Što nije u redu s mojom biljkom? by Mozaik knjiga

Što nije u redu s mojom biljkom? Kako da vaš zeleni raj ostane zdrav

Suhi cvjetovi, rupe na listovima, promijenjena boja stabla ili zadebljani korijen: bez obzira na vrstu problema, ova praktična knjiga pružit će vam savjete, pomoć i potrebno znanje za dijagnosticiranje i liječenje svih važnih bolesti. Jasno su objašnjeni njihovi uzroci i opisane djelotvorne protumjere. U ovom preglednom priručniku naći ćete i mnoštvo korisnih informacija i dragocjenih savjeta za sprječavanje i liječenje raznih bolesti biljaka. www.mozaik-knjiga.hr ISBN 978-953-14-1044-1

Što nije u redu s mojom biljkom?

WWWMP_Cover_ CRO_NEW_WWWMP cover 12/7/11 10:11 AM Page 1

Što nije u redu s mojom biljkom? Kako da vaš zeleni raj ostane zdrav

Ĺ to nije u redu s mojom biljkom?

Ĺ to nije u redu s mojom biljkom? Kako da vaĹĄ zeleni raj ostane zdrav

Naslov izvornika: Was fählt den mit meinen Pflanzen Copyright ∂ Copyright za hrvatsko izdanje ∂ Mozaik knjiga, d.o.o., 2011.

Za nakladnika: Bojan Vidmar S njemačkoga prevela: Bojana Zeljko Lipovšćak Urednica: Aleksandra Stella Škec Lektorica: Nada Papić Miloš Grafička priprema: Grafički studio Miš Borivoj Bošnjak Tiskano u Kini, studeni 2011. ISBN 978-953-14-1044-1 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 785723

PREDGOVOR Biljke su važne za život. Njihovo zeleno lišće, pod utjecajem svjetla iz vode i ugljičnoga dioksida, proizvodi šećer i kisik. Bez biljaka ne bismo imali ni hranu ni zrak potreban za disanje. No biljke pridonose i našem dobrom raspoloženju ∑ ništa ne opušta više od odmora na klupi u vrtu. Ako uzgajamo biljke, u nama raste posebna odgovornost. Biljke ne mogu otići drugamo ako im se ne sviđa na nekome mjestu: zbog premalo hranjivih tvari ili previše vode, ili zato što ih ugrožavaju štetnici. Zato se moramo pobrinuti da dobiju ono što im treba. Ako se ipak razbole ili ih napadnu štetnici, naš je zadatak da im pomognemo. No nije svako sredstvo učinkovito. Ne smijemo spašavati biljku nanoseći štetu čovjeku i okolnoj prirodi. Ova knjiga će vam pomoći održati biljke zdravima ili ozdraviti one bolesne. Uzroci oko trećine svih oštećenja pogreške su u uzgoju i njezi (biljka se mora boriti s previše ili premalo svjetla, vode ili hranjivih tvari) pa smo čimbenike rasta obradili u posebnom poglavlju. U prvom poglavlju naći ćete osnove. U sljedećem ćemo opisati najvažnije biljke i njihove najčešće probleme. Ovdje možete naučiti što može biti uzrok nekog problema, a dobit ćete i korisne savjete za njegu biljaka. Treće poglavlje bavi se pretežno štetnim organizmima. Oni su raščlanjeni prema općem zoološkom sustavu ∑ najprije dolaze jednostavno, a zatim složenije građena živa bića. Ako želite znati kako suzbiti štetnika koji postaje opterećenje u vrtu

i ne napada samo određenu biljku, ovdje ćete naći korisne savjete. U četvrtom poglavlju opširno su opisana najvažnija sredstva za jačanje biljke te sredstva za zaštitu bilja. Ovdje ćete naći ne samo recepte protiv bolesti i štetnika, već i upute kako svoje biljke ojačati i učiniti ih otpornijima. Želimo vam da uživate u zdravim biljkama.

Dr. Michael Ernst Državna škola za poljoprivredu i vrtlarstvo Stuttgart-Hohenheim

8 10 16 22

Što biljci treba Klima i mikroklima Tlo i supstrat U pravome društvu

28 30 74 126 174 198 214 232

Najprije dijagnoza, a zatim terapija Vrtne i balkonske biljke Ukrasni grmovi Ukrasna stabalca Sobne biljke Voće Povrće Začinsko bilje

246

Prepoznati uzroke, izbjeći oštećenja

264

Spriječiti, ojačati i zaštititi

248 249 250 256 257 258 259 261 263

Viroze Bakterioze Gljive Nematode Puževi Grinje Kukci sisači Kukci grizači Kralježnjaci

266 270 274 276

Korisni kukci Sredstva za jačanje biljaka Kućna sredstva Sredstva za zaštitu bilja Kazalo Popis Ilustracija

Oprez je najbolja zaštita za biljke

štO Biljci treBA Oko trećine svih oštećenja nastaje zbog nedostatka određenih čimbenika. Biljka ima premalo svjetla, vode ili hranjivih tvari. Bolesti ili štetnici lakše napadaju takve biljke. Prvo pitanje zato mora glasiti: što nedostaje mojoj biljci? A ne: što moja biljka ima?

Što morate prihvatiti, a na što možete utjecati

KlimA i miKrOKlimA Klimatski uvjeti ovise o zemljopisnoj širini, visinskom položaju i drugim okolnostima na koje ne možemo utjecati. Drukčije je s mikroklimom. Biljke drukčije uspijevaju kraj kućnog zida nego na izloženim mjestima. A osjetljive kulture mogu se pokriti.

KlimA i miKrOKlimA

Bez svjetla ne može živjeti nijedna biljka

Sunce i SjenA

ez svjetla ne može živjeti nijedna biljka jer joj je ono potrebno za hranidbu. Svjetlo odlučuje i o obliku, a katkad i o klijanju i cvatu. Zato se pobrinite da vaše biljke dobiju dovoljno svjetla ∑ sukladno s njihovim posebnim zahtjevima.

Hrana iz svjetla: fotosinteza Zelene biljke stvaraju ugljikohidrate od cO2. i vode. Za ovaj ključni proces za rast biljka treba svjetlo. Ako ga ima premalo, kopni i na kraju uvene. to može biti problem u mračnim stanovima, ili pri prezimljavanju zimzelenih biljaka kojima treba svjetlo, kao što su agrumi.

Lijep rast: fotomorfogeneza Svjetlo je presudno i za oblik biljke. Ako nema dovoljno svjetla, izdanci se izdižu tražeći svjetlo te postaju blijedi i mlohavi. jednostrano svjetlo uzrokuje jednostrani rast. Ako se biljka stalno okreće, može rasti spiralno. Ako ima mnogo svjetla, biljke ostaju čvrste i stabilne.

Na ovome staništu mnoge vrste biljaka nalaze optimalno mjesto.

svjetla. Druge biljke ∑ npr. krizanteme ili božićne zvijezde ∑ cvjetaju samo za kratkih dana.

SAvjet StručnjAKA

Klijanje i cvat Sjeme nekih biljaka klija samo na svjetlu, kao npr. mrkve, fuksije, božuri ili ginkgo. Drugih pak samo u mraku: krastavac, tikvica, tulipan, ciklama ili šimšir. Kod nekih je biljaka osim toga važna i duljina dana. tzv. dugodnevne biljke ∑ poput fuksija ili kokotića ∑ cvjetaju samo ako imaju 1 više od 12 sati

2 1. Opekline od sunca na božićnoj zvijezdi koja se nije polako privikavala na visoko UV zračenje na otvorenome. 2. Kad begonije rastu pregusto, dobivaju premalo svjetla i stvaraju žute mlohave izdanke.

Već nekoliko centimetara dalje od prozora svjetlo se smanjuje za 30%. Na udaljenosti od 2 m do biljke može dopirati samo 5% svjetla. Ako želite svojim sobnim biljkama pružiti dodatnu rasvjetu, trebali biste postaviti posebne svjetiljke s visokim udjelom plavog i crvenog svjetla jer su za fotosintezu potrebni upravo ovi dijelovi svjetla.

štO Biljci treBA

Ne vole svi vrućinu

temPerAturA

S JESTE LI ZNALI? Ako je noću hladnije, biljka manje diše i više raste. Najviši prinosi glavica kupusa postižu se zato na obalnim područjima ∑ jer su ondje zbog blizine mora noći hladnije.

vaka biljka ima svoju optimalnu temperaturu na kojoj se dobro osjeća. Kod većine je to između 18 i 25 °c. Za vrijeme određenih razvojnih faza, kao npr. pri zimskom mirovanju, moguća su znatna odstupanja. i primjerena temperatura pridonosi dakle da vaše biljke dobro uspiju.

Prehladno Za tropske biljke mogu biti kritične već i temperature između +2. i +5 °c. njihovi metabolički procesi se snažno ometaju, tkivo postaje crno. voda u tkivu se može smrznuti na mrazu. ledeni kristali razaraju stanice. tkivo odumire. Kad se led otopi, ostaje gnjilo. Posebnost su ekstremne razlike u temperaturi. Za sunčanoga siječanjskog dana jugozapadna strana debla nekog stabla lako se može zagrijati na 30 °c, dok je na sjeveroistočnoj strani

Osjetljivu šarenu koprivu oštetio je noćni mraz.

temperatura još ispod ništice. Bijeli premaz vapnom ili posebnom bojom ublažava tu razliku.

Pretoplo Pri visokim temperaturama biljka se najprije ukoči. vrijednosti više od 45 °c za većinu su kritične. Bjelančevine se razaraju i nakon kratkog vremena biljka uvene od vrućine. Budite oprezni jer u zimskom vrtu ili malom stakleniku temperatura za sunčana vremena može veoma narasti. Samo prozračivanje nije dovoljno. nanesite boju kao šatiranje ili zaštitu od sunca od prikladnih tkanina. može pomoći i prskanje finim kapljicama ∑ biljka se od isparavanja hladi kao čovjek kod znojenja. no biljke ne smiju biti mokre više od dva ili tri sata jer se brzo mogu proširiti gljivične bolesti.

KlimA i miKrOKlimA

Ovisi o jačini

vjetAr

1. Kućni zid isijava toplinu i štitu biljku od vjetra. 2. Jak vjetar ∑ i visoko grmlje se svija ili lomi. Ako nema mogućnosti za zaštitu od vjetra, jedino je rješenje vezanje.

jetar se brine za to da se sjemenke rasprše i biljke opraše. u pravoj mjeri djeluje pozitivno na klimu i uzgoj biljaka. lagano prozračivanje povećava izmjenu plinova, pomaže da se biljke brzo osuše te tako sprečava širenje gljivičnih bolesti. Zato biste nizove povrća trebali saditi, ako je moguće, u smjeru glavnoga vjetra. vjetar može pridonijeti da biljke rastu kompaktnije i snažnije. jednosmjeran, snažan vjetar uzrokuje jednostran rast. to se često vidi kod grmova u planinskim ili obalnim područjima. no mnogo vjetra može i štetiti i uzrokovati sušenje biljke. Biljke osjetljive na vjetar, poput graha, veoma se brzo oštete i zaostaju u rastu. A kada naiđe prava oluja? nije moguća pot-

SAvjet StručnjAKA

puna zaštita, ali zaštita od vjetra, stručno orezivanje radi uzgoja i njege te ispravno vezanje mogu ograničiti ili spriječiti oštećenja.

U velikim staklenicima može se postići lagano strujanje zraka ventilatorima koji se povremeno uključuju. Tako se može smanjiti visoki udio vlage u zraku, postići ravnomjernija raspodjela temperature te znatno popraviti klima. Osim toga, kretanje biljke pridonosi zbijenijem, snažnijem rastu.

štO Biljci treBA

Jaka kiša i tuča mogu štetiti

OBOrine

1 1. Ožiljci od zrna tuče na jabuci koja dozrijeva. 2. Dugotrajna kiša može oštetiti osjetljive cvjetove kao kod ovih vodenika. 2

borine su važne za rast i uzgoj naših biljaka. no ako se javljaju kao tuča ili jaka kiša, mogu izazvati i znatne štete.

Razorna tuča Kiša je važna za biljke, ali tuča može biti razorna. Za nekoliko minuta mogu se uništiti cijele cvjetne gredice ili žetva. Ako biljku ošteti tuča, stvaraju se ulazna vrata za šetne organizme koji se tada brzo mogu raširiti. Zato valja oštećene biljke ili dijelove biljaka ukloniti. Osim toga, dobro je biljke liječiti od gljivičnih bolesti. tko gredice preventivno prekriva zaštitnim mrežama protiv štetnih kukaca, može ih zaštititi i od lake tuče.

Erozija i stvaranje mulja jaka kiša izaziva eroziju već na blagim padinama ako su slabo obrasle. vrijedno tlo se gubi, biljke se ispiru ili zatrpavaju. erozija manje ugrožava dobro obraslo tlo. Biljke treba saditi u redove okomito na kosinu. Sijanje brzorastućih zelenih biljaka sprečava ili barem ublažava problem. na teškim tlima jaka kiša stvara mulj. isušena površina tla izgleda kao da je zabetonirana. Onemogućena je izmjena plinova, sjeme koje klija ne može probiti zakorenu površinu i kržljavi. usitnjavanje zemlje ili prekrivanje pomaže samo kratkoročno. Ako se problem želi trajno riješiti, mora se tlo poboljšati tako da ga se obogati organskom tvari i ukopaju zelene biljke ili kompost.

KlimA i miKrOKlimA

Biljke trebaju dobar zrak

AtmOSferA

iljke ne mogu opstati bez ugljičnoga dioksida i kisika. ugljični dioksid potreban je za fotosintezu. Pritom nastaje kisik koji biljka treba za stanično disanje. Drugi veoma važan plin je vodena para. Za većinu biljaka optimalna je relativna vlaga zraka od 60 ∑ 80%. Ako je niža, što je u zagrijanim prostorijama čest slučaj, u atmosferi ima vrlo malo vodene pare. Biljka tada isparava previše vode. Ona vene. u teškim slučajevima suše se najprije vrh lista i rubovi, a zatim cijeli listovi. Da bi se nadoknadila vlaga, mogu se postaviti ovlaživači zraka. Previsoka vlaga zraka rijetko je problem za sobne biljke. Katkad nove folije, gumene čizme ili vrtna crijeva za polijevanje ispuštaju u atmosferu ili u vodu za polijevanje plinove koji mogu izazvati znatna oštećenja. to su kloroze (biljka požuti) i nekroze (biljka odumire). Ako primijetite zagonetne štetne simptome, razmislite o isparavanju sintetike kao uzročniku. i plinovi nastali izgaranjem grijača na propanski plin, koji se povremeno rabe u zimskim vrtovima ili staklenicima, također mogu izazvati takva oštećenja na biljkama ∑ posebno ako je grijač pogrešno namješten.

Nedostatak kisika zbog vlage u tlu Dok nedostatak ugljičnoga dioksida nije upitan, nedostatak kisika je dosta čest problem. nastaje ponajprije ako je tlo zasićeno vodom pa više ne može primiti kisik. tlo zato mora biti rahlo. Kod lončanica voda nikada ne smije stajati dulje od jednoga sata na podlošku ili u ukrasnom loncu, a korjenova bala ne smije stalno biti mokra. Posude za biljke bez rupe za odvod

1. Pri vrlo visokoj vlazi u zraku u ranim jutarnjim satima neke biljke, kao ovdje jagode, izlučuju višak vode preko pukotina. 2. Vodenika koja pati od velikog nedostatka vode.

vode nisu prikladne. Poduzmite nešto odmah, inače će biljke požutjeti, zakržljati i uvenuti.

Plodove nemojte skladištiti pokraj biljaka Plodovi poput banana, jabuka ili rajčica izlučuju hormon zrenja etilen u plinovitom obliku. On u povećanoj koncentraciji može prouzročiti kloroze (listovi požute) i prijevremeno otpadanje lišća. nemojte zato uskladištavati plodove u blizini biljaka ∑ ni u njihovom zimskom prebivalištu.

SAvjet StručnjAKA

Biljke noću ne proizvode kisik, već ga troše. Zato u spavaću sobu ne bi trebalo stavljati biljke.

Kvalitetna zemlja je vrijedan izvor

tlO i SuPStrAt tlo nastaje tisućljećima. Dobro vrtno tlo zato je dragocjeno. Služi biljkama da se ukorijene na mjestu, za primanje vode, hranjivih tvari i kisika. Zato biste trebali znati koje tlo odgovara kojoj biljci. Supstrat se proizvodi od treseta ili drvenih vlakana i, ovisno o svrsi, obogaćuje vapnencom, ilovačom, kompostom, kokosovim vlaknima ili gnojivom.

t l O i S u P S t r At

Kada valja zalijevati i koliko?

ZAlijevAnje

ez vode ne bi bilo života na zemlji. Biljke se najvećim dijelom sastoje od vode, krastavac čak od 98% vode. voda je najvažnije otapalo za biljke jer se unos i prijenos hranjivih tvari odvijaju i u vodenastoj otopini i u metaboličkim reakcijama. Od vode i ugljičnog dioksida pri fotosintezi nastaju kisik i šećer koji se tada dalje prerađuje u škrob i drvo. cijeli uzgoj biljaka treba svesti na taj proces. no voda služi biljci i za rashlađivanje. Da bi se utvrdilo imaju li biljke dovoljno vode, treba provjeravati vlažnost tla prstom ili posebnim uređajima. možete i zabosti lopatu i tako vidjeti je li tlo dovoljno vlažno i do kojeg sloja. manje biljke u loncu nakratko podignite. Ako su lagane, trebali biste ih zaliti. Ako su teške, radije ih ostavite.

Premalo vode nedostatak vode može se kod većine biljaka prepoznati po uvelom lišću. Biljka zatvara svoje otvore kako bi

Kišnica je vrlo meka pa je zato prikladna za zalijevanje.

smanjila gubitak vode te time obustavlja fotosintezu i rast. Ako nedostatak vode potraje, odbacuje cvjetove, a listovi se suše sve dok biljka naposljetku ne ugine. Zalijevajte uvijek dovoljno. Previše mineralnoga gnojiva uzrokuje slano tlo, a time neposredno nedostatak vode s istim štetnim posljedicama.

Previše vode Dobiva li neka biljka previše vode, vlaga se nakuplja u korijenu. Zemlja je zasićena vodom te ne može više primati zrak u pore. no bez kisika prekida se dovod hranjivih tvari preko korijena. Očita posljedica su listovi koji su posvijetlili zbog nedostatka željeza. nemojte nikada previše zalijevati! Zasićenost tla vodom kod većine biljaka uzrokuje nedostatak kisika. Korijenje tada ne može primati hranjive tvari. Biljka odumire, a korijen trune.

SAvjet StručnjAKA

Zalijevajte navečer i po mogućnosti tako da se lišće ne smoči. Tako sprečavate gljivične bolesti i navalu puževa. Dajte toliko vode da od toga koristi ima i korijenje na dubini od 15 do 25 cm. Ako se biljke zalijevaju odozgo, kapi ne smiju biti premale, inače će ih otpuhnuti i najslabiji vjetar. Ako su pak prevelike, prijete stvaranju mulja ili oštećenju od udarca na biljkama. Zato je bolje upotrebljavati crijeva koja kapaju.

štO Biljci treBA

Ni previše ni premalo

glAvne hrAnjive tvAri

Balkonske biljke rastu u posudama s malo zemlje. Ako cvjetaju cijelo ljeto, treba ih prihranjivati.

u SAvjet StručnjAKA

Specijalizirani laboratoriji obavljaju analize tla, primjerice na dušik, kalij, magnezij te pH vrijednost i sadržaj soli. Tako se dobiva podatak o zalihama hranjivih tvari te odnosima manjkova i viškova u tlu, a to su temeljne informacije potrebne za kvalitetno prihranjivanje.

glavne hranjive tvari ubrajaju se elementi koje biljka uzima u velikim količinama. nedostatak jedne ili više hranjivih tvari izaziva karakteristične simptome štete, neželjene promjene u rastu biljke te gubitke u prinosu i kvaliteti, posebno kod voća i povrća. Pazite zato da vaše biljke budu dovoljno opskrbljene hranjivim tvarima. tek tako ostaju zdrave.

Dušik (N) je važan za fotosintezu Dušik je potreban posebno za razvoj zelenila na listu, za fotosintezu. nedostatak dušika prepoznaje se lako po tome što biljka ostaje mala pa su ponajprije stariji listovi klorotični, požutjeli. valjalo bi dobro dozirati prihranjivanje, ali samo za izdanke i u

fazi glavnoga rasta. jer previše dušika čini tkivo mekim, biljka postaje osjetljivija na gljivične bolesti i lisne uši. Od kasnog ljeta trebalo bi gotovo sasvim prestati prihranjivati dušikom kod biljaka koje prezimljuju kako bi drvo moglo sazrijeti i dovoljno otvrdnuti za zimu.

Fosfor (P) pruža informaciju o nasljeđu fosfor je sastavni dio nasljednog materijala, osim toga ima važnu ulogu u energetskom metabolizmu. nedostatak fosfora ima za posljedicu kržljavi rast, izostanak cvatnje i crvenkasto prljavo obojene listove. Simptomi viška se ne primjećuju, no prezasićenost može dovesti do smanjenog uzimanja željeza i mangana.

t l O i S u P S t r At

ogleda se kao šteta od soli zbog opeklina ∑ nekroza na rubovima potpuno razvijenih listova. istodobno, biljka ne uzima dovoljno magnezija i kalcija.

Magnezij (Mg) je važan za fotosintezu

Nedostatak magnezija uzrokuje svjetlije listove (klorozu).

magnezij sudjeluje u energetskom metabolizmu biljke, služi stabilizaciji stanične stijenke i posebno je važan za fotosintezu. Ako ga nema, listovi posvijetle (kloroze). lisne žile ostaju zelene, dok površine između njih požute. vapnenačka tla su dovoljno opskrbljena magnezijem, no na pješčanim tlima lako može doći do nedostatka. Ali previše magnezija može snažno ograničiti unos kalija i kalcija.

Kalij (K) regulira sadržaj vode Kalij ima presudnu funkciju kod reguliranja količine vode. Ako biljka nema dovoljno vode, brže vene, a njezina otpornost u odnosu na štetne organizme se smanjuje. Pravi simptomi nedostatka su odumrli, nekrotični vrhovi i rubovi listova, a proces prvo zahvaća starije listove. višak kalija

Vodenike u pokusu: veće količine gnojiva: od nedostatka do viška (slijeva nadesno).

1 2

1. Kod nedostatka kalija rubovi listova pokazuju pojave odumiranja. 2. Kod nedostataka fosfora biljke ne rastu pravilno ∑ ovdje pelargonija ∑ a listovi se oboje crvenkasto.

štO Biljci treBA

Va ž n a j e u r av n o t e ž e n a o p s k r b a

hrAnjive tvAri u trAgOvimA

h SAvjet StručnjAKA

Ako prihranjujete biljke, kod lončanica posebno trebate paziti da gnojivo sadržava i elemente u tragovima. Vrlo tvrda voda za zalijevanje s visokim vrijednostima karbonata ∑ raspitajte se o tome u vodovodu ∑ utječe da se elementi u tragovima, posebno željezo, čvrsto vežu u tlu i da ih biljka više ne može uzimati. Unatoč dovoljnoj ponudi elemenata u tragovima, biljke ih ne dobivaju i traže ih. Kišnica je veoma mekana i stoga prikladna za zalijevanje ∑ isto tako kao i voda iz sušilice rublja. Osim toga, tako se izbjegavaju pjege od kalcija na listovima.

1. Kod nedostatka željeza najmlađi listovi žute, lisne žile ostaju još tamno zelene kao kod ovoga lista jagode. 2. Kod akutnog nedostatka željeza pomaže samo prihranjivanje helatima željeza.

ranjive tvari u tragovima nisu manje važne od glavnih hranjivih tvari. no pri analizi biljaka mogu se dokazati samo u tragovima, pa otuda i njihovo ime. Broj hranjivih tvari u tragovima je velik: uza željezo i mangan, ovamo pripadaju i bor, bakar, molibden i cink. nedostatak i oštećenja uzorkovana njima ne pojavljuju se samo na nedovoljno opskrbljenim tlima, nego su često izazvani i nepovoljnim uvjetima rasta. niske temperature u proljeće i nedostatak kisika zbog vlage u korijenu onemogućuju korijenju da primi dovoljno hranjivih tvari u tragovima. Osim toga, previše kalija ili magnezija može takđer spriječiti uzimanje hranjivih elemenata u tragovima, kao i previsoka ph vrijednost. Pripazite zato na ujednačenu opskrbljenost ∑ radi zdravlja vaših biljaka.

Željezo (Fe) je važno za lisno zelenilo Biljke trebaju željezo za izgradnju bjelančevina i klorofila. nedostatak željeza može se jasno prepoznati po tome što su najmlađi listovi jako klorotični (požutjeli), a još zelene lisne žile tvore uočljiv kontrast prema žutom lisnom sloju, pravoj površini lista. Kod akutnoga nedostataka željeza preporučuje se posebno prihranjivanje tzv. helatima željeza koje biljka može odmah primiti.

Mangan (Mn) je nužno potreban za metabolizam mangan također sudjeluje u mnogobrojnim metaboličkim procesima. nedostatak se prepoznaje po svijetlim točkicama na starijim do srednje starim listovima. Budući da se mangan na tlima s visokim udjelom organskih tvari, kao što su npr. močvarna tla, zbog posebnih kemijskih reakcija tako mijenja da ga korijen biljke više ne može uzeti, ondje se najčešće javljaju nedostaci. mogu se ukloniti dodavanjem hranjivih tvari u tragovima ili posebnim gnojivima s manganom kao što je manganov sulfat ili manganov helat koje biljka brzo prima, odnosno ne vežu se tako brzo u tlu.

t l O i S u P S t r At

PH vrijednost mora odgovarati biljci

StuPAnj KiSelOSti

JESTE LI ZNALI? Boja cvjetova hortenzije ovisi o pH vrijednosti tla. Samo ako je pH vrijednost niža od 5 i uz odgovarajuću raspoloživost aluminija cvjetaju plavo, uz višu pH vrijednost cvjetovi postaju ružičasti.

Supstrat, gnojivo i biljka moraju biti dobro međusobno usklađeni.

tupanj kiselosti tla ovisi o prvotnim stijenama, nastanku tla te njezi. Biljke uspijevaju samo tada kada kiselost tla odgovara njihovim potrebama. to valja uzimati u obzir pri izboru biljaka, zemlje za biljke (supstrata) i gnojiva. Kisela tla su primjerice močvarna tla i ona nastala na granitnim stijenama. tla na vapnenačkim stijenama su manje kisela. većina biljaka uspijeva na lako kiselom tlu s ph vrijednošću od 5,5 do 6,5. u ovom ph području nalazi se većina hranjivih tvari i tvari u tragovima. no ima i biljaka koje uspijevaju samo na tlima s nižom ph vrijednošću, onom između 4,5 do 5,5. Ovamo pripadaju biljke močvarnih gredica kao što su azaleje i erika, ali i borovnice (ima i sorata tih biljaka koje podnose višu ph vrijednost). Kod

PH VRIJEDNOST I STUPANJ KISELOSTI

ekstremno kisela 1,0

kisela

neutralna 7,0

kupusnjača se katkad teži ph vrijednosti nešto višoj od 7,0 jer se tada štetnik kupusna kila ne može tako dobro raširiti. Ph vrijednost može se prilagoditi prikladnim prihranjivanjem. Za uzgoj biljaka je ona veoma važna pa se isplati zatražiti analizu tla ili je možete i sami mjeriti. to se lako obavlja uz pomoć papira indikatora koji se može nabaviti u specijaliziranim trgovinama. tko drži osjetljive biljke u hidrokulturi, taj svakako mora redovito mjeriti ph vrijednost.

lužnata ekstremno lužnata 14,0

Ovisi o okolici

u PrAvOm Društvu Kada sadite nove biljke, trebali biste misliti i na budućnost. jer od malih biljaka mogu nastati golemi grmovi ili čak stabla. Biljke u pogrešnom društvu ne dolaze pravilno do izražaja, zadaju puno posla i osjetljivije su na bolesti i štetnike.

u P r AvO m D r u š t v u

Uspijeva samo ono što se međusobno slaže

KOnKurencijA

biljnom društvu uvijek vlada konkurencija oko čimbenika rasta kao što su svjetlo, voda i hranjive tvari. Da se čovjek ne upliće, naša bi Zemlja bila gotovo isključivo prekrivena šumom. Bez utjecaja čovjeka raznolikost vrsta bila bi mnogo manja jer u sjeni drveća malo što može uspijevati. u vrtu biste se trebali ciljanim mjerama njege i orezivanja skrbiti za to da željene biljke dobivaju dovoljno svjetla, vode i hranjivih tvari. ista razmišljanja vrijede i za sadnju u posudama ili balkonskim sandučićima. Pri sadnji biste trebali uzeti u obzir i sljedeća pitanja: ima li sve raslinje jednake zahtjeve za vodom i hranjivim tvarima? rastu li jednako snažno, tako da si međusobno ne oduzimaju svjetlo?

Mnogo svjetla ili mnogo sjene? Biljke koje traže svjetlost, poput lavande, rastu u sjeni stabla izduženo prema svjetlosti, gube svoj plavkasti sjaj i postaju prljavo zelene. cijela biljka oslabi budući da joj nedostaje svjetlo, napola je izgladnjela i osjetljiva. Begonije ili šarene koprive osjećaju se dobro u sjeni drugih biljaka jer na žarkom suncu lako dobiju sunčane opekline, a boje cvjetova i lišća blijede.

Konkurencija za vodu Stablo ljeti oduzima tlu mnogo vode. to morate svakako uzeti u obzir kod gredica koje su premrežene korijenima stabala ili paziti na prikladno zalijevanje ili saditi biljke koje podnose sušu.

Spirala začinskog bilja idealno vodi računa o zahtjevima biljaka. Gore je začinsko bilje koje traži mnogo sunca, kao što su ružmarin ili kadulja. U sjenovitom podnožju je tlo vlažnije i bogatije hranjivim tvarima ∑ idealno za metvicu.

Ako u vrtu imate jezerce, sve biljke kojima treba mnogo vode naći će vrlo dobro stanište u obalnoj zoni.

Pazite na potrebu za hranjivim tvarima Samo se biljke s jednakim zahtjevima za hranjivim tvarima mogu uspješno kombinirati. Snažne biljke ugibaju na pustom staništu. nezahtjevne vrste poput jarića brzo bujaju na staništu gdje ima mnogo hranjivih tvari. na krovnom zelenilu primjerice želimo niske biljke koje lijepo cvatu, ne trebaju se kositi i nisu zahtjevne. Ako ima previše hranjivih tvari u supstratu, brzo ih potisne korov koji raste u visinu.

JESTE LI ZNALI? Proljetne cvjetnice kao što su đurđice cvjetaju i uspijevaju prije nego što lisnati krov bukove šume ∑ njihovog prirodnog staništa ∑ propusti jedva nešto svjetla na tlo. Tako u kratkom vremenu završavaju životni ciklus te uskladište dovoljno pričuvnih tvari u lukovice kako bi i sljedeće godine ponovno pretekle bukve.

štO Biljci treBA

Promjena čini vrt zdravijim

miješAnA KulturA, SlijeD PlODOvA DOBRE SU SE SLJEDEĆE KOMBINACIJE:

Rane mrkve i luk Kasne mrkve i poriluk Rajčice i celer ili peršin Salata i koraba Krastavci i kopar SLJEDEĆE KOMBINACIJE TREBALI BISTE IZBJEGAVATI:

Rajčice s graškom, komoračom ili krumpirom Kelj s lukom ili gorušicom Grah s graškom

Zbog miješane kulture i slijeda plodova tlo ostaje plodno, a štetni organizmi ne mogu se masovno razmnožavati. To je dobra pretpostavka za zdrave biljke.

u P r AvO m D r u š t v u

iješana kultura i slijed plodova su vrtlarske mjere koje imaju isti cilj: ne oduzimati tlu jednostrano hranjive tvari i sprečavati gomilanje štetnih organizama kao što su spore gljiva ili nematode.

Miješana kultura miješana kultura je suprotnost od monokulture ∑ onog što se normalno nalazi u prirodi. Broj biljaka neke vrste je pritom tako malen da se štetni organizmi ne mogu masovno razmnožavati. u idealnom slučaju se različite biljke međusobno štite ∑ kao kod luka i mrkve. eterična ulja mrkve zadržavaju lukovu muhu, a eterična ulja luka mrkvinu muhu. neke biljke mogu se upotrebljavati i ciljano za razmnožavanje korisnih kukaca ∑ npr. muha cvjetara. ili se koriste protiv štetnika kao biljke koje ih hvataju ∑ npr. kod puževa. Kod kombinacije treba s jedne strane paziti na to da su zahtjevi biljaka za svjetlom, vodom i hranjivim tvarima slični, a s druge strane da biljke potječu iz različitih porodica pa da ih ne napadaju isti štetnici. Kod gredica s grmovima ili raznim cvjetnicama redoslijed biljaka određuju estetski pogledi. Kod gredica s povrćem važno je da ih se može njegovati što učinkovitije. miješana kultura se sadi u redove ili gredice.

domaćina dok ne uginu. Ovisno o štetnim organizmima, to može trajati dvije do sedam godina. Zasađivanjem heljdom ili kadificom labavi se slijed plodova. heljda ili facelija su jedva srodne s našim korisnim ili ukrasnim biljkama i zbog toga su neproblematične. Ako u slijedu plodova ima mnogo kupusnjača, treba odustati od žute gorušice kao zelene sjetve jer ona je isto tako kupusnjača i zato biljka domaćin za specifične štetne organizme kupusa.

SAvjet StručnjAKA

Tko se želi pridržavati doslovnog slijeda plodova, ne može bez odgovarajućih bilježaka i pažljivog planiranja sadnje. Uz kartoteku ili računalni program i jedno i drugo ide lakše.

Kadifica je hranjiva biljka za mnoge štetnike i djeluje protiv nematoda.

Slijed plodova

SLIJED PLODOVA I PAUZE U SADNJI PO GODINAMA

Ako se neka gredica svake godine iznova zasađuje, kao što je to uobičajeno kod povrća ili cvjetnica, tada bi trebalo pripaziti na smisleni slijed plodova i između pojedinih vrsta biljnih porodica zadržati pauzu u sadnji. tada čak ni spore ili ciste štetnih organizama neće tako dugo pronaći biljku

Kupusnjače, hren, radič Salata glavatica i salata u listovima, endivija, crni korijen Mrkva, komorač, celer, peršin, pastrnjak Blitva, cikla, špinat Grah, grašak Krastavac, buća, dinja, tikvice Rajčica, paprika, patlidžan, krumpir Luk, poriluk, vlasac

4 3 3 3 4 3 3 3

godine godine godine godine godine godine godine godine

štO Biljci treBA

Raste gdje mu nije mjesto

KOrOv

SAvjet StručnjAKA

Ako je korov problem na travnjaku, moraju se poboljšati uvjeti rasta travnjaka nakon što je korov uklonjen i rupe zatvorene. Opskrbite travnjak s mnogo vode i hranjivih tvari. Trava može iskorištavati dušik kao rijetko koja druga biljka. A zatim treba kositi, najbolje dvaput na tjedan. No u sjeni ne uspijeva nikakav ukrasni travnjak.

Za njegovani vrt nužno redovito uklanjati korov s gredica.

orov je riječ koju mnogi ljubitelji vrta izbacuju iz rječnika i govore o nustravama, divljim travama ili konkurentskim biljkama. Drugima ta riječ izaziva pomisao na sedmolist ili piricu. Sve je to samo pitanje definicije: korov je biljka koja je u određeno vrijeme na određenom mjestu nepoželjna. raskošni ljetni jorgovan, koji je prije mnogo godina bio malen i dražestan, postaje korov za vrtnu ružu kojoj stvara sve veću sjenu. A ako u redu rotkvica stoji previše biljaka, tada je svaka druga rotkvica korov. jer u pregustom nasadu biljke se međusobno sprečavaju u razvoju. Sve zaostaju u rastu, dolazi do gubitaka u prinosu 2 i deformacija. Osim toga, nasad se ne

može ujutro ili nakon kiše dovoljno brzo posušiti. visoki postotak vlage u zraku pospješuje širenje štetnih organizama, kao npr. gljiva. Pojedinim biljkama nedostaje i svjetla. Korov u vrtovima je rijetko divlji korov, to su obično konkurentske biljke. no koja je od biljaka zapravo korov, mora odlučiti vrtlar. važno je spomenuti da korov može biti i biljka domaćin za štetne organizme, kao što su lisne uši ili kupusna hernija. najbolji slijed plodova ne koristi ako su gredice pune korova, a time i biljaka domaćina.

Što učiniti? motikom uklonite korov što prije, najbolje kasnije ujutro, kada se sve osuši.

u P r AvO m D r u š t v u

tvrdokoran korjenasti korov ili biljke koje tvore izdanke poput kiseljaka, strička, sedmolista, maslačka ili pirice moraju se plijeviti, i to više puta. Potrajat će sigurno dvije godine prije nego što se to uredi. Ako se površina može malčariti, npr. kod biljaka koje su razmaknute, trebalo bi to razmotriti. uskraćivanje svjetla izgladnit će korov. Kao materijal za malčarenje koristite crne folije ili flis, listove rabarbare ili pokošenu travu, ali ovo posljednje može privući puževe. upotreba herbicida trebala bi ostati apsolutna iznimka. i plijevljenje korova može biti hobi. Prije nego što upotrijebite herbicide, radije više puta spalite korov. Dovoljno je vrlo brzo proći plamenom iznad biljke, iznad 60 stupnjeva razara se tkivo. nije nužno spaljivati svaku biljku pojedinačno.

JESTE LI ZNALI?

Korov nije posebno vitalan jer ga napadaju mnogi štetni organizmi koji tada postaju korisni. Tako se na stričku mogu redovito primijetiti lisni mineri ili pepelnica. Sedmolist se može pripremiti kao špinat. U kasno proljeće, kada je već niknuo, posebno je ukusan. Najbolje je pozvati prijatelje i s njima podijeliti posebno zadovoljstvo što ste uklonili korov tako što ste ga pojeli.

1. Tko želi lijep ukrasni travnjak, za njega su cvjetne tratinčice korov. 2. Za uklanjanje korova između kamenih ploča postoje posebni strugači fuga. 3. Ispod ovakvog malča korov dobiva premalo svjetla i ugiba. 3

Što nije u redu s mojom biljkom? Kako da vaš zeleni raj ostane zdrav

Što nije u redu s mojom biljkom?

WWWMP_Cover_ CRO_NEW_WWWMP cover 12/7/11 10:11 AM Page 1

Što nije u redu s mojom biljkom? Kako da vaš zeleni raj ostane zdrav