Top 10 Rim by Mozaik knjiga

TOP 10 RIMA

Vatikan 8—13 Panteon 14—15 Rimski forum 16—19 Galleria Borghese 20—21 Kolosej i carski forumi 22—23 Musei Capitolini 24—27 Museo Nazionale Romano 28—31 Santa Maria del Popolo 32—33 San Clemente 34—35 AntiËka Ostia 36—37 Top 10 svega 38—79

TOP 10 RIMA

Najljepše u Rimu 6—7

Nazionale & Museo Romano

Ovaj muzej na dvije lokacije sadræi neke od najljepπih zbirki antiËke umjetnosti, ukljuËujuÊi klasiËne skulpture i prekrasne mozaike (str. 28—31).

Premda æivotom nalik bilo kojoj drugoj živoj, suvremenoj europskoj metropoli, jedinstvenost Rima ogleda se u tome πto je taj golemi, 3000 godina stari grad, zapravo jedan veliki muzej. U svakoj Êete gradskoj Ëetvrti pronaÊi drevne spomenike, riznice umjetnina i bezvremenu arhitekturu crkava, galerija i zaπtiÊenih ruπevina. Kao dom najmanjega grada na svijetu, Vatikana, Rim je srcem grad vjere, a duπom grad povijesti. To je grad koji uvijek iznova oËarava i zapanjuje posjetitelje.

8>6 >C

H D 9 > I6 A > 6 8 D G 8 6 B E 6 C > 6

K>6

AjYdk^h^

HVaajhi^Vcd

> 6

8 D

E>6OO6 9> HE6<C6

:ID

9:A

G >D

>H H

D A6 I

E>6OO6 76G7:G>C>

I# 9

> E A J >:

# 6

> ;

> >

K>6

C>HE

:GC

KDJ

@QbS_ TY DbQYQ^_

E>6OO6 9:A 8DADHH:D

K >6

Musei Capitolini

Srediπte starog antiËkog Rima. Dom nekih od najveÊih svjetskih remek-djela, od grËkih skulptura iz 4. st. pr. Kr. do revolucionarnih Caravaggiovih slika (str. 24—27).

@QbS_ TU\ 3U\Y_

A 6 7

>8 6C

9 A 6J 8

D K6 C C > A 6 C O 6

podzemnim prolazima i legendama, ova crkva pruæa neposredan uvid u povijesnu slojevitost Rima. SpuπtajuÊi se na dubinu od 18 metara, vraÊate se viπe od 2000 godina u proπlost (str. 34—5).

K>6

Clemente ( San Svojim zagonetnim

=_^dU @Q\QdY^_

8Vbe^iZaa^ 6

K>6 <>

E>6OO6 9:AA6 G:EJ77A>86

K>6

=_^dU 3Q`Yd_\Y^_

6 DC

K>6 M M

AJ C

> AA 6

9 >

AJC < DI# 9 : > 8 :

K >6 A:

# DI > C <A :D C G

A #

IgVhiZkZgZ

: G :

9 JC K < D I# 6AA6 I> AJ C< DI # G # H 6 C O >D

IgZk^

> K B 6 < <

# ; 6G

K> 6

A A D

6G:

<D G> D

# 9 DI

H # < G:

86BED 9: ;>DG>

'% `b

K> 6 7G : D K: B >K C > H8 > ID # E A :7 E>6OO6 K# 9 K:C:O>6

7YQ^YS_\_

C J:

: B 6

EVg^dcZ

> B

G >D

# I :6 I G D 9

>8 D

# H

K# 9

9 I#

CJA6

: 7YQbTY^Y TU\ 6A AeYbY^Q\U > G > C J

E^\cV

E>6OO6 9:AA6 GDIDC96

E>6OO6 C6KDC6

E>6OO6 H# 6EDAA>C6G:

G 6H I: K

8DG

K >6

>I D C

K> 6 9>

I G A

DI C< >D AJ 6G O B

AJ C<

EdciZ

CD C6

9:A

G 9>

JC A

K>6

A J C < DI# ID

: A AD

M M

I H:

I >

GHD

A # 7

K >6

K >I

> E : I I6

I D

K >6

K >6 9 > G

7Q\_``Qd_Y_

# 8 6H I J C < DI

<6A 6 B : 9 :AD: G > 6 E G > C 8 > E : H 6K D > 6 6 DH I6

9:A

A>C>

: < <: G >

]UdQbQ

B:A

K6 A A

srediπtu antiËke politiËke, pravne i trgovaËke moÊi, danas meu veliËanstvenim slavolucima, osamljenim stupovima i kamenim ruπevinama prebiva primamljiva tiπina (str. 16—19).

8Vbed BVgo^d

7dg\d

AJ C

K >6 9 # 8 D C8 > A >6 O >DC : K6I >8 6 C D # DI

£ U nekoÊ uæurbanom

Ova aristokratska palaËa Ëudesne ljepote nastala je prema zamisli bogatog papinog neÊaka kardinala Scipiona Borghesea, koji ju je uresio antiËkim, renesansnim i baroknim djelima velikih majstora (str. 20—21).

: > I# 9

AJ C

8I Z

E > 6 O O 6 H # E>:IGD

Rimski forum

Galleria Borghese

:H8:CO>D

7YQbTY^Y FQdYSQ^Y

C OD

E >6 O O 6 9 : A E D E D AD

A D

C<:

G > :

:A6

K >6 8 G

AJ C

hram pravi je dragulj svjetske arhitekture, a njegovo golemo oko, otvor pri vrhu kupole, uvijek gleda prema nebu (str. 14—15).

*MYQ

> 8=

@ Ovaj najsaËuvaniji antiËki

K>6A

DI# B

D C : >

K >6

6 8DA

FY\\Q 2_bWXUcU

K >6 >6 >C ;A6B

A9D G C6 D I# 6 > 6 AJ C < 7 G : H 8

AJ C <

K >6 A:

EgVi^

8^ii| YZa KVi^XVcd

Panteon

Sagraena iznad carskih grobnica, ova crkva daje najbogatiji prikaz renesansne i barokne umjetnosti, ukljuËujuÊi Pinturicchijeva, Rafaelova, Caravaggiova i Berninijeva remek-djela (str. 32—33).

U doba Rimskog Carstva podignut je velik broj impozantnih spomenika, ukljuËujuÊi ovaj Ëudesni amfiteatar (str. 22—23).

Ovaj mali grad-dræava je papinsko sjediπte i najveÊi muzej na svijetu. U njemu se nalazi najveÊa crkva i najveliËanstvenije ikad stvoreno umjetniËko djelo — svod Sikstinske kapele (str. 8—13).

C K :

Vatikan

Maria * Santa del Popolo

i % Kolosej carski forumi

Top 10 Rima

Najljepπe u Rimu

Ostia ) AntiËka ©ireÊi se na nekoliko Ëetvornih kilometara, ruπevine ovog antiËkog luËkog grada, glavne rimske luke, dobro doËaravaju svakodnevicu æivota carskog Rima (str. 36—37).

137874 2:30 W2k-2 00 008 05/02/07 K07 000 000

Vatikan je najmanji grad-dræava na svijetu. Zauzima povrπinu manju od 50 ha i ima oko 550 graana. Po ureenju je teokracija, s papom na Ëelu. Unutar vatikanskih zidina nalaze se veliËanstvena bazilika sv. Petra (str. 12—13), zadivljujuÊa Sikstinska kapela (str. 10—11), raskoπni vrtovi, sobe ukraπene zidnim slikama Fra Angelica, Rafaela i Pinturicchija, te desetak muzeja — podrobnije opisanih na iduÊim stranicama — koji sadræe zbirke egipatskih, grËkih, etruπËanskih i rimskih starina, zbirke paleokrπÊanske, renesansne i suvremene umjetnosti, te prvorazrednu etnografsku zbirku.

radio kad ga je zadesila smrt u 37. godini. Donji dio zavrπili su njegovi uËenici. Slika prikazuje Krista kako se apostolima otkriva u boæanskoj slavi (dolje).

Nikole V. % Kapela Ovaj sobiËak ureπen freskama Fra Angelica (1447.—1450.) s prizorima iz æivota dvojice muËenika skriveni je vatikanski dragulj.

15 82

4 0 79 36

Top 10 znamenitosti

Vatikansko dvoriπte

U Vatikanskim muzejima nalazi se kavana koja je Ëesto prepuna. Kad je u gradu, papa srijedom ujutro odræava javne audijencije. Ulaznice su besplatne, a potrebno ih je rezervirati preko Prefekture Papinskog doma (Faks 06 6988 5863). • Karta B2 • www.vatican.va • Muzeji i Sikstinska kapela: Viale Vaticano, 06 6988 3333; otv. 8.30—18.00 (ulazak do 16.00) po.—su. i posljednja ne. u mjesecu. Zatv. 8., 25., 26. pro., 1. i 6. sij., 11. velj. CU 14.00 € (8.00 € studenti mlai od 26 g.); INV (djelomiËno). • Bazilika sv. Petra: Piazza S. Pietro; 06 6988 1662; otv. 07.00—19.00 svaki dan; ulaz slobodan (bazilika); CU 6.00 € (riznica), 5.00 € (kupola — stube), 7.00 € (kupola — dizalo).

1 Sikstinska kapela 2 Rafaelove Stanze (odaje) 3 Apolon Belvederski 4 Rafaelovo Preobraæenje 5 Kapela Nikole V. 6 Laokont 7 Caravaggiovo Skidanje s kriæa 8 Odaje Borgija 9 Belvederski torzo 0 Leonardov Sv. Jeronim

torzo ( Belvederski Vjeπto oblikovani,

& Caravaggiovo Skidanje s kriæa Svojom chiaroscuro tehnikom Caravaggio naglaπava dijagonalnu kompoziciju ove realistiËne zidne slike.

Top 10 Rima

Plan Vatikana

Preobraæenje $ Rafaelovo Remek-djelo (1517.—1520.) na kojem je Rafael

Vatikan

137874 2:30 W2k-2 009 05/02/07 K07 00 000 000

napeti miπiÊi torza poluboga Herakla na ovom kipu iz 1. st. pr. Kr. Michelangelu i brojnim drugim renesansnim majstorima redovito su sluæili kao model za prve skice.

kapela ! Sikstinska Michelangelov svod (desno) jedno je od najljepπih umjetniËkih djela na svijetu (str. 10—11).

Stanze @ Rafaelove Odaje pape Julija II.

Borgija * Odaje ) Leonardov Sv. Jeronim Papa Aleksandar VI.

Rafael je oslikao izmeu 1508. i 1520. U Stanzi della Segnatura prikazana je Atenska πkola, skup klasiËnih filozofa, ujedno i portreti renesansnih umjetnika, npr. Leonarda da Vincija naslikanog kao bradatog Platona u sredini slike.

naruËio je od Pinturicchija da oslika ove prostorije izmeu 1492. i 1495. (suradnik mu je bio mladi Rafael). Na zidovima danas vise manje vaæna djela zbirke suvremene umjetnosti.

£ Apolon Belvederski

Ova rimska kopija grËkog kipa iz 4. st. pr. Kr. (lijevo) smatra se idealom ljepote. Berniniju je bila nadahnuÊe za Apolona, danas u galeriji Borghese (str. 20—21).

^ Laokont Jedna od najpoznatijih skulptura (desno) iz 1. st. pr. Kr. prikazuje Laokonta, trojanskog proroka, i njegove sinove u borbi sa zmijama, dok pokuπavaju upozoriti Trojance na opasnost koja im prijeti od darovanog konja.

Premda nepotpuna i nedovrπena, jer Leonarda su Ëesto zaokupljale razliËite teme, ova slika iz 1482. ipak je vrhunski prikaz ljudske anatomije.

VodiË kroz muzej Vatikanski muzeji (petnaest minuta hoda od bazilike sv. Petra) sastoje se od 10 zbirki, Sikstinske kapele i papinskih odaja. Zanimaju li vas samo znamenitosti, najprije posjetite Pinakoteku desno iza ulaza. Sikstinska kapela i ostale zbirke nalaze se s lijeve strane.

Top 10 slikara u Sikstinskoj kapeli

Djela u Sikstinskoj kapeli

! Adam i Eva

Na ovoj slici s jednim od najpoznatijih prizora u zapadnoj umjetnosti Bog udahnjuje Adamu iskru æivota, a potom iz njegova rebra izvlaËi Evu.

5 6 9

2 1

Stvaranje

@ Bog razdvaja tamu od svjetla, vodu od zemlje te stvara Sunce i Mjesec. Prikazom boæjih “prljavih stopala” Michelangelo naginje bogohuljenju.

Potop i £ Ærtvovanje, Noino pijanstvo Kad je rastavio skelu i pogledao djelo s poda, Michelangelo je primijetio da su ova tri prizora predetaljno nacrtana.

sud $ Posljednji Ovo golemo djelo prikazuje svece s njihovim srednjovjekovnim simbolima: Katarinu s kotaËem, Bartolomeja s noæem kojim su ga oderali...

8 3

Plan Sikstinske kapele

nalazi se Botticellijevo Ozdravljenje gubavca, Ghirlandaiov Poziv Petru i Andriji te dolje opisana Peruginova slika.

kljuËeva sv. Petru * Predaja U pozadini ovog kljuËnog

starozavjetni proroci, meu njima i Jona, povlaËe se meu sibile koje su prorekle Kristov dolazak.

iz Mojsijeva æivota ( Prizori Najvaænija djela na lijevom

Iznad prozora su portreti s Isusova obiteljskog stabla, a krvave scene spasenja, meu kojima i David i Golijat, u kutovima su svodova.

Dio Michelangelova ciklusa Stvaranja prikazuje Adamov i Evin izgon iz Raja jer su jeli zabranjene plodove sa stabla spoznaje.

& Na desnom zidu kapele

i proroci % Sibile StrahujuÊi od kita,

IstoËni grijeh

Prizori iz Kristova æivota

prikaza predaje moÊi papama klasiËna su antiËka zdanja. Svaki je prizor Perugino podijelio u tri dijela.

Starozavjetni prizori spasenja i Kristovi preci

Zidne slike u Sikstinskoj kapeli nisu samo ukrasi nekolicine najveÊih renesansnih umjetnika — one priËaju priËu i nude sloæeni teoloπki argument. Papa Siksto IV. naruËivao je zidne slike za papinsku kapelu u razdoblju od 1481. do 1483. Svrha im je bila naglasiti u to doba osporavani papinski autoritet prikazivanjem prelaska moÊi s Boga na pape. Kaænjavanje Koraha u ciklusu o Mojsijevu æivotu potvruje neospornu Mojsijevu i Aronovu ulogu kao izabranih boæjih predstavnika sudbinom koja je zadesila one koji su se suprotstavili Aronu, a koji simboliËno i anakroniËno nosi papinsku kapu. ToËno nasuprot tome, Peruginova Predaja kljuËeva sv. Petru povezuje Stari zavjet s Novim, prikazujuÊi Krista kako predaje Crkvu u ruke sv. Petru, a time i njegovim nasljednicima papama prikazanim na prozorima Sikstinske kapele. Michelangelo je kasnije na svod Sikstinske kapele ovoj priËi dodao joπ i prizore Stvaranja, Progona iz raja te Spasenja.

Top 10 Rima

Lijevo Bog stvara Adama Desno Ezekijel, Proroci

1 Michelangelo (1475.—1564.) 2 Perugino (1450.—1523.) 3 Sandro Botticelli (1445.—1510.) 4 Domenico Ghirlandaio (oko 1449.—1494.) 5 Luca Signorelli (oko 1450.—1523.) 6 Rosselli (1439.—1507.) 7 Fra Diamante (1430.—1498.) 8 Pinturicchio (1454.—1513.) 9 Piero di Cosimo (1462.—1521.) 0 Bartolomeo della Gatta (1448.—1502.)

Razumijevanje djela u Sikstinskoj kapeli

zidu su Botticellijev GoruÊi grm i Mojsijeva oporuka i smrt Signorellija i della Gatte.

) Botticellijevo Kaænjavanje Koraha ©izmatici osporavaju Aronovo pravo na paljenje tamjana. Osvetoljubivi Mojsije otvara zemlju da ih proguta.

Joπ Êete rimskih remek-djela naÊi na str. 48—49

Prizori iz Mojsijeva æivota, Sandro Botticelli

^ Riznica Meu crkvenim blagom Znamenitosti bazilike sv. Petra

! Pietà (Oplakivanje)

Ovo remek-djelo (str. 48) Michelangelo je isklesao 1499. kad mu je bilo 25 godina. Istodobno je ljupko i turobno, dostojanstveno i uzviπeno. Od 1972. godine, nakon napada Ëovjeka koji je s ËekiÊem u ruci viËuÊi “Ja sam Isus Krist!” oπtetio DjeviËin nos i prste, zaπtiÊeno je staklom.

@ Kupola Michelangelo je kupolu nad transeptom crkve sv. Petra projektirao tako da joj promjer iznosi 42 m, metar manje od kupole Panteona. VeÊina se puta moæe prijeÊi dizalom, ali uz posljednjih 330 stuba izmeu vanjske i unutarnje πkoljke joπ uvijek Êete se morati popeti pjeπice æelite li doÊi do 132 m visoke lanterne i krasnih pogleda na grad i okolicu.

San Pietro £ Piazza (Trg sv. Petra) Berninijeve ovalne kolonade pretvaraju prilaz bazilici u ruke koje, primajuÊi ih u zagrljaj, nude vjernicima dobrodoπlicu. Na æalost, doæivljaj ulaska na trg kroz uske srednjovjekovne uliËice uniπtio je Mussolini, sruπivπi cijelu Ëetvrt zbog izgradnje raskoπne Via della Conciliazione. Obelisk je iz Aleksandrije.

srednjovjekovne bazilike, ova bronËana statua iz 13. st. kipara Arnolfa di Cambija ima status relikvije. Vjernici Ëekaju u redovima kako bi protrljali (ili poljubili) Petrovo stopalo vjerujuÊi da to donosi sreÊu. Michelangelova Pietà

8 5

0 0 1

* Kripta Ispod poda kripte skriveni su

$ Smatrali ga razmetljivim ili

sv. Petra % Kip Preostala od

2 4

Plan bazilike sv. Petra

Baldahin

veliËanstvenim, Berninijev veliki baldahin nad oltarom svakako je ruku impresivan. Smatra se da su bronËani stupovi izliveni od bronËanih dekoracija, na zahtjev pape Urbana VIII. skinutih sa zidova antiËkog Panteona (str. 14). Zbog oskvrnuÊa tog antiËkog hrama, papa iz obitelji Barberini i sva njegova rodbina (str. 51) kaænjeni su dosjetkom koju su Rimljani smislili na njihov raËun: “Ono πto nisu uËinili barbari, uËinili su Barberini.”

Top 10 Rima

Lijevo Kupola Desno Baldahin

nalazi se i draguljima optoËen bronËani kriæ (Crux Vaticana) iz 6. stoljeÊa, razliËiti dijelovi srednjovjekovne bazilike, Donatellov ciborij (1432.) i Pollaiuolova bronËana nadgrobna ploËa za Siksta IV. s papinim likom okruæenim prikazima teoloπkih vrlina i humanistiËkih znanosti.

Spomenik Aleksandru VII.

& Apsida Berninijev barokni vitraj (1666.) prikazuje golubicu koja predstavlja Duha Svetog, okruæenu sunËevim zrakama. Ispod prozora je Katedra sv. Petra (1665.), joπ jedno Berninijevo djelo, koja okruæuje stolac od drveta i bjelokosti za koji se smatra da je stvarno prijestolje sv. Petra. Bernini je isklesao i grobnicu pape Urbana VIII. (1644.), viπebojni mramorni nadgrobni spomenik s desne strane apside po uzoru na Michelangelovu grobnicu Medicijevih u Firenci. Po umjetniËkoj je izvedbi daleko bolja od grobnice pape Pavla III. (1549.) Giuglielma della Porte s lijeve strane apside.

brojni spomenici srednjovjekovne bazilike. Tijekom iskopavanja 1940-ih radnici su u Nekropolisu otkrili poznati “Crveni zid”, iza kojeg je navodno pokopan sv. Petar, prekriven ranosrednjovjekovnim natpisima koji zazivaju tog sveca. Iza zida je pronaena kutija s kostima. U istoj kripti sahranjen je i papa Ivan Pavao II.

( Spomenik Aleksandru VII. Jedno od posljednjih Berninijevih djela (1678.) prikazuje Pravdu, Istinu, »ednost i Mudrost kako gledaju prema papi koji sjedi u zasjenjenim dubinama niπe. Ispod mramornih nabora izlazi kostur dræeÊi u ruci pjeπËani sat kao podsjetnik na ljudsku smrtnost.

stupovi ) Srediπnji NekoÊ se vaænost neke crkve mjerila prema njezinim relikvijama. Bazilika sv. Petra Ëuva koplje kojim je proboden Krist na kriæu, rubac sv. Veronike s Kristovim likom te komadiÊe kriæa na kojem je razapet Krist.

DarujuÊi 608. ovaj poganski hram papi Bonifaciju IV., bizantski car Foka nesvjesno je saËuvao jedno od Ëuda staroga Rima, doduπe u novome ruhu krπÊanske crkve sv. Marije i svih svetaca muËenika. Car Hadrijan, koji se amaterski bavio arhitekturom, projektirao je ovu ljupku graevinu 118.—125. Tijekom godina djelomice je opljaËkana. Najprije su barbari uzeli sve pokretno, zatim je bizantski car Konstancije II. skinuo pozlaÊene dijelove krova, a 1625. papa Urban VIII. otopio bronËanu oplatu trijema za izradu topa za Aneosku tvravu. Ipak, prozraËna unutraπnjost i savrπene proporcije hrama, koji je Ëak i u svoje doba glasio za svjetsko Ëudo, vidljive su joπ i danas.

@ Okulus Smion otvor promjera

$ Vrata Masivna bronËana

ukrasi ( Mramorni Interijer ukraπavaju

8,3 m u srediπtu kupole propuπta svjetlost i ima ulogu potpornja: naprezanje ruba otvora pomaæe podræavanju teæine kupole.

vrata (desno) tehniËki su autentiËna, ali toliko su puta restaurirana u doba Pija IV. (1653.) da se moæe reÊi da su iznova odlivena.

crveni porfir, giallo i druge antiËke vrste mramora. Viπe od polovice viπebojnih kamenih ploËa kojima su obloæeni zidovi originalisu, dok su ostale briæno izraene kopije, baπ kao i pod (dolje).

& Rafaelova grobnica

Rafael, omiljeni rimski renesansni umjetnik koji je preminuo u 37. godini æivota, poËiva u jednostavnom kamenom sarkofagu. Epitaf na latinskome sroËio je pjesnik Bembo, a glasi: “Ovdje leæi Rafael, za Ëijeg se æivota priroda bojala da Êe je nadmaπiti, ali sada kad je mrtav i ona se boji da Êe umrijeti.”

Top 10 znamenitosti

Agripin natpis na proËelju Panteona

S desne strane Panteona nalazi se dobra slastiËarnica Cremeria Monforte, a u neposrednoj blizini je i odliËna kavana La Tazza d’Oro (str. 71).

1 Kupola 2 Okulus 3 Trijem 4 Vrata 5 Zidovi 6 Kraljevske grobnice 7 Rafaelova grobnica 8 Fontana 9 Mramorni ukrasi 0 Ostaci Neptunove bazilike

Fontana

* Giacomo della Porta

Za kiπnih dana poæurite u Panteon promatrati kiπu kako graciozno pada kroz okulus, razbija se o mramorni pod i otjeËe u odvod. Za snjeænih dana joπ je ljepπe. • Piazza della Rotonda • Karta M3 • 06 6830 0230 • Otv. 8.30—19.30 po.—su., 09.00—18.00 ne. (09.00—13.00 za blagdana); misa: 10.30 ne. Zatv. 1. sij., 1.svi., 25. pro. • Ulaz slobodan

projektirao je postolje (dolje), Leonardo Sormani srediπnji dio, a obelisk Ramzesa II. dodan je 1711.

! Kupola NajveÊa kamena kupola u Europi (gore) jednako je visoka koliko i πiroka: 43,3 m. Ono πto Panteonu daje nadzemaljski, uzviπen ugoaj njezin je prozraËan, kazetirani prostor domiπljato osvijetljen sunËevom svjetloπÊu iz okulusa.

Top 10 Rima

Panteon

£ Trijem Trokutasti zabat

% Zidovi U 6,2 m debele

(dolje) nosi 16 ruæiËastih i sivih granitnih stupova. Svi su autentiËni osim tri stupa lijevo (kopije iz 17. stoljeÊa).

zidove ugraeni su lukovi od opeke koji usmjeruju teæinu nadolje, smanjujuÊi pritisak krova.

^ Kraljevske grobnice

Dva su talijanska kralja ovdje sahranjena: Viktor Emanuel II. (1861.—1878.), koji je ujedinio Italiju i postao prvi talijanski kralj, i njegov sin Umberto I., ubijen 1900.

Neptunove ) Ostaci bazilike

Sve πto je ostalo od davne Panteonove susjede su bogato ukraπen vijenac i kanelirani stupovi sa straænje strane Panteona.

Prvi Panteon Marko Agripa, zet cara Augusta, prvi je Panteon sagradio 27. g. pr. Kr., a na njegovu je mjestu car Hadrijan 118.—125. dao podiÊi kruæni hram (rotondu). Natpis na zabatu “M. Agrippa cos tertium fecit” (M. Agripa je ovo napravio), bio je Hadrijanov skroman naËin odavanja poËasti Agripi. Zabat, osim toga, daje privid manjeg hrama, zbog Ëega je monumentalna unutraπnjost posjetiteljima joπ veÊe iznenaenje (kad je Panteon tek podignut, kupola nije bila vidljiva izvana). Berninijeve “magareÊe uπi”, uski tornjevi koje je Bernini dodao na zabat, uklonjeni su 1883.

Kastora i $ Hram Poluksa

GledajuÊi danaπnje æivopisne, korovom obrasle ruπevine, teπko je zamisliti da je forum 1000 godina bio simbol graanskog ponosa. Njegov skromni poËetak seæe viπe od 3000 godina u proπlost, kad je bio moËvarno groblje stanovnika obliænjeg Palatina. Kako je rasla moÊ rimske dræave, postupno je rastao i Forum postajuÊi sve poznatiji. Nakon isuπivanja moËvare u 6. st. pr. Kr. preuzeo je srediπnju ulogu u æivotu Rimske Republike. Najreprezentativniji je bio za vladavine Augusta, prvoga rimskog cara, za kojeg se kaæe da je grad od opeka pretvorio u onaj od mramora. Top 10 znamenitosti

Kurija

Jedina moguÊnost osvjeæenja u neposrednoj blizini su pokretni πtandovi. Za neπto konkretnije, potraæite jednu od brojnih kavana i restorana u Via Cavour. Ljeti je Forum najbolje posjetiti rano ujutro ili kasno poslijepodne da izbjegnete nepodnoπljive vruÊine. • Via dei Fori Imperiali • Karta Q5 • 06 3996 7700 • Otv. 1. stu.—5. velj. svaki dan 8.30—16.30; 16. velj.—15. oæu. svaki dan 8.30—17.00; 16. oæu.—31. oæu. svaki dan 8.30—17.30; 1. tra.—30. ruj. svaki dan 8.30—19.00; lis. svaki dan 8.30—18.30; zatv. 1. sij., 25. pro. • Forum: CU 11,00 € (ukljuËuje Palatin, Muzej i Kolosej)

Tri korintska stupa jedini su ostaci ovog hrama Dioskurima — blizancima Helene Trojanske, sinovima Jupitera (Zeusa) i Lede. Oltar oznaËava mjesto na kojem su se blizanci Ëudesno ukazali 499. g. pr. Kr. proriËuÊi vaænu pobjedu.

1 Slavoluk Septimija Severa 2 Vestin hram i palaËa vestalki 3 Kurija 4 Hram Kastora i Poluksa 5 Titov slavoluk 6 Bazilika Maksencija i Konstantina 7 Vespazijanov hram 8 Via Sacra 9 Saturnov hram 0 Hram Antonina i Faustine

Vestin hram i palaËa vestalki

^ Bazilika Maksencija i

Konstantina

Tri golema, kazetirana baËvasta svoda (dolje) ostaci su najveÊe zgrade na Forumu, izgraene oko 315. g. pr. Kr., a bila je pravno i financijsko srediπte Carstva.

5,$

Izvorni plan Rimskog foruma hram ( Saturnov Samo je osam sivih i crvenih jonskih stupova preostalo od ovog hrama (ujedno dræavne riznice) posveÊenog Saturnu, bogu poljoprivrede i mitskog “Zlatnog doba”. Saturnalije, koje su se slavile u prosincu, bile su nalik danaπnjem BoæiÊu.

Antonina ) Hram i Faustine

& Vespazijanov hram

Sve do 18. st. kad se zapoËelo s iskapanjima, ovi elegantni ugaoni stupovi hrama (iz 79. g.) podignutog u Ëast cara Vespazijana veÊinom su bili zakopani pod stoljetnim ruπevinama.

! Slavoluk Septimija Severa

Ovaj dobro oËuvani trijumfalni luk (dolje) veliËa Septimijeve pobjede na Bliskom istoku. Podigli su ga 203. njegovi sinovi Geta i Karakala, tadaπnji carevi suvladari.

9,$

Top 10 Rima

Rimski forum

CARSKI FORUM str. 23

3 1

Kurija

£ Zgrada Senata iz 3. st. pr. Kr. joπ ima originalni viπebojni inkrustirani pod, gdje je nekoÊ raspravljalo 300 rimskih senatora, te govorniËku platformu. Æelite li doæivjeti Forum iz 2. st. pos. Kr., prouËite velike mramorne reljefe s prikazima dobroËinstava cara Trajana.

Graciozni okrugli hram i obliænja palaËa (desno) bili su srediπte nekoÊ najπtovanijeg rimskog kulta. SveÊenice iz redova plemstva Ëuvale su sveti plamen i uæivale velike povlastice.

Joπ antiËkih rimskih znamenitosti naÊi Êete na str. 40—41

slavoluk % Titov Najstariji postojeÊi

Sacra * Via PoploËena πirokim,

rimski slavoluk (gore) podigao je car Domicijan 81. g. u Ëast svog brata Tita i njihova oca Vespazijana, koji su uguπili pobunu Æidova. Reljefi prikazuju vojnike kako pljaËkaju jeruzalemski hram i odnose svete predmete poput zlatne menore.

ravnim, crnim bazaltnim kamenjem, ova najstarija rimska cesta vodila je od Titova slavoluka kroz Forum do vrha Kapitolija. Njome su prolazile pobjedniËke povorke junaka Rimske Republike, ali je s vremenom postala okupljaliπte ogovaratelja, dæepara i besposliËara.

Ovaj hram, koji je Antonin Pio 141. posvetio oboæavanoj supruzi Faustini, jedan je od najbolje oËuvanih rimskih hramova (sredina). Barokni dodaci Ëine ga i jednim od najneobiËnijih. Obratite pozornost na grifone uklesane na boËnim frizovima.

VodiË po Forumu Do Foruma vodi Via Dei Fori Imperiali. Meutim, za dobar pogled na cijeli Forum priite mu s neke od viπih toËaka na rubovima. Sa sjeverozapadne strane krenite od Kapitolija (zdesna, iza velikog Oltara domovine) i spustite se stubama od Largo Romolo e Remo. S jugoistoËne strane krenite od Koloseja (str. 22) i popnite se na mali breæuljak neposredno na sjeverozapadu. Uite kroz Titov slavoluk u Ëijoj se blizini nalazi i glavni ulaz na Palatin.

137874 2:30 W2k-2 018 05/02/07 K07 000 000

137874 2:30 W2k-2 019 05/02/07 K07 000 000

Top 10 vjerovanja u antiËkom Rimu

Znamenitosti Palatina

! PalaËa Flavijevaca

Ovo impozantno zdanje, od kojeg su danas ostale samo dvije fontane, bilo je sluæbeno krilo goleme carske palaËe koju je Domicijan dao podiÊi 81. godine.

8 7 4 2

1 6 3

kuÊa @ Livijina Graevina iz 1. st. pr. Kr., danas ispod razine tla, dio je rezidencije cara Augusta i njegove druge supruge. Tu moæete prouËiti mnogobrojne mozaiËne ploËnike i zidne slike.

muzej i £ Palatinski antikvarnica Ovaj nekadaπnji samostan udomljuje cijelu riznicu predmeta iskopanih na ovoj lokaciji, poput lonËarije, kipova, antiËkih natpisa i lijepih mozaika. Tu je i maketa Palatina u æeljeznom dobu.

kolibe iz $ Romulove æeljeznog doba Tijekom 1940-ih otkriveni su ostaci triju koliba iz 9. st. pr. Kr. Prema legendi ovo je seoce osnovao Romul, po kojem je Rim i nazvan (str. 38).

% Stadion Moæda trkaliπte ili samo

5 0

Plan Palatina

hram & Kibelin Orgijski kult “Velike majke” bila je prva istoËnjaËka religija koja je u Rim stigla davne 191. g. pr. Kr. Joπ i danas tu stoji obezglavljen kip boæice Kibele. SveÊenici kulta bili su poznati po ritualnom samokastriranju.

Rimske kupelji

Kupelji, srediπta rimskoga druπtvenog æivota, bile su velebna zdanja, kao πto se vidi iz ostataka (dolje) Karakalinih termi (str. 119).

Dan u æivotu rimskog graanina VeÊina je Rimljana æivjela u insulama, stambenim zgradama s obiËno πest katova, na Ëijim su jeftinijim, gornjim katovima obitavali siromaπniji stanari. ProsjeËan rimski graanin ustajao je prije zore, namjestio svoju togu pa popio Ëaπu vode za doruËak. Zatim bi iziπao na buËne gradske ulice. Najprije bi stao kod javnog zahoda, gdje bi Êaskao sa susjedima. Zatim bi posjetio svog uvaæenog pokrovitelja koji bi mu dao dnevni dæeparac. Za ruËak bi pojeo komad kruha i sprao ga vinom. Kupanje bi priËekalo do kasnoga popodneva, kad bi se s prijateljima susreo u javnoj kupelji. Ondje bi se zadræao — razgovarajuÊi, vjeæbajuÊi, ËitajuÊi ili se diveÊi umjetninama — sve do veËere. U tom glavnom obroku uæivao bi na leæaljki, a posluæivali su ga robovi. Zatim bi doπlo vrijeme za poËinak. Rimske matrone — osim vremena provedenog u kupelji — cijeli su dan bile u kuÊi, Rimska brinuÊi o kuÊanstvu. toga

Top 10 Rima

Lijevo Vrtovi Farnese Sredina ©tukatura, Kriptoportik Desno PalaËa Flavijevaca

1 Dræavna religija: grËko-rimski bogovi (posebice Kapitolijsko trojstvo: Jupiter, Junona, Minerva) 2 Bogovi kuÊnog ognjiπta (lari i geniji) 3 Kult Kibele, “Velike majke” 4 Oboæavanje careva, carica i junaka 5 Orgijski kultovi plodnosti 6 Mitraizm 7 Atisov kult 8 Izidin kult 9 Serapisov kult 0 Æidovsko-krπÊanska vjera

Farnese * Vrtovi Biljke i skladni paviljoni krase ostatke ovog nekoÊ golemog vrta iz 16. st. koji je projektirao Vignola, naËinjenog povrh ruπevina Tiberijeve carske palaËe.

( Kriptoportik Niz podzemnih hodnika sa

veliki vrt, ovaj utonuli pravokutnik bio je dio Domicijanove raskoπne palaËe.

svodovima ukraπenim krasnim πtukaturama dug je 130 m. Prolaz je povezivao Palatin s veliËanstvenom Neronovom Zlatnom palaËom (str. 41).

Augustana ^ PalaËa Jedino πto je danas ostalo

Septimija Severa ) PalaËa Veliki lukovi i ruπevine zidova

od privatnog krila Domicijanove ekstravagantne carske palaËe masivni su potporni svodovi.

jedini su ostaci ovog dijela palaËe Augustane dodanog u 2. stoljeÊu pos. Kr.

Bonaparte, u % Paulina & Polaganje Canova grob, Rafael

Galerija Borghese jedan je od najboljih malih muzeja na svijetu. Nekolicinu krasnih Berninijevih skulptura i Caravaggiovih slika nalazimo u prostorijama s klasiËnim, renesansnim i neoklasiËnim djelima. Galerija je prekrasno oslikana vila iz 17. stoljeÊa u bujnom parku Ville Borghese, a sve je to nekoÊ pripadalo velikom ljubitelju umjetnosti iz ranoga baroka, kardinalu Scipioneu Borgheseu. Scipione je bio pokrovitelj mladih Berninija i Caravaggija, a pritom je uspio skupiti jednu od najbogatijih zbirki u Rimu.

Ovim polurazgoliÊenim portretom (1805.—1808.) na kojem se kao boæica odmara na jastuku, Napoleonova je sestra izazvala javnu sablazan.

Bernini £ David, David mladog Berninija

^ Autoportret u liku Bakha,

(1623.—1624.) (gore) barokni je odgovor na Michelangelovu renesansnu inaËicu. Namrπteno lice je autoportret.

Caravaggio

Ovaj rani minuciozni autoportret (1593.) u liku boga vina Caravaggio je navodno naslikao dok je bio bolestan. Tehnika kistom bolja je nego u kasnijim radovima.

Top 10 izloæaka

ProËelje Gallerije Borghese

U suterenu muzeja nalazi se pristojna kavana, premda je Caffè della Arti (06 3265 1236) u obliænjoj Galleriji Nazionale d’ Arte Moderna mnogo bolja i gleda na park. Ulaz u galeriju samo s rezervacijama. Ulaznice rezervirajte na vrijeme jer su obilasci ograniËeni, a ulaznice Ëesto rasprodane danima, Ëak i tjednima unaprijed. • Villa Borghese, uz Via Pincianu • Karta E1 • Tel. 06 328 101 • www.galleria borghese.it • www.ticketeria.it (za rezervacije) • Otv. 9.00—19.00 ut.—ne. • CU 8,50 €, graani EU 18—25 g. 7,25 €, studenti, stariji od 65 g., novinari 4 € • Maks. vrijeme razgledanja 2 sata

1 Apolon i Dafne, Bernini 2 Otmica Perzefone, Bernini 3 David, Bernini 4 Madona sa zmijom, Caravaggio 5 Paulina Bonaparte, Canova 6 Autoportret u liku Bakha, Caravaggio 7 Polaganje u grob, Rafael 8 Eneja i Anhiz, Bernini 9 Sveta i svjetovna ljubav, Tizian 0 Danaja, Corregio

Kad je Bernini kao petnaestogodiπnjak 1613. radio na ovom djelu, otac Pietro joπ ga je poduËavao. Stilski je nesigurnije i statiËnije, ali vidi se silna nadarenost.

Correggio ) Danaja, Ovo remek-djelo (1531.) temeljeno na Ovidijevoj Metamorfozi prikazuje Kupida kako poteæe plahte dok Jupiter u obliku zlatnog pljuska obasipa Danaju svojom ljubavlju (dolje).

Legenda

Prvi kat

Prizemlje

Vrhunac dramske radnje ovjekovjeËen u mramoru (1622.— 1625.). U trenutku kad je Dafne Apolonu nadomak ruke, suosjeÊajni je bogovi pretvaraju u lovorov grm (desno).

i svjetovna ( Sveta ljubav, Tizian

4 1 3 5

Ovo remek-djelo Bernini je isklesao u 23. godini (1621.— 1622.). MiπiÊavi Had smijuÊi se zabacuje glavu, a njegovi snaæni prsti pritiπÊu djevojËino meko tijelo dok se ona pokuπava istrgnuti iz njegovih ruku.

i Anhiz, * Eneja Bernini

i Dafne, ! Apolon Bernini

Perzefone, @ Otmica Bernini

Najpoznatija Borgheseova slika (1507.) nije ni najbolja u zbirci, niti najbolje Rafaelovo djelo (desno). Atalanta Baglioni iz Perugije naruËila ju je za svog ubijenog sina (vjerojatno pomagaË u crvenoj koπulji).

Top 10 Rima

Galleria Borghese

Madona sa zmijom, Caravaggio

Zbog malo ukrasa oltar (1605.) nije odgovarao baroknom stilu. Nakon samo nekoliko tjedana u crkvi sv. Petra prebaËen je u drugu crkvu, a zatim prodan obitelji Borghese.

Joπ rimskih remek-djela naÊi Êete na str. 48—49

Alegorijski prizor (1514.) naslikan za vjenËanje upozorava mladenku da je zemaljska ljubav dio boæanske ljubavi, a tjelesna produæetak braËne ljubavi (dolje).

Kolekcionari obitelji Borghese Scipioneu je njegova vila iz 17. stoljeÊa sluæila kao izloæbeni prostor za veliËanstvenu zbirku starina koju mu je darovao njegov ujak papa Pavao V., a kojoj je dodao skulpture mladoga Berninija. Kad je Camillo Borghese oæenio Paulinu Bonaparte, svom je πurjaku Napoleonu 1809. darovao velik dio zbirke antiËkih skulptura. One danas Ëine osnovu krila antikviteta muzeja Louvre u Parizu.

Zlatna £ Neronova palaËa (Domus Aurea)

Ta bogata arheoloπka zona koju je Mussolini grubo naruπio ulicom Via dei Fori Imperiali sadræi nekoliko najveliËanstvenijih i najpoznatijih antiËkih rimskih ruπevina. Ovim dijelom grada dominira velebna πkoljka Koloseja podignutog od 72. do 80. g. u doba Flavijevaca, izvorno poznatog kao amfiteatar Flavijevaca. Ovaj dio grada sadræi i druga Ëuda Rimskog Carstva, poput Konstantinova slavoluka, divovskih foruma raznih careva, od kojih je najznaËajniji Trajanov, te ekstravagantnu Neronovu Zlatnu palaËu iz 1. stoljeÊa od koje su danas ostale tek podzemne prostorije — primjer ureenja interijera toga doba. Taj bi dio grada prema planu trebao postati veliki arheoloπki park, pa je prometna æila kucavica koja kroz njega vodi sve ËeπÊe zatvorena za promet. Top 10 znamenitosti Loggia, sjediπte Rodskih vitezova

Jedno od najboljih mjesta za mali obrok je Caffé Valorani u Largo Corrado Ricci 30. U Koloseju unajmite usluge vodiËa-studenta — rade za napojnicu i doista dobro doËaraju mjesto. • 06 3996 7700 (rezervacije za sve arheoloπke lokacije) • Kolosej: Piazza del Colosseo, karta R6, otv. svaki dan od 8.30 do 1 sat prije zalaska, UC 9,00 € (ukljuËuje Palatin) • Trajanova trænica: Via IV Novembre, karta P4, 06 6978 0532, otv. 9.00—19.00 ut.—ne., UC 6,50 € (za graane EU i starije od 65 3,20 €) • Neronova Zlatna palaËa: Viale della Domus Aurea, karta E4, ograniËen pristup, nazvati, UC 5,00 € • Zatvor Mamertine: Clivo Argentario 1, karta P5, otv. svaki dan 9.00—17.00 (zimi), 9.00—19.00 (ljeti), dragovoljni prilog

1 Kolosej 2 Trajanova trænica 3 Neronova Zlatna palaËa 4 Trajanov forum i stup 5 Konstantinov slavoluk 6 Zatvor Mamertine 7 Sjediπte Rodskih vitezova 8 Nervin forum 9 Forum Julija Cezara 0 Augustov forum

Kako bi si ugodio, Neron je podigao najveÊu, najraskoπniju palaËu koju je Rim ikad vidio, namijenjenu iskljuËivo zabavi. Zauzimala je nekoliko hektara, a mogla se pohvaliti svakom vrstom raskoπi, Ëak i vlastitom πumom (str. 41).

Izvorni plan carskih foruma

2 7 0

9 6

300 m

$ Trajanov forum i stup

Trajanov je forum bio toliko veliËanstven da bi sve koji su ga vidjeli zadivio svojom ljepotom. OdsjeËen suvremenim ulicama, danas se tu istiËe samo veliËanstveni Trajanov stup (desno) s minucioznim reljefima u Ëast careve pobjede u danaπnjoj Rumunjskoj.

9,$ '(, )25, ,0

3(5,$/,

1 RIMSKI FORUM str. 17

forum * Nervin Da ga papa Pavao V.

Mamertine ^ Zatvor Legenda govori da je ovdje bio zatoËen sv. Petar. Zatvorenike su u tamnice spuπtali kroz rupu u podu, a smrt je bila jedini izlaz.

! Kolosej Tu je carska strast za krvavim spektaklima dosegla svoj vrhunac. Kad je car Tit 80. g. otvorio amfiteatar (desno), proglasio je stotinu dana slavljeniËkih igara tijekom kojih je masakrirano 5000 divljih æivotinja. Takvo je klanje radi zabave bilo legalno sve do 523. g. (str. 40).

u 17. stoljeÊu nije dao rastaviti zbog kamena potrebnog za izgradnju fontane Acqua Paola, glavna atrakcija ovdje bio bi Minervin hram. Ostala su samo dva korintska stupa i friz s prikazom mita o Arahni.

Top 10 Rima

Kolosej i carski forumi

( Forum Julija Cezara

Prvi rimski carski forum. Julijevci, Cezarova loza, smatrali su se potomcima Venere, pa je Julije Cezar u njezinu Ëast na forumu dao podiÊi hram Venere Majke (46. g. pr. Kr.), u koji je postavio tri svoja kipa i kip svoje velike ljubavi Kleopatre.

) Augustov forum

Nasljednik Julija Cezara (str. 38) u srediπte je svoga foruma stavio hram Marsu Osvetniku, prepoznatljiv po πirokim stubama i Ëetiri korintska stupa.

@ Trajanova trænica

Car i njegov arhitektvizionar Apolodor iz Damaska ovo su privlaËno trgovaËko i poslovno srediπte (lijevo) vrlo suvremena izgleda izgradili poËetkom 2. stoljeÊa. Sastojalo se od ukupno 150 poslovnih prostora; na katu su se nalazili gradski uredi, a na niæim razinama trgovine.

Joπe Êete znamenitosti iz antiËkog Rima naÊi na str. 118—121

% Konstantinov slavoluk

Ovaj slavoluk (desno) podignut je u Ëast pobjede prvog krπÊanskog cara nad suparnikom carem Maksencijem (str. 38). Velikim se dijelom sastoji od poganskih elemenata uzetih s nekoliko ranijih spomenika. Primjerice, prizori lova potjeËu iz hrama Antinoju, ljubavniku cara Hadrijana.

VodiË forumima

Rodskih & Sjediπte vitezova

Ovaj samostan iz 12. stoljeÊa bio je vlasniπtvo kriæarskog reda vitezova s Roda. U njemu su autentiËan trijem, tri trgovine i kapela sv. Ivana.

Za obilazak odvojite tri sata. Za ulaz u Kolosej i Neronovu Zlatnu PalaËu po svoj Êete prilici morati Ëekati; posjeti su u skupinama (30 osoba odjednom) uz obveznog vodiËa, pa se preporuËuje rezervirati unaprijed. Na Trajanovu trænicu uite iz Via IV Novembre. Ostali forumi razgledaju se iz Via dei Fori Imperiali.

137874 2:30 W2k-2 024 05/02/07 K07 000 000

137874 2:30 W2k-2 025 05/02/07 K07 000 000

Breæuljak Kapitolij nekoÊ je bio vjersko srediπte drevnog Rima, a danas je dom veliËanstvenog muzeja. Do vrha breæuljka i nezaboravnog teatralnog doæivljaja koji je osmislio Michelangelo u 16. stoljeÊu vode πiroke stube blaga i stupnjevita uspona, glasovita Cordonata. Na vrhu Êete ugledati kip cara Marka Aurelija koji ispruæene ruke, jaπuÊi na konju, graanima donosi mir. 8 Strane trga zvjezdastog oblika ukraπeni su dvjema identiËnim palaËama u kojima se Ëuvaju neke od najveÊih rimskih dragocjenosti. Zbirke 6 2 u Palazzu Nuovo (dolje) i Palazzu dei Conservatori (str. 26—27) za javnost su otvorene 1471., kad je papa Siksto IV. graanima Rima darovao papinsku zbirku bronËanih antiËkih skulptura.

ProËelje Palazza dei Conservatori

KafiÊ iza Palazza dei Conservatori ima krasnu terasu s koje puca veliËanstven pogled na grad. Dio podzemnog prolaza izmeu dvije muzejske zgrade Ëini Tabularij, drevni rimski arhiv, iz kojeg se pruæaju nesvakidaπnji pogledi na Forum. • Piazza del Campidoglio • Karta N5 • 06 0608 • Otv. 9.00—20.00 ut.—ne. • UC 6,50 € (besplatno za graane EU mlae od 18 i starije od 65). • Ulaznica za Kapitolij koπta 8,50 € i vrijedi 7 dana. Ulaznica takoer vrijedi za galeriju Montemartini (str. 152).

NekoÊ glavni ukras poda Hadrijanove vile u Tivoliju (str. 45), ova savrπena kompozicija (desno) naËinjena je od mramornih i staklenih kockica (tesera) zbog postizanja dojma teksture i volumena.

odmara (dolje desno), a predstavlja rijeËnog boga, smatra se da potjeËe s Augustova foruma (str. 23). Renesansni mu je kipar dodao simbole boga mora i smjestio ga tu da nadzire fontanu.

9 0

Legenda

Prvi kat

Prizemlje

grËkih kazaliπnih maski po svoj prilici iz 2. stoljeÊa pr. Kr. Perspektiva, svjetlo i sjena vjeπto su izvedeni, a kockice raznobojnog mramora pridonose stvaranju dramskog ugoaja.

1 3

se odmara Pijana starica ^ Satir NekoÊ ukras antiËkog ) Ova kopija grËkog

Dvorana udomljuje nekoliko portreta vladara i vladarica iz doba Rimskog Carstva. Meu njima je i bista cara Karakale (desno) iz 3. stoljeÊa, poznatog po okrutnosti.

u zbirci (dolje) odiπe stvarnim patosom. Pretpostavlja se da je ova rimska kopija grËke bronËane skulpture iz 3. st. pr. Kr. naËinjena u 1. st. pos. Kr.

maski ( Mozaik Podni ukrasi dviju

! Dvorana careva

Gal @ UmiruÊi Najpoznatije djelo

personifikaciju duπe, dvoje ljubavnika sjedinjenih u vjeËnosti. Ova rimska kopija grËkog izvornika bila je nadahnuÊe brojnim varijacijama.

% Marforio Za ovaj kip bradatog diva koji se

Top 10 znamenitosti 1 Dvorana careva 2 UmiruÊi Gal 3 Kapitolijska Venera 4 Mozaik s golubicama 5 Marforio 6 Satir se odmara 7 Dvorana filozofa 8 Kupid i Psiha 9 Mozaik maski 0 Pijana starica

i Psiha * Kupid Bog ljubavi grli

s $ Mozaik golubicama

Top 10 Rima

Kapitolijski muzeji

gaja ili fontane, ovo mitoloπko stvorenje kopija je Praksitelova originala iz 4. st. pr. Kr. ©iljaste uπi, ogrtaË od panterine koæe i flauta simboliziraju Pana, boga prirode. Ova skulptura nadahnula je Hawthornea da napiπe svoj roman Mramorni faun (str. 56).

£ Kapitolijska Venera

Ova blistava boæica ljubavi ima vlastitu sobu. Vrhunska kopija Praksitelove Afrodite iz 4. st. pr. Kr. prikazuje boæicu kako ustaje iz kade, pokuπavajuÊi se pokriti kao da je iznenaena neoËekivanom posjetom.

& Dvorana filozofa

U ovoj su dvorani rimske kopije idealiziranih poprsja najveÊih grËkih pjesnika i mislioca, meu njima je i slijepi epski pjesnik Homer (desno).

originala iz 3. stoljeÊa pr. Kr. jedna je u nizu skulptura koje prikazuju posljedice poroËnog æivota.

VodiË po muzeju U Palazzu Nuovu (Novoj palaËi) s lijeve strane trga nalaze se uglavnom restaurirane antiËke skulpture. Najbolji su radovi na gornjem katu. Zatim se spustite stubama do podzemnog prolaza koji vodi u Palazzo dei Conservatori (str. 26—27). U dvoriπtu su dijelovi antiËkih mramornih kipova, na katu iznad ukrasi iz 16. i 17. stoljeÊa i klasiËne skulpture, a na najviπem je katu zbirka renesansnih i baroknih slika.

137874 2:30 W2k-2 026 05/02/07 K07 000 000

137874 2:30 W2k-2 027 05/02/07 K07 000 000

Lijevo DjeËak s trnom Desno BronËana vuËica

Izlošci u Palazzo dei Conservatori 5 3 6

Konstantinova ! Ostaci kolosalnog kipa

Pronaeni u ruπevinama Maksencijeve i Konstantinove bazilike, ovi nadrealno veliki dijelovi tijela (oko 313.—324.) pripadaju golemom sjedeÊem kipu prvoga krπÊanskog cara prepoznatljivom po ispupËenim oËima. Ostatak skulpture bio je naËinjen od drveta i presvuËen broncom.

72 4

9 Caravaggiova Ciganka gatara

DjeËak s trnom

@ Ova krasna skulptura iz 1. st.

Top 10 Rima

pr. Kr. jedna je od skupocjenih bronËanih skulptura koje je papa Siksto IV. darovao graanima Rima. Premda temom tipiËna za helensko razdoblje (prizor iz svakodnevnog æivota), glava podsjeÊa na starije razdoblje. DjeËakova neobiËna, ljupka poza nadahnula je brojna djela u renesansi.

Plan Palazza dei Conservatori

Ivan Krstitelj, £ Sv. Caravaggio

sv. Petronile, % Pokop Guercino

©okantno senzualna, erotiËna poza djeËaka koji jednom rukom grli ovna izazvala je ikonografsku revoluciju po predstavljanju slike javnosti oko 1600. Majstorski izvedenim chiaroscurom Caravaggio ovom svetom liku daje ovozemaljsku notu.

Na ovoj velikoj oltarnoj slici naËinjenoj izmeu 1621. i 1623. za baziliku sv. Petra u Rimu oËit je Caravaggiov utjecaj. Snaæni efekti svjetla i tame u kombinaciji s naglaπenom muskulaturom i individualnoπÊu likova pribliæavaju djelo fiziËkom svijetu promatraËa.

vuËica $ BronËana Najstariji simbol Rima iz

gatara, ^ Ciganka Caravaggio

5. stoljeÊa pr. Kr. potekao je iz etruπËanske ili grËke umjetniËke radionice. VuËica, istodobno zaπtitnica i hraniteljica, na oprezu

Rad mladog Caravaggia, ali jednako revolucionaran kao Sv. Ivan Krstitelj. Umjetnik se odluËio za temu iz svakodnevnog

Drugi kat

Prvi kat

Prizemlje

je dok se blizanci Romul i Rem (str. 38) hrane njezinim mlijekom. I ona je dio dara pape Siksta IV. iz 1471.

æivota na rimskim ulicama krajem 16. st. koji je dobro poznavao. Pogledajte kako Ciganka lukavo skida prsten s prsta naivnog mladog kicoπa.

nedostajalo æena, Rimljani su ih oteli od susjednih Sabinjana (str. 38).

poprsje & Brutovo Ovo bronËano poprsje iz

PromiËuÊi vlastitu boæansku prirodu, ovaj rimski car iz 2. st., koji je uæitak pronalazio u borbama divljih æivotinja u Koloseju, dao se prikazati u liku poluboga Herakla. Toljaga u desnoj ruci, ogrtaË od lavlje koæe i jabuke iz vrta Hesperida u lijevoj, simboli su Heraklovih djela.

razdoblja izmeu 4. i 3. st. pr. Kr. vjerojatno je najrjei predmet u zbirci. Zbog sliËnosti s grËkim modelima pjesnika i filozofa ne moæe se sa sigurnoπÊu tvrditi je li doista rijeË o portretu prvoga rimskog konzula. Prodorne staklaste oËi tvore jedan od najdojmljivijih portreta.

Komoda ( Bista u liku Herakla

Otmica Sabinjanki, Pietro da Cortona

Smatra se da je barokno slikarstvo zapoËelo ovim djelom (oko 1630.); simetrija je napuπtena u korist dinamiËkog kretanja. Slika prikazuje epizodu iz rane rimske povijesti: osnovan je novi grad, ali kako je u njemu

kip ) KonjaniËki Marka Aurelija Kopija remek-djela izlivenog u bronci iz 2. st. pos. Kr. (lijevo) stoji nasred Piazze del Campidoglio na vrhu Kapitolija, dok je original izloæen na prvom katu Palazza dei Conservatori.

Marko Aurelije na konju

Rimski nacionalni muzej sa svojom vrsnom zbirkom klasiËnih djela prerastao je svoj prvobitni dom u Dioklecijanovim kupeljima zatvoren 1981. Zbirka je zatim 1998. rasporeena na viπe razliËitih lokacija, pretvarajuÊi tako Rimski nacionalni muzej u pravi suvremeni muzej 21. stoljeÊa. Zbirke Ludovisi, Mattei i Altemps preseljene su u veliËanstvenu palaËu Altemps blizu Piazze Navona (str. 30—31). PalaËa Massimo alle Terme, nekadaπnji isusovaËki kolegij blizu Terminija, udomila je neke od najboljih individualnih skulptura, antiËke mozaike i Ëarobne zidne slike, od kojih neke nikad nisu bile izloæene (vidi dolje). Stara Aula Ottagona (Osmerokutna dvorana) naslijedila je goleme skulpture iz kupelji, dok su Dioklecijanove kupelji ponovno otvorene 2000. s vaænom epigrafskom zbirkom i izloæbenim prostorom (str. 133).

Niobida $ Ranjena Ovaj krasan prikaz Niobide (kÊeri kraljice Niobe) kako poseæe za kobnom strijelom koja je ubila njezine sestre (desno) isklesan je oko 440. g. pr. Kr. za grËki hram, a kasnije je preπao u vlasniπtvo Julija Cezara.

Top 10 izloæaka

ProËelje Palazza Massimo alle Terme

Iz palaËe Altemps skoknite na osvjeæenje u Tre Scalini na Piazzi Navona (str. 88). Ulaznicu za palaËu Massimo rezervirajte jer je razgledavanje na drugom katu moguÊe samo u zakazano vrijeme. • Palazzo Massimo alle Terme: Largo di Villa Peretti 1, karta F3, 06 3996 7700, otv. 9.00—19.45 ut.—ne., CU 7,00 € • Palazzo Altemps: Piazza Sant’Apollinare 44, karta L2, 06 3996 7700, otv. 9.00—19.45 ut.—ne., CU 7,00 € • Sedmodnevna ulaznica od 20 € vrijedi za sve zgrade Rimskog nacionalnog muzeja i mnogo arheoloπkih nalaziπta, dok ulaznica od 7,00 € vrijedi za sve zgrade Rimskog nacionalnog muzeja u 3 dana

^ BronËani Dioniz

Malo je klasiËnih bronËanih skulptura preæivjelo do danas, ËineÊi ovu ljupku, vjeπto isklesanu i dobro saËuvanu skulpturu iz 2. st. pos. Kr. joπ posebnijom. Joπ se vide æute oËi, crvene usne i vrpca u kosi ukraπenoj groæem.

kip ! Augustov Ova skulptura prvoga

slike iz @ Zidne triklinija

Ove zidne slike (20.—10. g. pr. Kr.) raskoπnog vrta potjeËu iz vile Augustove supruge Livije. Nalazile su se u trikliniju, paviljonu za objed poluukopanom u tlo kako bi ljeti zadræavao svjeæinu.

Joπ o rimskim muzejima na str. 42—43

Basa

Raznobojni mramorni kamenËiÊi zadnji su trag poganstva u istaknutim rimskim obiteljima (dolje). Kad je konzul Junije Baso (prikazan za trkaÊom zapregom) naruËio ove prizore za svoju dvoranu za sastanke 331. g. pos. Kr., Rimsko je Carstvo veÊ preπlo na krπÊanstvo.

& BacaË diska

Mramorna kopija iz 2. st. pos. Kr. (dolje) poznatog Mironova originala toliko je vjerna da oponaπa Ëak i nesavrπene dimenzije izvornog bronËanog kipa iz 450. g. pr. Kr.

1 Augustov kip 2 Zidne slike iz triklinija 3 Mozaik Ëetiriju koËijaπa 4 Ranjena Niobida 5 Leukoteja doji Dioniza 6 BronËani Dioniz 7 BacaË diska 8 Oltar iz Ostije 9 Prizori iz bazilike Junija Basa 0 NumizmatiËka zbirka

rimskog cara (dolje desno) nekoÊ je stajala u Via Labicana. Prikazuje cara Augusta s togom prebaËenom preko glave kao znak da je 12. godine popisu titula koje si je dodijelio dodao joπ i onu vrhovnog rimskog sveÊenika — pontifeksa maksimusa.

iz ( Prizori bazilike Junija

Top 10 Rima

Museo Nazionale Romano

) NumizmatiËka zbirka

Prikaz talijanskih kovanica i novca od doba Rimske Republike i Rimskog Carstva, preko srednjeg vijeka i renesanse, sve do lire i eura.

VodiË po galeriji

Ëetiriju £ Mozaik koËijaπa

»lanovi carske obitelji Severi zacijelo su bili ljubitelji sporta Ëim su svoju spavaonicu u vili iz 3. stoljeÊa pos. Kr. dali ukrasiti vozaËima trkaÊih konjskih zaprega (gore).

doji % Leukoteja Dioniza

U vili s mnogo zidnih slika otkrivenoj 1879. u jednoj se spavaonici nalazio i ovaj prikaz nimfe kako doji boga vina (dolje), dok se u niπama nalazilo joπ prizora.

iz Ostije * Oltar Ovaj oltar iz Trajanova doba povezuje osnutak Rima s Marsom i Venerom. Mars je prikazan kao otac legendarnog osnivaËa Rima Romula (str. 38), dok je Venera trudna s junakom Enejom, koji je pobjegao iz Troje u Rim i osnovao julijevsku dinastiju (izmiπljeno obiteljsko stablo Julija Cezara).

Sve skulpture iz doba Republike i ranoga Rimskog Carstva (do cara Augusta) izloæene su u prizemlju palaËe Massimo, s nekoliko vrijednih ranijih grËkih skulptura. Na prvom je katu detaljan prikaz umjetnosti carskog Rima do 4. st. u njezinu politiËkom, kulturnom i gospodarskom kontekstu. Na drugom katu, koji je otvoren za posjete samo u zakazano vrijeme, Ëuvaju se antiËki mozaici i zidne slike. NumizmatiËka zbirka smjeπtena je u podrumu s neπto zlatnog nakita te mumificiranim tijelom osmogodiπnje djevojËice.

Top 10 antiËkih umjetniËkih zbirki

1 Museo Nazionale

Top 10 Rima

Zbirka u Palazzo Altemps

Dioniz sa satirom

Loa “vrta uæitaka”

^ Carski je Rim volio grËke

Freske u loi (oko 1595.) svojevrstan su katalog egzotiËnog voÊa, biljaka i æivotinja uvezenih iz Novoga svijeta.

skulpture, pa su kopije poput ovog Dioniza sa satirom i panterom nastajale u velikom broju.

Parthenos @ Athena Antioh, grËki kipar iz 1. st.

s lutnjom & Apolon Muzej udomljuje dva

pr. Kr., isklesao je ovaj kip po uzoru na najpoznatiju skulpturu antike, davno izgubljenu Atenu iz Partenona, hrama posveÊenog boæici Ateni na atenskoj Akropoli.

Apolona iz 1. st. pos. Kr., oba restaurirana u 17. st.

Sarkofag “Grande Ludovisi”

Ovaj izvrsno oËuvani sarkofag iz sredine 3. st. u reljefu prikazuje pobjedu Rimljana nad barbarskim hordama Ostrogota.

Ludovisi % Prijestolje Ovaj skup reljefa iz 5. st. pr. Kr. s prikazima Afroditina roenja u Rim je stigao iz kalabreπke grËke kolonije na jugu Italije, a otkriven je u 19. st.

(str. 8—9)

3 Kapitolijski muzeji (str. 24—27)

4 Montemartini (str. 152) 5 Ara Pacis (str. 91) 6 Villa Giulia (str. 112) 7 Trajanov stup (str. 23) 8 Stup Marka Aurelija (str. 92)

9 Palatinski antikvarijat (str. 18)

0 Museo Barracco (str. 104)

Gala * Samoubojstvo Ovaj prikaz Gala koji se, dræeÊi za ruku svoju mrtvu æenu, sprema ubiti, dio je trodijelne kompozicije kojoj pripada i UmiruÊi Gal (str. 24), a koju je Julije Cezar naruËio u Ëast svoje pobjede nad Galima.

Rimska boæica

Skulptura u mramoru, poput ove boæice πto sjedi, bila je jedna od najomiljenijih i najtrajnijih rimskih umjetniËkih formi. Osobit dojam ostavlja fluidnost skuta haljine.

( Egipatski kipovi

i Elektra $ Orest Ovaj kip iz 1. st. pos. Kr. Menelajeva je kopija originala poznatog grËkog umjetnika Praksitela. Ostaci obliænje zidne slike iz 15. st. prikazuju darove s vjenËanja Girolama Riarija i Caterine Sforza.

2 Vatikanski muzeji

Umjetnost antiËkog Rima bila je konzervativna koliko i rimska kultura toga doba. Skulptura, najtrajnija umjetniËka forma, bila je najmanje izvorna. Od sredine razdoblja Rimske Republike pa kroz cijelo carsko doba, Rimljani su izbjegavali originale, stremeÊi kopijama poznatih grËkih skulptura. Carevi su kipove iz grËkog zlatnog doba dopremali iz grËkih kolonija u juænoj Italiji i iz same GrËke. Rimske umjetniËke radionice proizvodile su velike koliËine obezglavljenih likova u togama, u raznim pozama, na koje se priËvrπÊivala bista po izboru. Rimska se umjetnost isticala upravo tim portretnim bistama, posebice u doba ranog Carstva, dok je naturalizam joπ bio u modi. Rimsko slikarstvo dijeli se na nekoliko stilova utemeljenih na primjerima iz Pompeja. Prvi rimski stil oponaπao je mramorne ploËe, drugi arhitekturu unutar oslikanih polja, koja su, pak, postala obiljeæje treÊeg stila. »etvrti rimski stil zapravo su dekoracije trompe-l’oeil. Mozaik, koji je isprva bio tehnika uËvrπÊivanja podnih povrπina, mogao je biti crno-bijeli ili pak sloæeni ukras koji se za prikaz sjena i oblika sluæio mramornim krhotinama. “Opus sectile” (mramor s umecima) u Rim je stigao s istoka.

Top 10 Rima

Romano (str. 28—31)

Lijevo Sarkofag “Grande Ludovisi” Desno Reljef na prijestolju Ludovisi

Umjetnost antiËkog Rima

Kolosalna glava Here Ludovisi

Egipatska je zbirka podijeljena u tri dijela prema utjecaju Egipta na rimsko druπtvo: politiËko-teoloπki, kultni i kultna mjesta. Najljepπe djelo u zbirci je impresivni granitni Bik Apis ili Brancacciov bik (2. st. pr. Kr.).

glava ) Kolosalna Here Ludovisi Goethe ju je nazvao svojom “prvom rimskom ljubavlju”. Smatra se da bi to mogla biti Antonija, majka cara Klaudija.

Mozaik Vergilija s muzama