tito bez maske by Mozaik knjiga

159,00 kn ISBN

Tito NASLOVNICA.indd 1

TITO BEZ MASKE

 

MIRO SIMČIČ

Miro Simčič rođen je u Titovoj Jugoslaviji čiji je raspad i sam doživio. Bio je novinar unutarnje politike i gospodarski analitičar u ljubljanskom Delu i mariborskoj Večeri. Od 1981. do 1987. svakoga je ponedjeljka nazočio sjednicama Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije i iz neposredne blizine opažao promjene koje su dovele do raspada Jugoslavije. Imao je sreću da se uspio dokopati dugo skrivanih dokumenata o Titu i njegovu vremenu, proučiti ih i predstaviti javnosti.

     

Tito je bio vođa male države, ali politička igra koju je igrao bila je veća i od veličine i od moći tadašnje Jugoslavije, što mu je jamčilo mjesto među najvažnijim državnicima 20. stoljeća. Zato i ne čudi da je sva svjetska elita nazočila njegovu pogrebu u Beogradu u svibnju 1980. Neki čak i zato da se uvjere da je uistinu mrtav. Poštovali su ga pripadnici naroda njegove zemlje, ali i vodeći lideri svijeta. Ova knjiga govori o njegovu životu, ali donosi i neke potpuno nove i nikada objavljene podatke. Koliko je Tito doista imao brakova, što se događalo iz zatvorenih vrata ljubljanskoga Kliničkog centra u prvoj polovini svibnja 1980., kakvi su rezultati Titove obdukcije, zašto je Titova supruga nestala iz političkog života?

978-953-14-0403-7

29.12.2008 12:47:15

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 1

25.8.2008 13:10:50

Miro Simčič

tito bez maske

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 1

25.8.2008 13:10:50

Bilješka o fotografskoj građi: Izvor većine objavljenih fotografija Arhiv je Republike Slovenije, prije svih fondovi 1549 i 1556 koji su nastali iz nekadašnjeg samostalnog Arhiva CK SK Slovenije. Dio ih je iz arhive nakladničke kuće Mladinska knjiga, Narodne i sveučilišne knjižnice iz Trsta, Narodne i sveučilišne knjižnice iz Ljubljane i starijih jugoslavenskih knjiga o Titu te iz knjige Geplante Tod. Neke pripadaju vlasnicima: fotografu Joci Žnidaršiču, Titovu osobnom liječniku Aleksandru Matunoviću, fotografu Leu Cahariji, umirovljenom generalu Branku Jerkiču i povjesničaru Martinu Ivaniču. Zahvaljujemo svima u Arhivu Republike Slovenije, posebno voditeljici Odjela I, gospođi Darinki Drnovšek. Unaprijed se ispričavamo svima čije autorstvo nismo uspjeli točno utvrditi zbog nedostatka točnih izvora informacija.

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 2

25.8.2008 13:10:50

MIRO SIMČIČ

TITO BEZ MASKE

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 3

25.8.2008 13:10:53

ZAHVALA

Pisanje knjige slično je gradnji kuće. Autor podsjeća na vlasnika kuće jer je potpisan samo on, ali u zbilji iza svakog takvog djela stoji više ljudi koji, svatko na svoj način, utječu na autora i konačan izgled knjige. O ovoj se knjizi i prije njezina izlaska puno govorilo u javnosti pa zato vjerujem da će među čitateljima naići na dobar prijam. Nisam ni jugonostalgičar ni titofil, ali 1991. godine nadao sam se da će se stvari odvijati bolje nego je to kasnije bilo u stvarnosti. Poslije Titove smrti, Jugoslavija je, unatoč svemu, nudila puno dobrih mogućnosti koje nismo znali iskoristiti. U Titovoj ostavštini bilo je dobrih plodova koje je možda trebalo nadograditi, prije svega valjalo je državu i društvo demokratizirati i učiniti gospodarski učinkovitijom, socijalno osjetljivijom i pravednijom. Trudio sam se napisati poštenu knjigu o Titu i njegovu vremenu, bez uljepšavanja i prikrivanja pogrešaka. O mojem će uspjehu suditi čitatelji. Za pomoć i potporu pri nastanku knjige zahvalio bih se prije svih uredniku slovenskoga izdanja Martinu Ivaniču, koji je u jednoj osobi vješt urednik, profesionalni povjesničar i marljiv recenzent. Zahvaljujem i Darinki Drnovšek, voditeljici I. odjela pri Arhivu Republike Slovenije, koja mi je vješto i marljivo pomagala probijati se kroz džunglu arhivske građe, iz koje je izabran dio koji se može vidjeti u knjizi. Zahvaljujem i profesorima s ljubljanskog Fakulteta za društvene znanosti doktoru Veljku Rusu i doktoru Stani Južniču, koji su nas učili da razvoj i djelovanje društva nisu samo skup osoba i događaja, nego da nam spoznavanje i razumijevanje društvenih procesa, odnosa i problema može pomoći da ne ponovimo pogreške koje su nam se dogodile. Zahvaljujem i svojim roditeljima Milanu i Frančiški, rođenoj Pirjevec, koji su rat i poraće preživjeli kao obični ljudi i koje su iskustvo tog vremena prenijeli na mene. Zahvaljujem i svojoj djeci Katarini, Gregoru i Simonu, koji su morali trpjeti svoje ambiciozne roditelje, te Zdenki Simčič, ona već zna zašto.

Miro Simčič Ljubljana, 28. 2. 2007. ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 4

25.8.2008 13:10:53

K AZALO

SVETAC ILI ZLOČINAC? TITO I JUGOSLAVIJA NA SAMRTI Titova oporuka Tito nije otišao u Ljubljanu umrijeti Slovenci upozoravaju Tito je zamrzio viski Elipsasti kotači Kao pijani milijunaši Bankrot države Reaganov “lijek” Gospodarska smrt federacije Grobar Jugoslavije Dobar i zao kralj Posljednja Titova ispovijed? Istina slovenskih generala Kao 1941. godine Nacionalist među generalima SMRT U LJUBLJANI Jesu li zakazali Titovi liječnici? Nesretna nova 1980. godina Priče kruže Najstrože čuvana tajna Kraj nadama Kada je Tito doista umro? Zašto Ljubljana? Bolnički apartman Dogodilo se nemoguće De Bakey: Tito je mogao još živjeti Dramatične odluke Je li tito odlučio o svojoj sudbini? Uzroci smrti

23 24 25 26 28 32 34 37 38 40 41 42 45 47 48 50 55 56 57 60 62 65 66 70 74 76 77 79 82 86

Pogreb dostojan cara

IZVOR NEISCRPNIH SPEKULACIJA Grofov sin? Nijemac ili Rus? Povratak izgubljenoga sina “Tajanstveni” mercedes Katolički mistik Što uistinu izvještava Styria? Ateist i crkva Josip uzima, Franjo vraća

97 98 101 106 108 111 112 114 116

DVORSKI ŽIVOT Titovi dvori Lokalna divljač “Galeb” na mrtvom vezu Dvorani Žrtve Jovankinih hirova Pudl Bill, zadnji prijatelj Jovankino uklanjanje Dvadeset jedna tisuća recepata U kuhinji sa Sofijom Loren Titova kuharica Neizbirljivi gurman Protokol Poželjan domaćin Osobni liječnik

119 120 123 126 127 129 131 135 138 141 143 145 147 150 154

SUPRUGE I ŽENE Otrov za žene Polka, Lucija, Herta i Zdenka Je li udba podmetnula Jovanku? Pakao zlatne krletke Smrtno opasna supruga Izopćenica

161 162 166 170 175 176 179

→

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 5

25.8.2008 13:10:54

ROĐEN ZA REVOLUCIONAR A Marljiv učenik Godine učenja U bijelome svijetu Ruski uznik Iz monarhije u monarhiju Neljubazna domovina Profesionalni revolucionar Godine u tamnici Broza odnosi magla U središtu Kominterne

183 184 185 187 190 192 196 198 200 204 206

SUPARNICI Sumnjivo preživljavanje Tajanstveni Gorkić? Neugodan raj Opasni Voranc Titova desna ruka Slovenski Pétain? Povratak ugleda

209 210 212 214 217 218 221 223

USTANIK I POBJEDONOSNI VOJSKOVOĐA 227 Španjolska poruka 228 U novom ratnom vihoru 229 Tito i Mihailović 234 Prvi sukobi s četnicima 238 Nepotrebne žrtve? 240 Avnoj, Neretva, Sutjeska 244 Tito igra samostalno 249 Teheranski dogovori 253 Medijska zvijezda 254 Tito se diže u nebo 257 Beogradski orah 261 Završne operacije 264 Europsko grobište 265 Braća Kübler 266 Najveće vojno lukavstvo 269 Proboj na Ingridstellung 272 Među pobjednicima 276 Kad topovi utihnu 279

SVE UBOJICE DRUGOGA SVJETSKOG R ATA Je li Tito znao za likvidacije? Koliko je bilo mrtvih? Kardeljeva depeša Rankovićeva depeša Britanci “čiste palubu” Džentlmenska prijevara Planirana smrt Spasonosni hladni rat Crvena zvijezda i kukasti križ Zavjet šutnje Groblje ideologija U ZAGRLJAJU VELIKOGA BR ATA Teškoće s prijateljima Staljin protiv Tita Informbiroovska šok-terapija Kako se riješiti Tita Poniženi Hruščov Je li Tito bio staljinist? S komunizmom u moderno doba Uvozne i autohtone revolucije Dvije poluge vladanja

283 284 286 287 290 291 294 298 301 304 306 309 315 316 319 323 326 333 337 340 342 345

SAN NESVRSTANOSTI Tito u središtu svijeta

349 350

ČAROBNA FORMULA SOCIJALIZMA Komunizam ili partijska vlast Velika sretna obitelj Put u nepoznato

359 360 365

REFORME, PUT IZ KRIZE U KRIZU 369 Put u nepoznato 370 Prijelomna 1968. godina 372 Sjever i jug 377 Komunistička solidarnost 379

←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 6

25.8.2008 13:10:54

Nezasitni generali Porez na uspjeh Sporni ustavni lijek KOBNE POGREŠKE Kobna razvojna filozofija Titova velika pogreška Čudesna moć maloga čipa Bratstvo i jedinstvo Bez demokracije Poziv iz Belja Dalekosežne čistke Strah od kontrarevolucije

383 387 391 395 396 397 399 404 407 409 414 416

Titovo vrijeme istječe Papirnati tigar Tito je “vrlo ljut” Stari gubi kontrolu Čistka liberala Zlatne godine ili sumrak Gubitak kao dobitak Kraj “zlatnih godina” Čuvari Titova nasljeđa Titova putovanja u inozemstvo

420 423 427 429 433 438 440 443 445 451

→

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 7

25.8.2008 13:10:54

â&#x2020;?

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 8

25.8.2008 13:10:54

TITO BEZ MASKE

SVETAC ILI ZLOČINAC?

→

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 9

25.8.2008 13:10:55

Tito bez maske

osip Broz Tito osoba je koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Mnogi pripadnici naroda bivše Jugoslavije beskonačno ga obožavaju, dok ga drugi omalovažavaju i u njemu vide samo zločinca i tiranina. Neka istraživanja javnoga mišljenja govore da je Tito za Slovence najvažnija povijesna osoba, čak ispred Prešerna i Trubara. (Slično je i u Hrvatskoj, gdje je u nekim anketama proglašen najvažnijom osobom dvadesetoga stoljeća; nap. ur.) Tito je kontroverzna i složena osoba koja se u životu našla u procjepu različitih okolnosti, neizbježnih odluka i dramatičnih pritisaka. U šarolikom i neobičnom nacionalnom, vjerskom i kulturnom konglomeratu zvanom Jugoslavija, Tito je bio najveći autoritet. Danas većini bivših Jugoslavena ništa ne govori da će uskoro biti bolje. Iako je sada u modi sotonizacija Tita, mnogi su spremni nekritički ga preuveličavati. Što smo vremenski dalje od Titova “zlatnoga doba”, o njemu sve više raste mit – mit o dobromu kralju. Od njegove smrti prošlo je više od četvrt stoljeća, što je već dovoljno velika vremenska udaljenost da prema njemu izgradimo objektivan odnos i bez pretjeranih emocija ocijenimo njegov lik i djelo. Milovan Đilas govorio je da Tito nije bio izrazito nacionalno opredijeljen, nego se smatrao uvjerenim Jugoslavenom. Međutim, po Đilasovim ri10 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 10

25.8.2008 13:10:56

SVETAC ILI ZLOČINAC?

ječima, najbolje se osjećao u društvu Slovenaca. Slovenija je bila najrazvijenija jugoslavenska republika i kao takva trebala je biti uzor ostalim republikama u Jugoslaviji. Slovencima (Borisu Kidriču, Borisu Kraigheru, a dobrim dijelom i Edvardu Kardelju) dao je glavnu ulogu u vođenju privredne politike. Stane Dolanc jedno je vrijeme imao iznimno važnu ulogu u jugoslavenskoj federaciji, iako po godinama i vojnom iskustvu nije pripadao užem krugu Titovih suradnika. Prema Slovencima je Tito ponekad bio vrlo kritičan i strog, ponašajući se kao otac prema najboljem djetetu u obitelji, od kojeg najviše očekuje. Titova majka bila je Slovenka pa je odrastao u mješovitoj hrvatsko-slovenskoj sredini, tako da je izvrsno poznavao oba naroda i njihove posebnosti. Zanimljivo je da se Tito sam odlučio za liječenje u ljubljanskome Kliničkom centru, a ne na beogradskoj Vojno-medicinskoj akademiji, što je izazvalo teške nesuglasica među njegovim liječnicima. U Kliničkom centru proveo je četiri mjeseca u agoniji i tamo preminuo. Njegova smrt pokrenula je mnoštvo priča i intriga. Je li doista umro 4. svibnja 1980.? Jesu li ga doista pogrešno liječili, kao što tvrde dr. Aleksandar Matunović, jedan od njegovih posljednjih osobnih liječnika, i ugledni američki kirurg dr. Michael De Bakey? Zašto se Tito odlučio za Klinički centar? U Arhivu Republike Slovenije, u fondu Centralnoga komiteta SK Slovenije, čuva se dosje 36, u kojemu je mapa “Tito” s uznemirujućim dokumentima koji rasvjetljavaju Titovu zdravstvenu dramu i smrt, kao i dokumenti koji svjedoče o istodobnom umiranju Tita i Jugoslavije. Engleski publicist Jasper Ridley, pisac dosad najbolje biografije o Titu, na jednom mjestu donekle netočno tvrdi: Da Tito nije umro, ne bi propala ni Jugoslavija. Tito je bio karizmatična osoba. Takvim ljudima pripisuju se čak i natprirodne osobine. Na isti način kao u Jugoslaviji doživljavali su ga i svuda u inozemstvu, posebice u manje razvijenim, tj. nesvrstanim zemljama. Nakon njegove smrti, jedan je nepismeni pastir sa sjevera Sudana izjavio da je Tito bio “dobar čovjek i da je sigurno bio musliman”. Tita su poštovali i uvažavali u inozemstvu, kako na Zapadu, tako i na Istoku. Uživao je ugled širom svijeta. Nostalgija za Titom na području bivše Jugoslavije proizlazi i iz činje→ 11

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 11

25.8.2008 13:10:56

Tito bez maske

nice da je djelić njegove karizme utjecao na cjelokupnu zemlju i njezine građane. Prije nekoliko desetljeća nije bilo svejedno jesi li Jugoslaven ili, primjerice, Mađar, Poljak ili Čeh. U stvari, žitelji Istočne Europe zavidjeli su Jugoslavenima na njihovoj samostalnosti, neovisnosti o SSSRu, relativno visokom životnom standardu i na mogućnosti da bez problema putuju po cijelome svijetu. Mit o Titu, partizanskom vojskovođi, nastao je još tijekom Drugoga svjetskog rata. Bio je autoritet koji gotovo nitko nije dovodio u pitanje. Ipak, bio je običan čovjek i imao je svoje dobre i loše strane. Učinio je puno nevjerojatnih stvari, ali je napravio i mnogo pogrešaka, od kojih su neke bile sudbonosne za jugoslavensku federaciju. Njegovu viziju nestranačke, radničke demokracije i sustav samoupravljanja europska je ljevica prihvatila relativno ozbiljno i pratila s velikom pozornošću. To je također bilo vrijeme moći i uspona europske ljevice. Suvremeno doba čini nam se kao veliko odlagalište, točnije, kao groblje najvećih ideologija prošloga stoljeća. Poslije smrti karizmatičnih vođa, problemi i teškoće s “njihovim” državama i političkim sustavima posve su uobičajeni. To je pojava koju je zapadni mislilac Max Weber nazvao “rutinizacijom karizme”, kada karizmatični sustav pređe u rutinu, u svakodnevni ritam, koji određuju predvidljiva birokratska pravila i ustaljena tradicija. Karizmatični sustavi uglavnom su revolucionarni jer predstavljaju raskid s ustaljenim pravilima, rutinom i tradicijom. Osobno osporavam Ridleyjevu tezu da je za propast Jugoslavije kriva 12 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 12

25.8.2008 13:10:56

SVETAC ILI ZLOČINAC?

Titova smrt, što i pokušavam potkrijepiti dokumentima iz tajnog dosjea 36, koji su prvi put dati na uvid čitateljima. Želim biti objektivan analitičar Titova rada, njegove ostavštine, njegovih zabluda i strašnih događaja za koje je bio odgovoran. Bi li bez Tita sudbina Jugoslavije bila ljepša i bolja? Bi li u Drugom svjetskom ratu na području Jugoslavije bilo manje mrtvih da komunisti nisu krenuli u boj? Bi li se dogodila i kakva bi bila blajburška tragedija da je “oslobođenje” Jugoslavije teklo u režiji Draže Mihailovića, Dimitrija Ljotića i Milana Nedića? Ili da su nas oslobodili Sovjeti i Bugari, kao što su oslobodili, primjerice, Prekomurje? Kakva bi bila Jugoslavija da su 1948. pobijedili staljinisti? Vjerojatno puna oštrih suprotnosti, jer je dobro poznato da ovim prostorima povijesni događaji nikada nisu bili naklonjeni. Njihova nesreća još tinja → 13

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 13

25.8.2008 13:10:57

Tito bez maske

u mitovima i bremenitom povijesnom nasljeđu, koje se ogleda u siromaštvu, nasilju, zaostajanju za svijetom i sveopćem osjećaju bezizlaznosti. U Titovo doba činilo se da je Jugoslavija prevladala dobar dio svojega mračnog nasljeđa i da je čeka “svijetla budućnost”. Da je njezin politički vrh u doba narastajuće krize društvenog i državnog sustava bio mudar i razuman, da je bila moguća međusobna tolerancija i elementarna politička zrelost, država i njezini građani bili bi pošteđeni nesagledivih ljudskih i materijalnih gubitaka, pada morala i nazadovanja. Mogli su je uvesti u Europsku uniju s potencijalima vrijednim poštovanja. Na Zapadu se, najviše u SAD-u, 1991. godine govorilo o “slovenskoj sebičnosti”, iako arhivski dokumenti svjedoče što se događalo i zašto je Slovenija bila prisiljena pobjeći iz tog iracionalnog društva. (Isto je bilo i s Hrvatskom; nap. ur.) U dosjeu 36 nalazi se dugačak zapisnik Titova razgovora s političkim vodstvom Slovenije 24. prosinca 1979. u Karađorđevu. Ta “tajna večera” sa slovenskim političkim vodstvom neka je vrsta Titove simboličke oporuke. France Popit, tadašnji predsjednik SK Slovenije i partijski tvrdolinijaš, koji je 1972., nakon Titova pisma organizacijama i članovima SK Jugoslavije, kadrovski “očistio” slovenski državni, privredni i znanstveni vrh, u Karađorđevu je Titu u lice rekao gorku istinu – da po starom više ne ide, jer će sve završiti općom katastrofom. Dokumenti potvrđuju da je nezaustavljiva propast Jugoslavije počela već 1979. godine. Tadašnji predsjednik SIV-a Veselin Đuranović sigurno je bio glavni, iako ne i jedini grobar Jugoslavije. Tijekom njegova mandata, Jugoslavija se zadužila dva puta više nego u posljednje 32 godine, a novac od inozemnih pozajmica praktički je bačen kroz prozor. Iz dokumenata se vidi kako je Narodna banka Jugoslavije postala središte financijskog i privrednog razdora i kaosa. Pojedinci i skupine lako su odlučivali o podjeli novca, dugovi su se gomilali i postajali zajednički teret države. Visoka inflacija uništavala je uspješna poduzeća i bogata područja. Dosje 36 sadrži i kopije članaka iz stranih novina i knjiga Milovana Đilasa. Taj najpoznatiji Titov politički zatvorenik kaže da je Titova nedosljednost bila osnovni problem njegova režima. 14 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 14

25.8.2008 13:10:57

SVETAC ILI ZLOČINAC?

Proglašena je velika autonomija privrednoga i političkog sustava, praktički konfederacija, iako se, istini za volju, Titov režim nije puno razlikovao od političkih režima u zemljama tadašnjeg “realnog socijalizma”, tvrdi Đilas. Glavni problem jugoslavenskoga privrednog i političkog sustava bio je centralizam, a ključnu ulogu u njemu imao je upravo Tito. Đilas je 1980., kad je Tito umirao, govorio da sustav truli i raspada se sam od sebe, ali je bio uvjeren da Jugoslavija neće propasti. Vjerovao je da će Srbi svoju sreću naći u liberalnoj tradiciji i zaostavštini Marka Nikezića, kojega je Tito poslije 1970. bez milosti uklonio. Istodobno je napravio čistku u jakom liberalnom krugu beogradskih i srpskih političara, privrednika, pisaca i drugih značajnih ljudi. Đilas je također vjerovao da će se Hrvati pronaći u samostalnosti i demokršćanskoj tradiciji. Sedamdesetih godina prošloga sto ljeća, Tito je načinio dvije ključne pogreške. Prva je bila smjena Stane Kavčiča, Marka Nikezića i Savke Dabčević-Kučar, ljudi koji su dobro znali da je prirodno okruženje njihovih republika i zajedničke države prije svega Europa, tj. razvijeni svijet. Njihovim odlaskom stvoren je sudbonosni politički vakuum i Jugoslavija se uskoro našla u političkom, intelektualnom i razvojnom ćorsokaku. Druga Titova pogreška bila je “konzervativna modernizacija”, reindustrijalizacija države s brojnim industrijskim divovima, koja je Jugoslaviju skupo koštala, a nije mogla ponoviti uspjeh prve, poslijeratne industrijalizacije. Slovenija je do početka sedamdesetih godina po razvoju i produktivnosti pratila Austriju i Italiju, da bi od tada počela naglo zaostajati i krajem osamdesetih godina imala je četiri puta nižu produktivnost u odnosu na Austriju. Smjenjivanje liberalno usmjerenih komunističkih vođa u Jugosla→ 15

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 15

25.8.2008 13:10:58

Tito bez maske

viji značilo je kraj težnji k savezu s Europom i oblikovanju racionalnoga političkog i privrednog sustava. Cjelokupno jugoslavensko društvo početkom sedamdesetih godina se “zamrznulo”, što je Marko Nikezić i predvidio neposredno prije nego je smijenjen. Zašto je Tito to učinio? Prije svega zato što je bio uvjereni komunist, dogmatik stare lenjinističke škole, kako je kasnije zaključio Miko Tripalo. Komunizam je predstavljao raj na zemlji, kraj povijesti, kraj krivica i ratova, mjesto gdje vlada radnička klasa kao stvaralac svega pozitivnog, raj u kojem vladaju jednakost i tolerancija i ne postoje sukobi. U tu utopiju Tito je čvrsto vjerovao do posljednjega dana, što je vjerojatno bila njegova najveća zabluda. Kada je razvijeni svijet počeo odbacivati klasični industrijski rad i užurbano uvoditi nove tehnologije, Jugoslavija je ulagala u klasičnu industriju, a đaci su u školama učili osnove marksizma i klasične proizvodne tehnike. U doba Titove smrti, tvrdokorni političari donijeli su zakon o usmjerenom obrazovanju i počeli nacionalističku svađu oko zajedničkih obrazovnih centara. Ljudi koji su razumjeli potrebe vremena bili su nemilosrdno smijenjeni, a njihova mjesta zauzeli su mediokriteti koji su napravili prostor za vođe poput Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana. Tito nije mogao shvatiti da prestaje vrijeme klasične industrije i radničke klase. Imao je predrasude prema intelektualcima i menadžerima, s tim što su intelektualci bili u redu sve dok ne počnu “mudrova16 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 16

25.8.2008 13:10:59

SVETAC ILI ZLOČINAC?

ti”. Iracionalna jednakost odgovarala je siromašnom sloju: zahvaljujući malim socijalnim razlikama, Titovo doba ostalo je u lijepom sjećanju prije svega među siromašnim stanovništvom i u manje razvijenim područjima nekadašnje zajedničke države. Balkansko mitološko nasljeđe jako je još od starih Grka. Uglavnom su to bezopasne bajke, ali problem nastaje u trenutku kada se mitovi pretvore u političke programe. Primjer je politički program ustaškog ministra Mile Budaka, koji je u Gospiću objelodanio projekt “konačnog rješenja” srpskog pitanja u Hrvatskoj: trećinu pobiti, trećinu otjerati i trećinu pokrstiti! Teško je odbaciti tezu da je uništavanje liberalnog pokreta u Srbiji tijekom cijeloga desetljeća kumovalo Memorandumu SANU-a. Neprihvatljiva je i pretpostavka da Franjo Tuđman najvjerojatnije ne bi imao mogućnost za ostvarenje svojih nacionalističkih težnji, koje su Hrvatsku skupo koštale, da je opstala Savka Dabčević-Kučar. Kakav je Tito bio kao čovjek, muž, otac, vojnik, državnik? Najburniji dio njegova života nesumnjivo su bile njegove žene i ljubavnice. Pet je puta bio u braku, a od posljednje supruge odvojilo ga je političko vodstvo 1975. jer je Jovanka Broz predstavljala praktički fizičku opasnost za njega. Njegovi liječnici i članovi njegova osiguranja bili su uvjereni da joj je potrebno psihijatrijsko liječenje i da ima napadaje paranoje. Jovanka je bila patološki ljubomorna i Titovo osiguranje vjerovalo je da je spremna ubiti ga. I ti dokumenti, koji svjedoče o obiteljskom paklu supružnika Broz, nalaze se u dosjeu 36. Lijepe žene bile su Titova slabost, njegovi brakovi poligamni i po pravilu neuspješni. Je li za to bio sam kriv ili su tomu pridonijeli njegov rad i ambicije, koji mu nisu dopuštali normalan obiteljski život? Ni s jednom od svojih žena nije uspostavio prisniji odnos. Do sada se smatralo da je Tito imao četiri braka, dva formalna i dva slobodna. Međutim, dokumenti koje su povjesničari nedavno otkrili u sovjetskim arhivima i predstavili ih na izložbi o Titu u Beogradu otkrivaju još jedan brak. Godine 1936. Tito se u Moskvi vjenčao s 21 godinu mlađom Njemicom Lucijom Bauer, čije je pravo ime Anna König. Taj brak bio je najtragičniji jer je Königova godinu poslije → 17

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 17

25.8.2008 13:10:59

Tito bez maske

vjenčanja optužena za špijunažu i ubijena u staljinističkim čistkama. Tito se i prema prijateljima odnosio kao prema ženama. Nigdje nismo ušli u trag da je s nekim izgradio prisno prijateljstvo. On je bio “Stari”, a svi njegovi suradnici su, zapravo, bili mlađi od njega. Bio je ne povjerljiv, dosjetljiv, ali je posjedovao velik dar za politiku, tvrdi Đilas. Za velikog vojskovođu bio je previše temperamentan i afektivan, iako je znao prepoznati opasnost. Bio je prirodno inteligentan, iznimno intuitivan i izvanredan taktičar. Znao je ići do kraja, izazivati jake suparnike i igrati na rubu oštrice, ali je točno osjećao kada valja popustiti. Tako se, na primjer, 1945. godine povukao iz Trsta i Koruške, kad je zaprijetila realna opasnost od sukoba s britanskim jedinicama. Veliki ljudi ostavljaju za sobom duboke tragove. Tito je nesumnjivo bio velik čovjek i državnik. Nesvrstani iz Afrike i Azije u njemu su prvi put vidjeli bijelog čovjeka koji ih prihvaća kao ravnopravne partnere i ne dolazi s namjerom da ih iskoristi. U njegovo doba Jugoslavija je uživala velik ugled u međunarodnoj politici, koji je nadmašivao gospodarsku i vojnu moć te male zemlje. Činjenica je da je svibnja 1980. imao sahranu dostojnu najvećih careva, što je bio izraz poštovanja uglednih ljudi iz cijeloga svijeta. Javnost je u proljeće 2005. potresla vijest o otkriću masovnih grobnica u Sloveniji iz 1945. godine. Slovenija je poslije Drugoga svjetskog rata postala jedna od najvećih europskih grobnica. Ta ubojstva nemoguće je opravdati, a 18 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 18

25.8.2008 13:10:59

SVETAC ILI ZLOČINAC?

svaki normalan čovjek užasava se takvih događaja, iako je sada teško okriviti samo bivšu Jugoslaviju. U Titovoj dokumentaciji postoji depeša iz travnja 1945. godine u kojoj piše da zarobljenike ne treba ubijati bez suđenja. Grof Nikolaj Tolstoj, britanski povjesničar, uvjeren je da je taj dokument naknadno podmetnuta krivotvorina koja Tita oslobađa svake krivice. Na području Slovenije, za samo nekoliko mjeseci tijekom 1945. ubijeno je najmanje sto tisuća ljudi, što je tri do četiri puta više u odnosu na dosadašnje procjene povjesničara i Milovana Đilasa, koji je govorio o trideset tisuća ubijenih bez suđenja. Eric Hobsbawm, britanski povjesničar i mislilac, kaže da je Drugi svjetski rat bio “građanski ideološki rat” i da su građanski ratovi po pravilu istrebljivački. Aristotel razlikuje ratove tipa statis (isključivo među vojnim jedinicama, u kojima su civili pošteđeni) i polemos (istrebljivački ratovi, gdje su i civili neprijatelji koje treba bez milosti uništavati). Bezumna masovna ubojstva nisu tipična za Tita, tj. za Jugoslaviju. Ne znamo gotovo ništa o tome da su Amerikanci po završetku Drugoga svjetskog rata u močvarama rijeke Rajne držali milijune njemačkih zarobljenika. Za kratko vrijeme, više od milijun umrlo je od hladnoće, bolesti i gladi. Među njima bili su i prisilno mobilizirani Slovenci. Te žrtve upisane su kao “ostali gubici”. Čista statistika – ili kao što je to rekao Staljin: smrt jednoga čovjeka je tragedija, a smrt milijuna statistika! Čovjek se mora upitati je li bolje umrijeti od gladi i hladnoće u otrovnim močvarama u slivu Rajne. O tome piše Kanađanin James Bacque u knjizi Planirana smrt (Der geplante Tod). SAD je brutalno primjenjivao silu, iako to nije bilo po Marshalovu planu. Nisu se upotrebljavale samo metode preodgajanja, “denacifikacije”, nürnberškog suđenja i kolektivnog ispiranja mozga Nijemcima. Njihove ruke nisu bile krvave kad su se “pobrinuli” za zarobljenike močvara oko Rajne, iako su znali što čeka dva milijuna Kozaka i Rusa, ali i Slovence, Hrvate i Srbe koje su 1945. vratili Staljinu i Titu. O tome piše Nicholas Bethell u knjizi Posljednja tajna 1945. godine (Last Secret 1945). Grof Nikolaj Tolstoj bankrotirao je kada su mu zbog “kleveta” britanske države i vojske, kao i britanskih zapovjednika iz Drugoga svjetskog rata, → 19

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 19

25.8.2008 13:10:59

Tito bez maske

oduzeli imanje zbog visoke kazne i sudskih troškova. Njegov grijeh bio je otvaranje dosjea o događajima u Koruškoj, kada je feldmaršal Harold Alexander naredio 5. korpusu da u Koruškoj “počisti palubu” i Titu i Staljinu vrati jugoslavenske i sovjetske zarobljenike. Ali, ne šute samo SAD i Velika Britanija o tim mučnim događajima. Masovna ubojstva događala su se i u Italiji i Francuskoj, iako se o tome u objema zemljama jako malo zna. Talijanski publicist Gianpaolo Pansa kaže da su talijanski ljevičari bili u zabludi da će fašizam iskorijeniti ubijanjem fašista. “A sada su na vlasti njihovi potomci”, gorko zaključuje Pansa. Je li isto vrijedilo i za Tita i ondašnji jugoslavenski partijski i državni vrh? Ljudima i njihovim djelima treba suditi u svjetlu njihova okruženja i vremena. Najlakše je osuđivati. Na nekadašnje događaje ne smijemo gledati na osnovu današnjih mjerila, iako krajnje ozbiljno moramo prihvatiti njihovu pouku. Tita ne možemo osloboditi odgovornosti za stvari o kojima je odlučivao, ali moramo razumjeti konkretno vrijeme i njegove probleme. Svaki čovjek proizvod je svog vremena i sredine, a mnogi imaju moć pomoću koje značajno oblikuju i svoju sredinu i svoje vrijeme. Tito je bio autokrat i apsolutist koji je iznimno snažno doživljavao i shvaćao svoje doba i okruženje. Posjedovao je veliku moć, ali nije bio svemoguć. Stoga bih volio objek20 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 20

25.8.2008 13:11:00

SVETAC ILI ZLOČINAC?

tivno prikazati njegove pozitivne i negativne osobine, sve potkrepljujući dokumentima, bez stvaranja mita i sotoniziranja. Oko njega se isplelo puno istinitih i neistinitih priča koje ne govore samo o njemu, nego i o njegovim suvremenicima. Činilo mi se da neke treba posebno obraditi, iako je jasno da se uglavnom radi o nevjerodostojnim pričama i izvorima.

→ 21

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 21

25.8.2008 13:11:01

22 â&#x2020;?

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 22

25.8.2008 13:11:01

TITO BEZ MASKE

TITO I JUGOSLAVIJA NA SAMRTI

→ 23

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 23

25.8.2008 13:11:01

Tito bez maske

TITOVA OPORUK A

a se s Titovim zdravljem događa nešto dramatično, Jugoslaveni su saznali početkom 1980. godine. Tiskovine su 7. siječnja na vidnome mjestu objavile vijest državne novinske agencije Tanjug da je predsjednik bio na pregledu u Kliničkom centru, ali je izišao iz bolnice i nalazi se u rezidenciju na Brdu kod Kranja. Članovi njegova liječničkoga konzilija, prof. dr. Bogdan Brecelj, prof. dr. Miro Košak i prof. dr. Stanislav Mahkota, nazočili su pregledu i predložili intenzivno liječenje. S obzirom na činjenicu da su Tita pregledala i dva svjetska stručnjaka, američki kirurg dr. Michael De Bakey i njegov ruski kolega dr. Marat Knjazev, moglo se zaključiti kako nije riječ o rutinskom pregledu i da će se dogoditi nešto dramatično. Tako su i obje supersile iz prve ruke mogle saznati informacije o zdravlju jugoslavenskoga predsjednika. U toj situaciji Tita je posjetio i državno-politički vrh, a Sloveniju su predstavljali Sergej Kraigher i France Popit. Je li to bila prigoda za Titovu “posljednju želju”, je li političkim nasljednicima povjerio svoju političku oporuku? Zasigurno ne, tvrdi StaniTito tijekom razgovora s članovima svojega slav Dovgan, dugogodišnji šef liječničkoga konzilija. Krajnje lijevo dr. Michael De Bakey. slovenskoga protokola, koji je 24 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 24

25.8.2008 13:11:01

TITO I JUGOSLAVIJA NA SAMRTI

nakon smrti jugoslavenskoga predsjednika organizirao posjete brojnih delegacija i obavljao druge protokolarne dužnosti. Tita je tom prigodom vidio više puta, čak i priključena na aparate ujutro 4. svibnja 1980., na dan kad je maršal umro.

TITO NIJE OTIŠAO U LJUBLJANU UMRIJETI Tito nije otišao u Ljubljanu umrijeti. Došao je kako bi ozdravio i bio je siguran u to, tvrdi Dovgan. On se sjeća da predsjednik nije pokazivao nikakvu malodušnost i potištenost, iako atmosfera među članovima brojne pratnje uopće nije bila ugodna i opuštena na posljednjoj Titovoj proslavi katoličkog Božića. Društvo je bilo upoznato s istinom o predsjednikovu iznimno lošem zdravstvenom stanju. Titova supruga Jovanka već nekoliko godina nije bila u njegovoj blizini i nije skrivao da mu nedostaje. Kad su Titu nekoliko dana poslije Božića amputirali lijevu nogu, što je njegove najbliže iskreno pogodilo, našalio se na svoj račun kako bi unio malo opuštenosti u turobnu atmosferu. Kad ga je pobočnik u invalidskim kolicima vozio u bolesničku sobu, kako tvrdi Dovgan, Tito je rekao: “Hoćete li mi sada, kada više nisam cio čovjek, vi Slovenci dati kakav popust?” Tito sigurno nije otišao bez oporuke. Na Badnju večer 24. prosinca 1979. u Karađorđevu se sastao s cjelokupnim slovenskim političkim vrhom. O tom razgovoru postoji zapisnik na 36 strana, koji govori o Titovim idejama, njegovu načinu razmišljanja, pogledima na političke i privredne odnose i idejama o rješavanju trenutačnih problema u državi. Ukratko, tada je izrekao stvari koje možemo mirno prihvatiti kao njegovu posljednju želju. Sudionici sastanka nisu bili svjesni da su svjedoci sastavljanja Titove političke oporuke. Tito nije imao snažan osjećaj nacionalne pripadnosti. Osjećao se prije svega Jugoslavenom, iako je jako volio svoj rodni Kumrovec, selo u Hrvatskome zagorju, na samoj granici sa Slovenijom. Volio je kontakte s običnim → 25

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 25

25.8.2008 13:11:02

Tito bez maske

ljudima iz svoga kraja. Za njega su oni bili najbolji pokazatelj zbivanja u državi, omogućavali su mu vezu sa svakodnevnim životom radnika i seljaka. Tito je inače redovito čitao tisak i Tanjugove povjerljive biltene, ali je želio imati i osobni uvid u rezultate reformi koje su se u poslijeratnom razvoju države nizale jedna za drugom. Titovo distanciranje od zvaničnih ocjena i različitih interesa u državi, to njegovo diskrecijsko pravo da odluči što je ispravno, a što ne, pripadnici jugoslavenske političke elite različito su tumačili. Svaka struja željela ga je pridobiti za svoje osobne planove. Hrvatski nacionalisti, primjerice, bili su uvjereni da ih je Tito prodao Srbima, a za srpske je nacionaliste predstavljao odvratnoga austrougarskog “proždrljivca Srba”. Govorio je njemački, engleski i ruski, a najslabije naš jezik (u to vrijeme srpskohrvatski), sjeća se Đilas. Upotrebljavao je čudnu mješavinu zagorske kajkavštine s izraženim ruskim naglaskom i uvelike miješao srpske i hrvatske izraze. Zbog naklonosti prema Slovencima i njihovoj sve većoj kritičnosti prema odnosima u državi, sasvim je logično što se krajem 1979., svega tjedan prije odlaska u Klinički centar, Tito sastao sa slovenskim političkim vrhom. Kao što se može vidjeti iz zapisnika s tog dugog i iscrpljujućeg sastanka, Tito je već tada bio na terapiji, pisao je memoare i izrazio namjeru uskoro posjetiti Sloveniju. Po svemu sudeći, nije ni slutio da obavlja jednu od svojih posljednjih državnih dužnosti i da smrt kuca na vrata. Iz zapisnika se vidi kako je Tito vjerovao da se Jugoslavija našla samo u privremenoj krizi i da su problemi rješivi ukoliko svi ozbiljno prionu radu. Vjerovao je u svoj samoupravni sustav, u spasilačku moć “subjektivnih sila”, u dva milijuna članova Saveza komunista kao i u učinkovitost predstojećih promjena političkoga sustava. A Slovenci su došli kako bi ga ozbiljno upozorili da je pred vratima katastrofa i da se u državi odvijaju opasni privredni i politički procesi.

SLOVENCI UPOZOR AVAJU Tom posljednjem sastanku, simboličnoj “tajnoj večeri”, nazočio je cjelokupan politički vrh Slovenije: France Popit, Sergej Kraigher, Stane Dolanc, An26 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 26

25.8.2008 13:11:02

TITO I JUGOSLAVIJA NA SAMRTI

drej Marinc, Anton Vratuša. Uvodno izlaganje imao je France Popit, koji je u Sloveniji važio za partijskoga tvrdolinijaša, prije svega zbog drastičnih kadrovskih čistki poslije Titova pisma 1972. godine. Popit je Titu otvoreno u lice iznio nekoliko nezgodnih činjenica i ocjena. Drugi sudionici sastanka čvrsto su stajali iza Popitovih stavova, iako se očekivalo da će predsjednik oštro reagirati. Slovenija i cijela Jugoslavija bili su u velikoj nevolji. Sastanku je nazočio i Stevan Doronjski, jedna od najvažnijih političkih ličnosti iz Vojvodine, koji je uglavnom potvrđivao slovenske stavove, jer je i on dolazio iz razvijene privredne sredine. “Društveno-ekonomski odnosi u ovom trenutku vrlo su ozbiljni”, bez uvijanja je započeo Popit, “i zahtijevaju odlučnu reakciju. Ako se negativni tijekovi ne promijene, mogu dovesti u opasnost harmoničan razvoj zemlje, njezinu političku stabilnost i međunarodni položaj.” Upozorio je da je u Sloveniji produktivnost za četvrtinu veća od jugoslavenskoga prosjeka, a njezini radnici primaju plaće koje su samo šest posto iznad jugoslavenskoga prosjeka. Sloveniji, čije je stanovništvo tada činilo svega 8 posto ukupnoga broja Jugoslavena, pripadala je četvrtina jugoslavenskoga konvertibilnog izvoza, a slovenski udio u platnom deficitu predstavljao je samo desetinu manjka u državnome proračunu. “U Sloveniji već zamjećujemo značajne probleme, koji će ograničiti daljnji razvoj”, nastavio je Popit. “Sada se raspravlja o financiranju nerazvijenih dijelova države i Slovenija je došla do granice koju ne može prijeći. Industrijska proizvodnja seli se na jug, što je, naravno, i normalno, ali bi Slovenija morala modernizirati privredu kako bi bila u stanju poboljšati svoj položaj u međunarodnoj razmjeni. Zadržavanje postojećeg manjka u državnom proračunu smanjit će mogućnost uvoza repromaterijala i opreme, a dodatno zaduživanje u inozemstvu jedva će pokrivati otplatu dugova. Slovenija ne može povećati svoje izdatke za razvoj nerazvijenih jer bi to ugrozilo ispunjavanje njezinih obveza prema inozemstvu”, dodao je Popit. “Nigdje nisi spomenuo problem štednje”, odgovorio mu je Tito. “Kad su mi jednom pokazali što sve uvozimo iz razvijenih država, digla mi se kosa → 27

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 27

25.8.2008 13:11:02

Tito bez maske

na glavi. Iz inozemstva kupujemo šljunak, tucani kamen, meso itd. Tako se ne ponaša dobar privrednik. Što vi namjeravate uraditi u vezi s tim? Devizne rezerve prošle su godine pale s 3,2 milijarde dolara na skromne 2 milijarde, devize razbacujemo na putovanja u inozemstvo, u Japan ili Tunguziju, a sve više naših ljudi odlazi na odmor u Grčku.” Tada se u razgovor umiješao Stane Dolanc i postavio pitanje o sve većoj autokraciji u državi. “Slovenci sve teže svoju robu prodaju po Jugoslaviji, jer su pojedine republike počele zatvarati svoja tržišta. Kad spominju trgovinsku razmjenu, to rade vrlo neracionalno. Privredni instituti pojedinih republika pripremili su znanstvene projekte o problemu financiranja nerazvijenih područja u državi, koji se u stvari potpuno razlikuju. Jasno je”, naglasio je Dolanc, “da se tu ne radi o znanosti, nego o političkim stavovima koje su instituti napravili po narudžbi vodstava pojedinih republika. Pojavio se zahtjev da status nerazvijenog područja dobiju čak i one republike koje ostvaruju 95 posto društvenog proizvoda Jugoslavije.” (Vrlo jak pritisak, zapravo, vršila je Srbija koja je htjela ući u skupinu nerazvijenih republika ili barem korjenito promijeniti svoj status, kako bi od davateljice pomoći postala korisnica sredstava za razvoj.) Tito je uzvratio svojim poznatim upozorenjem: “O tim problemima, drugovi, moramo govoriti suptilno, bojim se političkih sukoba.”

TITO JE ZAMRZIO VISKI Umiješao se i Sergej Kraigher, koji je iznio da samo dodatni zahtjevi Crne Gore nakon potresa (15. travnja snažan potres uništio je mnoštvo kulturnohistorijskih spomenika na crnogorskom primorju i stradalo je oko 100 ljudi) predstavljaju polovinu godišnjih sredstava Fonda za nerazvijene i svako dodatno breme palo bi na Sloveniju, Hrvatsku i Vojvodinu. “Sljedeće godine moramo prijeći na realniji i stabilniji plan”, izjavio je Kraigher. Po pitanju Crne Gore, Tito je izrazio nezadovoljstvo zbog nedovoljno sakupljenog novca za obnovu pogođenih područja i izgradnju stano28 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 28

25.8.2008 13:11:02

TITO I JUGOSLAVIJA NA SAMRTI

va za postradale. Očito je da se već bio susreo s Crnogorcima i obećao im da će se osobno angažirati u njihovu korist. “Uvijek smo ispunjavali svoje obveze prema drugima”, ponovno se umiješao Popit, “iako druge republike to nisu radile.” “Slovenija ima najstariju industrijsku opremu u zemlji i usprkos tomu ostvaruje za četvrtinu veću proizvodnju od jugoslavenske”, dodao je Andrej Marinc. “Kod nas je viski relativno skup i zato ga ljudi masovno kupuju u Trstu”, rekao je Popit. “Samo za kupovinu viskija u Trstu prošle godine potrošeno je više od osam milijardi dinara. U Sežani je takva gužva da od autobusa i automobila iz cijele Jugoslavije ne možeš prijeći ulicu. Prošle godine bilo je 80 milijuna prelazaka granice s Italijom. Svi mogu doći kad hoće – kupe autobusnu kartu na drugom kraju zemlje, u Italiji obično prespavaju i onda se vrate. Jedini način da to spriječimo jest realniji tečaj dinara”, završio je Popit. “Zato sam i zamrzio viski”, odgovorio je Tito kao da se osjećao krivim, “i ne pijem ga više.” Stevan Doronjski dometnuo je da u svemu tome ima puno spekuliranja. “Prije nekoliko dana to sam rekao drugovima iz Srbije, a važi za sve nas. Mene ne brine što je viski skup, neka bude skup, ali me brine to što taj skupi viski kod nas kupuju poduzeća i ustanove i tako razbacuju novac. Morali bismo zauzeti strog politički stav kako bi se smanjila potrošnja tog pića. Brine me što uvozna poduzeća uvoze raznorazne skupe stvari iz razvijenih zemalja, iako to i sami proizvodimo. Neoprostivo je da uvozimo šljunak, duhan, jaja, govedinu, krumpir i slično.” “Radi se o interesu uvoznih poduzeća, iako to utječe na tržišnu politiku”, umiješao se Sergej Kraigher. Stanovništvo ima puno novaca i društveni dohodak prelijeva se u njihove ruke. Nešto bismo mogli urediti tako da poskupljenjem dođemo do tog novca. Neke stvari pak uvozimo kako bismo spriječili spekulacije i zajamčili niske cijene.” “Uzmimo za primjer cement”, rekao je Popit. “O tom problemu više sam puta razgovarao s Veselinom Đuranovićem (ondašnjim predsjednikom Saveznog izvršnog vijeća, op. a.). Zašto održavamo nisku cijenu cementa? Kod nas cementa nema dovoljno, privatnici ga nabavljaju u Italiji, iako i sama → 29

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 29

25.8.2008 13:11:02

TITOVA PUTOVANJA U INOZEMSTVO Datum

Država, grad

Broj posjeta 2

19. 9. – 4. 10.

Caserta2, Napulj2 (Italija) Sovjetski Savez

1945. 5. – 17. 4.

Sovjetski Savez

1946. 14. – 19. 3. 20. – 24. 3.

Poljska Čehoslovačka

4 3

1947. 25. – 28. 6. – 8. 12. 16. – 19. 12.

Bugarska Mađarska Rumunjska

2 5 9

1953. 16. – 21. 3.

Velika Britanija

1954. 12. – 18. 4. 2. – 6. 6. 16. – 24. 12.

Turska Grčka Indija3

2 3 6

1955. 10. – 16. 1. 5. 2. 11. – 24. 12. 28. 12. – 6. 1. 1956.

Burma Egipat Etiopija Egipat

2 15 4

1956. 7. – 12. 5. 1. – 22. 6. 23. – 27. 6.

Francuska Sovjetski Savez Rumunjska

1958. 23. 12. – 1. 1. 1959.

Indonezija

1959. 8. – 10. 1. 13. – 19. 1.

Burma3 Indija

1944. 10. – 14. 8.

→ 451

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 451

25.8.2008 13:15:17

Tito bez maske

21. – 26. 1. 2. – 12. 2. 12. – 18. 2. 20. – 22. 2. 22. – 28. 2. 2. – 4. 3. 1960. 20. 9. – 12. 10. 1961. 28. 2. – 2. 3. 4. – 7. 3. 7. – 11. 3. 13. – 18. 3. 19. – 25. 3. 25. – 26. 3. 1. – 6. 4. 9. – 14. 4. 17. – 22. 4. 17. – 20. 11.

Šri Lanka Etiopija Sudan Egipat Sirija Grčka

New York 2 (SAD)

Gana3 Togo Gana2 Liberija Gvineja Mali Maroko Tunis Egipat Egipat

2 1

3 3

1 1 1 1 1

1962. 4. – 15. 2. 15. – 18. 2. 18. – 21. 2. 3. – 20. 12. 21. 12.

Kairo2 (Egipat) Sudan Egipat Sovjetski Savez Mađarska

1963. 18. – 23. 9. 23. – 28. 9. 28. 9. 2. – 16. 10. 17. – 25. 10.

Brazil Čile Bolivija Meksiko New York 2 (SAD)

1 1 1 2

1964. 1. – 8. 6. 8. – 9. 6. 25. 6. – 2. 7. 11. – 16. 9. 3. – 16. 10

Finska Sovjetski Savez Poljska Mađarska Kairo2; Egipat

1965. 15. – 22. 4. 26. – 30. 4. 14. – 19. 5. 2. – 8. 6.

Alžir Egipat Norveška Čehoslovačka

4 1

452 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 452

25.8.2008 13:15:18

TITOVA PUTOVANJA U INOZEMSTVO

8. – 13. 6. 18. – 30. 6. 22. – 27. 9.

Istočna Njemačka Sovjetski Savez Bugarska

1966. 18. – 23. 4. 2. – 7. 5. 20. – 25. 10. 1. – 3. 12.

Rumunjska Egipat Indija Rumunjska

1967. 27. – 31. 1. 2. – 4. 2. 13. – 17. 2. 11. – 12. 7. 10. – 13. 8. 13. – 14. 8. 14. – 16. 8. 1. – 9. 11.

Sovjetski Savez Mađarska Austrija Bukurešt 2 (Rumunjska) Egipat Sirija Irak Sovjetski Savez

1968. 7. – 10. 1. 10. – 16. 1. 17. – 21. 1. 22. – 27. 1. 27. 1. – 4. 2. 4. – 8. 2. 8. – 15. 4. 15. – 21. 4. 22. – 28. 4. 28. – 30. 4. 9. – 11. 8.

Afganistan Pakistan Kambodža Indija Etiopija Egipat Japan Mongolija Iran Sovjetski Savez Čehoslovačka

1969. 1. – 2. 2. 5. – 9. 11.

Rumunjska Alžir

1970. 26. 1. – 2. 2. 2. – 9. 2. 9. – 12. 2. 12. – 20. 2. 20. – 23. 2. 23. – 25. 2. 25. – 27. 2. 8. – 10. 9. 6. – 9. 10.

Tanzanija Zambija Etiopija Kenija Sudan Egipat Libija Lusaka2 (Zambija) Belgija

3 1

1 1 1

1 1 2

1 2 1 2 1 → 453

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 453

25.8.2008 13:15:18

Tito bez maske

9. – 11. 10. 11. 10. 20. – 23. 10. 23. 10.

Luksemburg Zapadna Njemačka Nizozemska Francuska

1971. 14. – 20. 2. 25. – 28. 3. 29. 3. 13. – 16. 10. 16. – 18. 10. 20. – 21. 10. 27. 10. – 2. 11. 2. – 7. 11. 7. – 8. 11. 23. – 24. 11.

Egipat Italija Vatikan Iran Indija Egipat SAD Kanada Velika Britanija Rumunjska

1972. 5. – 10. 6. 19. – 23. 6.

Sovjetski Savez Poljska

1973. 2. – 10. 9. 12. – 15. 11.

Alžir2 (Alžir) Sovjetski Savez

1974. 24. – 29. 1. 29. 1. 2. – 5. 2. 5. – 7. 2. 27. – 28. 4. 24. – 27. 6. 8. – 11. 7. 12. – 15. 11.

Indija Bangladeš Nepal Sirija Mađarska Zapadna Njemačka Rumunjska Istočna Njemačka

1975. 10. – 13. 3. 30. 7. – 1. 8.

Poljska Helsinki2 (Finska)

1976 10. – 14. 3. 14. – 17. 3. 17. – 19. 3. 20. – 22. 3. 29. – 31. 3. 10. – 13. 5. 8. – 10. 6.

Meksiko Panama Venezuela Portugal Švedska Grčka Turska

1 2 1

1 1

1 1 2 1

454 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 454

25.8.2008 13:15:18

TITOVA PUTOVANJA U INOZEMSTVO

29. – 30. 6. 16. – 19. 8.

Berlin2 (Istočna Njemačka) Colombo2 (Šri Lanka)

1977. 18. – 20. 1. 16. – 23. 8. 24. – 29. 8. 31. 8. – 7. 9. 12. – 14. 10. 17. – 19. 10. 20. – 21. 10. 3. – 4. 12.

Libija Sovjetski Savez Sjeverna Koreja Kina Francuska Portugal Alžir Rumunjska

1979. 3. – 8. 9.

Havana2 (Kuba)

1 1 1

Ukupno: 142 putovanja u 62 zemlje. 1

Nisu uzeta u obzir Titova putovanja tijekom prijeratnoga ilegalnog djelovanja.

Sudjelovanja na konferencijama, zasjedanjima ili bilateralnim susretima u trećoj zemlji.

Putovanje brodom Galeb.

→ 455

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 455

25.8.2008 13:15:18

Naslov originala: Miro Simčič TITO BREZ MASKE © Mladinska knjiga Založba, d. d., Ljubljana, 2007. © za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb

Za izdavača › Zdravko Kafol Urednik › Zoran Maljković Izbor slikovnog gradiva › Miro Simčič, Martin Ivanič Potpisi pod slike i preglednica › Martin Ivanič Ilustracija na naslovnici › Bojan Bitežnik Obrada slikovne građe › Lucijan Velikonja Oblikovanje › Matej Nemec Preveo › Jakov Lovrić Tehnička urednica › Marija Morić Tisak Denona, d. o. o., Zagreb, rujan 2008. ISBN 978-953-14-0403-7 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 676027

456 ←

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 456

25.8.2008 13:15:19

159,00 kn ISBN

Tito NASLOVNICA.indd 1

TITO BEZ MASKE

 

MIRO SIMČIČ

     

978-953-14-0403-7

29.12.2008 12:47:15