_Z bgZÂŤ`V_j bZhcVid hideVad dkd\V bdgh`d\ ej V# Dc ajĂ˜^ hajo oV edYbVo^kVc_Z `d_V bj edbV Z eg^ `gZiVc_j cV ]gVeVk^b edkgÂŤ^cVbV#

gR_[d\V §\cXV \eV_ZUZ[Z

57:;31 1>7<

<dadÂŤ`g c_VX^ bdgh`^ ej Zk^ \daVĂ–^ ^bV_j gVheZg_VcZ kVc_h`Z ÂŤ`g\Z hb_ZÂŤiZcZ higV\V cV i^_Zaj# JedodgVkV_jĂ–V dWd_Zcdhi dkZ kghiZ j`a_jĂ˜j_Z ^ Vg`dcVgVcĂ˜VhiZ ÂŤ`g\Z#

ispod hrvatskog

naziva nalazi se h_ZkZgdoVeVYV egZ`d kgjÕZ id×`Z

9JA?>C6 latinski naziv j OZba_^cj eaVÂŤij# @dgVa_c^

( Š ) Xb

\gZWZc^ dWgjWa_j_j cZ`V dWVacV edYgjĂ—_V baVĂ&#x;^]! kZĂ•^] did`V `dgVa_c^ \gZWZc^ tablica s cV _j\d^hidĂ—cdb `gV_j didĂ—cd\ cV YjW^c^ dY d`d osnovnim &* b aVcXV `Vd ÂŤid hj DV]j ^ Bdad`V^# KGHI6 GjWc^ \gZWZc^! informacijama 9Va_Z cV h_ZkZgdoVeVYj! cV kg]dk^bV Vida^ ^ edidcja^ \gZWZc^ (nije ista za sve G6HEGDHIG6C?:CDHI oVeVYc^ 6iaVci^` dY H_ZkZgcZ edidcja^] ^ edidea_Zc^] hiVg^_^] kategorije) EDKGÂ?>C6 &&-% `b' @Vgda^cZ Yd 7gVo^aV0 BZ`h^Ă˜`^ oVa_Zk! @Vg^eh`d bdgZ did`V cZ`da^`d _Z higj`ijgV ha^Ă—c^] HI6C?: J\aVkcdb Vida^bV `Vd ÂŤid hj ;gZcX] ;g^\ViZ YdWgd0 edcZ\Y_Z hj sve karte H]dVah ^ Vida^ ceg# B^YlVn # Dk^ hj YZ\gVY^gVc^ rasprostranjenosti \gZWZc^ _V`d ^oda^gVc^ dY dhiVa^] popraĂŠene su EDADÂĄ6? H_ZkZgc^ Y^d hgZY^ÂŤc_Z\V I^]d\ dXZVcV zasjenjeni dijelovi`dgVa_c^] \gZWZcV cV hk^_Zij ^! karte tekstualnim opisom oznaĂ‹avaju poznato rasprostranjenosti egZbYV c^hj W^dadÂŤ`^ _V`d prirodno podruĂ‹je vrste =VkV_h`^ hj didX^ k^Ya_^k^ kg]dk^ rasprostranjenostigVocda^`^! ^o c_^] hj Zkdaj^gVaZ vrste kZa^`d\V edYbdgh`d\ eaVc^ch`d\ bcd\Z cdkZ kghiZ# D`d aVcXV# DkZ hj eaVc^cZ cVhiV_VaZ Ă—Zikgi^cZ ÂŻ^kdi^c_V ^ W^a_V`V YZhZX^bV b^a^_jcV \dY^cV egZaVÂŻZc_Zb cV =VkV_^bV ^ dWa^ÂŻc_^b i^]ddXZVch`Z eadĂ—Z j hb_Zgj \gZWZc^bV ZcYZbh`Z hj kghiZ#

KZĂ•^cV bZ`jÂŤVXV ÂśY^ÂŤZ´ edbdĂ•j ÂŤ`g\V! iok# `iZc^Y^_V! hb_ZÂŤiZc^] j eaVÂŤiVcd_ ÂŤjea_^c^# Id hj c_Z cZ higj`ijgZ h dehZ cdb `Ve^aVgcdb bgZ db ^ kZa^`db edkgÂŤ^cdb oV ^ob_Zcj ea^cdkV# J kghiV `d_Z hj jk^_Z` edY kdYdb! kdYV hZ `dci^cj^gVcd Xge^ j ÂŤ`g\VbV ^ egZ`d ÂŤ`g\V# Dc^ `d_^ ^kZ j bZĂ&#x;jea^bcd_ odc^ i^_Z`db `gVi`^] gVoYdWa_V ^oad Zc^ hj ogV`j! V ÂŤ`g\Z bdgV_j oVYg Vi^ kaV c^bV# OV dhZ`Z ÂŤ`da_`VÂŤ^ oVikVgV_j hkd_Z a_jh`Z! Va^ iV`d YV jcjiVg c_^] dhiVcZ bVad kdYZ# Ha^Ă—cd idbZ! cZ`^ hZ ej Zk^ eg^a_jWZ joV hi^_ZcZ `V`d W^ oVYg Va^ kaV cdhi! V ej Zk^ eajĂ•c_VX^ ^o\jW^a^ hj ÂŤ`g\Z iZ jb_Zhid c_^] ^bV_j eajĂ•V cVhiVaV ^o eaVÂŤiVcZ ÂŤjea_^cZ# 9d` hj ^oad Zc^! dc^ jo^bV_j ogV`! V `VY hj edidea_Zc^! Y^ÂŤj egZ`d `d Z# GZhe^gVidgc^ e^\bZci j `gk^ kZĂ•^cZ bZ`jÂŤVXV _Zhi ]ZbdX^_Vc^c! `d_^ hVYg ^ WV`Vg# Dc c^_Z ida^`d Y_ZadikdgVc j eg^_Zcdhj `^h^`V `Vd ]Zbd\adW^c! V `gk^ bZ`jÂŤVXV YV_Z eaVkj Wd_j#

@D9>G6C?: 7D?DB

@Vd ^ `dY bcd\^] i^]ddXZVch`^] VidaV! gjW VidaV BV_jgd hVhid_^ hZ Y^_Zadb dY ea^i`^] edidea_Zc^] naziv skupine \gZWZcV! V Y^_Zadb dY bVa^]! kojoj pripada c^h`d edadÂŻZc^] did`V# vrsta

HI6C>Â?I:

0

OtoËj e Ra t

Unimak False Pass

4-) * ,- * $0(-&.4 * -).-

Aleuti Tanaga

Atka

Atka

Yuk on

K

lik of

zS

he

:

ËšN

&%%% b

60

'%%% b (%%% b *%%% b

1.Dutch 4(# < * Umnak Harbor Unalaska /+(

je OtoË

+

Shuyak

,

K A N A D A

Cordova

$3

2

( 1*

edYbdgh`^ kg]

Aljaski zaljev

Juneau

O

,

Fox

bdgh`V YjW^cV cV_kZĂ–V YjW^cV cV `Vgi^

Chichagof Admiralty

Kodiak

\gVc^XV iZ`idch`^] eadĂ˜V

Sitka Baranof Ketchikan

Prince .#, .#, of Wales /+ 0 22 Prince Rupert v .#, /+ /+ 3(- .#, ono ( ".,(-( /+ 30&(Dixolaz . Rt Knox pr .#, /+ .#, /+ 304$7.0 #( * .#, .#, /+ ("*(-1 /+ $+*$0 o Ă‹j , eQ .#, .#, * /+ u ee /+ $-1.Rt St. James 22.n , # .#, . 0 .#, Ch /+ .5($ /+ 22.Zaljev Queen arlo /+ (++$0 tte Charlotte .#, .#, /+ /+ 1' 5 Rt Scott 300 7 .#, /+ '(2$ 01' .#, /+ (+!$02 .#,. .#, //$ 0 .#, 1*$ 0! 2 "'. /+ 0*$0 /+ /+ 6/+.0$0 .#, (+ 2 $2$01 ! 0! /+ (!1.-

Kodiak

)

$02

, ,

160ËšW

;

<

130ËšW

140ËšW

150ËšW

=

'

`decd

Zaljev Rt Saint Elias Yakutat Prince William Zaljev Glacier

+) 1* 8 0 4 -

Shumagin

.4

Homer

. + (< 02+ * ." *

Cook ov z aljev

Bristolski zaljev

,

170ËšW

9

Rt Constantine

ai en Seward

&

'*% b

im

,

Port Moller

OtoËje Andreanof

180Ëš

8

Rt Newenham

,

,

AmËitka

*

gVo^cV bdgV *%% b^a_V

)%%

(

>

I>=> D8:6C ?J<DO6E69

?

50ËšN

rol Vancouver a Vancouve z Georgia r Victoria Prolaz Seattle Juan de Fuca SJEDINJENE AMERIKE DRÆAVE

4 + 1" #(

@

)

A

j\aVkcdb YdWgd! dh^b j Wa^o^c^ edejaVgc^] dYbVgVa^ÂŤiV `Vd ÂŤid hj IV]^i^! BddgZV ^ 7dgV 7dgV \Y_Z _Z doW^a_cd j\gdÂŻZcd oWd\ \gVYc_Z! `VcVa^oVX^_Z ^ Ydid`V hZY^bZcViV# 9/28/09 2:25:32 PM

9gjÂŤikZc^ didX^ SURADniCi

KGHI6 GjWc^ \gZWZc^!

WVg^_Zgc^ \gZWZc^ ^ Vida^ Richard Beatty Pojmovnik EDKGÂ?>C6 &*%% `b'

Kim Bryan Uvod u morski ĂŚivot, Bakterije HI6C?: 9dWgd! cd i arheje, Protisti, Gljive, MekuĎ€ci, ÂťlankonoĎ€ci, b_Zhi^b^XZ hj _V`d dÂŤiZĂ–Zc^ rakovica Selidba crvenih EDADÂĄ6? ;gVcXjh`V Eda^cZo^_V! h_ZkZgd^hidĂ˜cd dY

David Burnie Svijet ĂŚivotinja, Cdkd\ OZaVcYV j _jÂŻcdb Y^_Zaj hgZY^ÂŤc_Z\V I^]d\ Ptice, Sisavci dXZVcV

Gmazovi,

Robert Dinwiddie Morska voda, Cirkulacija 9gjÂŤikZcZ did`Z Ă—^c^ c^o kja`Vch`^] i klima, Valovi i morske mijene, Obalna ^ `dgVa_c^] did`V j _jÂŻcdb Y^_Zaj i priobalna podruĂ‹ja, Plitka mora, Polarna I^]d\ dXZVcV iZ didX^ h WVg^_Zgc^b mora, Oceanske regate, Zaustavljanje \gZWZc^bV GV^Ă…ViZV ! didX^ h gjWc^b Atlantske pokretne trake, Hariken Katrina, ^ WVg^_Zgc^b \gZWZc^bV IV]^i^ ^ Vida^ Globalno zagrijavanje i podizanje razine ^a^ edajVida^ BVje^]VV ^ BVje^i^ # mora, PotonuĂŠe Titanica 7^dadÂŤ`V _Z gVocda^`dhi dk^] \gZWZcV jb_ZgZcV j jhedgZYW^ h \gZWZc^bV j Frances Dipper Uvod u morski ĂŚivot, SpuĂŚve, _j\d^hidĂ—cd_ 6o^_^ ^V`d cV c_^bV ÂŻ^k^ Æarnjaci, KolutiĂŠavci, PloĎ€njaci,BDDG:6 VrpĂ‹ari, k^ÂŤZ dY &+% kghiV `dgVa_V! -%% kghiV Â?^gd`^ gjWc^ \gZWZc \didkd d`gjÂŻj_Z dWVaZ Mahovnjaci, BodljikaĎ€i, Mala pridnena \gZWZch`^] g^WV! &%%% kghiV bZ`jÂŤVXV \dgdk^iZ BddgZVZ `d_V hZ Y_Zadb^Ă˜cd k^Y^ koljena, Planktonska koljena, PlaĎ€tenjaci ^ (% kghiV WdYa_^`VÂŤV# HiVc_Z _Z \gZWZcV i svitkoglavci, BeπËeljusne ribe, cV dkd_ hc^bX^# HrskaviĂ‹njaĂ‹e, KoĎ€tunjaĂ‹e Philip Eales Geologija ;G:C8= ;G><6I: H=D6AH

oceana, Atlas oceana,

Satelitska oceanografija, Tsunami u Indijskom <gZWZch`Z g^WZ! j`a_jĂ˜j_jĂ–^ `dgVa_cZ oceanu, Pucanje Ď€elfnog leda oVhiVk^Ă˜VhiZ g^WZ! a^bjch`Z g^WZ aZei^gZ ^ eaVkdegj\Z ÂŻVW^XZ Monty Halls RonilaĂ‹ki turizam ea^kV_j d`d eadĂ˜Vhid\V Sue Scott Plitka mora, Crvene i smee alge, `dgVa_V#

57:;31 73741ˆ1

Ea^kVc_Z jcVigV\ hbVc_j_Z igZc_Z jogd`dkVcd adk`VbV# H^[dc! `d_^ hZ gVW^ oV baVoc^ ed\dc! _Vhcd _Z k^Ya_^k cV dkd_ =jbWdaYidkd_ a^\c_^#

fotografija u boji te karta rasprostranjenosti. 6IDA B6?JGD 9/28/09 10:22:17 AM

7^hZg^ cVhiV_j j `VbZc^XVbV `VY hZ ogcd e^_Zh`V ^a^ Ygj\V cVYgV j_jÕV ikVg hb_Zhi^ jcjiVg c_^]dk^] a_jhV`V# @VbZc^XV egZkaV×^ ogcXZ bViZg^_Vadb cVokVc^b hZYZ[ iZ iV`d hikVgV W^hZg# 9VcVh hZ bcdikd W^hZgV jo\V_V jb_Zicd/ `da_`V hZ dikdg^ jegVkd dcda^`d `da^`d _Z edigZWcd YV hZ j eaViVcj jea_^cj jcZhZ cVYgV j_jÕZ ogcXZ#

@D¥C: E><B:CIC: HI6C>8: DBD<J¡J?J H>E> EGDB?:CJ 7D?:

'

¥jÕ`VhidW^_ZaV `da_`V ÎVb^c\dkV _Zo^`V dW^×cd _Z \didkd edhkZ h`g^kZcV ^hedY YkV_j bZhcVi^] egdYj ZiV`V kVc_h`d\ dbdiV×V i^_ZaV ^a^ eaViV! ^hid×`VcV

aZdeVgYdk^b jodg`db# BZĂ&#x;ji^b! `VY _Z ej j deVhcdhi^! c_Z\dkV dhdW^iV dWd_Zcdhi Wgod cZhiV_Z Yd` hkZ bZ`Z Y^_ZadkZ i^_ZaV jkaVĂ—^ ^hedY a_jh`Z oV oVÂŤi^ij# DkV_ hZ ej \didkd ^h`a_jĂ—^kd ]gVc^ \dg\dc^_VbV! `d_Z hj Ydb^cVcic^ dg\Vc^ob^ j `Vg^eh`d_ \gZWZch`d_ oV_ZYc^X^# EgZbYV i^ `dgVa_^ diejÂŤiV_j `Zb^_h`Z dWgVbWZcZ ikVg^ `V`d W^ dYW^a^ \gVWZ a_^kXZ! Ă—^c^ hZ YV ej ĂŽVb^c\dk _Zo^` bd Z gVo\gVY^i^ dkZ W^dV`i^kcZ ikVg^ ^ _Zhi^ `dgVa_Z V YV bj cZ cVÂŤ`dYZ# CV`dc eVgZc_V Zc`V da_jÂŤi^ Y^d bZ`d\ `dgVa_cd\ d\gVc`V ^ cV c_Z\V dYaV Z _V_cZ Ă—V]jgZ# HkV`V Ă—V]jgV hVYg ^ _ZYcd _V_Z ^o `d_Z\ Ă•Z hZ ^okVa^i^ hadWdYcd ea^kV_jĂ•V! eaVc`idch`V a^Ă—^c`V#

DkV_ _Z ej _ZYcV dY hVbd cZ`da^`d ^kdi^c_V hedhdWc^] ed_Zhi^ ok_ZoYVĂ—j igcdkj `gjcj! `d_V _Z hVbV egd Yga_^k^ \gVWZ a_^kVX ^ jc^ÂŤiVkVĂ— `dgVa_c^] \gZWZcV# Ig^idcdkV _Z igjWV V`i^kVc adkVX `d_^ `VY cVĂ&#x;Z ea^_Zc! `Vd ÂŤid hj ok_ZoYVĂ—Z ^ bZ`jÂŤX^! `gZĂ•Z j edi_Zgj oV c_^b# EdbdĂ•j _ZYcd\ b^ÂŤ^Ă•VkV hideVaV gikj Yg ^ egZbV Yda_Z Yd` cVojWa_Zcdb! _Zo^Ă—Vhidb igZc^Xdb gZ Z W^ad `d_^ oVÂŤi^ic^ ed`gdk# OVi^b ^hejÂŤiV eVgVa^o^gV_jĂ•j ha^cj j i^_Zad j`gdĂ•ZcV ea^_ZcV eg^_Z cZ\d ÂŤid \V ed_ZYZ#

57:;31 1>7<

BVaV! d`gj\aVhiV! \aVi`V! Xgcd ^ W^_Zad ^hegj\VcV ÂŤ`da_`V oZWgVhid\ cZg^iV i^e^Ă—cV _Z oV dkj kghij egZbYV ÂŤ`da_`Z eg^b_ZgV`V h ;adg^YZ `Vi`VY ^bV_j k^ÂŤZ Xgc^] ÂŤVgV ^a^ e_Z\V# Dk^ hj ej Zk^ cV_V`i^kc^_^ YVc_j `VYV hZ ]gVcZ b^`gddg\Vc^ob^bV `Vd ÂŤid hj Y^_VidbZ_Z ^ X^_VcdWV`iZg^_Z# BZĂ&#x;ji^b! V`d ^b edhiVcZ egZkgjĂ•Z ^a^ V`d hj ^oad Zc^ i^_Z`db dhZ`Z! h`jea_V_j hZ oV_ZYcd! jkaVĂ—Z hZ j hkd_Z a_jh`Z ^ edhiV_j cZV`i^kc^# Id bd Z W^i^ bZ]Vc^oVb `d_^b heg_ZĂ—VkV_j egZkZa^` \jW^iV` kdYZ# J oZWgVhid\ hj cZg^iV bj _VX^ ^ Zc`Z gVoYkd_Zc^! ÂŤid _Z cZdW^Ă—cd oV ej ZkZ! V deadYc_V _V_VÂŤVXV Yd\VĂ&#x;V hZ j jcjigVÂŤc_dhi^ i^_ZaV# Bj _VX^ edbdĂ•j eZc^hV dYaV j heZgb^_Z j edhZWcZ hegZb^ÂŤcZ dg\VcZ jcjiVg Zc`^# Edha^_Z Zc`V edaV Z c^odkZ bVa^] W^_Za^] _V_VÂŤVXV ^o `d_^] hZ ^okVa_j_j eaVc`idch`Z a^Ă—^c`Z#

hgZY^ÂŤc_^ ^ c^ ^ Y^_Zadk^ hi_Zcdk^i^] dWVaV

G6HEGDHIG6C?:CDHI ^hidĂ˜c^ >cY^_h`^ dXZVc ^ oVeVYc^

EVX^ĂŽ`

@Vi`VY hZ KZcZg^c Ă—ZÂŤVa_ oV`deVkV cZedhgZYcd ^hedY edkgÂŤ^cZ bdgh`d\ YcV iV`d YV ed`gZi^bV hkd\ b^ÂŤ^Ă•VkV hideVaV edb^Ă—Z e^_ZhV`# BZĂ&#x;ji^b! ^ocVY edkgÂŤ^cZ e^_Zh`V dhiVka_V dikdg X_ZkVhid\ jaVocd\ h^[dcV `V`d W^ bd\Vd jkaVĂ—^i^ kdYj j eaVÂŤiVcj ÂŤjea_^cj oV deh`gWj `^h^`db iZ `V`d W^ bd\Vd Âś`jÂŤVi^´ kdYj oV dYgZĂ&#x;^kVc_Z eg^hjicdhi^ ea^_ZcV##

Kiska

)

110ËšW

*%% `b

(%%

P

9JA?>C6

YdWgd0 b_Zhi^b^Ă˜cd dÂŤiZĂ–Zc^

CV c_d_ _Z aj` dY ig^ Yd eZi _Vhcd k^Ya_^k^] gjeV `gdo `d_Z dkV_ ej Y^ÂŤZ ^ ^oWVXj_Z dieVYcZ ikVg^# @V`d dc gVhiZ! gjeZ hZ ^hejcZ ^ oVb^_ZcZ cdk^b gjeVbV# Dh^b a_jY^ gdc^aVXV! bdgh`Z hj k^YgZ _ZYVc dY \aVkc^] egZYVidgV XgkZcd\ EZigdkV j]V#

CV_kZĂ•Z dY hk^] EZigdk^] j]V ^a^ ejoaVi`^! XgkZcd EZigdkd j]d ^bZ _Z YdW^ad ed X^\aVhid XgkZcd_ Wd_^ hkd_Z YZWZaZ! eg^Wa^ cd dkVacZ ÂŤ`da_`Z#

0$!$- *.,

*(

)%%

*%% b

Ot

hi^_ZcZ dY docV`Z dhZ`Z Yd YjW^cZ dY (% b

G6HEGDHIG6C?:CDHI ^hidĂ˜cZ eVX^ĂŽĂ˜`Z dWVaZ dY _j cd\ DgZ\dcV! H69! Yd 7V_V 8Va^[dgc^Z! BZ`h^`d

21

'%%

e cat He laz Pro

&* Š '% Xb

HI6C>Â?I:

'-,

8negVZV i^\g^h

HI6C?: J\aVkcdb

9JA?>C6

3

(%%

&%%

er

5-3=ˆ+1

G6OG:9 <6HIGDED96

I^\gVhiV VW^XV

+'%% `b'

G6OG:9 <6HIGDED96

7

BVgh]Vaadk^ hZ didX^ hVhid_Z dY '. VidaV ^ * bVa^] did`V j oVeVYcdb Y^_Zaj I^]d\ dXZVcV# 6ida^ hj cV kg]dk^bV cZ`VYVÂŤc_^] kja`VcV oV `d_Z hZ hbVigV YV hj hZ ^oY^\a^ h bdgh`d\ YcV eg^_Z d`d *% Š +% b^a^_jcV \dY^cV# BZĂ&#x;j c_^bV hj @lV_VaZ^c! cV_kZĂ•^ Vida j I^]db dXZVcj hV '*%% `b' iZ Vida^ 7^`^c^ ^ :cZlZiV` cV `d_^bV _Z kd_h`V H69"V ^obZĂ&#x;j &.)+# ^ &.+'# \dY^cZ iZhi^gVaV cj`aZVgcd dgjÂŻ_Z# A_jYh`^ _Z ji_ZXV_ cV i^b cVejÂŤiZc^b ^ jYVa_Zc^b Vida^bV j edha_ZYc_^] *% \dY^cV W^d oVcZbVg^k iZ _Z bdgh`^ hk^_Zi d`d c_^] Ydhadkcd egdXkVd0 f OPISI VRSTA eg^b_Zg^XZ cV 7^`^c^_j _Z Za svaku je vrstu oVW^a_ZÂŻZcd '*% kghiV `dgVa_V priloĂŚen tekstualni ^ Yd &%%% kghiV g^WV# opis i, uglavnom,

OtoËje Pribilof

,

+(< * .5$01

A

A:<:C96 '%%

&%%

nd

9/28/09 10:11:44 AM

EDKGÂ?>C6

=Va^di^h gj[ZhXZch

6

$

170ËšE

462-463_Gulfofalaska_CRO.indd 462-463

KGHI6 6ida^

8gkZcd EZigdkd j]d

,

OtoËje .5$01 Near

Agattu

@ 120ËšW

130ËšW

%

%

xa

oVeVYc^ ^ _j c^ EVX^ĂŽ`

)$4$0.8 / #- 2('.."$ -1* , 8 4 +

4 +

Attu

Attu

?

OVkVaV 8VhXVY^V edha_ZYc_^ _Z dhiViV` ^hid×cZ EVX^�×`Z dXZVch`Z ead×Z " ead×Z ead×Z ;VgVaadc! ;VgVaadc! `d_V _Z \didkd j ;VgVaadc! `d_V _Z \didkd j ediejcdhi^ edYkj×ZcV edY H_ZkZgcd" VbZg^×`j# C^o kja`VcV @Vh`VYcd\V \dg_V j VbZg^×`^b hVkZoc^b Yg¯VkVbV DgZ\dcj ^ LVh]^c\idcj! j`a_j×j_jÕ^ ^ Bdjci Hi# =ZaZch! edha_ZY^XV hj iZ hjWYj`X^_Z# @ViVhigd[VacV ZgjeX^_V Bdjci Hi# =ZaZchV &.-'# dYc^_ZaV _Z *, ¯^kdiV! V kja`Vc _d jk^_Z` ed`Voj_Z ocV`dkZ V`i^kcdhi^# EdigZh^ ^ edkZoVc^ bd\jÕ^ ihjcVb^_^ egZYhiVka_V_j gZVacj deVhcdhi j gZ\^_^ egZbYV _Z oVYc_^ hcV¯c^_^ edigZh oVW^a_Z¯Zc &,%%# DXZVch`V `dgV j idb _Z egdhidgj edY^_Za_ZcV j ig^ Y^_ZaV# CV_kZÕ^ Y^d ×^c^ ead×V ?jVc YZ ;jXV! cVokVcV egZbV \g×`db edbdgh`db `VeZiVcj `d_^ _Z j ^bZ �eVc_dah`Z ^higV¯^kVd egdhidg &*.'# Ead×V :meadgZg aZ¯^ h_ZkZgcd! V ead×V <dgYV _j¯cd dY c_Z#

B?:G>AD

le

G6HEGDHIG6C?:CDHI ^hidĂ˜c^ >cY^_h`^ dXZVc!

160ËšE

,

.#, 4-) * +, /+ .5$01

,

Anchorage

Zaljev Kuskokwim

,

5$01 2 .

×jkVc_Z kdYZ i^_Z`db gVoYdWa_V ^oad Zcdhi^# OV dhZ`Z eg^a_ZeX^ hZ edaV`d `gZÕj! eg^ ×Zbj egZaVoZ jYVa_Zcdhi^ Yd +% Xb! edbdÕj `dcigV`X^_V hkd\V _ZYcd\ hideVaV# =gVcZ hZ Va\VbV `d_Z eVhj hV hi^_ZcV edbdÕj igZc^XZ higj`ijgZ cVa^` cV gVej hV ojW^Õ^bV `d_^ hj d_V×Vc^ b^cZgVa^bV Za_ZoV#

su najËeπÊe ilustrirani fotografijama u boji.

)

Nunivak

! 0

B^ÂŤ^Ă–Vkd hideVad dW^Ă˜cd\ eg^a_Ze`V! dkY_Z eg^`VoVcd dYdoYd! Yg ^ \V Ă˜kghid joV hi^_Zcj! WZo dWo^gV cV _VĂ˜^cj kVadkV#

Mednij

&

bZĂ jea^bcV ^ ea^Ă–V edYea^bcV edYgjĂ˜_V! \gZWZch`Z oVgVkc^ Yd YjW^cZ dY , b

Ă’f_[RdeR §\`][\R

B>�>¡6KD HIDE6AD

Komandorsko otoËje

,

0

HI6C>Â?I:

hi^_ZcZ cV k^ÂŤ^b Y^_Zadk^bV dWVaZ Yd hjWa^idgVacZ odcZ

dY Vg`i^Ă˜`d\V `gj\V Yd Edgij\VaV

DW^Ă—c^ eg^a_ZeV` ^okghcd _Z eg^aV\dĂ&#x;Zc ^kdij cV dWVa^! V Wgd_Vc _Z cV hi^_ZcVbV j bZĂ&#x;jea^bcd_ odc^# šjc_VhiV ÂŤ`da_`V ÂŤi^i^ \V dY \gVWZ a_^kVXV ^ d`da^ÂŤc^] Ă—^bWZc^`V# Eg^a_Ze`Z `d_^ ^kZ cV Xgi^ dhZ`Z oVea_jh`j_j kVadk^ eV ^b _Z edigZWcV bVc_V ^ eadhcVi^_V ÂŤ`da_`V cZ\d eg^a_ZeX^bV `d_^ ^kZ cV Xgi^ ea^bZ! \Y_Z ÂŤ^gZ ^ k^ÂŤZ ÂŤ`da_`Z dbd\jĂ•j_j Wda_Z

*

/

+ Xb

HI6C>Â?I:

G6HEGDHIG6C?:CDHI h_ZkZgd^hidĂ˜c^ 6iaVci^`

0

+

&+ Xb

)

*(

9JA?>C6

*(

-).- $04$-$21

s Ku

Hooper Bay

Et o

Saint Matthew

+$321* 8 4 +

IgdX]jh c^adi^Xjh

(+1

.#, /+ $#-()

21

Okg`dkZ _Z ed hid Vhij dWa^`j c_^]dk^] he^gVac^] a_jhV`V aV`d gVoa^`dkVi^ dY kZĂ•^cZ Ygj\^] ej ZkV# Dc^ hZ edaV`d `gZĂ•j egZ`d \gZWZch`^] oVgVkc^ ^ `dgVa_c^] dWajiV`V ]gVcZĂ•^ hZ Va\VbV# EdigV c_V oV c_^]dk^b bZhdb ^ a^_Ze^b ÂŤ`da_`VbV cZgZ\ja^gVcd h`jea_Vc_Z hbVc_^aV ^b _Z Wgd_cdhi! dhdW^id cV ;^a^e^c^bV# BZĂ&#x;ji^b! h jhe_Z]db _Z jcZhZc cV Ygj\V b_ZhiV j >cYd"EVX^Ă?`j! `Vd ÂŤid hj ;gVcXjh`V Eda^cZo^_V ^ 8dd`dk^ didX^ iZ hZ dYViaZ edcdkcd cVhZa_VkV cV cZ`V ^okdgcV edYgjĂ—_V#

G6OG:9 <6HIGDED96

Okg`

EGDB?:G

! \gWd\aVkZ Z ]dWdic^XV ^] ejÂŻZkV _Zic_Z CjhV `decV! VhiVa^] h_ZĂ—db _Z ^ g^Wdadk

0 3

Beringa

,

Rt Oljutorski

,

$3

EViZaaV kja\ViV

ËšN

,

>

140ËšW

polarnica

A

2

50

Oljutorski zaljev

Sjeverna

Ă‹je

Petropavlovsk- Kronotski -KamĂ‹atskij zaljev 21* Rt Šipunskij ,$=0 1

(

j ev i zal insk Karaginskij

150ËšW

S JE D I N JE N E A M E R I  K E D R Æ A V E

Nome

4 + ;(0(*.% Nortonov .02.-.4 zaljev 8 0 4 -

9cdb 6a_Vh`d\V oVa_ZkV gVoVhjid _Z bcdikd edYbdgh`^] eaVc^cV# Edhid_Z YkV \aVkcV aVcXV " EViidc ^ <^aWZgi iZ @dY^V`# DWV aVcXV hZ \gVcV_j dY 6a_Vh`d\V edajdid`V# C_^]dkd b_Zhid cVhiVc`V _Z kgjÕV id×`V 8dWW! `d_V hZ cVaVo^ ^hedY hgZY^iV gVob^XVc_V ead×Z ?jVc YZ ;jXV! oVeVYcd dY did`V

=

160ËšW

Z Gooalje dh o

Seward

KVcXdjkZgV# EdYbdgh`Z eaVc^cZ hikVgVcZ hj ^ocVY kgjÕZ id×`Z j oVYc_^] (% b^a^_jcV \dY^cV ^ oVi^b egZb_ZiVcZ h_ZkZgdoVeVYcd jha^_ZY gVob^XVc_V bdgh`d\V YcV# DY &.,,# \dY^cZ egZ`d aj`V cV _j¯cd_ dWVa^ 6a_Vh`Z dYk^_V hZ ^okdo cV[iZ# <dY^cZ &.-.# j oVa_Zkj Eg^cXZ L^aa^Vb Yd\dY^aV hZ _ZYcV dY cV_kZÕ^] Z`dad`^] cZhgZÕV `VYV _Z ^o cVhj`Vcd\V iVc`ZgV :mmdc KVaYZo ^hXjg^ad d`d &&) b^a^_jcV a^iVgV h^gdkZ cV[iZ#

9da^cZ ^ [_dgYdk^ didĂ˜_V 6aZmhVcYZgV hk_ZYdĂ˜Z d hcVÂŻcd_ aZYZc_VĂ˜`d_ Zgdo^_^ oV edha_ZYc_Z\V aZYZcd\ YdWV#

to

<gZWZch`Z g^WZ! j`a_jĂ˜j_jĂ–^ `dgVa_cZ oVhiVk^Ă˜VhiZ g^WZ! a^bjch`Z g^WZ aZei^gZ ^ eaVkdegj\Z ÂŻVW^XZ ea^kV_j d`d eadĂ˜Vhid\V `dgVa_V#

rag

,= 21* 8 4 + Rt SivuËij

ka

+

_RcR_Ă’Rde` de`aR]` dR kV]V_\RdeZ^ _Z[R_dR^R

G6OG:9 <6HIGDED96

DW^Ă—c^ eg^a_ZeV`

Ă‹at

Saint Lawrence

Rt Navarin

ka

Ka m

Anadirski zaljev

<

Âťukotsko more

z

;G:C8= ;G><6I: H=D6AH

BVgh]Vaadk^ didX^

;>12-< Œ1>7<162)

Ă‹at

Ust’-KamËatsk

KamËatski zaljev

I>=> D8:6C ?J<DO6E69 '-+

am

4

=VkV_h`^ hj didX^ k^Ya_^k^ kg]dk^ kZa^`d\V edYbdgh`d\ eaVc^ch`d\ aVcXV# DkZ hj eaVc^cZ cVhiV_VaZ YZhZX^bV b^a^_jcV \dY^cV egZaVÂŻZc_Zb i^]ddXZVch`Z eadĂ—Z j hb_Zgj

K

=$

EDADÂĄ6? H_ZkZgc^ Y^d hgZY^ÂŤc_Z\V I^]d\ dXZVcV

Ka

'

170ËšW

polarnica

Âťukotski poluotok

Hatyrka

Ossora

Â?^gd`^ gjWc^ \gZWZc \didkd d`gjÂŻj_Z dWVaZ \dgdk^iZ BddgZVZ `d_V hZ Y_Zadb^Ă˜cd k^Y^ cV dkd_ hc^bX^#

;

Sjeverna

Rt Âťukotski

Ohotsko more

BDDG:6

:

180Ëš

ir

Anadir

R US K A F E D E R A C IJ A

03

YdWgd0 edcZ\Y_Z hj YZ\gVY^gVc^

9

ad

!

HI6C?: J\aVkcdb

DkV hViZa^ih`V hc^b`V eg^`Voj_Z id` aZYV ^o šj`dih`d\V bdgV `gdo 7Zg^c\dk egdaVo#

170ËšE

&

EDKGÂ?>C6 &&-% `b'

7:G>C<DK EGDA6O

8

160ËšE

150ËšE

ËšN

57:;31 73741ˆ1

KGHI6 GjWc^ \gZWZc^! Vida^ ^ edidcja^ \gZWZc^

60

&

0

=VkV_h`d didĂ—_Z

Cdkd\ OZaVcYV j _jÂŻcdb Y^_Zaj hgZY^ÂŤc_Z\V I^]d\ dXZVcV

9gjÂŤikZcZ did`Z Ă—^c^ c^o kja`Vch`^] ^ `dgVa_c^] did`V j _jÂŻcdb Y^_Zaj I^]d\ dXZVcV iZ didX^ h WVg^_Zgc^b \gZWZc^bV GV^Ă…ViZV ! didX^ h gjWc^b ^ WVg^_Zgc^b \gZWZc^bV IV]^i^ ^ Vida^ ^a^ edajVida^ BVje^]VV ^ BVje^i^ # 7^dadÂŤ`V _Z gVocda^`dhi dk^] \gZWZcV jb_ZgZcV j jhedgZYW^ h \gZWZc^bV j _j\d^hidĂ—cd_ 6o^_^ ^V`d cV c_^bV ÂŻ^k^ k^ÂŤZ dY &+% kghiV `dgVa_V! -%% kghiV \gZWZch`^] g^WV! &%%% kghiV bZ`jÂŤVXV ^ (% kghiV WdYa_^`VÂŤV# HiVc_Z _Z \gZWZcV

7

la pro ov

I>=> D8:6C HG:9>Â?C?> 9>D

h_ZkZgdoVeVYV egZ`d kgjĂ•Z idĂ—`Z j OZba_^cj eaVÂŤij# @dgVa_c^ \gZWZc^ dWgjWa_j_j cZ`V dWVacV edYgjĂ—_V baVĂ&#x;^]! kZĂ•^] did`V cV _j\d^hidĂ—cdb `gV_j didĂ—cd\ aVcXV `Vd ÂŤid hj DV]j ^ Bdad`V^# 9Va_Z cV h_ZkZgdoVeVYj! cV kg]dk^bV edidcja^] ^ edidea_Zc^] hiVg^_^] did`V cZ`da^`d _Z higj`ijgV ha^Ă—c^] Vida^bV `Vd ÂŤid hj ;gZcX] ;g^\ViZ H]dVah ^ Vida^ ceg# B^YlVn # Dk^ hj \gZWZc^ _V`d ^oda^gVc^ dY dhiVa^] `dgVa_c^] \gZWZcV cV hk^_Zij ^! egZbYV c^hj W^dadÂŤ`^ _V`d gVocda^`^! ^o c_^] hj Zkdaj^gVaZ bcd\Z cdkZ kghiZ# D`d Ă—Zikgi^cZ ÂŻ^kdi^c_V ^ W^a_V`V cV =VkV_^bV ^ dWa^ÂŻc_^b \gZWZc^bV ZcYZbh`Z hj kghiZ#

6

lin

@Vd ^ `dY bcd\^] i^]ddXZVch`^] VidaV! gjW VidaV BV_jgd hVhid_^ hZ Y^_Zadb dY ea^i`^] edidea_Zc^] \gZWZcV! V Y^_Zadb dY bVa^]! c^h`d edadÂŻZc^] did`V#

b_Zhi^b^XZ hj _V`d dÂŤiZĂ–Zc^

6A?6H@> ;?DG9

ko kw

6IDA B6?JGD

EDKGÂ?>C6 &*%% `b' HI6C?: 9dWgd! cd

C6?K:¡6 9J7>C6 '.(% b

9DID@ I^]^ dXZVc! g^_Z`Z 8dajbW^V! ;gVhZg

H_ZkZgc^b EVX^Ă?`db ^ 6a_Vh`^b oVa_Zkdb dYk^_V hZ edkgÂŤ^ch`V X^g`jaVX^_V j hb_Zgj hjegdicdb `VoVa_X^ cV hVij! ediedbd\cjiV h_ZkZgc^b d\gVc`db idead\ cVhiVk`V higj_Z higj_Z @jgd"H]^d ^o oVeVYcd\ 6iaVci^`V# EdkgÂŤ^ch`Z kdYZ hZ! jha^_ZY eVYVa^cV! ]aVYZ ^ edhiV_j bVc_Z haVcZ egZaVh`db egZ`d dXZVcV# Bcd\Z daj_Z `d_Z ed\VĂ&#x;V_j `VcVYh`j dWVaj EVX^Ă?`V cVhiV_j j 6a_Vh`dbZ oVa_Zkj# 8^g`jaVX^_V hZ jediejc_VkV 6a_Vh`db ^ 6aZjih`db higj_db " edkgVic^b! oVeVYc^b higj_VbV `d_Z iZ`j jo dWVaj 6a_h`Z ^ _jÂŻcd dY 6aZjih`d\V didĂ—_V# KdYZ oVa_ZkV W^dadÂŤ`^ hj hj kgad kgad kgad egdYj`i^kcZ ^ egdYj`i^kcZ ^ Wd\Vid hj hiVc^ÂŤiZ bcd\^] g^Wa_^] kghiV# EVX^Ă?Ă—`^ adhdh egdkdY^! kZĂ•^cdb j oVa_Zkj ^ d`dac^b bdg^bV! Yd eZi \dY^cV eg^_Z edkgVi`V cV bg^_ZÂŤĂ•Zc_Z j g^_Z`Z 6o^_Z ^ H_ZkZgcZ 6bZg^`Z#

ok

j oVeVYcdb Y^_Zaj I^]d\ dXZVcV

WVg^_Zgc^ \gZWZc^ ^ Vida^

EDADÂĄ6? ;gVcXjh`V Eda^cZo^_V! h_ZkZgd^hidĂ˜cd dY

4

YdWgd0 b_Zhi^b^Ă˜cd dÂŤiZĂ–Zc^

`dci^cZcih`Z ^ dXZVch`Z `dgZ# CV_kZĂ•V kja`Vch`V ZgjeX^_V j '%# hida_ZĂ•j W^aV _Z ZgjeX^_V Bdjci @VibV^_V cV 6a_Vh`db edajdid`j &.&'# \dY^cZ# CV dkV`dkd_ V`i^kcd_ \gVc^X^ Yd\VĂ&#x;V_j hZ ^ hcVÂŻc^ edigZh^! `Vd eg^b_Zg^XZ edigZh `d_^ _Z gVogjÂŤ^d Y^d \gVYV 6cX]dgV\ZV &.+)# \dY^cZ#

(0:.

+'%% `b'

HI6C?: J\aVkcdb

C6?K:¡6 9J7>C6 *%%% b

9DID@ G^_Z`Z Hjh^icV! 8deeZg! aZYZc^ WgZ\dk^ h bcd\^] aZYZc_V`V

?ZYVc _Z dY cV_bVc_^] hiVcdkc^`V KZa^`d\V `dgVa_cd\ \gZWZcV! Yj\VĂ—V` hVbd , Š - bb dY jhiV Yd gZeV! Y_Zi^c_V g^WV# @VY _Z di`g^kZcV '%%)# \dY^cZ! egd\aVÂŤZcV _Z cV_bVc_db kghidb `gVa_ZÂŻc_V`V cV hk^_Zij# Ij _Z i^ijaj j bZĂ&#x;jkgZbZcj egZjoZaV bVad Ber ingovo `gVĂ•V ^cYdcZo^_h`V ÂŤVgVc`V# >eV`! more Y_Zi^c_V _Z g^WV ^ YVa_Z iVc_V ^ aV`ÂŤV dY ÂŤVgVc`Z#

IJA?6C> C6 6A:JIH@DB DIDš?J

2 9

EDKGÂ?>C6

EDADÂĄ6? B^`gdcZo^_V! _j\doVeVYcd dY =VkV_V

EDKGÂ?>C6 &,% %%% `b

e v p

dgadk^! bdgh`^ YZbdc^! \gWd\aVkZ eVe^\VĂ—Z ^ gVoa^Ă—^iZ kghiZ ]dWdic^XV ^ \dadÂŤ`gÂŻc_V`V bdgh`^] ejÂŻZkV \daVĂ•V # CV_kZĂ•Z hj eg^_Zic_Z CjhV IZc\\Vg^ dcZĂ—^ÂŤĂ•Zc_Z h `decV! iVadÂŻZc_Z hZY^bZcViV cVhiVa^] h_ZĂ—db YgkV! adk g^WV oV V`kVg^_Z ^ g^Wdadk h Z`heado^kdb#

KGHI6 GjWc^ \gZWZc^!

?jÂŻcj \gVc^Xj 7Zg^c\dkd\ bdgV Ă—^c^ 6aZjih`d didĂ—_Z# CV eVX^Ă?Ă—`d_ higVc^ didĂ—_V cVaVo^ hZ 6aZjih`^ _VgV` `d_^ docVĂ—VkV b_Zhid edYkaVĂ—Zc_V EVX^Ă?Ă—`Z edY H_ZkZgcdVbZg^Ă—`j eadĂ—j# JegVkd _Z iV hjWYj`X^_h`V odcV oVhajÂŻcV oV ^oY^oVc_Z kja`Vch`d\V didĂ—cd\ c^oV! cV_h_ZkZgc^_Z\ Y^_ZaV EVX^Ă?Ă—`d\V kVigZcd\ eghiZcV# ?VgV` hZ cVhiVka_V ^hidĂ—cd! \Y_Z YdaVo^ Yd `dciV`iV

j\aVkcdb YdWgd! dh^b j Wa^o^c^ edejaVgc^] dYbVgVa^ÂŤiV `Vd ÂŤid hj IV]^i^! BddgZV ^ 7dgV 7dgV \Y_Z _Z doW^a_cd j\gdÂŻZcd oWd\ \gVYc_Z! `VcVa^oVX^_Z ^ Ydid`V hZY^bZcViV#

!

KGHI6 6ida^

I>=> D8:6C ?J<DO6E69

0

BVgh]Vaadk^ didX^

BVgh]Vaadk^ hZ didX^ hVhid_Z dY '. VidaV ^ * bVa^] did`V j oVeVYcdb Y^_Zaj I^]d\ dXZVcV# 6ida^ hj cV kg]dk^bV cZ`VYVÂŤc_^] kja`VcV oV `d_Z hZ hbVigV YV hj hZ ^oY^\a^ h bdgh`d\ YcV eg^_Z d`d *% Š +% b^a^_jcV \dY^cV# BZĂ&#x;j c_^bV hj @lV_VaZ^c! cV_kZĂ•^ Vida j I^]db dXZVcj hV '*%% `b' iZ Vida^ 7^`^c^ ^ :cZlZiV` cV `d_^bV _Z kd_h`V H69"V ^obZĂ&#x;j &.)+# ^ &.+'# \dY^cZ iZhi^gVaV cj`aZVgcd dgjÂŻ_Z# A_jYh`^ _Z ji_ZXV_ cV i^b cVejÂŤiZc^b ^ jYVa_Zc^b Vida^bV j edha_ZYc_^] *% \dY^cV W^d oVcZbVg^k iZ _Z bdgh`^ hk^_Zi d`d c_^] Ydhadkcd egdXkVd0 eg^b_Zg^XZ cV 7^`^c^_j _Z oVW^a_ZÂŻZcd '*% kghiV `dgVa_V ^ Yd &%%% kghiV g^WV#

I>=> D8:6C A)

OVkVaV 8VhXVY^V

EDKGÂ?>C6 &!* b^a# `b

C6?B6C?> @G6A?:ÂĄC?6@ C6 HK>?:IJ4

9DID@ I^]^ dXZVc! g^_Z`Z Nj`dc! 6cVY^g

W^dad`^ hj kgad egdYj`i^kcV! ×^bZ dbd\jÕVkV_j ocV×V_Vc gVokd_ 7Zg^c\dkd bdgZ ^bZ cdh^ egZbV g^WVghikV# <Zdad`^ \aZYVcd! gZ\^_db Ydb^c^gV hjWYj`X^_h`V odcV! V YVch`dbZ bdgZeadkXj! j haj¯W^ edigZh^ ^ kja`Vch`V V`i^kcdhi edkZoVcV h c_db hiVacV hj deVhcdhi# gjh`Z bdgcVg^XZ `d_^ _Z ^higV¯^d

7GO>C6 O6IK6G6C?6 - Xb cV \dY^cj

I>=> D8:6C ?J<DO6E69

I>=> D8:6C >'

6a_Vh`^ oVa_Zk

ot

`gjcZ iZ bVhdkcd ^oW_Za_^kVc_Z `dgVa_V &..-# \dY^cZ# Bdgh`^b eVg`db KZa^`^ `dgVa_c^ \gZWZc egd\aVÂŤZc _Z &.,*# \dY^cZ! V dY &.-&# \dY^cZ bZĂ&#x;j JcZhXdk^b _Z hedbZc^X^bV hk_Zih`Z WVÂŤi^cZ#

hVkZocV YgÂŻVkV 6a_Vh`V egd^okdY^ edad" k^Xj j`jecd\ jadkV g^WV ^ ÂŤ`da_`VÂŤV j H69"j# DW^Ă—c^ ija_Vc^ ^ h^k^ `^idk^ iV`dĂ&#x;Zg dW^iVkV_j j dk^b kdYVbV# Hjegdicdhi YjWd`dbdgh`d_ oVkVa^ j _j\doVeVYcdbZ Y^_Zaj bdgV Ă—^c^ egdhigVc^ ed_Vh ea^i`d\V bdgV ^ocVY `dci^cZciVacd\V ÂŤZa[V j h_ZkZgdoVeVY" cdbZ Y^_Zaj# KZĂ•^ Y^d iZ gZ\^_Z Ă—^c^d _Z `decZc^ bdhi oV kg^_ZbZ edha_ZY" c_Z\V aZYZcd\ YdWV! `VYV _Z bdgh`V gVo^cV W^aV Yd &'% b c^ÂŻV dY YVcVÂŤc_Z# @decZc^ _Z bdhi bdhi Yja_Z Yja_Z kg^_ZbZ W^d Yja_Z kg^_ZbZ W^d WZo aZYV! ÂŤid _Z dbd\jĂ•^ad bcd\^b kghiVbV! j`a_jĂ—j_jĂ•^ ^ Ă—dk_Z`V! e_ZÂŤVĂ—`^ eg^_ZaVo ^o 6o^_Z j H_ZkZgcj 6bZg^`j#

I>=> D8:6C 9(

7Zg^c\dkd bdgZ

lu

?ZYVc _Z dY cV_bVc_^] hiVcdkc^`V KZa^`d\V `dgVa_cd\ \gZWZcV! Yj\VĂ—V` hVbd , Š - bb dY jhiV Yd gZeV! Y_Zi^c_V g^WV# @VY _Z di`g^kZcV '%%)# \dY^cZ! egd\aVÂŤZcV _Z cV_bVc_db kghidb `gVa_ZÂŻc_V`V cV hk^_Zij# Ij _Z i^ijaj j bZĂ&#x;jkgZbZcj egZjoZaV bVad `gVĂ•V ^cYdcZo^_h`V ÂŤVgVc`V# >eV`! Y_Zi^c_V _Z g^WV ^ YVa_Z iVc_V ^ aV`ÂŤV dY ÂŤVgVc`Z#

Pro la

CV dkd_ hc^bX^ hgZY^ÂŤc_Z\ Y^_ZaV \gZWZcV k^Y^ hZ bZVcYg^gV_jĂ–^ `VcVa `d_^ gVoYkV_V Yk^_Z `dgVa_cZ iZgVhZ# KZa^`V Vbea^ijYV bdgh`^] b^_ZcV j dkdb edYgjĂ˜_j \ZcZg^gV _V`Z bdgh`Z higj_Z `gdo iV`kZ `VcVaZ#

ip o

)+'

@6C6A J <G:7:CJ

lja

j h_ZkZgd^hidĂ˜cd_ 6jhigVa^_^

6jhigVah`^ KZa^`^ `dgVa_c^ \gZWZc Yj\VĂ—V` _Z '%&% `b ^ cV_kZĂ•^ _Z `dgVa_c^ hjhiVk cV hk^_Zij# šZhid _Z de^h^kVc `Vd cV_kZĂ•V higj`ijgV `d_j hj ^`VY ^o\gVY^a^ ÂŻ^k^ dg\Vc^ob^! cd oVegVkd hZ hVhid_^ dY d`d (%%% oVhZWc^] \gZWZcV ^ `dgVa_c^] did`V# KVc_h`^ bj _Z gjW dY (% Yd '*% `b dY `decV! V W^dadÂŤ`^ _Z kgad gVocda^`# CV \gZWZcj ÂŻ^k^ d`d (*% kghiV `VbZc^] `dgVa_V ^ bcd\^ bZ`Vc^ `dgVa_^# BZĂ&#x;j &*%% kghiV g^WV cVaVoZ hZ \aVkdĂ—^! cV_bVc_Z g^WZ cV \gZWZcj! )* kghiV g^WV aZei^gV iZ cZ`da^`d kghiV bdgh`^] eVhV edeji hgZWgcdkg]d\ bdgh`d\ ehV! baViV ^ `^ideh^cV# <gZWZc _Z hiVc^ÂŤiZ ^ oV *%% kghiV Va\^! '% kghiV bdgh`^] ob^_V ^ )%%% kghiV bZ`jÂŤVXV# OV ÂŤiZiZ cV \gZWZcj j edha_ZYc_^] (% \dY^cV edcV_k^ÂŤZ hj `g^kZ ok_ZoYVĂ—Z igcdkZ

A

cV_ZoYdb ok_ZoYVĂ˜Z igcdkZ `gjcZ ^ ^oW_Za_^kVc_Zb `dgVa_V

)<4 ); 7+-)6)

6jhigVah`^ KZa^`^ `dgVa_c^ \gZWZc sve karte popraĂŠene su tekstualnim Yj\VĂ—V` _Z '%&% `b ^ cV_kZĂ•^ _Z `dgVa_c^ hjhiVk cV hk^_Zij# šZhid _Z de^h^kVc `Vd opisom poloĂŚaja cV_kZĂ•V higj`ijgV `d_j hj ^`VY ^o\gVY^a^ *-:16/7>7 57:- 1 )42);31 B)42-> @6C6A J <G:7:CJ ÂŻ^k^ dg\Vc^ob^! cd oVegVkd hZ hVhid_^ dY CV dkd_ hc^bX^ hgZY^ÂŤc_Z\ Y^_ZaV \gZWZcV d`d (%%% oVhZWc^] \gZWZcV ^ `dgVa_c^] k^Y^ hZ bZVcYg^gV_jĂ–^ `VcVa `d_^ gVoYkV_V did`V# KVc_h`^ bj _Z gjW dY (% Yd Yk^_Z `dgVa_cZ iZgVhZ# KZa^`V Vbea^ijYV '*% `b dY `decV! V W^dadÂŤ`^ _Z kgad 9gjÂŤikZc^ didX^ bdgh`^] b^_ZcV j dkdb edYgjĂ˜_j \ZcZg^gV gVocda^`# CV \gZWZcj ÂŻ^k^ d`d (*% kghiV `VbZc^] `dgVa_V ^ bcd\^ bZ`Vc^ `dgVa_^# _V`Z bdgh`Z higj_Z `gdo iV`kZ `VcVaZ# BZĂ&#x;j &*%% kghiV g^WV cVaVoZ hZ \aVkdĂ—^! cV_bVc_Z g^WZ cV \gZWZcj! )* kghiV g^WV aZei^gV iZ cZ`da^`d kghiV bdgh`^] eVhV f OPIS PRIMJERA su stranice edeji hgZWgcdkg]d\ bdgh`d\ ehV! Uvodne`gjcZ iZ bVhdkcd ^oW_Za_^kVc_Z `dgVa_V uglavnom popraĂŠene baViV ^ `^ideh^cV# <gZWZc _Z hiVc^ÂŤiZ &..-# \dY^cZ# Bdgh`^b eVg`db opisima konkretnih ^ oV *%% kghiV Va\^! '% kghiV bdgh`^] primjera. KZa^`^ `dgVa_c^ \gZWZc egd\aVÂŤZc Ovdje su tako ob^_V ^ )%%% kghiV bZ`jÂŤVXV# OV ÂŤiZiZ opisani_Z &.,*# \dY^cZ! V dY &.-&# \dY^cZ primjeri koraljnih cV \gZWZcj j edha_ZYc_^] (% \dY^cV grebenabZĂ&#x;j JcZhXdk^b _Z hedbZc^X^bV iz razliĂ‹itih edcV_k^ÂŤZ hj `g^kZ ok_ZoYVĂ—Z igcdkZ dijelovahk_Zih`Z WVÂŤi^cZ# svijeta. Primjeri

EDKGÂ?>C6 (, %%% `b'

EDADÂĄ6? EVgVaZaVc h dWVadb FjZZchaVcYV

CV dkd_ [did\gVĂŽ_^ higbd\ `dgVa_cd\ dWgdc`V k^Y^ hZ cZ`da^`d kghiV bZ`Vc^] `dgVa_V ^ _Vid `dgVa_c^] oVhiVk^Ă˜Vhi^] g^WV#

2007 11:06:36

Ovo je primjer iz cjeline o Tihom oceanu.

KGHI6 7Vg^_Zgc^ \gZWZc

HI6C?: DÂŤiZĂ–Zc

@DG6A?C> HIGB68

hj ^oc^bcd kZa^`j W^dadÂŤ`j gVocda^`dhi bdgh`d\ hk^_ZiV j dkdb edYgjĂ—_j# CV eg^b_Zg! _ZYVc kZa^`^ \gZWZc bdÂŻZ W^i^ hiVc^ÂŤiZ oV k^ÂŤZ dY &'%% kghiV g^WV id _Z k^ÂŤZ kghiV cZ\d j hk^b bdg^bV :jgdeZ oV_ZYcd ^ *%% gVoa^Ă—^i^] kghiV \gZWZcdikdgc^] `dgVa_V# JdW^Ă—V_ZcZ ÂŻ^kdi^c_h`Z kghiZ dkY_Z hj gVÂŻZ bdgh`^

!&!

KZa^`^ `dgVa_c^ \gZWZc

0.0

^ h_ZkZgcd\ 7dgcZV

<gZWZc^ IjWWViV]V hb_ZÂŤiZc^ hj d`d YkV VidaV j hgZY^c^ Hjajh`d\ bdgV ^ edocVi^ hj ed Wgd_c^b eZaV\^Ă—`^b dg\Vc^ob^bV ÂŻ^kZ cV dikdgZcdbZ bdgj `d_Z eg^kaVĂ—Z \gZWZc^ Š edeji bdgh`^] eVhV! bdgh`^] YZbdcV! `dgc_VĂ—V ^ WVgV`jYV# CV higb^b higVcVbV \gZWZcV ÂŻ^kZ ^ Wgd_cZ bVc_Z kghiZ `Vd ÂŤid hj gV`dk^! ÂŤVgZc^ \dadÂŤ`gÂŻc_VX^ bdgh`^ ejÂŻZk^ \daVĂ•^ ^ k^ÂŤZ dY (*% kghiV `VbZc^] ^ bZ`Vc^] `dgVa_V# GVc^] YZkZYZhZi^] \dY^cV '%# hi# \gZWZc^ IjWWViV]V bZĂ&#x;j gdc^dX^bV h WdXdb W^a^ hj cV \aVhj `Vd _ZYcd dY YZhZi cV_Wda_^] b_ZhiV oV gdc_Zc_Z cV hk^_Zij# BZĂ&#x;ji^b! \gZWZc^ hj egZige_Za^ ocVicj ÂŤiZij dhVbYZhZi^] \dY^cV oWd\

j h_ZkZgd^hidĂ˜cd_ 6jhigVa^_^

I>=> D8:6C ?J<DO6E69

Ber proingov la z

EDADÂĄ6? HgZY^ÂŤc_^ Y^d Hjajh`d\ bdgV ^obZĂ j ;^a^e^cV

EDADÂĄ6? EVgVaZaVc h dWVadb FjZZchaVcYV

V\gZh^kc^] g^WVgh`^] iZ]c^`V ^ dhc^kVc_V [VgbZ Va\^# ;^a^e^ch`V _Z kaVYV ^ciZgkZc^gVaV &.--# \dY^cZ egd\aVh^kÂŤ^ edYgjĂ—_Z cVX^dcVac^b eVg`db! V dY &..(# \dY^cZ _Z ^ cV JcZhXdkj Ede^hj hk_Zih`Z WVÂŤi^cZ# 9VcVh hj \gZWZc^ IjWWViV]V j bcd\d Wda_Zb hiVc_j oWd\ oVWgVcZ g^WdadkV ^ h^YgZc_V WgdYdkV cV \gZWZc^bV eadk^aV `d_V YdaVoZ bdgV_j hZ kZoVi^ oV WdkZ # CV`dc ^oW_Za_^kVc_V `dgVa_V &..-# \dY^cZ! cV kZĂ•^c^ b_ZhiV '%%)# \dY^cZ oVW^a_ZÂŻZc _Z edgVhi edkgÂŤ^cZ ÂŻ^kd\ had_V `dgVa_V#

Prolaz Am ukta

hZ dY ^oW_Za_^kVc_V `dgVa_V j &..-# \dY^c^

cV_ZoYdb ok_ZoYVĂ˜Z igcdkZ `gjcZ ^ ^oW_Za_^kVc_Zb `dgVa_V

Am Ă‹it ka

((% `b'

HI6C?: 9dWgd! dedgVka_V

tablica s osnovnim podacima (nisu isti za sve cjeline)

EDKGÂ?>C6 (, %%% `b' HI6C?: DÂŤiZĂ–Zc

Pro laz

EDKGÂ?>C6

KGHI6 7Vg^_Zgc^ \gZWZc

na karti je prikazan poloĂŚaj i, uglavnom, rasprostranjenost primjera

An

d`d c^] did`V kZgc^ hj didX^ _jÂŻc^ hj Y^\cji^] Ă•^cV _Z \gZWZcV cV# >eV`! ZYZcV ed`VoVaV

KGHI6 6ida^

KZa^`^ `dgVa_c^ \gZWZc

Posljednje je poglavlje knjige atlas svjetskih oceana, a osnova su mu svakako karte svih glavnih oceana i mora. Na stranicama iza karte cijelog oceana iscrpni su prikazi njegovih odabranih dijelova. Sve su karte izraene na temelju podataka prikupljenih satelitskim ili brodskim mjerenjima. Nazivlje na njima obuhvaĂŠa nazive mora, podvodnih oblika (kao Ď€to su grebeni, jarci i podvodne planine) te vaĂŚnijih struktura na obali. Na njima se vide i dubine mora te granice izmeu litosfernih ploĂ‹a. Na kraju je knjige posebno h KARTA DIJELA OCEANA kazalo u kojem su navedeni nazivi Uz karte, na ovim su stranicama i opisi s karata. pojedinih mora ili podvodnih oblika.

.#, /+ -($ ,/$

dgVa_V kVg^gV dY ocZ ^ oZaZcZ Yd acZ gVo\gVcViZ bZ `dadc^_Z#

I>=> D8:6C O6E69

naziv oceana u kojem je smjeπten primjer

)<4 ); 7+-)6)

gc^] `^adbZiVgV# `dadc^_V =Za^dedgV ia_ZĂ•^bV hj hZ d`da^ÂŤV Wdg^a^ `Z oV >h]^\V`^ g^_ZYad\ _Z \gZWZcj dYW^_Zc! ^ \gVYc_Z ogVĂ—cZ ^gVc_Z iaV gZWZcj jĂ—^cV`#

strana svijeta upozorava na poloĂŚaj unutar oceana

I>=> D8:6C ?J<DO6E69

sk

]c^`V ^ dhc^kVc_V Z kaVYV Y^cZ egd\aVh^kÂŤ^ eVg`db! V V JcZhXdkj # 9VcVh hj bcd\d Wda_Zb WdadkV ^ h^YgZc_V eadk^aV `d_V ^ oV WdkZ # gVa_V &..-# iV '%%)# \dY^cZ <gZWZc^ IjWWViV]V kgÂŤ^cZ ÂŻ^kd\

Biljni svijet, Zelene alge, Velike zelene alge, Mahovine, KritosjemenjaËe, Ribarstvo

Mike Scott Otvoreno more i morsko dno, IstraĂŚivanje podmornicama, Grebeni hladnih voda, BioloĎ€ka raznolikost oko ≈vruĂŠih toĂ‹aka√, Seoba kitova, Vjetroelektrane na Baltiku

9/28/09 10:40:00 AM

006-007_About this book.indd 7 006-007_cro.indd 7

14/6/2007 11:09:00 10/16/09 1:49:17 PM

46

GEOLOGIJA OCEANA

EVOLUCIJA OCEANA zona razmicanja

OTKAKO SU ATLANTSKE OBALE JUÆNE AMERIKE I AFRIKE precizno kartirane, moglo se

kontinent noπen na ploËama

vidjeti da se poklapaju poput slagalice. Danas znamo da se kontinenti miËu, da su nekada bili spojeni te da su nakon njihova razdvajanja izniknuli oceani. Oceani su tijekom razvoja mijenjali globalnu klimu, a morska je razina varirala ovisno o klimatskim promjenama i geoloπkim Ëimbenicima.

TEKTONIKA PLO»A

1. KamBrij (prijE 500 milijuNa gODiNa)

Ostaci prvog superkontinenta Rodinije bili su raπtrkani,

a najveÊi dio, Gondvana, leæao je na jugu. Ocean Mnogobrojni konvekcijski krugovi (vidi str. 43) koji su stvorili prve Iapetus razdvajao je Laurenciju (Sjeverna Amerika) dijelove kontinentske kore postupno su, hlaenjem plaπta, ustupili od Baltike (sjeverna Europa). VeÊi dio sjeverne polutke mjesto nekolicini veÊih konvekcijskih krugova. Dijelovi kontinenata prekrivao je ocean Pantalasa. ujedinili su se u veÊa podruËja, a na najtanjim dijelovima oceanske kore nastale su pukotine dijeleÊi je na velike ploËe. Kad je razlika u gustoÊi izmeu oceanske i kontinentske kore dovoljno narasla, OCEAN PANTALASA oceanska je kora tonula na dodiru s rjeom kontinentskom i tako tvorila zone subdukcije ili podvlaËenja. Od tada je evoluciju oceana i LAURENCIJA kontinenata dirigirala tektonika ploËa (vidi str. 50 ∑ 51). Dok se ploËe SIBIR kreÊu i nose kontinente sa sobom, OCEAN oceani se πire ili nestaju. IAPETUS

zona subdukcije konvekcijski krug pokreÊe ploËe

KrETaNjE plO»a

PloËe se pomiËu djelovanjem konvekcijskih krugova koji se kreÊu do velikih dubina, Ëak do granice plaπta i vanjske jezgre.

BALTIKA

GONDVANA

preteËa sjevernog Atlantika leæi izmeu Sjeverne Amerike i Europe

SIBIR

OCEAN PANTALASA

2. DEVON (prijE 400 milijuNa gODiNa)

AUSTRALIJA

EUROAMERIKA

OCEAN RHEIC

Izdvajanjem niza otoka od Gondvane, koji Êe poslije postati zapadna i juæna Europa, i njihovim premjeπtanjem prema Laurenciji i Baltici nastajao je ocean Rheic, a istodobno nestajao ocean Iapetus.

raπtrkani ostaci Rodinije

plitka mora na kontinentskom πelfu

GONDVANA

Ural

juæna Europa spaja se s Euroamerikom (Laurencija i Baltika) i smanjuje ocean Iapetus

vegetacijska podruËja prvih biljaka na kopnu

OCEAN PANTALASA

UVOD

TIJEKOM VREMENA Kretanje Zemljinih ploËa zbog ubrzana recikliranja oceanske kore u zonama razmicanja i podvlaËenja (vidi str. 50) spajalo je i razdvajalo kontinente koji su pritom povremeno formirali ≈superkontinente√. Prema njemaËkom znanstveniku Alfredu Wegeneru, prije 250 milijuna godina postojao je superkontinent Pangea sa srediπtem na ekvatoru i okruæen jednim velikim oceanom. »ini se da je prije milijardu godina postojao i superkontinent Rodinia, a vjerojatno i joπ jedan otprije. Svaki put kad bi se kontinentske mase spojile, nakon nekog vremena pojavile bi se pukotine s tektonskim jarcima koje bi ih razdvajale kao danas u Crvenome moru i IstoËnoafriËkom tektonskom jarku. Kompjutorski modeli dijelova kore i lokacija razmicanja i podvlaËenja omoguÊuju priliËno pouzdanu rekonstrukciju izgleda Zemlje do 500 milijuna godina unatrag.

046-047Evolution Oceans1.indd 46 046-047_CRO.indd 46

MORE PALEO-TETIS

PANGEA JUÆNA AMERIKA

pustinjska prostranstva

AUSTRALIJA

AFRIKA

GONDVANA juæna ledena kapa prekriva veÊi dio Juæne Amerike, Afrike i Australije

3. KarBON (prijE 300 milijuNa gODiNa) Dok se okupljao superkontinent Pangea, kontinentske mase bile su razvuËene od pola do pola gotovo okruæivπi more Paleo-Tetis s istoka. »ini se da su se danaπnje naslage ugljena tada taloæile u moËvarnim πumama duæ obala ekvatorijalnih rubnih mora. Prelaskom Gondvane preko Juænog pola stvarala se velika ledena kapa.

LEGENDA

zona subdukcije zona razmicanja obrisi danaπnjega kopna

7/6/2007 2:12:10 10/16/09 2:09:27 PM

046-047Evolu

47

EPIKONTINENTALNA MORA

ljuDi

ALFRED WEGENER

Morska je razina veÊi dio proπlosti bila viπa od danaπnje. ZahvaljujuÊi tome postojala su plitka epikontinentalna mora bez morskih mijena koja su prekrivala velika prostranstva u unutraπnjosti kontinenata. Ona su se znatno razlikovala od danaπnjih dubokih oceana i plitkih mora na kontinentskim πelfovima. Ova su mora katkad prekrivala do pola kopnene povrπine, a Ëesto su bila jako slana, siromaπna kisikom i beæivotna. Mogla su izolirati pojedine dijelove kontinenata na kojima je evolucija æivog svijeta dalje tekla odvojeno. Epikontinentalna mora utjecala su i na klimu: njihov visok salinitet uzrokovao je poniranje (vidi str. 60) guste vode u obliænjim ekvatorijalnim oceanima i tako regulirao dubokooceansku cirkulaciju, za razliku od danaπnjeg poniranja πto se dogaa u polarnim krajevima.

Alfred Wegener (1880. ∑ 1930.) bio je njemaËki znanstvenik koji se bavio astronomijom, meteorologijom i geologijom. Godine 1915. iznio je teoriju o plutanju kontinenata kojom je objasnio prisutnost istih stijena na suprotnim krajevima Atlantika te prisutnost fosila tropskih biljaka u arktiËkom podruËju. Njegova ideja nije bila prihvaÊena do otkriÊa razmicanja oceanskog dna koje ju je potkrijepilo.

pliTKa VODa

4. jura (prijE 150 milijuNa gODiNa)

Obala sjevernoameriËkog unutarnjeg morskog prolaza prije 100 milijuna godina vjerojatno je bila sliËna danaπnjim plitkim lagunama Bahamskog otoËja (desno).

poËetak πirenja srednjega Atlantika

BuduÊi dijelovi srednje Azije odvojili su se od Gondvane i krenuli na sjever, zbog Ëega nestaje more Paleo-Tetis, a nastaje ocean Tetis. ©irenjem srednjeg Atlantika Pangea se razdvaja na sjeverne i juæne dijelove.

LAURAZIJA SJEVERNA AMERIKA

TIHI OCEAN

AZIJA

EUROPA

OCEAN TETIS

AFRIKA JUÆNA AMERIKA

GONDVANA AUSTRALIJA

πirenje sjevernog dijela Atlantika razdvaja Europu i Sjevernu Ameriku

ANTARKTIKA

Zapadni unutarnji morski prolaz

razmicanje je naznaka stvaranja dna modernog Tihog oceana

visoka morska razina

SJEVERNO LEDENO MORE

polarna je ledena kapa nestala

SJEVERNA AMERIKA EUROPA

5. KrEDa (prijE 100 milijuNa gODiNa)

Raspadanje Gondvane poËelo je odvajanjem Indije, Afrike i Antarktike. Time je poËelo i smanjivanje oceana Tetisa, a uskoro i πirenje juænog dijela Atlantika i Sjevernog ledenog mora te odvajanje Europe od Sjeverne Amerike.

TIHI OCEAN JUÆNA AMERIKA

AUSTRALIJA

ANTARKTIKA

Gondvana se raspada

zatvaranje Panamske prevlake

ostaci oceana Tetisa EUROPA

AZIJA

6. EOCEN (prijE 50 milijuNa gODiNa)

ATLANTSKI OCEAN AFRIKA INDIJA

JUÆNA AMERIKA

INDIJSKI OCEAN AUSTRALIJA

poËinje se stvarati antarktiËka ledena kapa

046-047Evolution Oceans1.indd 47 046-047_CRO.indd 47

OCEAN TETIS

AFRIKA

INDIJA

morski prolaz Turgai

TIHI OCEAN

AZIJA

ANTARKTIKA

Indija je nastavila brzo pomicanje na sjever, πto je nakon sudara s Azijom pridonijelo izdizanju Himalaje. Pribliæavanje Afrike Europi zatvorilo je zapadni dio oceana Tetisa. Nakon odvajanja Australije i Juæne Amerike od Antarktike uspostavlja se Cirkumpolarna morska struja koja onemoguÊuje dolazak toplije vode s ekvatora do Antarktike. Australija se pomiËe na sjever

UVOD

2007 2:12:10

EVOLUCIJA OCEANA

7/6/2007 2:12:16 10/16/09 2:09:36 PM

92

OBALNA I PRIOBALNA PODRU»JA

OBALNI KRAJOLICI OBALNI KRAJOLICI DILJEM SVIJETA jako su raznoliki. Obale

ATOL

Obala obrubljena grebenima oko juænopacifiËkog otoka Bora-Bore sekundarna je obala jer je preoblikovana radom æivih organizama, ponajprije koralja.

oblikuju brojni procesi kao πto su promjene razine mora i abrazija, a vaæni su i procesi na kopnu kao πto je djelovanje atmosferilija, erozija, rijeËna akumulacija, napredovanje ili povlaËenje ledenjaka, tok vulkanske lave i rasjedanje. Neke obalne oblike, npr. koraljne grebene, stvaraju i æivi organizmi, a vaæan je i Ëovjek koji gradi luke, lukobrane i umjetne otoke.

VRSTE OBALA Obale moæemo podijeliti na primarne i sekundarne. Primarne su obale nastale djelovanjem kopnenih procesa kao πto su nakupljanje rijeËnih sedimenata (stvaranje delta), erozija, vulkanski procesi te rasjedanje. Obale oblikovane nedavnim promjenama razine mora, potopljene i izdignute obale (vidi str. 88 ∑ 89), one nastale nakupljanjem pijeska (vjetar) ili tila (ledenjaci) te ledenjaci koji zavrπavaju u moru takoer se smatraju primarnim obalama. Sekundarne su obale one koje su osjetno preoblikovali marinski procesi erozije i akumulacije ili koje su nastale radom æivih organizama poput koralja, mangrova i, dakako, Ëovjeka. Neke obale ∑ primjerice, izdignute obale na kojima je abrazija ostavila traga ∑ imaju karakteristike i primarne i sekundarne obale pa ih smatramo prijelaznim tipom obale. VULKANSKA OBALA UMJETNA OBALA

MORSKI OKOLI©I

Luka Singapur u jugoistoËnoj Aziji primjer je obale koju je posve oblikovao Ëovjek. Prije ljudske intervencije ovdje je bio estuarij obrubljen mangrovama.

MORSKI LÛK

Ovaj impresivan lûk u juænoj Engleskoj ostatak je nekoÊ mnogo veÊega rta, a zove se Durdle Door. Ovo je tipiËan primjer djelovanja abrazije.

092-093_Coastal_Process.indd 92 092-093_CRO.indd 92

Ovaj vulkanski stoæac oblikovan erozijom nalazi se na otoËju Galápagosu. Obala duæ ovih otoka nastala je djelovanjem vulkana, dakle primarna je.

14/6/2007 15:34:17 10/16/09 2:12:59 PM

092-093_Coa

OBALE OBLIKOVANE ABRAZIJOM Klifovi, oblikovani radom valova, spadaju u sekundarne obale te su vjerojatno jedni od najpoznatijih tipova obala nastalih abrazijom. Dva su procesa koje izaziva rad valova na ovim obalama. Prvi je abrazivno djelovanje materijala noπena valovima koji udara u klifove. Drugi je valovima izazvano zbijanje zraka u pukotinama stijena u kojima se potom πiri, πto takoer razorno djeluje na stijene. Erozivna energija valova najjaËa je na rtovima jer se na njima valovi lome (savijaju) i tako na rtovima stvaraju karakteristiËne oblike toËno odreenim redoslijedom. Prvo u bazi klifa nastaju duboki usjeci, a potom s obje strane rta i morske πpilje. Djelovanjem valova te se πpilje s vremenom produbljuju i πire dok se ne spoje i tako stvaraju lûk. Nakon toga uruπava se krov lûka te ostaje izolirani kameni stup, tj. hrid koji daljnjom erozijom postaje greben dio fronte vala i nestaje. nasuprot rtu

93

lomljenje fronte vala usmjerava njezinu energiju na rt

plaæa dio fronte vala nasuprot plaæi nastavlja se kretati ravno

s vremenom erozija pretvara rt u hridi

usporava dolazeÊi u pliÊu vodu

vrh nataloæena sedimenta

USMJERAVANJE ENERGIJE VALOVA

PrilazeÊi obali koju Ëini niz zaljeva i rtova, fronte se valova lome te veÊinu svoje energije usmjeravaju na rtove.

fronta vala (izduæeni brijeg vala)

POTKAPINA

Radom valova nastala je usjeklina i abrazijska terasa u podnoæju klifa na Karibima.

MORSKA ©PILJA

Dubok usjek i morska πpilja nastali su abrazijom klifova Algarvea u Portugalu.

HRIDI

The Old Harry Rocks kredne su hridi uz rt blizu Swanagea u juænoj Engleskoj. rijeËni tok

slana moËvara sprud

rt

pomicanje pijeska uz povlaËenje obalu mora zapljuskivanje

OBALE OBLIKOVANE AKUMULACIJOM Ove morske obale graene su od sedimenata koji su nastali erozijom rtova ili su doneseni iz unutraπnjosti (rijekama) i s puËine (valovima). Jedan je od kljuËnih Ëimbenika u njihovu nastanku uzduæna struja. RijeË je o pomicanju vode i materijala duæ obale na ovaj naËin: kad valovi udaraju u obalu iskosa, guraju vodu i sediment uz obalu pod odreenim kutom, a povlaËenje mora nakon zapljuskivanja vala odvlaËi ih u smjeru okomitom na obalu. Kad voda stigne do mirnijeg podruËja, materijal se taloæi i tvori razliËite akumulacijske oblike poput sprudova, pjeresipa i barijernih otoka (izduæeni otoci paralelni s obalom).

drugi po uËestalosti smjer vjetra i valova

smjer uzduæne struje

prevladavajuÊi vjetar i smjer valova

NASTANAK SPRUDOVA

Na ovoj obali pijesak i vodu uzduæna struja nosi pokraj rta nakon kojeg se pijesak poËinje taloæiti na ulazu u estuarij jer je ondje valove primirio spor tok rijeke. Taloæenjem nastaje spororastuÊi sprud ∑ pjeπËani poluotok jednim krajem spojen s kopnom.

PJERESIP

Pjeresip je pjeπËani sprud koji gotovo posve zatvara ulaz u zaljev ili estuarij. Na fotografiji mlai i stariji pjeresip na uπÊu estuarija u ©kotskoj zatvaraju dio priobalnog podruËja u kojem su slane moËvare i pjeπËane terase.

092-093_Coastal_Process.indd 93 092-093_CRO.indd 93

SPRUD CLATSOP

Ova zraËna snimka prikazuje sprud Clatsop na uπÊu Columbije u Oregonu u SAD-u. Sprud nasuprot uπÊu dugaËak je 4 km i dalje raste.

MORSKI OKOLI©I

2007 15:34:17

OBALNI KRAJOLICI

14/6/2007 15:35:36 10/16/09 2:13:04 PM

OLUPINA TITANICA

Pramac Titanica, od kojeg se ovdje vidi gornja paluba i ograda, uglavnom je netaknut iako je duboko usaen u morsko dno.

196-197_Titanic.indd 196 196-197_CRO.indd 196

8/6/2007 0:09:09 10/19/09 11:34:25 AM

196-197_Tita

POTONU∆E TITANICA PotonuÊe prekooceanskog broda Titanica

POVIJEST TITANICA

ISPLOVLJAVANJE

POLAZAK IZ SOUTHAMPTONA Kada je porinut, Titanic je bio najveÊi i najraskoπniji putniËki prekooceanski brod na svijetu. Iz Southamptona je 10. travnja 1912. godine na njemu isplovilo oko 900 Ëlanova posade i 1300 putnika, meu kojima su bili i neki od najbogatijih i najistaknutijih ljudi na svijetu.

MEDIJSKA SENZACIJA PotonuÊe Titanica πokiralo je cijeli svijet. Ove novine iz Chicaga izaπle su 16. travnja 1912. godine.

KATASTROFA

15. travnja 1912. godine u sjevernom Atlantiku meu najveÊim je morskim brodolomima u povijesti koji su se dogodili u vrijeme mira. Nedvojbeno je rijeË o najpoznatijem potonuÊu svih vremena, dijelom stoga πto je brod smatran nepotopivim. U katastrofi je poginulo ukupno 1517 ljudi, a preæivjelo ih je samo 706. ToËan redoslijed pogreπaka koje su pridonijele sudaru Titanica s ledenim brijegom nikada nije posve objaπnjen. Zna se da su 12 sati prije nesreÊe stizale poruke drugih brodova o velikim ledenim bregovima koji su na Titanicovu kursu. Meutim, te poruke moæda nisu dospjele do zapovjedniËkog mosta. Pri sudaru, Titanic nije izravno udario u ledeni brijeg nego ga je oËeπao desnom stranom, no to je bilo dovoljno da se trup izvitoperi i istisnu zakovice ispod razine mora, zbog Ëega je voda poËela curiti u pet odjeljaka trupa. Iako su porinuti Ëamci za spaπavanje, nije bilo mjesta za sve, a i neki su porinuti nepopunjeni. Zbog toga je na brodu, kada je poËeo tonuti, ostalo joπ oko 1500 ljudi. VeÊina je, pretpostavlja se, stradala od hipotermije u ledenoj vodi. Titanicovu je olupinu locirao ameriËko-francuski tim 1985. godine uz pomoÊ podmornice s priËvrπÊenom kamerom i rasvjetom. Vaæno je otkriÊe da se brod razdvojio na dva dijela prije nego πto je potonuo ∑ krma i pramac naeni su jedan nasuprot drugome na udaljenosti od 600 m.

NEPOTOPIVI JE POTONUO 15. travnja rano ujutro oko 2:30, nakon sudara s ledenim brijegom, Titanicov se pramac podigao iznad vode dok je brod tonuo. BOB BALLARD AmeriËki znanstvenik Bob Ballard s francuskim znanstvenikom Jean-Louisom Michelom predvodio je tim koji je 1. rujna 1985. godine pronaπao olupinu Titanica na dubini od 3800 m.

Titanic je 10. travnja 1912. godine napustio Englesku uputivπi se prema New Yorku. Preπavπi La Manche, u Francuskoj je pokupio dodatne putnike, a iduÊi dan, prije nastavka putovanja, zaustavio se i u Irskoj. Tri dana poslije, 14. travnja, kapetan je premjestio kurs malo juænije, vjerojatno reagirajuÊi na dojave preko radija o ledenim bregovima. Meutim, u 23:40 motritelji su uoËili veliki ledeni brijeg ravno ispred broda. UnatoË mahnitu manevru kako bi ga izbjegao, Titanic je udario u ledeni brijeg te je do 2:20 potonuo. JE LI TO TAJ LEDENI BRIJEG? Na ovoj fotografiji, snimljenoj u blizini mjesta potonuÊa πest dana nakon tragedije, vidi se ledeni brijeg, izgled kojeg se podudarao s opisima preæivjelih.

PRONALAZAK OLUPINE

PRVO I ZADNJE PUTOVANJE

VITLO »AMCA ZA SPA©AVANJE Ovaj dio opreme s palube jedva je prepoznatljiv ispod hre (grumeni sastavljeni od mjeπavine æeljeznih spojeva i mikroba koji se hrane kovanim æeljezom). NOV»ANICE Pronaene su novËanice u iznenaujuÊe dobrom stanju, meu kojima je bila i ova od 5 dolara pronaena u jednoj torbici.

isplovljava iz Southamptona 10. travnja

KANADA

Queenstown Cherbourg

ATLANTSKI OCEAN

196-197_Titanic.indd 197 196-197_CRO.indd 197

OSTACI

tone 15. travnja

New York

PORCULANSKO POSU–E Redovi posua naeni su kako leæe na morskom dnu. Pronaeni su i raznovrsni predmeti poput knjiga, satova, brzojava, bronËani kerubin i stotine drugih.

MORSKI OKOLI©I

2007 0:09:09

197

8/6/2007 0:09:18 10/19/09 11:36:11 AM

222

UVOD U MORSKI ÆIVOT

ÆIVJETI U DUBINI DUBOKOMORSKI OKOLI© DJELUJE NEGOSTOLJUBIVO ∑ hladan, mraËan i s malo

hrane. Meutim, izuzetno je stabilan: temperatura je cijele godine izmeu 2 i 4°C, salinitet je konstantan, a trajna tama nadvladana je novim metodama komunikacije (vidi str. 228 ∑ 229). Premda je dubokomorski tlak golem, na veÊinu morskih životinja ne utjeËe jer one ne sadrže prostore ispunjene zrakom, a životinje koje žive na dubinama veÊim od oko 1500 m lukavo se prilagoavaju. Raznolikost velikih životinjskih vrsta smanjuje se s dubinom, no ondje je razvijena golema raznolikost malih organizama koji žive unutar dubokomorskih sedimenata.

MORSKI ÆIVOT

PROBLEMI S TLAKOM

DUBOKOMORSKE PRILAGODBE

UdiËarke imaju lagan kostur i miπiÊe kako se ne bi dizale u stupcu vode. S ove su jedinke oËiπÊeni miπiÊi kako bi se vidjele crveno obojene kosti.

222-223_Living_at_Depth.indd 222 222-223_CRO.indd 222

Dubokomorske životinje izložene su golemim tlakovima, no to stvara probleme samo u organima ispunjenima zrakom, kao πto su pluÊa sisavaca koji rone te plivaÊi mjehur riba. Uljeπure, Weddellovi tuljani i morski slonovi rone do dubina gdje su im pluÊa stisnuta, πto omoguÊuje njihova gibljiva prsna πupljina. Dok su pod vodom, koriste se kisikom pohranjenim u krvi i miπiÊima. Dubokomorske ribe mogu prelaziti velike vertikalne udaljenosti zato πto je promjena tlaka po metru na dubinama razmjerno manja nego blizu povrπine, pa se ne mora drastiËno mijenjati tlak i veliËina njihovih plivaÊih mjehura. Tlak u oceanskim brazdama toliko je velik da utjeËe na aktivnosti bioloπkih molekula, kao πto su bjelanËevine. Bakterije koje ≈vole√ visoki tlak i žive u ovom staniπtu imaju ULJE©URA specijalizirane bjelanËevine ∑ Uljeπure mogu roniti do dubina te bakterije ne mogu rasti ni veÊih od 1000 m na kojima je razmnožavati se kad ih se tlak 100 puta veÊi nego na donese na povrπinu. povrπini.

8/6/2007 2:31:26 10/16/09 2:23:04 PM

222-223_Livin

TRAÆENJE HRANE

usta okruæena izmijenjenim, cjevastim nogama

NajveÊi je problem za životinje koje žive na velikim dubinama pronalaženje dovoljne koliËine hrane. Osim zajednica razvijenih oko hidrotermalnih izvora i hladnih izljeva (vidi str. 188 ∑ 189), životinje koje žive duboko u oceanu i na dubokooceanskom dnu posve ovise o stvaranju hrane u osunËanu sloju, tisuÊe metara iznad njih. U dubinama je premraËno za život planktona i proizvodnju hrane. Katkad strvine velikih sisavaca ili riba dospiju do morskog dna, no najveÊi dio hrane dolazi u obliku sitnih komadiÊa hrane koji polako tonu iz gornjih slojeva.Velik dio bude pojeden prije nego πto dospije do morskog dna, ali mnogo toga bude i dodano u obliku oklopa i opni koje odbacuju rakovi i salpe u srednjim slojevima vode. Na takvu materijalu rastu bakterije koje pomažu da se on stisne u grudicu i brže padne.

Sabljozub živi u srednjim slojevima, na dubinama od oko 500 ∑ 2000 m. Hrana je tamo oskudna, ali mu njegova velika usta i oπtri zubi pomažu da ulovi sav dostupan plijen.

OTKRI∆E

PROMATRANJE DUBOKOMORSKOG ÆIVOTA Prije razvoja modernih istraživaËkih podvodnih plovila, samo je malo biologa moglo vidjeti dubokomorske životinje kako žive i u divljini. Primjerci ulovljeni mrežama Ëesto su oπteÊeni i iz njih se malo može doznati o naËinu života. Moderna podvodna plovila imaju izvrsno vidno polje i opskrbljena su sofisticiranim kamerama i opremom za uzorkovanje, a mogu raditi do dubina od 1000 m ili Ëak 6000 m.

cjevasta noga sluæi za pokretanje po morskom dnu

HRANJENJE U SREDNJIM SLOJEVIMA

223

PRIDNENI KONZUMENT

Trpovi usisavaju organske ostatke s morskog dna. Na višim geografskim πirinama viπe hrane dolazi do dna u proljeÊe, nakon bujanja fitoplanktona na povrπini; ti donosi hrane mogu potaknuti trpove na razmnožavanje.

DIVOVI RAZLAGA»I Mnoge dubokomorske životinje manje su od svojih srodnika u plitkoj vodi. To je evolucijski odgovor na teπkoÊe u pronalaženju hrane u dubokom oceanu. Meutim, neki razlagaËi opstaju tako πto narastu mnogo veÊi od svojih plitkovodnih dvojnika. Na primjer, rakuπci i jednakonoπci, dugi samo oko 1 cm, Ëesti su u plitkoj vodi u kojoj se hrane uginulim morskim algama i drugim ostacima. U dubokom su moru strvine rijetke, ali dolaze u obliku velikih, teπkih gromada poput strvina kitova. Neki dubokomorski rakuπci narastu do duljine od 10 do 15 cm, viπe od deset puta veÊi su od plitkovodnih vrsta te su se sposobni prihvatiti tako goleme koliËine hrane. U dubokom oceanu vladaju niže temperature pa se ove životinje sporije kreÊu i rastu te se nepravilno razmnožavaju, ali žive mnogo dulje od svojih plitkovodnih srodnika. Ježinci, obrubnjaci, morska perca i druge životinje takoer imaju divovske, dubokomorske oblike. SliËni divovi naeni su u hladnim, antarktiËkim vodama.

PROZOR U DUBOKOMORSKI ÆIVOT

≈Deep rover√ je podvodno plovilo za dvije osobe s moguÊnoπÊu zarona do 1000 m. Nakon porinuÊa s poluuronjene platforme, osobe u ovom plovilu mogu gledati naokolo kroz akrilno dno.

OSTATI NA POVR©INI Goleme povrπine dubokomorskog dna prekrivene su mekim sedimentima, muljem (vidi str. 181) debelim mnogo metara. Æivotinje morskog dna moraju pronaÊi naËine kako ostati na povrπini takvih sedimenata kako bi se mogle djelotvorno hraniti i disati. Mnoge sjedilaËke životinje koje se hrane procjeivanjem, poput stapËara, morskih peraca te nekih spužava pomoÊu dugih stalaka drže strukture za hranjenje iznad sedimenta. U nekih su trpova razvijene cjevaste noge nalik na πtule. One im omoguÊuju hodanje preko povrπine sedimenta umjesto da moraju rovati kroz njega. SliËno tomu, riba tronožac podupire se vrhovima peraja. Jedna vrsta trpa, Paelopatides grisea, ima neobiËno spljoπten oblik koji joj omoguÊuje uzdizanje s morskog dna polaganim valovitim svijanjem tijela.

STAP»AR USIDREN U MULJU

Da bi ulovili hranu, stapËari dosežu do morske struje na stalcima dugim do 60 cm. Stalak se produžuje duboko u sediment i osigurava usidrenje.

DUBOKOMORSKI DIV

©iroko rasprostranjen, dubokomorski strvinar, rakuπac Eurythenes, naraste viπe od 8 cm.

MORSKI ÆIVOT

/2007 2:31:26

ÆIVJETI U DUBINI

222-223_Living_at_Depth.indd 223 222-223_CRO.indd 223

8/6/2007 2:33:01 10/16/09 2:23:08 PM

264 RAZRED Hydrozoa

Plavi gumbi Porpita porpita PROMJER

2 cm

DUBINA

povrπina STANI©TE

povrπinske vode

RASPROSTRANJENOST

vodama

diljem svijeta u toplim

Na prvi pogled plave gumbe moguÊe je zamijeniti za male meduzice ili Ëak komadiÊe plave plastike. Zapravo je rijeË o koloniji obrubnjaka, prilagoenoj na slobodno plutajuÊi život. Gomile ovih siÊuπnih biÊa mogu se vidjeti noπene strujama na povrπini vode ili ih se katkad može naÊi isprane na obali. Održavanje u stupcu vode ovoj životinji omoguÊuje plutajuÊi, okrugli disk. Uokolo ruba vise zaπtitni polipi sa žarnicama, koji su izmijenjeni u okruglaste lovke. U sredini s donje strane visi veliki hranidbeni polip koji djeluje kao usta za cijelu koloniju. Izmeu njega i lovki smjeπteni su okruglasti reproduktivni polipi. Za razliku od svog srodnika, modrog loptaπa (vidi str. 214), plavi gumbi nemaju snažan ubod.

RAZRED Hydrozoa

Oπtar obrubnjak Aglaophenia cupressina VISINA

do 40 cm DUBINA

3 ∑ 30 m

STANI©TE

grebeni

meu koraljima na grebenu. PojedinaËni su polipi poredani duž jedne strane najmanjih ogranaka te pružaju lovke sa žarnicama kako bi ulovile male, planktonske životinjice. Ubod najËeπÊe nije opasan za ljude, ali izaziva osip koji svrbi te do tjedan dana može stvarati nelagodu.

Stalkasta meduza Haliclystus auricula VISINA

do 5 cm 0 ∑ 15 m

na algama ili morskim travama STANI©TE

morski život

RASPROSTRANJENOST obalne vode sjevernog Atlantika i sjevernog Pacifika

264-265_CRO.indd 264

VISINA

Aurelia aurita 20 ∑ 35 cm

PROMJER

do 30 cm

DUBINA

900 ∑ 7000 m

DUBINA

u blizini povrπine

otvorene vode

RASPROSTRANJENOST

osim ArktiËkog oceana

Dok je veÊina obrubnjaka bezopasna na dodir, ova vrsta ima snažan bolan udarac. Njene kolonije izgledaju poput grumena perja ili paprati porazbacanih

264-265_Cnidarians_01.indd 264

Periphylla periphylla

STANI©TE

tropski grebeni u Indijskom oceanu i jugozapadnom Pacifiku

RAZRED scypHozoa

RAZRED scypHozoa

Dubokomorska meduza Uhati klobuk

koraljni

RASPROSTRANJENOST

DUBINA

RAZRED scypHozoa

VeÊina režnjaka pluta i slobodno pliva u vodi, a ova vrsta provodi svoj život priËvrπÊena za vegetaciju pomoÊu stalka. Tijelo joj ima oblik malenog lijevka sastavljena od osam pravilno razmjeπtenih krakova koji su pove­ zani membranom. Svaki krak zavrπava nakupinom lovki na obodu lijevka, a izmeu svake od ovih nakupina dodatna je lovka oblika sidra. Ne može plivati, ali se može pomicati tako da se svine na stalku, a zatim okrene ≈naglavaËke√, pri Ëemu joj lovka koja ima oblik sidra služi kako bi se privremeno priËvrstila za morsko dno, nakon Ëega se preokreÊe i ponovno priËvrπÊuje pomoÊu adhezivnog diska. Stalkastu meduzu može se naÊi priËvrπÊenu za alge ili morske trave u meuplimnoj zoni i u plitkoj vodi. Prehranjuje se tako da lovkama hvata plijen, kao πto su mali raËiÊi i riblja mla, koji zatim prenosi u usta smjeπtena unutar lijevka. Neprobavljeni se ostaci izbacuju kroz usni otvor.

duboke vode πirom svijeta,

Ovaj režnjak pripada skupini poznatoj kao krunati režnjaci koji su oblikovani poput baletnih haljinica. Gornji dio zvona ima oblik visokog i Ëvrstog stoπca, a donji je dio πira i mekπa baza u obliku krune s valovitim rubom. Dvanaest tankih lovki Ëesto je u uspravnu položaju. Unutraπnjost dubokomorske meduze tamnocrvene je boje, πto može prikriti bioluminiscencijsku svjetlost koja potjeËe od progutana plijena. I sama meduza može πtrcnuti bioluminiscentnu izluËevinu, πto joj može pomoÊi zbuniti bilo kojega grabežljivca. Za razliku od veÊine režnjaka, dubokomorska se meduza ne razvija iz priËvrπÊenog, pridnenog stadija. lovka usmjerena prema gore

valovit rub zvona

STANI©TE

otvorene vode

πirom svijeta; rasprostranjenost u polarnim vodama nije poznata RASPROSTRANJENOST

Uhati klobuk vjerojatno je najπire rasprostranjen od svih režnjaka te se može naÊi u gotovo svim dijelovima oceana, osim u vrlo hladnim vodama. Uglavnom obitava u obalnim vodama. Katkad mnogi budu izbaËeni na obalu, jer nisu dobri plivaËi, a žive blizu povrπine. Tijelo uhatog klobuka ima oblik preokrenute πalice, s obrubom od tankih, kratkih lovki, koje upotrebljava za lov planktona. Takoer plankton može uhvatiti u ljepljivu sluz na svom zvonu, a zatim ju otklizati u usta smjeπtena s donje strane. Kroz prozirno zvono mogu se vidjeti gonade, u obliku Ëetiriju neprozirnih potkova.

9/6/2007 7:48:54 10/16/09 2:25:12 PM

264-265_Cnid

265

gonade

lovke sa æarnicama

naborani usni reæanj

RAZRED scypHozoa

Morska mjeseËina Pelagia noctiluca PROMJER

do 13 cm DUBINA

u blizini povrπine STANI©TE

otvorene vode

sjeveroistoËni Atlantik, Sredozemlje, Indijski ocean te zapadni i srediπnji Pacifik RASPROSTRANJENOST

Ovaj režnjak proizvodi bioluminiscentne bljeskove svjetla kojima se Ëesto dive putnici na brodovima koji prolaze kraj nje, ali takoer je poznata kao okrutna meduza bolnih udaraca. Osim πto ima osam lovki sa žarnicama, prekrivena je sitnim, crvenim mrljama, a to su zapravo

264-265_Cnidarians_01.indd 265 264-265_CRO.indd 265

nakupine žarnih stanica. Ako se morsku mjeseËinu udari ili je podraže valovi, ona sjaji tako πto iz povrπinskih stanica izluËuje svijetleÊu sluz. S donje strane gljivastog zvona vise Ëetiri duga, valovito naborana usna režnja koja se katkad nazivaju usnim trakama. Na njima su takoer žarne stanice koje paraliziraju i sapletu sitne planktonske životinjice. Plijen se zadrži pomoÊu ljepljive sluzi, a zatim se prenosi kroz brazde na režnjevima do usnog otvora. Za razliku od veÊine režnjaka, životni ciklus morske mjeseËine ne ukljuËuje priËvrπÊeni stadij. Jajaπca i spermiji otpuπtaju se u vodu u kojoj nastaje oplodnja i razvoj malene, ovalne liËinke planule, prekrivene dlakastim trepetljika­ ma. LiËinka planula izravno se mijenja u sitnu, režnjastu meduzu oblika okrenute πalice, nazvanu efira, koja se postupno razvija u odraslu jedinku.

morski život

2007 7:48:54

ÆARNJACI

9/6/2007 7:49:44 10/16/09 2:25:17 PM

352

osjetne dlake

velika usta

RED Lophiiformes

Dlakava udiËarka Caulophryne jordani DULJINA za ženke do 20 cm; za mužjake duljina nije zabilježena, ali su siÊuπni

RASPROSTRANJENOST

TEÆINA

nije zabilježena

DUBINA

100 ∑ 1500 m

duboke vode diljem svijeta

Meu udiËarkama su neke od riba najbizarnijeg izgleda u oceanima, a dlakava udiËarka svakako spada u tu kategoriju. Ima golema usta, sitne oËi te veliku lenu i podrepnu peraju, s vrlo

dugim produžecima perajnih πipËica. Osim toga, prekrivena je osjetnim dlaËicama koje joj daju raskuπtran izgled. Kao i veÊina udiËarki, na vrhu glave ima pokretan mamac oblikovan od prve bodlje lene peraje. Biologija dlakave udiËarke slabo je poznata, jer je ukupno dosad ulovljeno samo nekoliko primjeraka. Meutim, druge se udiËarke služe svojim mamcem da namame plijen unutar dosega. Zatim riba otvara svoja usta i stvara naglu, snažnu usisavajuÊu struju prema unutra. Plijen je progutan u djeliÊu sekunde. U dubokom moru hrane ima malo pa udiËarke koje ondje žive imaju izuzetno velika usta i rastezljive želuce, πto im omoguÊuje gutanje plijena jednako

velikog ili Ëak veÊeg od njih samih. Dlakava udiËarka pripada porodici Caulophrynidae, poznatoj i kao lepezastoperajne udiËarke. Mužjaci riba iz ove porodice siÊuπni su i nemaju mamce. U odraslom stadiju oni žive kao paraziti na ženkama.

RED Lophiiformes

Dubokomorska udiËarka Bufoceratias wedli ženke do 25 cm; za mužjake nije zabilježena

DULJINA

TEÆINA DUBINA

RASPROSTRANJENOST

i Atlantik

morski život

RED Lophiiformes

ToËkasta riba πiπmiπ Ogcocephalus radiatus DULJINA

do 38 cm

TEÆINA

nije zabilježena

DUBINA

0 ∑ 70 m suptropske vode zapadnog Atlantika i MeksiËkog zaljeva

RASPROSTRANJENOST

352-353_BonyFish_06.indd 352 352-353_CRO.indd 352

Ribe iz porodice Ogcocephalidae, meu kojima je i toËkasta riba πiπmiπ, udiËarke su najneobiËnijeg oblika. One se podupru na parne prsne i trbuπne peraje, πto im omoguÊuje da hodaju po morskom dnu u potrazi za crvolikim životinjama, rakovima i ribom. Premda toËkasta riba πiπmiπ ima mamac, on je kratak, a postoje dokazi da izluËuje miris koji privlaËi potencijalan plijen. Tvrda, bodljasta koža πtiti ovu ribu od grabežljivaca, ali su toliko trome da ih ronioci mogu skupiti.

nije zabilježena

300 ∑ 1750 m MeksiËki zaljev, Karipsko more

Ova mala, dubokomorska udiËarka obojena je tamnim bojama, ima okruglasto tijelo, nježne peraje i svjetleÊi mamac na vrhu dugog πtapa nazvanog ilicium. Drugi, mnogo manji πtap smjeπten na glavi, Ëesto je skriven od pogleda. Ova riba ima lagan kostur i male miπiÊe, pa je priliËno lagana

Ovu je vrstu Ëesto teπko odrediti jer ih je ulovljeno tako malo, a Ëesto su i oπteÊene zbog doticaja s mrežama i promjene pritiska prilikom izvlaËenja na povrπinu. i olakπano joj je plutanje. Nema potrebe mnogo plivati jer plijen namamljuje unutar dosega. Æenke dubokomorske udiËarke neoπteÊene su bile lovljene iz znanstvenih podmornica, uporabom ureaja nazvanog sisajuÊi piπtolj, koji usiπe životinju u spremnik. Zatim su žive ribe fotografirane. Mužjaci joπ nikada nisu vieni, a pretpostavlja se da su siÊuπni i slobodno živuÊi. πtap i mamac

okruglasto tijelo

9/6/2007 10:38:29 12/8/09 2:47:01 PM

352-353_Bon

2007 10:38:29

KO©TUNJA»E RED Lophiiformes

RED Lophiiformes

Riba lijes

Morski vrag

Chaunax endeavouri DULJINA

do 22 cm

TEÆINA

nije zabilježena

DUBINA

50 ∑ 300 m umjerene vode jugozapadnog Pacifika, uz istoËnu obalu Australije RASPROSTRANJENOST

Riba lijes nalikuje na ružiËast balon prekriven sitnim bodljicama, a može napuhati tijelo tako da izgleda veÊa. Pripada porodici udiËarki pod imenom

Melanocetus johnsonii Chaunacidae ili morske žabe, koje imaju velika, mlitava tijela i labavu kožu. Kao i druge udiËarke, ova vrsta ima mamac, meutim, on je vrlo malen i može biti skriven u udubini na gubici. Malo se zna o njenu naËinu života, ali veÊinu vremena provodi mirno ležeÊi na dnu u muljevitim podruËjima. ObiËno obitava u dubokoj vodi, na kontinentalnom πelfu i obronku premda je naena i u plitkoj vodi, na samo 50 m dubine.

ženke 18 cm; mužjaci 3 cm

DULJINA TEÆINA

nije zabilježena

DUBINA

do 2000 m duboke vode Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana RASPROSTRANJENOST

Ova dubokomorska udiËarka poznata je i kao grbava udiËarka. Æenka morskog vraga ima golemu glavu i velike Ëeljusti s vrlo dugim, bodežastim zubima. Njima se služi za lov plijena koji može

RED Lophiiformes

353

biti veÊi i od nje same. Njezin rastezljiv želudac te labavo priËvrπÊena koža pomažu joj da se njeno tijelo prilagodi takvim golemim obrocima. Premda ženka nije posve slijepa, njene su oËi siÊuπne te ona vjerojatno uopÊe ne može vidjeti plijen dok ga ne namami unutar dosega pomoÊu svog sjajnog mamca. Nasuprot tomu, mužjak je sitan i služi se svojim oπtrim njuhom kako bi naπao partnericu. On nema zubi, veÊ se za ženku objesi posebnim kukicama na rostrumu. Poπto je ona ispustila jajaπca, a mužjak ih oplodio, on otpliva, a ne zna koliko dugo joπ živi. Mladi i mužjaci i ženke žive blizu povrπine, gdje se hrane malim, planktonskim životinjama.

sjajni mamac

Žaboglava riba Histrio histrio DULJINA

do 20 cm

TEÆINA

nije zabilježena

DUBINA

oko 0 ∑ 11 m tropska i suptropska mora diljem svijeta; nije zabilježena u istoËnom Pacifiku RASPROSTRANJENOST

Ova neobiËna riba iz porodice žabo­ glavih riba (Anternnariidae) živi na plutajuÊim nakupinama alga roda Sargassum. Ko­ risti se svojim hvatajuÊim veliki mamac

prsnim perajama nalik na noge kako bi obujmila busene algi i verala se po nakupinama. S resama na koži, iπaranim uzorkom i raznolikom bojom, ova je riba dobro prikrivena te male ribe i rakove može namamiti unutar dometa za napad. Ako je u opasnosti, može se popeti na vrh busena algi. Katkad ove ribe sa svojim algama budu isprane na obalu. bodlje

lepezasta peraja

dugi, oπtri zubi

RED Lophiiformes

Reganova udiËarka Haplophryne mollis ženke 8 cm; mužjaci 2 cm

DULJINA TEÆINA

se držanjem priËvrπÊenog mužjaka ženka osigurava da Êe njena jaja biti oploena. Na kraju se mužjaci pretvaraju u parazite, ujedajuÊi u ženkinu kožu. Zatim se njihove krvne zalihe stope te ženka hrani mužjaka. Na jednoj ženki naena su i do tri mužjaka.

nije zabilježena

DUBINA

RED Lophiiformes

Grdobina Lophius piscatorius DULJINA

do 2 m

TEÆINA

do 57 kg

DUBINA

20 ∑ 1000 m sjeveroistoËni Atlantik južno do zapadne Afrike, Sredozemno i Crno more RASPROSTRANJENOST

Grdobina ima glavu nalik na spljoπtenu nogometnu loptu, obrubljenu naborima kože u obliku algi, koji služe za kamuflažu, te πiroko, spljoπteno tijelo koje se sužava prema repu.

352-353_BonyFish_06.indd 353 352-353_CRO.indd 353

200 ∑ 2000 m

Tamnomramorna zelenoplava koža takoer pomaže grdobini da se stopi sa sedimentom morskog dna. Ona strpljivo leži na morskom dnu, spremna usisati svaku ribu koju uspije namamiti kvrcanjem mesnatim ribolovnim mamcem na lenoj peraji. Zna se da velike grdobine Ëak i zamahnu prema gore te love ptice koje rone. Grdobina ima dobro razvijene prsne peraje, postavljene na osnovama poput ruku, sa πiljatim ≈laktovima√ koji joj omoguÊuju geganje po morskom dnu. UdiËarke iz roda Lophius poznate su i kao ribe guske i žabe ribarice. Ova se vrsta komercijalno iskoriπtava i prodaje.

RASPROSTRANJENOST

vode πirom svijeta

tropske i suptropske duboke

nepigmentirana, providna koæa

Ova neobiËna, dubokomorska udiËarka nema pigmenata u koži. Odrasla ženka ove vrste ima gotovo okruglo tijelo, brojne, vrlo male zube, bodlje iznad oËiju i iza usta te vrlo malen ribolovni mamac, koji se sastoji samo od male rese na njuπci. Kao i u mnogih drugih dubokomorskih udiËarki, mužjaci ove vrste cijelog života ostaju vrlo mali te im je jedini cilj u životu da izvrsnim njuhom pronau ženku te se zakvaËe za nju pomoÊu posebnih kukica. U oceanskim je dubinama teπko pronaÊi partnera pa

9/6/2007 10:38:48 12/8/09 2:47:03 PM

400

SVIJET ÆIVOTINJA RED charadriiformes

Lastorepi galeb Creagrus furcatus DULJINA

55 ∑ 60 cm

TEÆINA

600 ∑ 900 g

obale, priobalne vode, otvoreno more STANI©TE

RASPROSTRANJENOST otoËje Galápagos i otok Malpelo (gniježenje); pacifiËka obala Južne Amerike (negniježenje)

Ovoga je galeba lako razlikovati po duboko urezanu repu, a neobiËan je po tome πto se hrani noÊu. Jede lignje i ribe, koje uoËava svojim velikim oËima, okruženim crvenim prstenima. OËi su pod kutom nagnute prema naprijed te tako daju πiroko polje binokularnog vida. Gnijezde se na otocima, a u ostatku godine rasprπeni su daleko na moru.

RED charadriiformes

Veliki galeb Larus marinus DULJINA

71 ∑ 79 cm

TEÆINA

1,2 ∑ 2,1 kg

HRANJENJE OTPACIMA

stjenovite obale, otoci, zimi unutraπnjost STANI©TE

OdbaËena hrana velik je dio prehrane srebrnastog galeba, i na kopnu i na moru. Ovaj se galeb okoristio πirenjem urbanih podruËja i poveÊanjem ribarstva, Ëime se stvara velika koliËina jestiva otpada. Srebrnasti galebovi mogu donijeti probleme na smetliπtima u unutraπnjosti tako πto skupljaju i odnose otpad.

sjeverni Atlantik, gnijezdi se sjeverno od otoËja Svalbarda RASPROSTRANJENOST

S rasponom krila i do 1,7 m, veliki je galeb jedan od najveÊih galebova na svijetu. Teπko je graen, ima crnu gornju povrπinu krila i snažan kljun. On skuplja hranu, ali je i izuzetno grabežljiva ptica. »esto lovi druge morske ptice i njihove mladunce, a napast Êe Ëak i sisavce veliËine kuniÊa. Veliki galebovi gnijezde se sami ili u kolonijama, a gnijezda grade na izboËinama na liticama ili na otvorenu tlu.

RED charadriiformes

Srebrnasti galeb Larus argentatus DULJINA

MORSKI ŽIVOT

56 ∑ 66 cm

400-401_Birds_08.indd 400 400-401_CRO.indd 400

TEÆINA

750 g ∑ 1,25 kg

obale, akumulacije, gradska podruËja STANI©TE

RASPROSTRANJENOST

posvuda na sjevernoj polutki

BuËni, samopouzdani i uvijek u potrazi za hranom, ovi su galebovi najπire rasprostranjena vrsta na sjevernoj polutki. Imaju sivo obojenu gornju stranu i crne vrhove krila te veliki žuti kljun s karakteristiËnom crvenom mrljom blizu

vrha. Mladi srebrnasti galebovi iπarano su smei, a potrebne su im tri godine da bi posve razvili perje odraslih. Srebrnaste se galebove Ëesto može vidjeti u jatima, a rijeË je o vrlo prilagodljivim pticama koje Êe pojesti bilo πto jestivo πto mogu naÊi. Rijetko odlutaju daleko na more, ali njihova se rasprostranjenost πiri daleko u unutraπnjost, gdje su Ëesto povezani s ljudima ∑ slijede traktore kako bi jeli gujavice otkrivene brazdanjem ili buËno prevrÊu gomile smeÊa. Srebrnasti se galebovi gnijezde na tlu ili na vrhovima krovova, a najËeπÊe nesu tri jaja. Ako su im gnijezda uznemirena, mogu biti vrlo agresivni.

HRANA PREKO PALUBE

Velik broj srebrnastih galebova slijedi ribarske brodove koji rade blizu obala. Za razliku od pelagiËkih ptica, obiËno se noÊu vraÊaju na kopno.

9/6/2007 11:51:48 10/16/09 2:31:36 PM

400-401_Bird

RED charadriiformes

Troprsti galeb Rissa tridactyla DULJINA

39 ∑ 46 cm

TEÆINA

300 ∑ 500 g

stjenovite obale, priobalne vode, otvoreno more STANI©TE

RASPROSTRANJENOST sjeverna polutka; gnijezdi se sjeverno do otoËja Svalbarda i Grenlanda

RED charadriiformes

AzteËki galeb Larus atricilla DULJINA

38 ∑ 43 cm

TEÆINA

300 ∑ 500 g

obale, priobalne vode STANI©TE

RASPROSTRANJENOST Sjeverna i Srednja Amerika, Karibi; sjever Južne Amerike

RED charadriiformes

Bijeli galeb Pagophila eburnea DULJINA

40 ∑ 46 cm

TEÆINA

450 ∑ 600 g

obale, otvoreno more, zaleeno more STANI©TE

RASPROSTRANJENOST ArktiËki ocean, sjeverni Atlantik, prezimljuju na jugu areala

Troprsti galebovi imaju specifiËan pjev ∑ glasan, trosložan krik koji AzteËki je galeb πiroko rasprostranjen odjekuje oko njihovih gnijezdeÊih ljetni posjetilac sjevernoameriËkih kolonija na sjevernim obalama. To obala, no rijetko odskiÊe u unutraπ­ su galebovi srednje veliËine, sivih lea, njost. Uglavnom se hrani skupljanjem koji se gnijezde na uskim grebenima otpadaka te Ëesto slijedi brodove. Drzak na liticama, a ostatak godine provode i samopouzdan, dobro je poznat ljudima tumarajuÊi daleko na moru. Uglavnom koji prave piknik na plažama, gdje veÊe se hrane malim ribama te Ëesto slijede galebove gura na stranu boreÊi se za ribarske brodove. Meutim, za razliku hranu. Gnijezdi se na obalama u velikim od veÊine galebova, troprsti galebovi kolonijama. Kao i mnogi drugi crnoglavi rijetko pokazuju bilo kakvo zanimanje galebovi, azteËki galeb tijekom razdoblja za skupljanje otpadaka na kopnu. u kojem se ne razmnožava gubi crnu U njih je razvijeno nekoliko prilagodbi kapu te mu glava postaje jednoliËno bijela. za gniježenje na golim stijenama. Bijeli je galeb ptica koja se gnijezdi najsjevernije od svih ptica. Posve je bijel, osim kljuna sa žutim vrhom, crnih oËiju i crnih nogu. Svojim lakim letom i hodom poput pingvina prelazi preko otvorene vode i morskog leda, a može se naÊi gotovo posvuda na ArktiËkom oceanu. Hrani se najviπe strvinarenjem pa ga brzo privuku leπine uginulih tuljana i kitova. Populacije bijeloga galeba trenutaËno naglo opadaju, a ne zna se razlog tomu.

RED charadriiformes

Smea Ëigra Anous stolidus DULJINA

40 ∑ 45 cm

TEÆINA

200 ∑ 250 g

otvoreno more, priobalje, oceanski otoci STANI©TE

RASPROSTRANJENOST posvuda u tropskim vodama; na nekim je otocima cijele godine

Na nogama imaju dulje kandže od veÊine galebova te od algi i blata grade Ëaπkasto gnijezdo koje im pomaže da jaja budu na sigurnom. Oba roditelja sjede na jajima i hrane mlado, a zovovi prepoznavanja koje roditelji ispuπtaju mogu stvoriti zagluπujuÊu buku na mjestima na kojima se nekoliko stotina parova gnijezdi jedan blizu drugoga. Nakon razmnožavanja, ove se ptice raπtrkaju dalje od obala, putujuÊi na jug sve do tropskog podruËja uza zapadnu Afriku. Monogamni su, parovi se ponovno sastaju na istim gnjezdiliπtima, poπto su do osam mjeseci proveli odvojeno.

Predstavnici su roda Anous tamne, tropske Ëigre, koje se Ëesto hrane daleko na moru. Poznate su tri vrste, a smea je Ëigra najveÊa i najπire raspros­ tranjena meu njima. Po cijelom je tijelu smeÊkastocrna, osim svjetlije krune. Ima tanka krila, dug, oπtar kljun i male, inten­ zivno crne noge. Smee se Ëigre hrane uglavnom ribama i lignjama, najprije leprπajuÊi, a zatim se obruπavajuÊi na isti naËin kao i Ëigre. Gnijezde se na otocima posvuda u tropima, a gnijezda grade od granËica i algi, na drveÊu ili na tlu.

RED charadriiformes

RED charadriiformes

Velika Ëigra

Brkata Ëigra

Sterna caspia

Larosterna inca DULJINA

DULJINA

TEÆINA

TEÆINA

obale, jezera, akumulacije, πljunËare

obale i priobalne vode

40 ∑ 42 cm

48 ∑ 59 cm

175 ∑ 225 g

500 ∑ 750 g

STANI©TE

STANI©TE

RASPROSTRANJENOST pacifiËka obala Južne Amerike od Ekvadora do srediπnjeg »ilea

RASPROSTRANJENOST Sjeverna Amerika, Euroazija, Afrika, Australija (gniježenje); sjeverni dio Južne Amerike, jugoistoËna Azija (negniježenje)

Ova velika Ëigra s crnom krijestom globalno je rasprostranjena. S lene je strane siva, s velikim, tamnocrvenim kljunom, a ima crnu kapicu, koja je najtamnija tijekom razmnožavanja. Za hranom nakon obruπavanja zaranja u plitku vodu, gnijezdi se u kolonijama, a jaja polaže izravno na πljunak ili mulj.

RED charadriiformes

Bijela Ëigra Gygis alba DULJINA

28 ∑ 33 cm

TEÆINA

100 ∑ 125 g

otvoreno more, priobalje, oceanski otoci STANI©TE

RASPROSTRANJENOST

tropske vode diljem svijeta

Poznata i kao vilinska Ëigra, ova nježna i graciozna ptica luta daleko iznad tropskih oceana, a obiËava leprπati blizu brodova. Vitka je i lagano graena, s crnim oËima i ravnim, crnim kljunom,

400-401_Birds_08.indd 401 400-401_CRO.indd 401

401

a to je jedina Ëigra s posve bijelim perjem.VeÊinu vremena provodi leteÊi nekoliko metara iznad povrπine, povremeno se bacajuÊi prema dolje kako bi ulovila malu ribu ili lignju. Za razliku od veÊine Ëigri, razmnožava se samostalno, gnijezdeÊi se na daleko rasprπenim otocima. Svoje jedino jaje nese na grebenu ili u maloj duplji na nagnutoj grani. Roditelji se izmjenjuju u ležanju na jajetu tijekom inkubacijskog razdoblja od pet tjedana, πto je neobiËno dugo za jaje te veliËine. PtiÊ izlazi sa snažnim nogama i kandžama kojima se pridržava za mjesto gniježenja.

Ovu južnoameriËku Ëigru lako je prepoznati po kovrËavim, bijelim perima ∑ ≈brkovima√. Hrani se u hladnim vodama Humboldtove struje koje su bogate hranjivim tvarima, spuπtajuÊi se na povrπinu kako bi lovila male ribe. Brkate Ëigre Ëesto slijede morske lavove i kitove, napadajuÊi jata riba dok one pokuπavaju pobjeÊi veÊim predatorima. Gnijezde se meu stijenama ili u napuπtenim jazbinama.

MORSKI ŽIVOT

2007 11:51:48

PTICE

9/6/2007 11:53:01 10/16/09 2:31:44 PM

408

SVIJET ÆIVOTINJA RED carnivora

ObiËni tuljan Phoca vitulina DULJINA

1,4 ∑ 1,9 m

TEÆINA

55 ∑ 170 kg

priobalne vode, uπÊa, rijeke STANI©TE

RASPROSTRANJENOST sjeverni Pacifik i sjeverni Atlantik, na jugu dopire do poluotoka Baja California

ObiËni je tuljan vrsta tuljana s najπirom rasprostranjenoπÊu te najveÊom raznolikoπÊu oznaka. Pozadinska boja ovog tuljana varira od svijetlosive do smee, s tamnim mrljama i prstenima, te katkad tamnom prugom duž lea. Njegova je glava blago glatko zaobljena, a njuπka sliËi pseÊoj. Prije svega se hrani ribama, koje Ëesto lovi u plitkoj vodi blizu obale. Može roniti i do pet minuta, ali rijetko na velike dubine.

ObiËni tuljan velik dio vremena provode na stjenovitim zaravnima i pjeπËanim sprudovima, a na takvim mjestima i ženke kote mlade. Mladunci joπ prije roenja odbacuju meko, rodno krzno, a život zapoËinju u tamnijoj inaËici krzna odraslih, za razliku od mladunaca nekih drugih tuljana. Premda gotovo odmah poslije roenja mogu plivati, Ëesto upotrebljavaju prednje peraje kako bi plovili na majkama. S oko Ëetiri tjedna prestaju sisati. Baπ kao πto im ime kaže, obiËni su tuljani joπ brojni premda u Sjevernom moru na njihove populacije πtetno utjeËe oneËiπÊenje i vrlo zarazna virusna bolest koja je buknula potkraj 1980­ih.

RED carnivora

Kolutasti tuljan Pusa hispida DULJINA

1,3 ∑ 1,5 m

TEÆINA

45 ∑ 95 kg

polarne vode oko morskog leda STANI©TE

RASPROSTRANJENOST ArktiËki ocean, sjeverni Pacifik, sjeverni Atlantik, BaltiËko more, Ohotsko more

Kolutasti je tuljan dobio ime po uoËlji­ vim kružnim oznakama, a obitava posvu­ da u arktiËkom podruËju, u otvorenim vodama blizu zaleena mora, a i ispod

RED carnivora

»unjasti tuljan Halichoerus grypus DULJINA

1,8 ∑ 2,3 m 250 ∑ 400 kg

TEÆINA

stjenovite obale, otoci dalje od obale STANI©TE

RASPROSTRANJENOST diskontinuirane populacije u sjeverozapadnom Atlantiku, Islandu, Britanskom otoËju i BaltiËkom moru

prednje peraje s pandæama

RED carnivora

Grenlandski tuljan Pagophilus groenlandicus DULJINA

1,7 ∑ 1,9 m

TEÆINA

120 ∑ 140 kg

STANI©TE

polarne vode

sjeverni Atlantik i okolna podruËja ArktiËkog oceana, na istoku dopire do Sibira RASPROSTRANJENOST

Grenlandski tuljan jedan je od najËeπÊih tuljana daleko na sjeveru, a mladi se kote s osobito raskoπnim krznom od dugih, bijelih dlaka, koje prikriva mladunce dok leže na zaleenom moru. Odrasli grenlandski tuljani srebrnasto su

sivi, iπarani uzorkom tamnih mrlja, koje sa staroπÊu postaju istaknutije. Uglavnom se hrane ribom i desetonožnim rakovima. Æive na južnom rubu arktiËkoga ledenog prekrivaËa, na kojem se odmaraju tijekom linjanja. U rano proljeÊe odrasle ženke kote po jedno mlado, koje prestaju dojiti veÊ nakon 12 dana. Tada mlado postupno odbacuje bijelo krzno i poËinje živjeti u moru. Tijekom mnogo desetljeÊa mladunci su bili predmetom sporna lova zbog krzna za trgovinu krznima. UnatoË borbi zaπtitara, i dalje se svake godine ubije viπe od 250 000 mladunaca. Grenlandske tuljane takoer love morski psi, sjeverni medvjedi i orke.

morski æivot 408-409_CRO.indd 408

ili tri puta teži od ženki ∑ razlika koju premaπuje nekoliko drugih vrsta pravih tuljana. Kad ne love svoju uobiËajenu hranu, odnosno ribu, Ëunjasti tuljani provode vrijeme ili odmarajuÊi se na stijenama ili spavajuÊi u vodi tako da su im tijela postavljena okomito, s nosnicama koje vire iznad povrπine. Razmnožavaju se na obali, tegleÊi se iz mora na plaže ili travnate povrπine dalje u unutraπnjosti. Njihovi mladunci imaju bijelo rodno krzno, a na obali ostaju od dva do tri mjeseca prije nego πto se usude krenuti u more.

»unjasti tuljan ima osobitu, izboËenu njuπku, pa izgleda kao da ima ≈rimski nos√. Raznoliko su obojeni: mužjaci obiËno imaju cijelo tijelo sivo, sa svijetlim mrljama na donjoj strani, a ženke Ëesto imaju mramoran uzorak od tamnih mrlja na mnogo svjetlijoj pozadini. Mužjaci mogu biti dva

RED carnivora

408-409_Mammals_02.indd 408

samog leda, u kojem kopa rupe za disa­ nje. Može roniti dulje od sat vremena hraneÊi se ribom i zooplanktonom. Æenke kolutastog tuljana kote mlade na ledu, gdje u snijegu kopaju brloge. Ovi su tuljani omiljen plijen sjevernih med­ vjeda koji ih love u njihovim brlozima te kada iziu na povrπinu kako bi udahnuli.

Sredozemna medvjedica Monachus monachus DULJINA

2,5 ∑ 2,7 m

TEÆINA

250 ∑ 300 kg

stjenovite obale u podruËjima toplih voda STANI©TE

RASPROSTRANJENOST

Afrike, Sredozemlje

atlantske obale sjeverne

Obje su vrste medvjedica (rod Monachus) ugrožene.VeÊu meu njima, sredozemnu medvjedicu, IUCN je klasificirao kao kritiËno ugroženu. Krzno joj je od tamnosmeeg do svijetložuÊkastosmeeg. Æenke su veÊe od mužjaka, a mladunci se kote s crnim krznom, πto je neobiËno za tuljane. Ovaj je tuljan nekad bio Ëest, ali stoljeÊa lova i uznemirivanje smanjili su gustoÊu populacija na samo nekoliko stotina jedinki.VeÊina ih živi u Sredozemlju, a najveÊa je kolonija uz atlantsku obalu Maroka. Njezin je najbliži živuÊi srodnik rijetka havajska medvjedica.

9/6/2007 12:41:45 12/8/09 4:29:12 PM

408-409_Ma

RED carnivora

BORBE MUÆJAKA

Sjeverni morski slon Mirounga angustirostris DULJINA

3∑5m

TEÆINA

900 ∑ 2700 kg

otoci sa stjenovitim obalama u dubokoj vodi STANI©TE

RASPROSTRANJENOST pacifiËka obala Sjeverne Amerike, od San Francisca do poluotoka Baja California

RED carnivora

Weddellov tuljan Leptonychotes weddellii DULJINA

2,5 ∑ 2,9 m

TEÆINA

400 ∑ 600 kg

polarne vode oko morskog leda STANI©TE

RASPROSTRANJENOST

do Južne Georgije

Južni ocean, sjeverno dopire

Weddellov tuljan obitava oko cijele antarktiËke obale te je morski sisavac koji živi najjužnije na svijetu. Njegova glava izgleda maleno prema

409

Morski slonovi imaju sustav razmnožavanja ≈pobjednik uzima sve√, u kojem se suparniËki mužjaci bore za pravo parenja. Tijekom takvih se natjecanja dva suparnika usmjere jedan prema drugom, a zatim uzdižu prednje dijelove tijela, glasno urliËuÊi s napuhanim surlama. Nakon toga udaraju jedan drugoga zubima, pri Ëemu Ëesto zadaju duboke, dugotrajne brazgo­ tine. Mužjaci koji pobijede mogu se tijekom sezone razmnožavanja pariti s desecima ženki, a stalni se gubitnici uopÊe ne pare.

Mužjaci morskih slonova najveÊi su od svih perajara, a naspram divovskim mužjacima ženke djeluju patuljasto. Postoje dvije vrste, na svakoj polutki po jedna.Vrlo su sliËna izgleda i naËina života. Sjeverni morski slon sive je ili smee boje, bez uoËljivih oznaka. Mužjak ima golem, miπiÊav vrat, snažne Ëeljusti te rilo koje se može napuhati, a izgleda poput skraÊene surle. Oba spola imaju

sloj masti za izolaciju te kratko, gusto krzno, bez mekih dlaka smjeπtenih ispod. Oni su izvrsni ronioci: sjeverna je vrsta bila praÊena na dubinama veÊim od 1,6 km premda joπ nije posve jasno kako pronalaze svoj plijen.

Sa svojom dugom njuπkom i oπtro stisnutim vratom, ovaj osamljeni grabežljivac izgleda posve drukËije od ostalih vrsta tuljana koje obitavaju uz Antarktiku. Za razliku od veÊine pravih tuljana, on se kroz vodu potiskuje prednjim perajama, a ne stražnjima ∑ znaËajka koju dijeli s tuljanima krznaπima i morskim lavovima. Njegovo je tijelo crno ili tamnosivo, sa srebrnastom donjom stranom, oznaËeno tamnijim mrljama i toËkama. Ima iznimno snažne Ëeljusti, koje može razjapiti neobiËno πiroko.

Na Ëeljustima su dugi sjekutiÊi i oËnjaci te složeni liËni zubi koji iz vode mogu izdvajati hranu. Otprilike polovinu prehrane morskog leoparda Ëine svjetlari, ali ostatak su mnoge veÊe životinje koje lovi samostalno. Na primjer, morski leopardi vjeπto love pingvine dok ulaze u vodu, a zatim ih bacaju u zrak kako bi s njihovih tijela oderali perje i kožu. Takoer love lignje, ribe te druge tuljane. Æenke svake godine kote po jedno mlado, koje prestaje sisati s Ëetiri tjedna.

tijelu, a ima kratko, gusto krzno od plavkasto­crnih dlaka, sa svijetlim vrpcama na stranama. Uglavnom se hrani ribom. Zaranja do dubina od 600 m, a pod vodom može ostati i do sat vremena. Weddellovi tuljani toliko su dobro prilagoeni životu u hladnoj vodi da se radije sunËaju na ledu nego na goloj zemlji. Razmnožavaju se na ledu, a njihovo preživljavanje zime ovisi o tome da rupe za disanje održavaju otvorenima. To rade svojim oËnjacima, poËinjuÊi dok je led tanak, a zatim održavajuÊi otvor dok led postaje deblji, do dubine od 2 m.

RED carnivora

Tuljan rakožder Lobodon carcinophagus DULJINA

2 ∑ 2,4 m

TEÆINA

200 ∑ 300 kg

polarne vode oko morskog leda STANI©TE

RASPROSTRANJENOST Južni ocean i okolna podruËja sjeverno od antarktiËke konvergencije

Usprkos svom imenu, ovaj se tuljan hrani samo svjetlarima i drugim planktonskim životinjama.Vodu procjeuje pomoÊu neobiËnih kutnjaka s produljenim vrπci­ ma koji izgledaju poput niza zdepastih prstiju. Dok su mu Ëeljusti zatvorene, vrπci djeluju poput sita, propuπtajuÊi vodu da izie van, ali zadržavajuÊi hranu unutra. Imaju vitka tijela, a njihovo krzno može biti svijetlo ili tamnosmee, a peraje su tamnije. Æive u blizini ledenog prekrivaËa na kojem se i razmnožavaju, a na kopnu su izuzetno spretni. Mumificirani ostaci predstavnika ove vrste naeni su viπe od 50 km u unu­ traπnjosti. Pretpostavlja se da ih je ukup­ no 10 ∑ 20 milijuna te je ovo brojnija vrsta od svih ostalih vrsta tuljana zajedno.

408-409_Mammals_02.indd 409 408-409_CRO.indd 409

RED carnivora

Morski leopard Hydrurga leptonyx DULJINA

2,5 ∑ 3,2 m

TEÆINA

200 ∑ 450 kg

polarne vode, stjenovite obale STANI©TE

RASPROSTRANJENOST Južni ocean i okolna podruËja sjeverno od antarktiËke konvergencije

morski æivot

007 12:41:45

SISAVCI

9/6/2007 12:42:43 10/16/09 2:32:45 PM

472

TIHI OCEAN

MELANEZIJA

TIHI OCEAN f1

Bismarckovo more

NAZIV MELANEZIJA DOLAZI OD GR»KE RIJE»I za crno

otoËje. PodruËje obuhvaÊa otoËja sjeverno od Australije, od Sulawesija i Nove Gvineje na zapadu do Fidæija i Samoe na istoku. Mora su tropska, a toplom vodom ih prihranjuje zapadna Juæna ekvatorska struja. Regija je geoloπki sloæena, a u nekim dijelovima je prisutna vulkanska aktivnost. TIHI OCEAN f2

Solomonovo more 720 000 km2

NAJVE∆A DUBINA DOTOK

8940 m

Tihi ocean, Koraljno more

Solomonovo more leæi izmeu Solomonskog otoËja i otoka Nove Gvineje, dok ga na sjeveru omeuje otok New Britain, a na jugu otoËje Louisiade. PodruËje je geoloπki vrlo sloæeno - ostatak oceanske ploËe uklijeπten je izmeu Australske ploËe koja se kreÊe prema sjeveru i PacifiËke ploËe koja se kreÊe prema zapadu. »ini se da se dno Solomonovog mora

120˚E

Tominijski zaljev

MoluËko more OtoËje Sula

Savuanska zavala

Savuansko more

rsk mo i T

Sa

Lae

Zaljev Joseph Bonaparte

A r nhemova Zeml ja

Groote Eylandt

OtoËje Sir Edward Pellew

Cooktown

100

472-473_Melanesia_CRO.indd 472

200

400

eb

Townsville

500 km

300

Preg Mellis

en

OtoËje Whitsunday

Mackay 400

500 milja

120˚E

A

472-473_Melanesia.indd 472

300

Kora

d

f

ns lan 3 m OtoËje Koraljnoga mora (Coral Sea Islands)

gr

0

200

Que e

ni

el

Ra v njak

MJERILO 100

Solomon

Zavala Koraljnoga mora

Cairns

AUSTRALIJA

20˚S 0

399 m

P Ælijeb

V

Zaljev Carpentaria

Bougai

OtoËje Louisiad

Papuanski ravnjak

Cape York

Derby Broome

π

Port OtoËje Moresby D'Entrecasteaux

alj

jev ley w Ro

8940 m

ain Brit

1337 m

Rt Arnhem

Buka

Solomonovo more

Tor resov prolaz

Wessel

Bathurst

Jarak New

Papuanski zaljev

Rt York

Melville

New Britain

kor

atl as oceana

Arafurski πelf

Rabaul

Umboi

Huon Fly

Yos Sudarso

New Ireland

Bismarckovo more

Wewak

iki

k ls hu

elf iπ

OtoËje Aru

Arafursko more

Darwin Rt Londonderry

Sepik

Madang

k

Timorsko more

i ac liÊ

Manus

Jayapura

el

Sa

hu

p ki ls

i jara

Greben Lyra

OtoËje Wellesley

Greben Rowley Shoals

4

OtoËje Kai OtoËje Tanimbar

ISTO»NI TIMOR

Timor

150˚E

anus ak M Jar

N o v a G v i n e j a PAPUA NOVA GVINEJA

Dili

Flores

10˚S

3

a ber

Wetar

Floreska zavala

INDIJSKI OCEAN

mo

Ambon

OtoËje Damar

f

22 m

M

Seram

Bandsko more

Mali Sundski otoci

Sumba

Manokwari Jazirah Doberai

140˚E

ova Gv in ej

am

Zavala Bone

Sumbawa

Jarak N

E

INDONEZIJA

Floresko more 2

uci

Buru

e Bon

Makassar

ol

D

164 m Ceramsko more

Zaljev

Makassars

Sulawesi (Celebes)

Iznenadna erupcija vulkana Rabaula na obali otoka New Britaina 1994. prisilila je stanovnike istoimenog grada na evakuaciju.

a

Palu

130˚E OtoËje Halmahera Halmahersko more

Bismarckovo more leæi sjeverno od Nove Gvineje. Okruæeno je vulkanskim otocima od kojih je najveÊi New Britain. Pod morem se nalazi Bismarckova mikroploËa, uklijeπtena izmeu Australske ploËe koja se kreÊe na sjever i PacifiËke i Karolinske ploËe koje se kreÊu na zapad. Sjeverni su otoci posljedica podvlaËenja Karolinske i PacifiËke ploËe kod jarka Manusa. Trenutno aktivniji, vulkani na juænome dijelu mora posljedica su podvlaËenja mikroploËe Solomonova mora kod jarka New Britaina. IstoËno od Bismarckovoga mora leæi prag Ontong Java. Ovaj podmorski ravnjak jedno je od najveÊih prostranstava vulkanskih stijena na svijetu. Tvore ga bazaltni izljevi, od kojih su neki stari i 120 milijuna godina.

VULKAN RABAUL

C

M

1

k i p ro l az

Ekvator

B

2800 km

Tihi ocean, Solomonovo more

DOTOK

sastoji od dvije oceanske mikroploËe. MikroploËa Solomonova mora razmiËe se od žlijeba Pockingtona i rotira u smjeru kazaljke na satu. Pritom se prema sjeveru i vjerojatno prema jugozapadu podvlaËi pod okolne veÊe ploËe.Vulkanska aktivnost posebno je izraæena pred obalama otoËja New Georgia, gdje dolazi do subdukcije hrpta: podmorski vulkan Kavachi eksplozivno je izbio iznad morske razine 2002. godine. S druge strane mora, tektonsko izdizanje Zemljine kore rezultiralo je podizanjem novogvinejskoga poluotoka Huona, gdje se mogu pronaÊi izdignuti koraljni grebeni na priliËnoj udaljenosti od danaπnje obale.

A

320 000 km2

NAJVE∆A DUBINA

Di gul

POVR©INA

POVR©INA

130˚E

B

140˚E

C

D

150˚E

E

f

13/6/2007 9:08:30 10/16/09 2:40:04 PM

472-473_Me

k i p ro l az

130˚E OtoËje Halmahera MoluËko more Halmahersko trebao zvati Ocean. On je malo nebesko tijelo koje leti Naπ bi se planetPalu more OtoËje Sula o

Jarak N

120˚E

Tominijski zaljev

40

NASTANAK I rAZvITAK ZeMLJe

4 2

PodrIJeTLo oCeANA I KoNTINeNATA

44

evoLUCIJA oCeANA

46

TeKToNIKA I oCeANSKo dNo

50

PodvodNA CIrKULACIJA Manus HIdroLo©KI CIKLUS

66

68

Papuanski zaljev

86Quee

o gt in k oc

Zavala Santa Cruz

Ravnjak Louisiade

1577 m

Funafuti

e

ra kV

z

OtoËje Santa Cruz

i

10˚S

itia z

PliÊak Hazel Holme

granica tektonskih ploËa

Wallis

va No

i Futuna (FRA) Greben Zephyr

Vanua Levu Ravnjak Fidæi

160˚E

g

6/6/2007 22:56:42

472-473_Melanesia.indd 473

H

VANUATU

FIDÆI Suva

Sjeverna Fidæijska Erromango zavala

Efate Port-Vila 222 m

Ot oËj e

Ka

le do n

16 m

Savai’i Apia SAMOA Upolu

Futuna Wallis

OtoËje Banks

té au di bri Loy

jeb

Ravnjak Bellona

150˚E

Nova Kaledonija (FRA)

morska dubina najveÊa dubina na karti

PliÊak Pandora

Maewo Pentecost Malekula

Preg Mellish

ija Nouméa

Viti Levu

Korsko more

Lauanska zavala OtoËje

Vava'u

4m

i rid b n e Hu iH at ov b r N H k Juæna ra Ja Fidæijska

7183 m

zavala

J

3

L

Tanna

170˚E

I

2

kopno podmorski vrh

9175 m

Koraljno more

OtoËje Whitsunday

5000 m

LU

Espiritu Santo

Æli

004-023_korice2_CRO.indd 4-5

Honiara Guadalcanal J uæ San Cristobal ni So 8322 m lom ons ki jarak Rennell

VA

ci

en

Ova je promidæbena broπura sloæena iz radne verzije materijala, koji Êe se provjeravati, korigirati i urediti prije objavljivanja u knjizi.

004-005 contents.indd 4

n

106

Mackay

140˚E

a

Malaita

i He Nov

gr Townsville

U

180˚

k

TONGA OtoËje Tongatapu

10 587 m

10 800 m

20˚S

4

AtL AS OCEANA

ni

eb

l

3000 m

to ki o ans au

92

PLAÆe I dINe

Solomonova zavala

2000 m

TIHI OCEAN

e

Jarak

oBALNI KrAJoLICI

Cairns

alj

3m

500 m

d

ns lan OtoËje Koraljnoga mora 88 (Coral Sea Islands)

oBALe I ProMJeNe rAZINe OtoËje MorA

1

250 m

a

Ra v njak

OtoËje Cooktown Sir Edward Pellew OBALNA I PRIOBALNA PODRU»JA

Wellesley

Bougainville Choiseul 7 m Santa Za Otoljev N Isabel Ëje N ew ew Ge Ge org 399 m org i i

j

V OKOLI©I

razina mora

KIRIBATI

Ja

Zaljev Carpentaria

Zavala Koraljnoga mora

rt

LEGENDA

3179 m

k i jara i d vern Sje i Hebri v No

Cape York MORSKI

ru

6249 m

a

Rt Arnhem

Banaba

ilb e

SOLOMONSKI OTOCI M

P Ælijeb

1337 m

Ekvator

1000 m

OtoËje Louisiade

Papuanski ravnjak

Wessel

Groote Eylandt

ain Brit

Port OtoËje Moresby D'Entrecasteaux

Tor resov prolaz Rt York

A r nhemova Zeml ja

J76 arak New

8940 m

Solomonovo more 78

MorSKe MIJeNe

Arafurski πelf

Buka

L 180˚

T

Arafursko more

74

Lae

MorSKI vALovI Fly

Rabaul

New Britain

VALOVI I MORSKE MIJENEHuon Yos Sudarso

New Ireland

k

170˚E

Prag O nt ong Java

Umboi

Madang

J

160˚E

64

IstoËni i sjeverni rubovi Koraljnoga mora oznaËeni su dubokomorskim jarcima, mjestima na kojima se podvlaËi oceanski dio Australske ploËe.Vulkanska aktivnost stvorila je Solomonsko otoËje i otoËni niz Vanuatua. Eksplozivne erupcije u tome otoËnom prostoru ponekad stvaraju vulkanske plovuËce, eruptivne stijene koje, zbog postojanja πupljina i plinova u njima, plutaju. Ostaci doplutalih plovuËaca mogu se naÊi i na zapadnoj obali Koraljnoga mora.

I

NAURU

N o v HArIKeNI I TAJFUNI a G v i n e j a PAPUA NOVA GVINEJA 70 OtoËje Aru

Ovo tropsko more dobilo je ime zbog postojanja koraljnih grebena uz veÊinu njegovih obala. Na zapadnome dijelu mora nalazi se Veliki koraljni greben (vidi str. 160) koji raste uz rub australskoga kontinentskog πelfa. Tople vode ulaze u more iz smjera Pacifika, sporo kruæe prije izlaska kroz Torresov prolaz na zapadu ili kao IstoËnoaustralska struja na jugu.

Greben Lyra

Bismarckovo more

Sepik

Wewak eL NIÑo I LA NIÑA

9165 m

Tihi ocean, rijeke Fly, Purari, Kikori

H

150˚E

60

Jayapura

4,8 mil. km2

NAJVE∆A DUBINA DOTOK

58

22 m

oCeANI I KLIMA

POVR©INA

ZALAZAK SUNCA NAD ARAFURSKIM MOREM

52

Veliki koraljni greben je, s duljinom veÊom od 2000 km, najveÊa koraljna struktura na svijetu.

Koraljno more

Manje od 250 m

Ravnjak Fidæi najtanji je dio tektonske ploËe Fidæi. OtoËje Fidæi izvorno je bilo dio neprekinutoga vulkanskoga otoËnog niza zajedno s otoËjem Vanuatuom i Solomonskim otoËjem. Preseljeno je na istok uslijed promjene smjera PacifiËke ploËe i poËetka stvaranja nove oceanske kore u Sjevernoj Fidæijskoj zavali. Hrbat Hunter na jugu oznaËava transformni rasjed koji je omoguÊio pomicanje na istok. Danas neaktivni jarak Vitiaz na sjeveru oznaËava pak subdukcijsku zonu koja je stvorila otoËje. Tijekom vremena goleme koliËine vapnenca nataloæile su se kao platforma oko vulkanskoga otoËnog niza, koji je preoblikovan izdizanjem, rasjedanjem i nabiranjem uzrokovanog otvaranjem mlade Sjeverne Fidæijske zavale. Rast platforme nastavlja se i danas zahvaljujuÊi koraljnim grebenima koji okruæuju stotine fidæijskih otoka.

VELIKI KORALJNI GREBEN

TIHI OCEAN g3

a

Sa

GEOLOGIJA OCEANA

kor

Sa

38

iki

f

SvJeTLost I ZvUK

el

el

36

Di gul

Makassars

TeMPerATUrA I SALINITeT

54

a ber

130˚E

34

140˚E

am

Uredništvo

KeMIJSKA SvoJSTvA MorSKe vode

g

mo

ekoloπki trag naπe vrste. Od prekomjerne uporabe gnojiva u zemljama bez izlaza na more kojaGreben tisuÊama kilometara dalje uzrokuje cvjetanje algi pogubnih za æivi Rowley svijet, do svakodnevna Ëak i u najudaljenijim dijelovima Shoals dotoka plastiËnih predmeta Derby svijeta, naπi postupci utjeËu π na naπ jedini sustav za odræavanje æivota. Broome v Tom spoznajomlene yje æelimo se osjeÊati osuenima zbog svojih postupaka, nego w Ro kako nam boljim upoznavanjem oceanskog sustava i njegovih kanimo doËarati AUSTRALIJA stanovnika 20˚S rad na ozdravljenju naπeg planeta moæe postati draæi i potrebniji. Malim koracima, kao πto je obraÊanje malo viπe pozornosti naπim svakodnevnim rutinama, svatko od nas moæe imati vaæan pozitivan utjecaj na buduÊnost naπega 4 planeta i na svijet koji Êe naslijediti naπa djeca. Ukratko, bilo bi mnogo zdravije nauËiti plesati uz valcer prirode nego pokuπavati promijeniti glazbu. 120˚E

32

CIRKULACIJA I KLIMA

e Bon

INDIJSKI OCEAN

30

ova anus Gv oCeANSKI vJeTrovI ak M in Jar e j Povr©INSKa CIrKULACIJA M

Zaljev

statistiËari Ëude koliko je mala vjerojatnostIda æivim NZemlja, D O Nbogata E Z Iraznolikim JA svijetom, u koji spadamo i mi, uopÊe postoji. Ipak, do danas smo nekako opstali Zavala i tu smoMakassar gdje jesmo unatoË pravom labirintu prepunom prepreka. More je OtoËje Bone B a n Homer d s k o napisao m o r e svoju Odiseju, Kai oËaralo ljude joπ i prije nego πto je grËki pjesnik OtoËje ep o morskimFloresko pustolovinama. Upravo nas je ta oËaranostOtoËje navela da poemo Tanimbar more prekapati po tom nepoznatom podruËju u potrazi za odgovorima, ali more Damar Wetar Floreska zavala nikada nijeMolako odavalo svoje tajne. Premda su prijaπnji istraæivaËi, znanstvenici ali Sundski otoci i oceanografi postigli monumentalne uspjehe, time Dilismo tek zagrebali povrπinu. 2 Sumbawase da seFlores Procjenjuje viπe od 90% bioloπke raznolikosti na svijetu odnosi na ISTO»NI TIMOR zavala oceane. Od kontrahiranjaSavuanska i opuπtanja meduze poput rada srca do borbe izmeu Timor jarak Savuansko more Sumba hobotnice i paunastog ustonoπca na æivot i smrt, otkriÊa ski nas Ëekaju iza svakog r o m ugla. Sa10˚S svakim odgovorom javlja se desetak novih Ti pitanja. Ovo su zasigurno Melville uzbudljiva vremena dok zaranjamo prema posljednjoj granici naπega planeta. Bathurst ZahvaljujuÊi novim tehnologijama moæemo istraæivatiTimorsko viπe od otprilike moregeneracijama. ci 2% oceanskog prostranstva koje je bilo dostupno prijaπnjim iÊa pl Darwin No Ëak i uz najnoviju tehnologiju, dostizanje iste razine znanja o moru i k ls kao o kopnu trajat Êe nekoliko naraπtaja. hu Rt Londonderry Zaljev Bez obzira na naπu predodæbu o udaljenosti i nepovezanostiJoseph s oceanima, svaki naπ postupak u svakodnevnu æivotu utjeËe na globalni hidroloπki ciklus koji, s druge f l Bonaparte 3 πe na kopno, od najviπih vrhunaca do strane, utjeËe na nas. Sve oborine koje padnu i sk najravnijih nizina, zavrπe u oceanima.ulPremda se taj proces odvijao kroz nebrojene h milijune godina, u posljednjih je stotinu godina na njega profinjeno utjecao sve jaËi

MORSKA VODA SvoJSTvA vode

a

M

Manokwari Jazirah beskonaËnom tamom svemira kao vatrica æivota u, inaËe,l uneprivlaËnoj hlad noÊi Doberai ci Sulawesi beskrajna svemira. 1 164 m Ceramsko more (Celebes) Usprkos nepovoljnim okolnostima, on je Petrijeva zdjelica iz koje se razvio sav, nama znan, æivi svijet. Bez vode, naπ bi planet bio samo jednaSeram od milijardi Buru beæivotnih stijena koje lebde u prostranstvu crno zamrljana niπtavila. »ak se i Ambon

Koraljno more, Timorsko more, Bandsko more

Arafursko more leæi na kontinentskom πelfu i oznaËava granicu Tihoga i Indijskog oceana. Za vrijeme puhanja ljetnih monsuna strujanje u moru je zapadno, prema Indijskome oceanu i Juænoj ekvatorskoj struji u njemu. Zimi je u Indijskome oceanu snaænija Ekvatorska protustruja te je strujanje vode usmjereno prema istoku.

UVOD

80 000 km2

PROSJE»NA DUBINA

nga

Predgovor

Ekvator

DOTOK

POVR©INA

80 m

nga

Priprema za tisak GrafiËki studio Miπ

650 000 km2

NAJVE∆A DUBINA

k To

Korektura Vesna Lovrec

POVR©INA

Ja ra

Lektura Maja MatkoviÊ

Ravnjak Fidæi

Arafursko more

Hrb at T o

Prijevod s engleskog Josip JukiÊ Ivana Buj Ivan »anjevac

8

Lauanski hrbat

Urednik Vid Jakša OpaËiÊ

PREDGOVOR

473

TIHI OCEAN k3

TIHI OCEAN c2

te r

Za nakladnika Alen Bodor

6

n

Naslov izvornika OCEAN THE WORLD’S LAST WILDERNESS REVEALED ∂ 2006 Dorling Kindersley Limited

O OVOJ KNJIZI

a ng Tu tG ba Hr

SAdrŽAJ

MeLANeZIJA

L

13/6/2007 9:09:03 12/8/09 2:12:44 PM

ocean ≈KAD JEDNOM MORE IZBACI SVOJE »AROLIJE, ZAUVIJEK ZADRÆAVA JEDNU U SVOJOJ MREÆI »UDA.√ JACQUES-YVES COUSTEAU

BROSURA_OCEAN_CRO.indd 1

velika ilustrirana enciklopedija 1/14/10 2:57:53 PM

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.