Top 10 Prag by Mozaik knjiga

SadrĂŚaj

SadrĂŚaj A Dorling Kindersley Book Prvi put objavljeno u Velikoj Britaniji 2003. Dorling Kindersley Limited 80 Strand, London WC2R 0RL A Penguin Company

Top 10 Praga PraĎ&#x20AC;ki dvorac

Katedrala sv. Vida

StaromeË&#x2021;stskĂŠ nĂĄmeË&#x2021;stĂ

Karlov most

Loreta

Staro ĂŚidovsko groblje

Nacionalna galerija

Samostan sv. Agneze

VĂĄclavskĂŠ nĂĄmeË&#x2021;stĂ

PetrË&#x2021; Ăn

ISBN: 978-953-14-0602-4

Povijesni trenuci

CIP zapis dostupan u raĂ&#x2039;unalnom katalogu Nacionalne i sveuĂ&#x2039;iliĎ&#x20AC;ne knjiĂŚnice u Zagrebu pod brojem 714799.

Muzeji i galerije

Mjesta Ď&#x20AC;tovanja

Parkovi i vrtovi

KuĂ&#x160;ne oznake

Za izdavaĂ&#x2039;a: Alen Bodor Urednik: Vid JakĎ&#x20AC;a OpaĂ&#x2039;iĂ&#x160; ,/.$/. .%7 9/2+ -%,"/52.% -5.)#( !.$ $%,() WWW DK COM

S engleskoga preveo: Zvonko PaviĂ&#x160; Lektorica i korektorica: Jelena BeriĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka priprema: e-projekt, Zagreb Tiskano u Kini, sijeĂ&#x2039;anj 2010.

Sva prava pridrĂŚana. Ni jedan se dio ove knjige ne smije reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji naĂ&#x2039;in, elektroniĂ&#x2039;ki ili mehaniĂ&#x2039;ki, ukljuĂ&#x2039;ujuĂ&#x160;i fotokopiranje, snimanje ili pohranjivanje u bazu podataka, bez odobrenja izdavaĂ&#x2039;a.

Pisci i skladatelji

Obilazak grada

Filmske lokacije

StarĂŠ MeË&#x2021;sto

KomunistiĂ&#x2039;ki spomenici 48

MalĂĄ Strana

EkscentriĂ&#x2039;ni Prag

PraĎ&#x20AC;ki dvorac i

Opsjednuta mjesta

HradĂ&#x2039;any

Zabava za djecu

Josefov

Trgovine i trĂŚnice

NovĂŠ MeË&#x2021;sto

104

PraĎ&#x20AC;ki specijaliteti

Izvan srediĎ&#x20AC;ta

114

Pivnice i kavane

Restorani

KazaliĎ&#x20AC;ta i koncertne dvorane Klubovi

Festivali

90 98

Korisne informacije PraktiĂ&#x2039;ne informacije

SadrĂŚaj

Lijevo Spomenik ĂŚrtvama komunizma, VĂĄclavskĂŠ nĂĄmeË&#x2021;stĂ Desno Moderni Ă&#x2039;eĎ&#x20AC;ki kristal

Lijevo Pogled s PetrË&#x2021;Ăna Desno Spomen-zid holokausta, Pinkasova sinagoga

126

Popis hotela, hostela, pansiona i apartmana 138 Kazalo

148

Informacije u ovom Top 10 turistiĂ&#x2039;kom vodiĂ&#x2039;u provjeravaju se svake godine. Nastojimo da podaci u ovom vodiĂ&#x2039;u budu Ď&#x20AC;to toĂ&#x2039;niji u vrijeme tiskanja. Neke pojedinosti, meďŁżutim, poput telefonskih brojeva, radnog vremena, cijena, galerijskih rasporeda i putnih informacija stalno se mijenjaju. Znamenitosti i zanimljivosti u Top 10 popisima nisu svrstane po redoslijedu kvalitete ili popularnosti. Po miĎ&#x20AC;ljenju autora svih je deset otprilike jednake vrijednosti. Nakladnici ne mogu preuzeti odgovornost za posljedice nastale koriĎ&#x20AC;tenjem vodiĂ&#x2039;a, niti za sadrĂŚaje na tuďŁżim internetskim stranicama, odnosno ne mogu jamĂ&#x2039;iti da Ă&#x160;e navedene internetske adrese biti pogodan izvor putnih informacija. Naslovnica: sprijeda â&#x20AC;&#x201D; Corbis: Eye Ubiquitous/Paul Sehult, na dnu lijevo; Hemisphere Images: Maurizio Borgese, glavna fotografija. Straga â&#x20AC;&#x201D; DK Images: Nigel Hudson, desno; Peter Wilson, lijevo; Rough Guides/ Eddie Gerald sredina; hrbat â&#x20AC;&#x201D; DK Images: Rough Guides/Eddie Gerald.

Lijevo Loreta Desno Zidna slika sv. VĂĄclava, kuĂ&#x160;a ÂŠtorch Legenda kratica Ulazn. ulaz se naplaĂ&#x160;uje INV pristup osobama s invaliditetom

TOP 10 PRAGA Praπki dvorac 8—11 Katedrala sv. Vida 12—13 Staromeˇstské námeˇstí 14—17 Karlov most 18—19 Loreta 20—21 Staro æidovsko groblje 22—25 Nacionalna galerija 26—27 Samostan sv. Agneze 28—29 Václavské námeˇstí 30—31 Petrˇín 32—33 Top 10 svega 34—69

TOP 10 PRAGA

Najljepπe u Pragu 6—7

% Loreta To barokno

9ïGï > 9ïGï H @ > × H@ × C

C ?>

K×8A6KH@w K×8A6KH@w ï HIÚ ï HIÚ C×B: C×B:

DA ED >I A>I >8 >8 @ @ 8= 8= K K :ïO :ïO Cï J Cï ð ð Jð ð

@ Gï >

DKC >8@× @ Gï >

DKC >8@×

9 AD J= 9 AD × J= ×

C C D K 6

C×

C C D K 6

H E× A:

? J C <B 6

CÚ CÚ GD9 D9 C× C×G

? J C <B 6

H B : I 6C D K D C×7 ï G : Ú H B : I 6C D K D C×7 ï G : Ú

× H@ C E6 H @ × C

C6 C6 ï Ú? ï Ú? # G -# G '

× DK GA E : K× D GA

C :ï ð G I C 6 E: C :ï ð G I

joπ od srednjega vijeka te je bio svjedokom uspona i padova brojnih reæima, a u svemu tome nije nedostajalo ni krvoproliÊa. Malo je prizora ljepπih od promatranja Mjeseca izmeu tornjeva crkve sv. Marije pred Ty’ nom (str. 14—17).

U Velesajamskoj palaËi, jednoj od prvih funkcionalistiËkih zgrada u Europi, zbirka je moderne i suvremene umjetnosti Nacionalne galerije, u kojoj je i 14 Picassovih djela (str. 26—27).

Cdk BZ ï hid Cdk BZ ï hid Cdk^ \gVY Cdk^ \gVY

HiVg BZ ï hid HiVg BZ ï hid HiVg^ \gVY HiVg^ \gVY

Cdk BZ ï hid Cdk BZ ï hid Cdk^ \gVY Cdk^ \gVY

* Samostan sv. Agneze

Najstarija gotiËka zgrada u Pragu danas je dom zbirke srednjovjekovne umjetnosti Nacionalne galerije te spomenik svojoj utemeljiteljici, princezi iz roda PrˇemisloviÊa koja se odrekla æivota na dvoru te posvetila vjeri (str. 28—29).

Václavské námeˇstí

ˇ stské námeˇstí £ Starome Praπki srediπnji trg funkcionirao je kao trænica

Nacionalna galerija

= N 7=: NG 7C:HG@C× H @ ×

KD 9> ¹ KD @D K 9> ¹@ 6 DK 6

&,# A > H ID &,# E6 A > H 9J ID E6 9J

@DOÚ J D 7: @DOÚ 9 KD 8 C Ú= D J D 7: G 6 9 KD 8 C Ú= D G6

:P XE :P ZE XE ZE

A: I: CH A: I: @× CH @×

IDB× H@ ×

G : KD AJ¹ CÚ

8 : A8: :I AC:×I C ×

Ú Ú Gï Ú ¹ Gï Ú ¹ ED D E C6 C6 8> K 8 :KAC> 8 : AC> 8>

ïð ïð E: : D DE ï Ú@ ï Ú@ @× × EG EG ïG H ïG H @ IÚ NIÚ 6 N 6 G G C C

C 6 E:

Bdhi AZ\^ Bdhi AZ\^

$ $

C ×G C D×G 9 CDÚ 9 C Ú

× >8 @ >8 @× @:C :C H D JH D J @

DKD8C DKD8C IG= IG=

= J H DK6

OC× KÚI :ïKÚI :ï OC×

CÚ

6 GKA6D K 6 @ 6 G @A D

CÚ

9J C

ï HIH@w ï HIH@w HI6GDB: HI6GDB: ï HIÚ ï HIÚ C×B: C×B:

J >8 : G 69JC >8 : G 69 C

@Vgadk @Vgadk bdhibdhi

=× =× DJ DJ 9A 9A

@× ï Ú H E6G @ × ï Ú H E6G

@6E@6 G DE G D K6 K6

7 : I 7A w: B I AHw@Bw H @ w C × BC:ï×HBI Ú:ï H I Ú

Gï Ú ¹ CGï Ú ¹ Ú CÚ

× AH@ AH@× I6 I6 =6 =6

G : KD AJ¹

9J C

@×

;Q]`Q ;Q]`Q ?d_[ ?d_[ ;Q]`Q ;Q]`Q

]UdQbQ ]UdQbQ

> G D > G D @× @×

ï H @ ×ï H @ × E A 6 EIAC6wIGC w G

â? : O 9

Crkva sv. Vida kruna je Praπkog dvorca. Gradila se viπe od 500 g. Popnite se njenim juænim tornjem i uæivajte u krasnoj panorami Praga ili posjetite kriptu s grobovima Ëeπkih careva Svetoga Rimskog Carstva (str. 12—13).

â? : O 9

B{cZhdk B{cZhdk bdhibdhi

BD BD HI: HI: 8 @ ×8 @ ×

@ 6GB : A>I H @×

@Udb@Udb ä ^c[} cQTi ä ^c[} cQTi @Udř ^c[Y `Qb[ @Udř ^c[Y `Qb[

F_ZQ^_fi cQTi F_ZQ^_fi cQTi

B6ADHIG6CH@w F_ZQ^_f `Qb[ B6ADHIG6CH@w F_ZQ^_f `Qb[ ï HIÚ ï HIÚ C×B: C×B:

> KA JÚ @96K Ú @ 6 C × 7 GCï :× 7> G ïA:J 9 9N H K D 7H KDD97N D

C 8=C 8= DHG9 DHG9 J B>A J B>A

?dhZ[dk ?dhZ[dk ¡^Ydkh`V ØZikgi ¡^Ydkh`V ØZikgi

Gomila nadgrobnog kamenja na tom malom groblju prikriva koliko je tu tijela zapravo pokopano. Praπka æidovska zajednica molila se i æivjela u okolnom getu (str. 22—25).

kZgbdk kZgbdk bdhibdhi

I > @ J > @ J ; G 6 C; G 6 C I C 6 C 6

H Gï Ú

C : GCJ:9GDJ K96D K 6

¹ZX]dk ¹ZX]dk bdhibdhi

H Gï Ú

× : I × C IH ×@ C H @ × A D G A D G : â K DâOK D O

H×G : C J @ 6 H×G : C

J @ 6

@6 @6 CD CD KC KC >8@ >8@ × × =G69¹6CH@w =G69¹6CH@w ï HIÚ ï HIÚ C×B: C×B:

@ A×G DK

: >8 HC G J > 8: HC

@× × CH CH@ 9 I :? I :? K 6A K 6A 9

ï : Ú Ú 7 G 7 Gï : C× C×

J 7

=gVYØVcn =gVYØVcn

BVa{ HigVcV BVa{ HigVcV BVaV ØZikgi BVaV ØZikgi

Katedrala sv. Vida

J 7 GJ 7 J GNÆ8 JH@ @ 6 H×@H@ H× G=:CNÆ8 = G6:C

& `b& `b

: : : 7 : C7 : C :

6 G 9 6G 9 6 : 9 K : 9 K 6

G : KD AJ¹

;bv\_fc[v jQXbQTQ ;bv\_fc[v jQXbQTQ ;bQ\ZUfc[Y fbd_fY ;bQ\ZUfc[Y fbd_fY

Gï : Ú C×7 KD Gï : Ú B6H6GN@D C×7 KD B6H6GN@D

? : A :? :CAÚ : C Ú

K6 K6 I@ D I@ D 8=D8=D

@ A×G DK

je podigla dinastija PrˇemisloviÊa sjediπte je Vlade »eπke Republike. Provedite barem jedan dan u istraæivanju brojnih lijepih palaËa u dvorcu, niza crkava, galerija i vrtova (str. 8—11).

<UdU^c[} cQTi <UdU^c[} cQTi @Qb[ <Ud^v @Qb[ <Ud^v

97N 7N = G 6= G 6 9 w × C H @C H @ w B 6 GB> 6 G > ×

dvorac ! Praπki Tvrava na brdu koju

æidovsko ^ Staro groblje

Top 10 Praga

svetiπte Djevice Marije hodoËasnici posjeÊuju joπ od 17. st. U riznici su neprocjenjive dragocjenosti (str. 20—21).

Smjeπten u samom geografskom srediπtu Europe, Prag su tijekom vremena oblikovali vladari, umjetnici i religijske zajednice, poËevπi od gotiËke raskoπi njegova dvorca i katedrale do uzviπenosti srednjovjekovnog židovskog groblja te raskoši “novog” grada, utemeljenog u 19. stoljeÊu. Tijekom komunistiËkog razdoblja Prag nije bio Ëesto turistiËko odrediπte, no od 1989. doæivljava pravu poplavu posjetitelja æeljnih dolaska u taj spektakularni grad.

J 7

Top 10 Praga

Najljepše u Pragu

most $ Karlov Zbog stalne guæve koju

ˇín ) Petr Smjeπteno iznad Male

stvaraju brojni prolaznici i πtandovi na mostu koji povezuje dvije obale Vltave, bit Êe vam teπko diviti se prelijepo oblikovanim kipovima svetaca, no isplati se (str. 18—19).

Strane, πumovito brdo Petrˇín ispresijecano je stazama i posjetiteljima nudi jedan od najljepπih pogleda na grad. Stara ukrajinska crkva iznimno je romantiËna (str. 32—33).

(

U svojim poËecima skromni konjski sajam, a danas suvremeni poslovni centar. Spomenici na tom trgu podsjeÊaju na njegovu vaænu ulogu u burnoj povijesti nacije (str. 30—31).

Okrunjen osebujnim tornjevima katedrale sv. Vida (str. 12—13), Praπki dvorac (Praæský hrad) metaforiËko je i povijesno prijestolje Ëeπkih zemalja. Princ Borˇivoj je potkraj 9. stoljeÊa na istom mjestu sagradio drvenu utvrdu, ustanovivπi tako to brdo kao dinastiËko sjediπte obitelji PrˇemisloviÊa. Dvorac je kasnije postao glavni grad Svetoga Rimskog Carstva. Tijekom 16. stoljeÊa dobar dio dvorca nadograen je u veliËanstveno renesansno zdanje koje vidimo danas. Dvorac je sjediπte Vlade Republike »eπke. Top 10 znamenitosti

Glavni ulaz

Smjena straæe svaki je dan u podne. NajveÊa predstava je nedjeljom.

Titana $ Borba Ti kameni divovi prvim dvoriπtem vladaju od 18. st., kad je carica Marija Terezija angaæirala Ignáca Platzera da ih iskleπe.

6 5

8 1

sv. Jurja % Samostan Prvi Ëeπki samostan na istom je mjestu u 10. st. utemeljila princeza Mlada. RomaniËka zgrada danas je dom Ëeπkim umjetniËkim djelima iz 19. st.

1 Stara kraljevska palaËa 2 Vrtovi na bedemima 3 Ljetni vrtovi 4 Borba Titana 5 Samostan sv. Jurja 6 Bazilika sv. Jurja 7 Bijeli toranj 8 Toranj Mihulka 9 Zlatna uliËica 0 Daliborka

Plan Praπkog dvorca Zlatna uliËica

( Æivopisne kuÊe (dolje) uza zid dvorca bile su dom zlatarima koji su tako izbjegavali plaÊanje cehovskih obveza.

) Daliborka Dalibor je Ëeπka inaËica Robina Hooda. Kad je uhvaÊen, postao je prvi zatvorenik tornja koji danas nosi njegovo ime (dolje).

Svaki dan u 10.00 puhaËki kvartet svira serenade na Maloj Strani s paviljona koji gleda na stare stube dvorca. • HradËany, Prag 1 • Karta C2 • 224 373368 • www.hrad.cz • Posjeti dvorcu: tra.—lis.: svaki dan 5.00—00.00; stu.—oæu.: svaki dan 5.00—23.00. Kraljevska palaËa: tra.—lis.: svaki dan 9.00—17.00; stu.—oæu.: svaki dan 9.00—16.00. Samostan sv. Jurja: ut.—ne. 10.00—18.00. Bazilika sv. Jurja: tra.—lis.: svaki dan 9.00—17.00; stu.—oæu.: svaki dan 9.00—16.00. • Ulaznica stoji 350 KË te ukljuËuje katedralu sv. Vida, baziliku sv. Jurja, staru kraljevsku palaËu i toranj Mihulku.

Top 10 Praga

Praπki dvorac

kraljevska ! Stara palaËa

Dok je prvi dvorac princa Borˇivoja bio sagraen od drveta, druge rezidencije graene su jedna preko druge, prema ukusu nekadaπnjih Ëeπkih vladara (str. 10—11). Hodnici su ukraπeni oklopima (gore).

Vrtovi na bedemima

vrtovi £ Ljetni Ferdinand I. je kao poklon supruzi Ani dodao “vrtove uæitaka”. Oblikovani u talijanskom stilu, ti vrtovi imaju labirint, zooloπki vrt i vidikovac.

Krajem 16. st. carevi Ferdinand I. i njegov sin Maksimilijan II. dodali su strogom izgledu dvorca neπto zelenila. Arhitekt Prve Republike Joæe PleËnik dodao je staze, stube i πpilje sve do Male Strane (desno).

Viπe o znamenitostima na HradËanima na str. 90—93

sv. Jurja ^ Bazilika Tu je crkvu knez Vratislav izgradio joπ 921. godine. Kapelica bake sv. Václava, sv. Ljudmile, ukraπena je prekrasnim slikama iz 16. st. (dolje).

toranj & Bijeli Bijeli toranj ima sobu za muËenje, a danas i trgovine koje prodaju jezovite suvenire. Prolazi s kojih su strijelci nekad gledali preko opkopa ispunjeni su kopijama oruæja.

Mihulka * Toranj Ta je zgrada bila istraæivaËki laboratorij Rudolfa II. u kojem su alkemiËari traæili kamen mudraca. RijeË “mihulka” na Ëeπkome oznaËava mjesto gdje se dræe pijavice.

VodiË dvorcem VeÊim dijelom dvorca moæete lunjati besplatno, no da biste vidjeli unutraπnjost morate kupiti ulaznicu u treÊem dvoriπtu. Jedna ulaznica omoguÊuje pristup do stare kraljevske palaËe, samostana i bazilike sv. Jurja te do tornja Mihulke. Za posjet Zlatnoj uliËici i sv. Vidu potrebna je posebna ulaznica.

Znamenitosti kraljevske palaËe dvorana ! Vladislavova Benedikt Ried svojim je

i romaniËki ( GotiËki podrumi

Vladislavove dvorane vode do balkona iznad kapelice Svih Svetih. Oblikovao ju je Petr Parlérˇ po uzoru na Sainte-Chapelle u Parizu. Nakon πto je stradala u poæaru 1541., obnovljena je u baroknom stilu. Osobito je vrijedan Triptih anela Hansa von Aachena.

Te prostorije mnogo su stoljeÊa bile zakopane tijekom brojnih nadogradnji dvorca. Sada su ovdje izloæene kopije kraljevskih dragulja, a pravi su se ovdje Ëuvali tijekom Drugoga svjetskog rata.

rezidencija * Sobjeslavova Knez Sobjeslav doslovno je

Dojmljivi portreti izraeni su tijekom 14. stoljeÊa. Meu njima su poprsja djeda, oca i unuka — Jana Luksemburgovca, Karla IV. i Václava IV.

pomno izraenim svodovima stvorio majstorsko djelo gotiËkog oblikovanja. Predsjednici dræave tu su ceremonijalno ustoliËavani joπ od doba Prve Republike. U istom prostoru odræavale su se i krunidbe te viteπki turniri.

Sabor

stube @ JahaËke Niske stube i podignuti

kancelara $ Ured Ovdje se odigrala prva bitka

Top 10 praških vladara

strop stubiπta omoguÊavali su vitezovima spektakularni ulazak na turnire u Vladislavovoj dvorani.

30-godiπnjeg rata. Protestantski plemiÊ izbacio je dva katoliËka guvernera i njihove tajnike kroz istoËni prozor. Njihov pad je ublaæila hrpa stajskog gnoja — ili intervencija anela, ovisno o tome koga pitate.

1 Václav (?—935.) 2 Otakar II. (1233.—1278.) 3 Karlo IV. (1316.—1378.) 4 Václav IV. (1361.—1419.) 5 Rudolf II. (1552.—1612.) 6 Tomáπ Garrigue Masaryk (1850.—1937.) 7 Edvard Beneπ (1884.—1948.) 8 Klement Gottwald (1896.—1953.) 9 Alexander DubËek (1921.—1992.) 0 Václav Havel (r. 1936.)

krilo £ Ljudevitovo Samo deset godina i nekoliko stuba dijeli ovo juæno krilo palaËe od glavne dvorane, no Benedikt Ried pomaknuo je arhitekturu u tom meuprostoru od gotike do renesanse. »eπki su plemiÊi ovdje donosili odluke kad bi kralj bio izvan zemlje.

utemeljio Praπki dvorac, podigavπi na tom mjestu u 11. stoljeÊu prvu kamenu palaËu.

ured % Zemljiπni Grbovi koji ukraπavaju zidove pripadali su Ëinovnicima koji su od 1614. do 1777. vodili zemljiπne knjige i dvorske spise. Sve do vladavine Marije Terezije te knjige nisu se oznaËavale brojevima nego su se prepoznavale po koricama.

^ Sabor Ovdje su se okupljali i pred kralja izlazili Ëeπki plemiÊi. Kralj je sjedio na prijestolju (danaπnje je kopija iz 19. stoljeÊa), nadbiskup desno, a staleæi lijevo od kralja. Portreti na zidu pokazuju, poËevπi slijeva, Mariju Tereziju, njezina supruga Franju, zatim Josipa II., Leopolda II. i Franju I. koji se s Napoleonom borio u bitki kod Austerlitza.

iz radionice ) Poprsja Petra Parlérˇa

Top 10 Praga

Lijevo Ured kancelara Desno Zemljiπni ured

Svih Svetih & Kapelica Vrata na istoËnom kraju

TreÊa praπka defenestracija Prvo zapisano praπko smaknuÊe izvedeno bacanjem nepoæeljnih kroz prozor dogodilo se poËetkom husitskih ratova 1419. Sluæbenici Vladislava II. doæivjeli su sliËnu sudbinu 1483. Viπe od stotinu protestantskih plemiÊa upalo je u Staru kraljevsku palaËu 1618., uhvatilo dva mrska katoliËka upravitelja i njihove tajnike te ih bacilo kroz prozor. Pad im je ublaæila hrpa konjskog izmeta izbaËena iz Vladislavove dvorane nakon jednog turnira — premda su katolici u to doba tvrdili da su te ljude spasili aneli. Incident se Ëesto navodi kao povod Tridesetogodiπnjem ratu. Nakon poraza protestantske vojske u bitki na Bijeloj gori 1620., plemiÊi koji su poËinili taj zloËin uhvaÊeni su te su zavrπili na vjeπalima postavljenim ispred stare Gradske vijeÊnice (str. 16—17).

Praπka defenestracija

Slika Václava Broæíka iz 1889. prikazuje trenutak protestantskog napada na katoliËke guvernere. BuduÊi da je naslikana 250 godina kasnije, prikazuje kako je taj dogaaj ostao zabiljeæen u Ëeπkoj svijesti.

JahaËke stube

0 6

Krunski dragulji

Spektakularna gotiËka katedrala u Pragu nezaobilazna je znamenitost, ne samo zbog svojeg dominirajuÊeg poloæaja na HradËanima, nadvijajuÊi se nad Vltavom i ostatkom grada. Kralj Václav podigao je rotondu iznad poganskog svetiπta te je posvetio rimskom svecu sv. Vidu (svatý Vit). Rad na velikoj katedrali zapoËeo je Mathieu d’Arras 1344. godine kad je Prag proglaπen nadbiskupijom. On je ubrzo umro pa je Karlo IV. unajmio πvapsko Ëudo od djeteta, Petra Parlérˇa, koji je preuzeo gradnju. Tijekom husitskih ratova gradnja je prekinuta, a konaËno je dovrπena 1929. godine.

Dobar se dio katedrale sv. Vida moæe vidjeti besplatno. Za potpuni obilazak katedrale i dvorca potreban je cijeli dan. • TreÊe dvoriπte Praπkog dvorca • Karta C2 • www.katedralapraha.cz • Otv. tra.—lis.: svaki dan 9.00—17.00; stu.—oæu. svaki dan 9.00—16.00. • Laa: besplatno; katedrala sv. Vida, bazilika sv. Jurja, toranj Mihulka i Kraljevska palaËa: ulaznica 350 KË

5 4 2 3

postoji sigurnije mjesto za Ëuvanje Ëeπke krune i æezla, no za krunidbenu dvoranu iznad Václavove kapele kaæu da je Ëuva duh samoga sveca.

9 1 8

Grobnica sv. Ivana Nepomuka

Srebro za 1680 kg teæak lijes (gore) iskopano je u rudnicima Kutne Hore, simboliziranim kipovima rudara koji stoje s lijeve strane grobnice.

Top 10 znamenitosti

Prozori Velikog tornja

£ Pomislili biste da

1 Juæni toranj 2 Kapela sv. Václava 3 Krunski dragulji 4 Kraljevska kripta 5 Kraljevski oratorij 6 Grobnica sv. Ivana Nepomuka 7 Nova nadbiskupska kapela 8 Æigmund 9 Zlatni portal 0 Glavni oltar

Tlocrt katedrale

Top 10 Praga

Katedrala sv. Vida

& Nova nadbiskupska

kapela

Alfons Mucha je u nadbiskupskoj kapelici (dolje) oslikao secesijski prozor s prikazom slavenskih svetaca.

portal ( Zlatni Arkada s tri luka (gore) bila je glavni ulaz u katedralu sve do zavrπetka gradnje zapadnog krila tijekom 20. stoljeÊa.

toranj ! Juæni Posjetitelji mogu jasno vidjeti na kojem su mjestu husitski ratovi prekinuli gradnju tog 96-metarskog tornja. Do zavrπetka radova arhitektonski su stilovi veÊ dospjeli do renesanse, postavivπi neskladni okrugli gornji dio na gotiËke temelje.

oltar ) Glavni Izmeu kapele sv.

* Æigmund Zvono na Velikom sv. Václava @ Kapela Ta kapela (lijevo) stoji

kripta $ Kraljevska NajveÊi Ëeπki kraljevi

toËno na mjestu gdje je knez Václav sagradio prvu rotondu sv. Vida. U njoj se nalazi i grob tog sveca zaπtitnika »eπke. Freska Kristove muke na niæem zidu uokvirena je sa 1300 komada poludragog kamenja. Vladislav II. naruËio je gornje freske koje prikazuju æivot sv. Václava u Ëast krunidbe svog sina Ludovika.

Karlo IV., Václav IV. i Rudolf II. pokopani su u istoj prostoriji ispod katedrale.

Viπe o mjestima πtovanja u Pragu na str. 38—39

oratorij % Kraljevski Kraljevska obitelj morala je prijeÊi uski most od palaËe (str. 8) do ove privatne galerije s koje je sluπala misu. Grbovi predstavljaju sve zemlje kojima je vladao Vladislav II.

tornju (dolje) teπko je 16 tona, a od milja ga zovu Æigmund. To najveÊe zvono u »eπkoj datira iz 1549. Da ga pokrenu na crkvene blagdane potrebna su Ëetiri zvonara dragovoljca.

Vida i mramornog sarkofaga Ferdinanda I. i njegove obitelji nalazi se glavni oltar (u sredini) izraen po strogim pravilima neogotike.

Petr Parlérˇ Nakon smrti Mathieua d’Arrasa, kralj Karlo IV. imenovao je Petra Parlérˇa glavnim arhitektom. Ostavio je svoj trag na katedrali sv. Vida, Karlovu mostu i brojnim drugim gotiËkim spomenicima koje joπ uvijek vidimo u Pragu. Obrt je prenio na sinove i neÊake koji su nastavili njegovo djelo i nakon njegove smrti 1399.

Crkva sv. Nikole

Niti jedan posjetitelj Praga ne bi smio propustiti Starogradski trg, duπu i srce grada. U 11. stoljeÊu tu je bila trænica, no kad je Jan Luksemburgovac 1338. godine dao dopuπtenje praπkom gradonaËelniku da osnuje gradsko vijeÊe, na istom je mjestu sagraena Starogradska vijeÊnica (str. 16). Danas je taj prostor vrlo æiv, s mnogo kafiÊa s terasama ispred oliËenih proËelja te koËijama i konjima koji Ëekaju turiste kako bi ih provezli gradom, baπ kao i uliËnim prodavaËima koji glasno nude svoju robu.

námeˇstí ) Malé Ukraπeni zdenac u

Top 10 znamenitosti

Spomenik Janu Husu

Najjeftinije pivo na trgu, doduπe u plastiËnim Ëaπama, moæe se popiti u U Mravence, U Radnice 20, sjeverno od stare vijeÊnice. Oduprite se porivu penjanja po spomeniku Janu Husu. Ako to napravite, ili pogazite cvijeÊe, platit Êete globu i doæivjeti neugodnost. • Karta M3 • Starogradska vijeÊnica: 724 508584; otv. tra.—lis.: po. 11.00—18.00, ut.—ne. 9.00— 18.00. Stu.—oæu.: po. 11.00—17.00, ut.—ne. 09.00—17.00. Ulaz se plaÊa 60 KË.

srediπtu “Malog trga” spomen je na kugu. Pomno izraene slike na proËelju kuÊe Rott (dolje) jedina su dekoracija koja je preostala. Sve do poËetka 1990-ih zgrada je sluæila kao æeljezarija.

1 Du°m u Minuty 2 KuÊa kod Kamenog zvona 3 Crkva sv. Marije pred T≥nom 4 Crkva sv. Nikole 5 Spomenik Janu Husu 6 Marijin stup 7 Ungelt 8 KuÊa ©torch 9 PalaËa Golz-Kinsk≥ 0 Malé námeˇstí

m u Minuty ! Du “KuÊa minuta” (gore) °

vjerojatno je ime dobila po ne tako minucioznim sgraffito slikama na svojim zidovima. AlkemiËarski simboli koji ukraπavaju Staromeˇ stské námeˇ stí 2 potjeËu iz 1611. godine. U toj je kuÊi kao djeËak æivio Franz Kafka (str. 44).

kod Kamenog @ KuÊa zvona

NekoÊ se smatralo da je barokna, no za ovu se kuÊu tijekom renoviranja 1980-ih ustanovilo da ispod ima gotiËko proËelje. Na jugozapadnom uglu nalazi se zvono po kojem je dobila ime. Gradska galerija ovdje prireuje razne izloæbe.

Prag ima dvije barokne crkve sv. Nikole. Obje je sagradio Kilián Ignác Dientzenhofer. Ovu u Starom gradu (desno) dovrπio je dvije godine prije nego πto je zapoËeo graditi onu na Maloj Strani (str. 82). Redoviti koncerti prigoda su posjetiteljima da Ëuju crkvene orgulje.

sv. Marije £ Crkva pred T≥nom

To gotiËko zdanje (dolje) poËelo je kao skromna crkvica koja je sluæila stanovnicima u trgoviπtu (t≥n) u 14. stoljeÊu. SlijedeÊi arhitektonske konvencije svog vremena, juæni je toranj krupniji od sjevernog.

% Spomenik Janu Husu

Hus je spaljen na lomaËi 1415. jer je predlagao reformu Crkve. Natpis ispod spomenika kaæe: “Istina Êe pobijediti.”

stup ^ Marijin Na dan proglaπenja neovisnosti »ehoslovaËke 1918. godine stup je podsjetio ljude na mrsku vladavinu Habsburga pa su ga sruπili. Danas se planira njegova skora obnova.

& Ungelt Dvoriπte iza T≥nske crkve bilo je tijekom 14. stoljeÊa sjediπte njemaËkih trgovaca. Danas se tu nalaze pomodni butici i kafiÊi.

©torch * KuÊa Secesijska konjaniËka slika sv. Václava æariπna je toËka kuÊe na adresi Staromeˇ stské námeˇ stí 16.

( PalaËa Golz-Kinsk≥

Bivπa palaËa (sredina i dolje) nakon komunistiËke je vladavine pretvorena u prostor u kojem se Ëuva zbirka grafika i crteæa Nacionalne galerije. Tu je i restoran iznad trænice.

Top 10 Praga

Staromeˇ stské námeˇ stí

Jan Hus Rektor Praπkog (kasnije Karlovog) sveuËiliπta Jan Hus borio se protiv korupcije u Crkvi. Proglaπen je heretikom, odveden u NjemaËku i spaljen na lomaËi. »eπko nezadovoljstvo izazvano tim dogaajem preraslo je u graanski rat u kojem su se husitski pobunjenici suoËili sa snagom Rima. Husiti su se podijelili u dvije frakcije, umjerenu i radikalnu. Umjerena je naposljetku 1434. svladala radikalnu. Hus je i danas nacionalni heroj — 6. srpnja, datum na koji je ubijen, dræavni je praznik.

* Vidikovac S ograde ispod krova Znamenitosti Starogradske vijeÊnice sat ! Astronomski Tijekom dana, svakoga

kapela ^ GotiËka Mala kapela uz Gradsko

punog sata, zvono zazvoni, pijetlovi zakukuriËu, a kipovi iz 15. stoljeÊa zapoËinju svoj ples.

poglavarstvo posveÊena je 1381. sv. Václavu, Vidu i Ljudmili. Ulazni portal krasi amblem kralja Václava IV. s inicijalima njegove supruge Eufemije. U crkvenoj je lai maketa Marijina stupa koji je na Starogradskom trgu stajao do 1918. godine, a moæda Êe ponovno biti podignut (str. 15).

@ Apostoli Lutkar Vojteˇch Sucharda izradio je 12 drvenih figurica koje stoje na astronomskom satu i okreÊu se. Zamjena su za one uniπtene 1945. tijekom njemaËkog bombardiranja. U broπuri moæete proËitati koja figurica predstavlja kojeg sveca.

galerija £ UmjetniËka U prizemlju Starogradske vijeÊnice postavljaju se izloæbe suvremene umjetnosti.

ærtvama bitke $ Spomenik kod Dukle

Dizalo

& Dizalo koje vozi posjetitelje do vidikovca na tornju dobilo je 1999. nagradu za najbolji dizajn. NeobiËno, ali stil svemirskog doba u kojem je dizalo izraeno dobro se slaæe s kamenitim okoliπem. U dizalo se moæe uÊi i u invalidskim kolicima — πto je rijetkost u Pragu.

Iza mjedene ploËe na kojoj piπe “1945” nalazi se Êup sa zemljom s bojnog polja kod Dukle u SlovaËkoj. NjemaËko je topniπtvo tu pobilo 84 tisuÊa vojnika Crvene armije u jednoj od najtragiËnijih vojnih pogreπaka Drugoga svjetskog rata.

vijeÊnice nekad su bile sobe u prizemlju. Zbog Ëestih poplava navezena je zemlja, a te su se prostorije potom koristile kao skladiπta za æito i duæniËki zatvor.

) Livada NjemaËko je topniπtvo pri povlaËenju potroπilo preostalo Top 10 zanimljivosti astronomskog sata 1 SunËani sat 2 MjeseËev sat 3 Kalendar Josefa Mánesa 4 Apostoli 5 Aneo i znanosti 6 Taπtina, Pohlepa, Smrt i Pohota 7 Pijetao 8 Predstave svakog sata 9 Majstor Hanuπ 0 BrojËanik

streljivo na sjeverno krilo Starogradske vijeÊnice kako granate ne bi morali nositi sve do Berlina. Ostaci tog dijela vijeÊnice sruπeni su pa se tu danas nalaze πtandovi s proizvodima Ëeπkih obrtnika.

Gradnja Starogradske vijeÊnice Prag je sredinom 13. stoljeÊa dobio od Jana Luksemburgovca povelju kojom je dopuπtena gradnja vijeÊnice, ali gradski je pisar morao Ëekati joπ 150 godina kako bi dobio svoj ured. Starogradska vijeÊnica graena je spajanjem postojeÊih kuÊa, sve dok tijekom stoljeÊa nije obuhvatila pet zgrada koje se danas nalaze na brojevima 1 i 2 Staromeˇstskih námeˇstí. IstoËno krilo vijeÊnice nekad se protezalo sve do samih vrata crkve sv. Nikole (str. 15), no njemaËko je topniπtvo taj dio raznijelo 1945. godine. Toranj za sat postavljen je 1410. godine, ali sat je postavljen tek 1572. godine.

Srednjovjekovna astrologija

ærtvama bitke % Spomenik na Bijeloj gori Dvadeset i sedam bijelih kriæeva u ploËniku ispred Starogradske vijeÊnice postavljeno je u spomen plemiÊima smaknutim zbog svoje uloge u Tridesetogodiπnjem ratu (str. 34). Na ovom su trgu objeπeni, glave su im odsjeËene, a zatim su i raπËetvoreni.

podrumi ( GotiËki Podrumi Starogradske

Top 10 Praga

Lijevo Apostoli Sredina Kriæevi, spomenik palima na Bijeloj gori Desno GotiËka kapela

Starogradske vijeÊnice puca jedinstven pogled na trg i Stari grad. Kroz mali se teleskop vidi cijela Praπka dolina.

Pogled na crkvu sv. Nikole s vidikovca

Dok uæivate u predstavi astronomskog sata, pripazite na novËanik.

Astronomski sat ne pokazuje samo toËno vrijeme, nego i poloæaj drugih planeta u odnosu na Zemlju te kretanje Mjeseca i Sunca kroz znakove zodijaka. Ukraπen je slikama Josefa Mánesa.

Kip sv. Ivana Nepomuka

Spektakularni Karlov most (Karlu° v most) veÊ je 600 godina svjedok procesija, bitaka, smaknuÊa te, sve viπe, filmskih snimanja. Petr Parlérˇ sagradio je vijadukt koji je zamijenio prethodnika — Juditin most, sagraen u gotiËkom stilu. Navaænije obiljeæje mosta njegova je galerija od 30 kipova. To su sveci i druge religijske figure koje su na most postavljane od 1683. godine kako bi narod podsjeÊale da odlaze na mise. Neki od tih kipova, poput Braunova Sv. Luitgarda, posebno su lijepi, drugi, poput Bohnove Kalvarije, politiËki su kontroverzni. Danas su svi kipovi na mostu reprodukcije izvornika koji se Ëuvaju u muzejima diljem grada.

sv. Luitgarda * Kip Djelo Matthiasa

Trljanje mjedenog reljefa (desno) koji prikazuje sveca stara je navada za koju dræe da donosi sreÊu. Isto se postiæe glaenjem obliænjeg mjedenog psa.

Brauna iz 1710. godine koje prikazuje san slijepe redovnice, u kojem joj raspeti Krist dopuπta da dotakne njegove rane (dolje), zadræalo je svoju privlaËnost.

kip ^ Bruncvikov Pogledajte preko juænog ruba mosta kako biste vidjeli Ëeπkog kralja Artura. Bruncvik i njegova vojska probudit Êe se i spasiti Prag u njegovim najteæim trenucima.

Top 10 Praga

Karlov most

Top 10 zanimljivosti

Detalj s tornja mosta u Starom gradu

U tornju mosta na Maloj Strani izloæba je o povijesti te graevine. Od travnja do listopada otvorena je svaki dan od 10.00 do 18.00. • Karta J4

1 Toranj u Starom gradu 2 Kalvarija 3 Lorenski kriæ 4 Kip sv. Ivana Nepomuka 5 Kipovi sv. ∆irila i Metoda 6 Bruncvikov kip 7 Gospin portret na zidu 8 Kip sv. Luitgarda 9 Antonin 0 Kip reda sv. Trojstva

mostu Antonin privlaËi pozornost autoportretima u kojima se prikazuje kao vrag. Moæda je za to kljuËna blizina »ertovke (Vraæjeg kanala).

portret & Gospin na zidu

Portret Marije na zidu kuÊe s juæne strane mosta (gore) povezan je sa starom priËom o Ëudesnim izljeËenjima. Vidjeti kako se gasi svjetlost na balkonu ispod portreta navodno pretkazuje skoru smrt — zato sliku ne gledajte predugo.

mosta u ! Toranj Starom gradu

S ograde tornja mosta u Starom gradu moæete vidjeti blagu krivulju oblika slova “S” koju je arhitekt Petr Parlérˇ ugradio u vijadukt kako bi usporio napadaËe. Odatle puca i Ëudesan pogled na cijeli grad.

@ Kalvarija Taj kip (desno) zaËudit Êe svakoga tko zna hebrejski. Prema obliænjoj apologiji, rijeËi “Svet, svet, svet je Gospod nebeskih vojski” dodane su 1696. godine. Njihovo upisivanje platio je mjesni Æidov optuæen za oskvrnuÊe kriæa.

( Antonin Od umjetnika na

Lorenski kriæ

# Nasred mosta, na mjestu s kojeg je tijelo Ivana Nepomuka baËeno u Vltavu (str. 35), nalazi se mjedeni kriæ. Kaæu da Êe vam se ostvariti æelja koju poæelite kad prolazite pod njim.

Kipovi sv. ∆irila i Metoda

BraÊa ∆iril i Metod, solunski misionari koji su u »eπku donijeli krπÊanstvo i ÊiriliËno pismo, i danas se πtuju kao narodni heroji. Karel Dvorˇák izradio je kip (desno) 1928. godine, na vrhuncu Ëeπkog narodnog preporoda, razdoblja koje je uslijedilo nakon proglaπenja neovisnosti.

reda sv. ) Kip Trojstva

Taj je red osnovan kako bi otkupljivao zarobljenike iz kriæarskih ratova te ih zamjenjivao za krπÊane. Zato je i prikazan TurËin koji se dosauje ËuvajuÊi Êeliju.

Kad posjetiti Karlov most Tijekom ljeta, ali i u druga godiπnja doba, most je za dana gotovo neprohodan — napuËen brojnim umjetnicima, turistima te pokojim jazz sastavom. Najbolje ga je zato pogledati u rano jutro, dok se sunce diæe iznad tornja sa starogradske strane. VeËernji posjet moæe biti jednako uzbudljiv, s pogledom na osvijetljenu crkvu sv. Nikole te dvorac koji se nadvio nad njim.

8 7

Loreta U srediπtu æivahnog baroknog hodoËasniËkog mjesta iz 17. stoljeÊa nalazi se slavna imovina kojom se posebno ponose: kopija originalne Svete kuÊe iz Loreta u Italiji za koju se vjeruje da je u njoj Djevica Marija bezgreπno zaËela. Gradnja veliËanstvene crkve i okolnih kapelica poklapa se s razdobljem protureformacije. To je i jedna od prvih baroknih zgrada u Pragu, a sagraena je kako bi »ehe ponovno privukla katoliËkoj vjeri.

2 4

3 1

Tlocrt Lorete

U unutarnjem dvoriπtu Lorete posjetitelji se mogu diviti dvjema baroknim fontanama. Kip na sjevernoj fontani prikazuje uskrsnuÊe, a na juænoj BogorodiËino uznesenje.

Top 10 zanimljivosti

Ulaz u Loretu

( Riznica Komunisti su izloæbu

1 Loretánské námeˇstí 2 Santa Casa 3 Zvonik 4 Unutarnje dvoriπte 5 Arkade 6 Oltar sv. Staroste 7 Crkva Roenja Isusova 8 Oltari sv. Felissimusa i Marcije 9 Riznica 0 Dijamantna monstranca

svetih zlatnih i srebrnih predmeta postavili da pokaæu kako se seljake dræalo u posluπnosti tim “jeftinim obeÊanjem zagrobne sreÊe”.

) Dijamantna monstranca

Rad u srebru Johanna Bernharda Fischera von Erlacha. Prekriven je sa 6222 dijamanta. Bogorodica gleda u svog sina, kojeg predstavlja hostija u spremniku.

Iza ugla od Lorete, na adresi Kapucínská 2, spomenik je osobama koje je muËila tajna policija u dvoriπtu zgrade bivπeg Ministarstva unutarnjih poslova. • Loretánské námeˇstí 7 • Karta A2 • 220 516740 • www.loreta.cz • Otv. ut.—ne. 9.00— 12.15, 13.00—16.30 • Ulaznica 110 KË

Santa Casa

! Loretánské námeˇstí

Za taj trg tvrde da je bio pogansko groblje. Ukraπeno proËelje Lorete (gore) nadvisuje plaËa »ernin nasuprot, u kojoj je smjeπteno Ministarstvo vanjskih poslova.

Santa Casa

@ ©tukature na proËelju kopije kuÊe Svete obitelji u Nazaretu prikazuju prizore iz BogorodiËina æivota. U kuÊi se nalazi Ëudotvorni kip Gospe Loretske.

Top 10 Praga

$ Unutarnje dvoriπte

£ Zvonik MehaniËka zvona (dolje) dar su praπkog trgovca Ëija je kÊi bila izlijeËena zauzimanjem kod Gospe Loretske. Mehanizam svakog sata izvodi marijansku himnu.

Roenja % Arkade & Crkva Isusova Prije i nakon posjeta Svetoj kuÊi hodoËasnici prolaze kroz arkade i mole se u kapelicama sv. Ane, sv. Franje Serafinskog, Svete obitelji, Svetog raspela, sv. Ante Padovanskog i Majke Boæje od sedam æalosti.

U poËetku to je bila mala niπa iza Svete kuÊe. Tijekom 1717. godine sagraena je u danaπnjoj veliËini. Orgulje iz rokokoa stoje nasuprot oltaru, iznad grobnice loretskih dobroËinitelja.

sv. Staroste sv. ^ Oltar * Oltari Felissimusa i U kapelici Majke Boæje od sedam æalosti nalazi se prikaz raspete bradate æene. Sv. Starosta bila je portugalska djevica koja je molitvom zatraæila da izgleda kao muπkarac kako bi saËuvala krepost.

Sveta kuÊa bila je kuÊa u Nazaretu u kojoj je aneo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da Êe zaËeti Sina Boæjega. U 13. stoljeÊu grËka obitelj Angeli premjestila je tu kuÊu u talijanski Loreto. Kako se marijanski kult postupno πirio, kopije loretske Svete kuÊe poËele su se pojavljivati diljem Europe (hrvatska inaËica nalazi se na Trsatu). Kaæu da izvornik najvjernije predstavlja baπ kopija u Pragu (dolje).

Marcije

S obje strane oltara u crkvi Roenja Isusova stoje veliki relikvijari s ostacima to dvoje πpanjolskih svetaca.

Rabin David Oppenheim (lijevo) bio je prvi rabin Moravske, a nakon toga i »eπke te naposljetku i Praga, gdje je umro 1734. godine.

Slika troπnog Starog æidovskog groblja pokazuje da je Prag nekad imao veliku æidovsku zajednicu. BuduÊi da je to bilo jedino groblje na kojem su se smjeli pokapati Æidovi, kad se ispunilo mrtvi su se pokapali jedni iznad drugih. Danas se procjenjuje da tu poËiva oko 200 tisuÊa ljudi. Najstariji nadgrobni kamen potjeËe iz 1439. godine, a posljednji ukop obavljen je 1787. godine. ProπeÊite i steÊi Êete dojam o ljudima koji su tu nekada æivjeli.

Top 10 zanimljivosti

ObiËaj je da muπkarci u sinagogi nose jarmulku (pokrivalo za glavu). Potraæite ih odmah uz ulaz, no vratite ih. IstoËni prozori Muzeja primijenjenih umjetnosti nude najbolji pogled na groblje (str. 37).

• Staro æidovsko groblje: U starého hrˇ bitova, karta K3, 224 819456, www.jewishmuseum.cz, otv. tra.—lis.: ne.—pe. 9.00—18.00; stu.—oæu.: ne.—pe. 9.00—16.30; zatv. na æidovske blagdane. Ulaznica 300 KË (ukljuËuje ulaz u razliËite sinagoge). • Staronova sinagoga: Parˇ iæská, karta K3, otv.: tra.—lis.: ne.—pe. 9.30—18.00; stu.—oæu.: ne.—pe. 9.30—17.00, ulaznica 200 KË

Mordecai Maisel (1528.— 1601.) bio je gradonaËelnik praπkog geta tijekom vladavine Rudolfa II. Financirao je gradnju sinagoge (str. 100).

rabina £ Grob Loewa

Ukopno mjesto jednog od najpoznatijih praπkih Æidova, rabina Jude Loewa ben Bezalela (1520.—1609.), autora priËe o Golemu (str. 52).

6 9

1 4

Zemach ( Grobovi Odmah do Pinkasove sinagoge (str. 101) nalazi se grob Mordecaija Zemacha (umro 1592.), pokopanog sa sinom Bezalelom (umro 1589.). Zemach na hebrejskom znaËi “proljeÊe”.

Avigdora ! Grob Kare

Mordecaija @ Grob Maisela

Tlocrt Starog æidovskog groblja

1 Grob Avigdora Kare 2 Grob Mordecaija Maisela 3 Grob rabina Loewa 4 Grob Davida Gansa 5 Klausenska sinagoga 6 Grob rabina Oppenheima 7 GotiËko nadgrobno kamenje 8 Grob Hendl Baπevi 9 Grobovi Zemach 0 Nefelski breæuljak

Najstariji grob na Starom groblju grob je tog pjesnika i uËenjaka, poznatog po opisu pogroma 1389. koji je preæivio kao dijete.

3 2

Ulaz

Grob rabina Loewa

rabina ^ Grob Oppenheima

Top 10 Praga

Staro æidovsko groblje

breæuljak ) Nefelski U jugoistoËnom kutu

Davida Gansa $ Grob David Gans (1541.—1613.),

Hendl Baπevi * Grob Lijep nadgrobni

uËenik rabina Loewa, autor je dvosveπËane povijesti Æidova. Bio je i priznati astronom u doba Johannesa Keplera (str. 35). Njegov nadgrobni kamen (desno) oznaËen je Davidovom zvijezdom, ispod koje su ispisani njegovo ime i vjeroispovijest.

kamen (dolje) oznaËava mjesto na kojem poËiva “æidovska kraljica” Hendl Baπevi. Njezin suprug, gradonaËelnik Jakov Baπevi, stekao je Ëast viteza i imao vlastiti grb prikazan i na nadgrobnom spomeniku njegove æene.

nadgrobno & GotiËko kamenje Klausenska sinagoga

% Mordechai Maisel

zapoËeo je i gradnju Klausenske sinagoge (lijevo) na sjevernom rubu groblja. Tu se danas odræavaju izloæbe æidovske baπtine.

IstoËni zid groblja Ëini gotiËko nadgrobno kamenje (gore), spaπeno 1866. i preneseno s groblja u Vladislavovoj ulici. Tijekom 1990-ih na drugim je mjestima u Pragu otkriveno joπ grobova.

groblja pokapana su mrtvoroenËad, pobaËena djeca te djeca koja su umrla prije svog prvog roendana.

Nadgrobni simboli Æidovski nadgrobni spomenik (maceva) na sebi mora imati ime preminuloga, datum smrti te eulogiju. Usto, kamenoresci na Starom groblju dodavali su simboliËke slike koje su pokazivale podrijetlo preminuloga. Imena su Ëesto ilustrirana slikama æivotinja prema biblijskim predloπcima ili æidovskim te njemaËkim prijevodima tih naziva. Tako se na spomeniku Davida Gansa nalazi guska (Gans na njemaËkome). Uz ime, ilustrirala su se i zanimanja. Tako su, primjerice, πkare oznaËavale grob krojaËa.

Top 10 æidovskih voa

Zanimljivosti Staronove sinagoge rabina ! Stolac Loewa

% Ulaz Biblijski natpis

Visoki stolac s Davidovom zvijezdom na vrhu pokraj istoËnog zida tijekom cijele je proπlosti sinagoge bio rezerviran za glavne praπke rabine.

“Poπtuj Boga i provodi njegove zapovijedi! To vrijedi za cijelo ËovjeËanstvo” opominje pri ulasku i izlasku iz sinagoge.

^ Svod Kako bi se

Æidovski stijeg

@ Praπkoj æidovskoj

izbjegao znak kriæa, zajednici stijeg je bio svodu ukraπenom Stolac rabina Loewa dopuπten u 15. stoljeÊu listovima vinove kao simbol autonomije. Kopija loze i brπljana dodana je joπ iznad bime kopija je izvornika jedna, peta greda. izraenog 1716. godine. Na njoj je æidovski πeπir sa πesterokraÆenski prozori kom zvijezdom i natpisom Æene nisu smjele uÊi u lau “Shema Yisrael” (“PoËuj, nego su sjedile u predvorju. Uski Izraele”). prorezi u zidu omoguÊavali su im sudjelovanje u bogosluæju.

£ Laa Dvanaest uskih prozora

simbolizira 12 plemena Izraelovih. Nalaze se u nizu na vanjskim, neukraπenim zidovima s biblijskim stihovima. Dva srediπnja potpornja oblikovana su prema stupovima proËelja jeruzalemskog Hrama.

KovËeg

$ Iza zavjese na istoËnom zidu nalaze se svici Tore pohranjeni u svetom kovËegu. Timpani su ukraπeni motivima listova i groæa. Sve to pronaeno je u blizini samostana sv. Agneze (str. 28—29) te potjeËe iz doba gradnje sinagoge tijekom kasnog 13. stoljeÊa.

Praπki geto

Za Drugoga svjetskog rata praπki su Æidovi premjeπteni u Terezín, gdje im je bilo zabranjeno izvoditi vjerske obrede.

Praπki su Æidovi od dolaska u taj grad tijekom 10. stoljeÊa bili izloæeni antisemitskom raspoloæenju. Prerevni krπÊani razorili su prvo æidovsko naselje koje se nalazilo na podruËju danaπnje Male Strane. Takvi progoni nisu bili neuobiËajeni — jedan od najpoznatijih dogodio se tijekom æidovskog blagdana Pashe 1389. godine, u kojem je ubijeno viπe od 3000 Æidova, ukljuËivπi i one koji su se sklonili u Staronovu sinagogu. To je bio najveÊi pogrom. Vieniji Æidovi, osobito rabin Loew i Mordecai Maisel, uæivali su poπtovanje na dvoru Rudolfa II., a Karlo VI. je 1716. godine priznao autonomiju æidovske zajednice. Njegov nasljednik Josip II. ukinuo je mnoge diskriminacijske zakone, a mnogi su Ëeπki Æidovi aktivno sudjelovali u narodnom preporodu tijekom 19. stoljeÊa. No antisemitizam nije nikad u potpunosti nestao. Tijekom 1899. Leopold Hilsner bio je optuæen za obredno ubojstvo — njegov odvjetnik bio je Tomáπ Garrigue Masaryk, buduÊi predsjednik neovisne »ehoslovaËke. Premda su meuratne godine bile zlatno doba za Ëeπke Æidove, meu njima i za Franza Kafku (str. 44), Münchenski sporazum iz 1938. godine dao je Hitleru dio »eπke te su æidovske slobode ubrzo bile svedene na geto, a na kraju su deportirani i u koncentracijske logore. Sinagoge su pretvorene u skladiπta za opljaËkane æidovske umjetnine. Hitler je u Josefovu Ëak planirao ustanoviti muzej izumrle rase. Do kraja Drugoga svjetskog rata u holokaustu je stradalo oko 80 tisuÊa Ëeπkih i moravskih Æidova.

Top 10 Praga

Lijevo ProËelje Sredina Svod Desno Laa

1 Eliezer ben Elijah Ashkenazi (1513.—1586.) 2 Juda Loew ben Bezalel (1520.—1609.) 3 Mordecai Maisel (1528.—1601.) 4 Mordecai ben Abraham Jaffe (1535.—1612.) 5 Ephraim Solomon ben Aaron Lunshits (1550.—1619.) 6 Joseph Solomon Delmedigo (1591.—1655.) 7 David ben Abraham Oppenheim (1664.—1736.) 8 Ezekiel ben Judah Landau (1713.—1793.) 9 Solomon Judah Lieb Rapoport (1790.—1867.) 0 Efraim Karol Sidon (r. 1942.)

Æidovi u Pragu

* Bima Na podiju u srediπtu sinagoge nalazi se propovjedaonica. S tog se mjesta Ëita Tora i izvode obredi vjenËanja.

( Tavan Legenda kaæe da je rabin Loew ostatke glinenog Ëovjeka, Golema (str. 52), sakrio pod sljeme velikog krova sinagoge.

vijeÊnica ) Gradska Josefova Uz sinagogu se nalazi æidovska gradska vijeÊnica. Kazaljke sata na proËelju okreÊu se “naopako” — ili ispravno, Ëitate li ih kako nalaæe æidovsko pismo (str. 99).

Viπe o mjestima πtovanja na str. 38—39

Otac i sin sele svoju imovinu u terezinski “geto”