Odakle dolaze najslađi plodovi? Naravno, iz vašega vrta … Zamislite slatke jagode, čvrste bobe ogrozda ili mirisnu krušku – sve svježe ubrano u vašem vrtu. Postoji li nešto ukusnije? Taj san postat će stvarnost ako znate na što morate obratiti pozornost pri uzgoju grmolikih ili voćaka stablašica. Ova knjiga opširno opisuje sve pojedinosti – od odabira najboljih sorata do sadnje, njege i uporabe. Unaprijed se radujte bogatoj berbi.
Voće iz našega vrta
martin stangl
√ Detaljni opisi svih važnih vrsta voća za kućni vrt, koje obećavaju bogatu berbu – od jabuke, kivija pa do vinove loze. √ Težište je na sortama koje su otporne, lako se uzgajaju, nisu osjetljive na bolesti i prokušane su u praksi. √ Doznajte kako se uzgajaju i njeguju razne vrste voća – uključujući zaštitu biljaka. √ Kalendar radova prikazuje najvažnije zadatke u voćnjaku tijekom cijele godine. w w w.mozaikknjiga.hr
00 kn
ISBN 978-953-14-0775-5 ISBN 978-953-14-0829-5
9 789531 408295
martin stangl
Ovo je pouzdano djelo najbolji savjetnik za vrtlare-amatere.
Voćeiz našega vrta
Sve o sortama, sadnji, uzgoju i branju
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 1
VoÊe iz naπega vrta
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 2
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 3
MARTIN STANGL
VoÊe
Sve o sortama, sadnji, uzgoju i branju
iz naπega vrta
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 4
©to Êete naÊi u ovoj knjizi 7 VoÊe iz naπega vrta 8 U MODI… 9 VO∆E JE ZDRAVO Kaæemo voÊe, mislimo na vitamine 9 Mineralne tvari potrebne za naπe zdravlje 9 10 KAKO VO∆KE RASTU PoËinje jednom stanicom 10 Vaænost lista 10 Korijenje uËvrπÊuje stablo u tlo 11 Deblo i grane 12 Cvijet, vrhunac 12 Plod, nagrada za naπ trud 14 Raznolikost oblika 14 15 RAZLI»ITE VISINE DEBLA Visoka i srednje visoka debla 15
Grmoliko stablo 15 Vretenasti grm 16 17 ÆIVA OGRADA OD VO∆AKA 18 VO∆KE U NIZU Uzgoj voÊaka u nizu 19 ObiËni rijetki niz 20 Lepezasti niz 20 Strogo oblikovani niz 21 Zimsko orezivanje 22 Ljetno orezivanje 22 ©ibe mlaznice 24 24 MALE VO∆KE U VELIKIM POSUDAMA Vrste i sorte voÊaka za uzgajanje u posudama 25 Uzgoj stabalaca 25
27 Uzgoj, razmnoæavanje i sadnja 28 RASADNIK, MJESTO ZA UZGOJ MLADIH VO∆AKA PoËinje se sijanjem ili reznicama 28 Nakon oplemenjivanja 29 29 KAKO NASTAJU NOVE SORTE VO∆A? 30 RAZMNOÆAVANJE JAGODASTOG VO∆A Jagode 30 Ribiz 31 Ogrozd 32 Maline 32 Kupine 32 Vrtna borovnica 33 Kivi 33 Vinova loza 33 34 PRIJE SADNJE Kupnja u rasadniku 34 Razmaci kod sadnje i udaljenosti od mee 34 36 SADNJA VO∆KE Posebnosti vretenastoga grma 37
39 Orezivanje i cijepljenje 40 ZA©TO UOP∆E OREZIVATI?
4
41 OREZIVANJE POLUVISOKIH I VISOKIH STABALA Orezivanje sadnica 41 Uzgojno orezivanje 41 Rezidba za odræavanje 45 46 OREZIVANJE VRETENASTOGA GRMA Orezivanje sadnica i uzgojno orezivanje 46 Pomlaivanje 47 47 LJETNO OREZIVANJE Oblikovanje kroπnje 47 49 PRORJE–IVANJE STARIJIH KRO©NJI Pomlaivanje starijih stabala 50 51 POSEBNOSTI KOD REZIDBE KRU©AKA, TRE©ANJA I ©LJIVA 52 REZIDBA VI©NJE 53 REZIDBA BRESKVE O laænim i pravim rodnim izbojima 53 Najbolja je rezidba nakon cvatnje 54 55 REZIDBA MARELICE 56 REZIDBA ÆIVE OGRADE OD VO∆AKA 56 PRECJEPLJIVANJE Pripreme 56 Cijepljenje pod koru 57 Poboljπano cijepljenje pod koru 58 Postupci nakon cijepljenja 58 59 VI©E SORATA NA JEDNOM STABLU 60 ALATKE ZA REZIDBU (OREZIVANJE) I CIJEPLJENJE VoÊarske πkare 60 VoÊarska ruËna pila 60 Kosijer (vrtlarski nož, hipa) 61 Noæ za cijepljenje 61 Ljestve 61 Ostali pribor 61
63 Njega i prehrana voÊaka 64 NJEGA
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 5
SADRÆAJ
OπteÊenja koja Ëini divljaË 64 Njega rana 64 Bijeljenje debala vapnom 65 Obnavljanje drvenih stupova 65 Prorjeivanje plodova 66 Odstranjivanje mladica (izboja) 67 Drvo se ≈oslobodilo« 67 Zalijevanje tijekom suπe 67 MalËiranje 67 Okrugle drvene ploËe 68 ©to uËiniti nakon oπteÊenja od tuËe? 54 69 PREHRANA VO∆AKA UËinak pojedinih hranjivih tvari 69 Analiza tla daje objaπnjenje 70 Gnojidba u praksi 71
73 Vrste voÊa za kuÊni vrt 74 JABUKA 88 KRU©KA 94 NASHI, AZIJSKA KRU©KA 94 DESERTNA ©LJIVA, ©LJIVA ZA KUHANJE, MIRABELA, RINGLO ©LJIVA 100 TRE©NJA 105 VI©NJA 108 BRESKVA 109 NEKTARINA 110 MARELICA 112 DUNJA 113 ORAH 116 LIJESKA 118 JAGODA 123 RIBIZ 128 JOSTA 129 OGROZD 133 MALINA 137 KUPINA 140 TAYBERRY 141 VRTNA BOROVNICA
144 BRUSNICA 145 KIVI 147 VINOVA LOZA 151 BAZGA
153 Zaπtita voÊaka 154 BOLJE SPRIJE»ITI NEGO LIJE»ITI 155 POMAGA»I U VRTU 156 ZA©TITA P»ELA 157 OPREZ SA SREDSTVIMA ZA ZAŠTITU BILJAKA! Pravilno doziranje i uporaba 157 Prskalice 158 Poπtujte vrijeme Ëekanja (karencu) 158 158 ©TETNICI, BOLESTI I NJIHOVO SUZBIJANJE Lisne uπi 158 VoÊni crveni pauk (crveni pauk) 159 Gusjenice 160 JabuËni savijaË, ≈voÊna liËinka√ 160 Poljska voluharica, rovka 161 Ptice 162 Ose 163 Krastavost 163 Monilija ∑ truleæ plodova 164 Monilija grana 164 Rak na stablu i granama voÊke 164 Kruπkin pikac 165 Bakterijska plamenjaËa 165 ©arka 166 ©tetnici i bolesti koji se mogu pojaviti na raznim vrstama voÊa 167 ©tetnici i bolesti jabuke 169 ©tetnici i bolesti kruπke 171 ©tetnici i bolesti πljiva mirabele i ringlo πljive 172 ©tetnici i bolesti treπnje i viπnje 173
©tetnici i bolesti breskve i marelice 175 ©tetnici i bolesti jagoda 176 ©tetnici i bolesti ribiza 178 ©tetnici i bolesti ogrozda 179 ©tetnici i bolesti malina i kupina 180 Bolesti vinove loze 181
183 Berba i skladiπtenje voÊa 184 BERBA JezgriËavo voÊe 184 KoπtuniËavo voÊe 184 Orasi 185 186 SKLADI©TENJE 188 ©TO U»INITI SA SVIM TIM VO∆EM? VoÊni sokovi 188 190 SPRAVLJAMO JABU»NICU, MO©T I VO∆NO VINO Kada dodajemo πeÊer? 190 Uzavreli mladi moπt 191
193 VoÊnjak tijekom godine 194 SIJE»ANJ 195 VELJA»A 196 OÆUJAK 197 TRAVANJ 198 SVIBANJ 199 LIPANJ 200 SRPANJ 201 KOLOVOZ 202 RUJAN 203 LISTOPAD 204 STUDENI 205 PROSINAC
206 Dodatak 206 KAZALO 215 IMPRESUM
5
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 6
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 7
VoÊe iz naπega vrta U modi… 8 VoÊe je zdravo 9 Kako voÊke rastu 10 RazliËite visine debla 15 Æiva ograda od voÊaka 17 VoÊke u nizu 18 Male voÊke u velikim posudama 24
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 8
VoÊe iz naπega vrta U MODI…
… je uzgoj voÊaka bio u proπlom stoljeÊu. SveÊenici, uËitelji i lijeËnici nisu se bavili samo ljudima veÊ i jabukama, kruπkama i πljivama. Udruge voÊara i vrtlara nicale su kao gljive poslije kiπe, sela su bila okruæena voÊnjacima, a stabla voÊaka uz ceste davala su obiljeæje krajoliku. VoÊke su bile dio zaviËaja. Danas ponovno otkrivamo uzgoj voÊaka. Umjesto crnogoriËnog drveÊa, koje djeluje pomalo kruto i mraËno, sve ËeπÊe se sade voÊke uz koje moæemo doæivjeti izmjenu godiπnjih doba. Roditelji ih sade, djeca i unuci igraju se u njihovoj sjeni, vesele se njihovim cvjetovima i uæivaju u plodovima. VoÊke nas prate tijekom cijeloga æivota. SjeÊam se stabla jabuke iz svoga djetinjstva koje je otac morao iskopati dok je bilo u punom cvatu jer je na tome mjestu trebalo graditi kuÊu. Bilo nam je æao te voÊke pune prekrasnih cvjetova, bila je dio naπega djetinjstva. To je veÊe bilo naπe veselje kad je nakon presaivanja joπ niz godina bila puna cvjetova i plodova. SjeÊam se jedne izloæbe voÊa u Pasingu. Tada sam joπ iπao u πkolu. U jednoj gostionici, na stepenasto postavljenim papirnatim tanjurima bilo je oko stotinu razliËitih sorata jabuka i kruπaka. Jedan poznati njemaËki struËnjak za voÊe prepoznavao je sorte kojima izlagaË nije znao ime. I ja sam donio tri tanjura puna plodova. Na jednom su bile jabuke zelene boje, ubrane iz sredine kroπnje, na drugom jabuke prekrasne boje ubrane s vanjskih grana, a na treÊem sam donio jako velike jabuke s istoga stabla, prave ogledne primjerke! HoÊe
8
li struËnjak primijetiti da su sve s istoga stabla? Ne, jabukama na svakom tanjuru dao je ime druge sorte. Ta πala joπ me i danas veseli! To pokazuje koliko je teπko odrediti sorte voÊa. Takoer, teπko je toËno odgovoriti na pitanja koja se javljaju tijekom uzgoja voÊaka. No to nas ne bi smjelo obeshrabriti. Stoga, opet sadimo πto viπe voÊaka, posebno u obliku
niza koji Êe oæiviti gole zidove kuÊe, omoguÊiti uzgoj osjetljivih sorata te kuÊu povezati s vrtom. Sjetimo se Martina Luthera: ≈Kada bih znao da Êe sutra biti propast svijeta, ipak bih danas joπ posadio stabalce jabuke.√
Berba svjeæega, neprskanog voÊa neprocjenjiva je prednost koju nam pruæa vrt. Stoga taj posao ne moæemo osjeÊati kao teret.
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 9
VO∆E JE ZDRAVO
VO∆E JE ZDRAVO
To nije samo slogan, πto dokazuje i svakodnevna potroπnja voÊa. VoÊe zauzima velik dio naπega dnevnog jelovnika, posebno jabuku ili kruπku moæemo brzo staviti u dæep te je kasnije pojesti u πkoli ili automobilu. U NjemaËkoj je potroπnja svjeæeg voÊa 2007. godine iznosila 86 kg po kuÊanstvu. Najvaæniju ulogu ima jabuka s 20,7 kg. VoÊe je zdravo jer je zasitno, a veÊina vrsta ima malo kalorija. Osim razliËitih vrsta πeÊera, voÊe sadræi organske kiseline, mineralne soli, male koliËine biljnih proteina i vitamine, posebno provitamin A (karotin), vitamine B i C topive u vodi te pektin. Ugljikohidrati, koji se nalaze u voÊu, dakle voÊni i groæani πeÊer, izravno prelaze u krv. Stoga voÊe brzo daje energiju i potiËe aktivnost. No, jednako su vaæne i balastne tvari, odnosno sastojci hrane koje tijelo ne moæe probaviti ni upotrijebiti. To su, prije svega, vlaknaste tvari koje se nalaze u razliËitim vrstama voÊa i povrÊa, a meu njima najvaænija je celuloza. Te neprobavljive balastne tvari potiËu rad crijeva, a time i stolicu. Za naπe zdravlje vaæno je ne samo piti voÊne sokove nego i jesti sve vrste voÊa, najbolje sirovo voÊe s njegovim balastnim tvarima.
Mineralne tvari potrebne za naπe zdravlje ta umjetna rijeË; sastoji se od latinske rijeËi vita = æivot i rijeËi amin, kojom se oznaËavaju organske veze s duπikom. Vitamini snaæno utjeËu na obrambenu sposobnost naπeg tijela, u malim koliËinama potrebni su za razvoj organizma, rast te za rad organa i tkiva u tijelu. BuduÊi da toplina i voda uniπtavaju neke slabije postojane vitamine, najbolje je jesti sirovo voÊe. To se, zapravo, razumije samo po sebi i upravo se nudi samo u naπem vrtu. Jagode, ogrozd, maline i kupine izvanredno prijaju kad ih sami uberemo pa pojedemo. Poseban je uæitak kada u studenome naemo na stablu nekoliko zaboravljenih πljiva, koje smo pri branju previdjeli, a koje su slatke kao πeÊer.
Minerali poput kalcija, fosfora, æeljeza, kalija, natrija i magnezija imaju vaænu ulogu u metabolizmu. VoÊe ih sadræi u velikim koliËinama. Kalcij, potreban za rast kostiju, nalazi se posebice u malinama, zatim u kupinama, ogrozdu i jagodama. Suπene marelice takoer sadræe puno kalcija. Fosfor, osnovni sastojak mnogih bjelanËevina, potreban je za grau kostiju. Ima ga u malinama, kupinama, jagodama i ogrozdu. Æeljezo, vaæan sastojak hemoglobina u krvi, nalazi se posebice u breskvama i malinama. Razne vrste voÊa sadræe takoer natrij, kalij, magnezij te elemente u tragovima bakar i mangan. Sve ove tvari u voÊu nalaze se u vrlo malim koliËinama, ali sve zajedno pomaæu naπem zdravlju.
Kaæemo voÊe, mislimo na vitamine Ova dva pojma Ëine se nerazdvojivima, sliËno kao sol i papar, hladno i toplo, vatra i voda. Tek je 1910. godine ≈stvorena√
VoÊke nam daruju obilje slatkih i mirisnih plodova te nas tako opskrbljuju vrlo korisnim vitaminima.
9
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 10
VoÊe iz naπega vrta KAKO VO∆KE RASTU PoËinje jednom stanicom Svako æivo biÊe, pa tako i voÊka, nastaje od samo jedne stanice, oploene jajne stanice. Iz nje se razvija zametak, a tijekom daljnjeg razvoja i rasta nastaje grm ili stablo. Od jedne stanice nastaju dvije, od dvije stanice Ëetiri itd. Potpuno je svejedno radi li se o skromnoj stabljici jagode ili o snaænom orahovu stablu. Nakon dijeljenja stanice, od jedne matiËne stanice nastale su dvije stanice-kÊeri s potpuno jednakim nasljednim osobinama. Tako je moguÊe pojedine vrste voÊa razmnoæavati sadnicama, reznicama
Vaænost lista
ili poloæenicama jer od ovih dijelova biljke opet nastaju nove biljke s istim znaËajkama koje posjeduje i matiËna biljka. Dijeljenje stanica odvija se kod biljaka prije svega na vegetacijskom vrπku, dakle na vrhu svakoga korijena ili izdanka. Kada korijen, stablo ili grane rastu u πirinu, taj se razvoj odvija u kambiju koji se nalazi tik ispod kore i Ëije se stanice tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci neprestano dijele. Stoga se pri kalemljenju mora paziti da kambij doe na kambij, a spajanje rubova (rez i njega) takoer ovisi o sposobnosti dijeljenja kambija.
Bez lisnog zelenila (klorofila) nema æivota, nema rasta ni plodova. Zbog toga se odræavanjem tla, orezivanjem, prihranjivanjem i mjerama zaπtite biljaka brinemo o tome da listovi grmlja i stabala ostanu zdravi i da imaju πto viπe svjetla. Fotosinteza, kemijski proces potreban za æivot, moæe se odvijati samo u zelenom listu. Pritom od neorganskih tvari nastaju organske, dakle od beæivotnih tvari nastaje neπto æivo. Tijekom asimilacije troπi se ugljikov dioksid, a oslobaa kisik. Zbog toga su πume, zelene povrπine i vrtovi tako vaæni za naπe zdravlje. Neprekidnim procesom stalno se oslobaa kisik koji nam je potreban za disanje. Mi i æivotinje izdiπemo tada ugljikov dioksid koji je biljkama potreban za asimilaciju. Ugljikov dioksid u obliku plina prodire kroz otvore na naliËju listova u unutraπnji dio lista i dolazi u klorofil. Istodobno, pri fotosintezi (asimilaciji) osloboen kisik izlazi kroz otvore lista. Organska tvar nastala fotosintezom odlazi u korijenje, listove, cvjetove i plodove kojima je potrebna. No u listu se ne odvija samo proces stvaranja, fotosinteza, nego i proces razgradnje: disanje ∑ kao kod Ëovjeka i æivotinje. Disanje se, doduπe, ne odvija samo u listu, svaka biljna stanica diπe, kako stablo tako i korijenje. Stoga je vaæno rahljenje tla, odnosno malËiranje, da bi u njega doπao zrak.
ProljeÊe! Slika jedinstvene ljepote. Iz godine u godinu moæemo je doæivjeti u prirodi, ali i u svom vrtu.
10
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 11
KAKO VO∆KE RASTU
ugljikov dioksid kora kisik klorofilna zrnca
fotosintezom mogla stvarati tvari potrebne za rast, npr. bjelanËevine. Bez isparavanja nema ni uzimanja hranjivih tvari!
floem πeÊer
voda
kambij
ksilem (drveni dio)
Mikroskopski presjek stabljike/debla s provodnim elementima. Pri kalemljenju je vaæan kambij (zelena boja), sloj stanica sposoban za rast.
Gore: Fotosinteza (asimilacija) pri kojoj od neorganskih tvari nastaju organske. Potreban: zdrav zelen list.
Korijen stalno iz tla upija vodu i u njoj otopljene hranjive tvari pa ih prenosi na mjesta gdje se one troπe. Biljci su te hranjive tvari potrebne da bi od ugljikohidrata nastalih
Dolje: Isparavanje kroz listove.
Stvaranje fotosintezom je, naravno, obimnije od potroπnje disanjem, inaËe ne bi bilo rasta. Dijelovi biljaka koje spremamo za zimu, npr. voÊe, gube na teæini zbog disanja i isparavanja. Osim fotosinteze i disanja, list ima joπ jednu vaænu zadaÊu: isparavanje (transpiraciju). Viπe od 98% vode koju biljka primi opet odlazi u zrak, posebno preko lista. ©to je okolni zrak suπi, to je veÊe isparavanje. Iz drveta moæe ispariti do nekoliko stotina litara vode dnevno. Povrπno gledano, lako je pomisliti da je isparavanje suviπno, obiËan luksuz. No to nikako nije sluËaj.
Izdanci pokazuju koliko je razgranat korijen ovoga stabla πljive: udaljeni su 6,70 m od debla i 4 m od kroπnje.
Korijenje uËvrπÊuje stablo u tlo ©to to znaËi bit Êe nam jasno stanemo li ispred golemoga stabla kruπke. Godinama je prkosila mnogim olujama, a ipak joπ stoji na svome mjestu jer ju je korijenje uËvrstilo. Dok mlada biljka raste prema svjetlu, korijen raste prema dolje. Kako mlada biljka neprestano raste dijeljenjem stanica na svom vegetacijskom vrπku, tako se razvija i vrh korijena. Neposredno ispod vrha korijena nastaju vrlo fine korijenove dlaËice. One æive samo kratko vrijeme pa odumiru na odreenoj udaljenosti od korijenova vrha. Sve korijenove dlaËice zauzimaju veliku povrπinu i iz tla usisavaju vodu u kojoj su otopljene hranjive tvari. Tako je primanje vode i hranjivih tvari uglavnom ograniËeno na to podruËje.
Razgranato dugaËko vlasasto korijenje, nastalo prve godine nakon sadnje.
11
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 12
VoÊe iz naπega vrta To u praksi znaËi: voÊe razgranata korijena nema smisla zalijevati ili prihranjivati samo neposredno uz deblo. Tamo je uglavnom jako korijenje koje viπe nema sposobnost upijanja. Vodu i hranjive tvari moramo davati u podruËje gdje je vrh korijena, dakle ispod kroπnje i izvan nje. Tamo Êe ih upijati korijenove dlaËice te Êe kroz korijen, deblo i grane stiÊi do najudaljenijih listova.
Deblo i grane Oni Ëine vezu izmeu korijena i listova. No u njima su prije svega provodna tkiva, koja se nalaze kako u slabom izboju tako i u velikom i snaænom deblu. Postoje dvije vrste provodnih tkiva. Jedna prolaze drvenim dijelom i prenose vodu i hranjive tvari iz korijena do najviπih listova. Druga prolaze neposredno ispod kore. Njima organske tvari nastale asimilacijom prolaze odozgor prema dolje. Kod voÊaka ∑ kao i kod drugog drveÊa ∑ izmeu ovih dviju vrsta provodnih tkiva nalazi se sloj stanica sposobnih za rast koji nazivamo kambij. Dok stanice u drvenom dijelu biljke odumiru, stanice kambija dijele se tijekom cijelog æivota; tako se deblo πiri. U svakom razdoblju vegetacije kambij stvara prema unutra drvo s provodnim tkivom za prijenos vode, a istodobno prema van liko ili koru s cjevËicama za prijenos tvari nastalih asimilacijom. Zbog ovoga godiπnjeg ritma stvaraju se godovi koje
≈Divite se ovome Ëudesnom djelu!√ Ovi njeænoruæiËasti cvjetovi jabuke djeluju poput plemenitog i krhkog porculana.
12
moæemo jasno vidjeti prepilimo li deblo ili granu. To je vaæno u praksi jer ≈prstenovanjem kore√ prekidamo prolaz asimilacijskih tvari odozgor prema dolje, dok se opskrbljivanje vodom i hranjivim tvarima kroz drveni dio i dalje neometano odvija. Pri prstenovanju kore u prvoj polovini lipnja s mladice ili debla noæem odstranjujemo traku kore πiroku 2 ∑ 3 cm, pri Ëemu zelenkastoæuti kambij mora ostati neoπteÊen. Kora se, dakle, ne smije duboko zarezati jer Êe nastati oπteÊenje sliËno onome koje naprave miπevi pa Êe rana vrlo teπko zarasti! Iznad izrezanog prstena ∑ provodno tkivo je prekinuto ∑ dolazi do nagomilavanja proizvoda asimilacije, odnosno potiËe se sklonost nastajanju cvjetova i plodova. Prstenovanje moæemo primijeniti ako voÊke ne rode ni nakon viπe godina. No vratimo se ≈tkivima koja provode vodu√: ona prolaze cijelom biljkom, od korijena do najsitnijih
lisnih æilica. Stanice iz njih uzimaju vodu s otopljenim hranjivim tvarima i odnose je dalje kako bi svi dijelovi biljke bili opskrbljeni.
Cvijet, vrhunac Svake godine ponovno se veselimo svibnju kada se vrtovima πiri raskoπan miris jorgovana, a voÊke su prepune prekrasnih bijeloruæiËastih cvjetova. Stabla voÊaka tada se mogu mjeriti s bilo kojim ukrasnim drvetom. »emu sva ta prekrasna raskoπ? Samo radi odræavanja vrste: æivot mora iÊi dalje! Divne boje cvjetova i njihov miris privlaËe kukce koji prenose pelud s cvijeta na cvijet i tako ih opraπuju. Samo stablima lijeske i oraha nije potreban taj ≈ukras√: opraπivanje obavlja vjetar. Kad muπko peludno zrnce stigne na zreli vrh tuËka, proklija i dolazi u plodnicu sa æenskom jajnom stanicom. Muπka staniËna jezgra spaja se sa æenskom jezgrom;
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 13
KAKO VO∆KE RASTU
nastaje nova stanica, zametak, novo æivo biÊe s nasljednim osobinama obaju partnera. Vrijeme potrebno da voÊke poËnu cvjetati, odnosno davati plodove, razliËito je i ovisi o vrsti voÊa, sorti, tlu, njezi itd. Evo kratkog pregleda primjera iz prakse za odreivanje vrijednosti kod voÊaka koje su uzete kao osnova. PoËetak rodnosti (plodonoπenje) VoÊka/oblik stabla Jabuka ∑ vretenasti grm Jabuka ∑ grm Jabuka ∑ srednje visoko i visoko stablo Kruπka ∑ vretenasti grm/grm Kruπka ∑ srednje visoko i visoko stablo Treπnja ∑ grm Treπnja ∑ srednje visoko i visoko stablo
Godine 3 4∑6 7 ∑ 10 4∑6 8 ∑ 12 4∑6 8 ∑ 12
©ljiva ∑ grm
6∑8
©ljiva ∑ srednje visoko i visoko stablo
6∑8
Breskva
3∑4
Marelica
5∑7
Dunja
4∑6
Orah sjemenjak
12 ∑ 15
Orah cijepljeni
7 ∑ 10
Ljeπnjak
5
PoËetak rodnosti ovisi o raznim Ëimbenicima (podlozi, sorti, njezi…). Moæe nastupiti i ranije ∑ na πto se moæe povoljno utjecati, posebno orezivanjem.
Ako ukljuËimo jagodasto voÊe, jagode i maline najprije daju plodove, iza njih su ribiz, ogrozd, kupina, breskva, viπnja, dunja, marelica, ljeπnjak i πljiva. Razdoblje od sadnje do davanja ploda najduæe je kod treπnje, jabuke, kruπke te oraha. Odabirom podloge koja slabije raste moæe se promijeniti vrijeme poËetka uroda i kod treπnje, jabuke i kruπke.
Treπnje poËinju davati plodove najranije nakon 8 godina. Cvjetaju prije jabuke i kruπke pa mogu stradati od mraza.
U voÊarstvu postoje razliËite teorije o tome koji Ëimbenici utjeËu na cvijet, a time i na poËetak rodnosti. Najjasnija je Klebπova teorija prema kojoj obilje ugljikohidrata (asimilata) i relativno pomanjkanje duπika potiËu poËetak rodnosti i obratno. PraktiËna iskustva voÊara, primjerice povoljni utjecaji ljetnoga vodoravnog vezanja izboja, orezivanje stabla i prstenovanje, kao da potvruju ovu teoriju. Nas posebno zanima vrijeme kada se stvaraju cvjetni pupovi za sljedeÊu godinu. Kod gotovo svih vrsta voÊa, to je razdoblje od poËetka lipnja do sredine kolovoza. Da bi bilo dovoljno asimilata, moramo i onih godina kad nema uroda (zbog mraza i sl.) brinuti
o tome da listovi budu zdravi i da kroπnja ima dovoljno svjetla. U proljeÊe se pod utjecajem poviπene temperature otvaraju cvjetovi stvoreni joπ proπlog ljeta. Moæemo biti zadovoljni ako se to ne dogodi prerano, odnosno ako je cvatnja zbog hladnoga proljetnog vremena odgoena do sredine svibnja. Time se smanjuje opasnost od kasnog mraza. VoÊka cvate veÊinom od 10 do 14 dana, dok su pojedini cvjetovi otvoreni samo od 1 do 7 dana, ovisno o sorti i vremenu. Vrijeme cvatnje takoer ovisi o vrsti voÊa i sorti. Lijeska cvate najranije, u veljaËi i oæujku, zatim slijede marelica, breskva, ogrozd, πljiva, treπnja, ribiz, kruπka, jabuka, orah, jagoda, dunja i malina, kivi i vinova loza. Kod nekih je voÊaka moguÊe da jedne godine bogato rode, dok sljedeÊe godine uopÊe nemaju roda. To nazivamo alternativnom rodnošÊu. Izgleda da se voÊke bogatim urodom tako iscrpe da izostane zametanje cvjetova (od lipnja do kolovoza). Sorte jabuka kao πto su ‘Boskop’, ‘Berlepπ’, ‘Cox orange’, ‘Elstar’, ‘Glockenapfel’, ‘Zlatna parmenka’ i ‘Gravenstein’ (‘Grafenπtajn’) posebno variraju urodom, dok ‘BjeliËnik’, ‘Stark Earliest’, ‘Mantet’, ‘James Grieve’, ‘Zlatni deliπes’, ‘Princ Albrecht von Preussen’, ‘Jonathan’ i druge uglavnom redovito dobro rode. Moæemo takoer utvrditi da stabla koja jedne godine daju srednji urod i sljedeÊe godine opet imaju srednji urod, pod uvjetom da nije bilo jaËega mraza. Ova promatranja mogu nam koristiti u vrtu tako da temeljito razrijedimo grane, kako ne bi doπlo do obilatog uroda. Redovitom urodu pridonosi i prorjeivanje plodova na niskim stablima (vretenastim grmovima, nizovima) kod sorata sklonih alternaciji.
13
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 14
VoÊe iz naπega vrta BotaniËari pomalo prezrivo kaæu za jagodu da nije pravi plod. No, je li to vaæno? Mi se, naravno, veselimo jarkocrvenoj boji i aromi. Plodovi su, zapravo, male sjemenke na povrπini.
Tek kada sjemenku, kod nekih vrsta voÊa koπticu ili oraπËiÊ, stavimo u zemlju, kada joj se pridruæe voda, zrak i toplina, poËinje se razvijati novi æivot, poËinje rasti nova biljka. Plodom nazivamo ono πto nastaje od plodnice nakon oplodnje i najËeπÊe okruæuje jednu ili viπe sjemenki, primjerice kod ribiza, ogrozda, kivija i borovnice. Ukusan plod jagode botaniËari omalovaæavajuÊe nazivaju ≈nepravim plodom√ jer se tu razvilo ≈samo√ mesnato cvjetiπte; pravi plodovi su pojedinaËna mala zrnca koja se nalaze u malim udubljenjima na povrπini.
Raznolikost oblika ‘Princ Albrecht von Preussen’ prava je sorta za kuÊne i male vrtove: nije sklona krastavosti, bogato raa, i to gotovo svake godine.
Plod, nagrada za naπ trud Naravno da se radujemo cvjetovima voÊaka, no bili bismo razoËarani ako nakon toga grmovi i stabla ne bi dali plodove. To je tada drugi vrhunac tijekom jednogodiπnjeg ciklusa, kada se raznobojni plodovi pojave izmeu listova. »im latice opadnu, priroda je postigla svoj cilj: produæetak vrste je osiguran. Nakon πto je jajna stanica oploena, ona se poËinje dijeliti. Nastaje zametak s korjenËiÊem i supkom. Okruæen je hranidbenim staniËjem i sjemenom ljuskom.
14
Jagoda, malina i kupina zbirni su plodovi jer se sastoje od mnogih pojedinaËnih sitnih oraπËiÊa, okruæenih soËnim usploem. Oni nastaju od mnogih cvjetnih plodnica. Kod jabuka, kruπaka i dunja od plodniËkih listova nastaje sjemenjaËa. Jestivi dio ovih plodova razvio se od cvjetiπta. Plodovi treπnje, πljive, breskve i marelice nastaju, naprotiv, izravno od plodnice. To su koπtuniËavi plodovi s tvrdim unutraπnjim omotaËem (koπticom) koji okruæuje sjemenku i mesnatom vanjskom kupulom koja nas najviπe zanima. Kod oraha i lijeske, kupula, koja okruæuje sjemenku, takoer je tvrda, no tu iznimno jedemo sjemenke. Da bi mogao nastati plod, preduvjeti su opraπivanje i oplodnja jajne stanice. Ali plodovi se mogu razviti
i bez oploivanja i stvaranja sjemena. U tom sluËaju govorimo o nastajanju besjemenih plodova bez oploivanja ili partenokarpiji. To je npr. sluËaj kod kruπaka. Breskve, marelice i dunje su samooplodne (autofertilne), πto znaËi da za oploivanje nije potreban peludni prah neke druge sorte. To vrijedi i za veÊinu sorata viπnje i πljive, kao i za lijesku, orah i jagodasto voÊe. Sve sorte jabuke, kruπke i treπnje, neke sorte viπnje i πljive su, naprotiv, autosterilne, odnosno samoneplodne. O pojedinostima bit Êe viπe rijeËi kod pojedinih vrsta voÊa (vidi od str. 72). Svi cvjetovi, naravno, ne moraju postati plodovi. Ako se kod jabuke ili kruπke srednje veliËine samo 5%, a kod koπtuniËavog voÊa 25% svih cvjetova razvije u plodove, imamo dobru berbu. Bogatija berba nije dobrodoπla jer je tada u nekih sorata sljedeÊe godine urod slabiji. Nakon cvatnje opadaju neoploeni ili nedovoljno oploeni cvjetovi. Kod jezgriËavog voÊa dolazi do potpuno normalne pojave koju moæemo promatrati svake godine u lipnju/srpnju kada stablo odbacuje suviπne plodove. Dakle, stablo samo regulira koliËinu plodova. Uskoro nakon oplodnje, zbog snaænog dijeljenja stanica, razvijaju se plodovi. Naravno, stablu je u to vrijeme potrebno viπe hranjivih tvari (vidi str. 69), posebno duπika. To razdoblje traje oko Ëetiri tjedna od oplodnje, dakle tijekom svibnja i djelomiËno lipnja. Plodovi se stalno poveÊavaju, a posebno tijekom ljeta kada se uistinu stvara puno ugljikohidrata (fotosinteza), no πto su plodovi zreliji, potrebno im je manje duπika.
Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO
10/14/10
2:58 PM
Page 15
RAZLI»ITE VISINE DEBLA
RAZLI»ITE VISINE DEBLA
VoÊke se ne prodaju samo u razliËitim sortama i kalemljene na razliËite podloge nego i razliËitih visina debla. U rasadniku moæemo kupiti srednje visoke i visoke stablaπice, a takoer i grmolika stabla te vretenaste grmove. Svaki od ovih oblika stabala ima svoje prednosti i nedostatke. Pri odabiru vaæno je znati gdje Êemo posaditi odreeno stablo te koliko mjesta imamo na raspolaganju.
Visoka i srednje visoka debla Kod visokih stablaπica visina debla iznosi 1,80 ∑ 2,00 m, a kod srednje visokih stablaπica 1,00 ∑ 1,20 m. To su klasiËni oblici stabala koji su se gotovo iskljuËivo rabili ranije ∑ ako ne uzmemo u obzir stroge oblike niza. Danas srednje visoke i visoke stablaπice sadimo uglavnom uz kuÊu ili u malim vrtovima, i to radi lijepog izgleda, umjesto ukrasnog drveta s velikom kroπnjom, jer veliko stablo jabuke ili kruπke po ljepoti ne zaostaje za ukrasnim drvetom. Sjetimo se samo cvjetova u proljeÊe, kroπnje pune liπÊa koja daje sjenu za vruÊih ljetnih dana, grana koje se u jesen savijaju pod teretom plodova i kroπnje pokrivene snijegom tijekom zimskih mjeseci. Isto vrijedi i za treπnju ili orah, mada se cvjetovi oraha ne vide iz daljine. Sve te vrste voÊa moæemo, kao visoke stablaπice,
Visina debla razliËitih oblika stabala kakva se mogu nabaviti u rasadnicima i vrtnim centrima.
posaditi uz terasu ili neko drugo prikladno mjesto. S godinama Êe poprimiti lijep æivopisan izgled. Takvi oblici stabala pogodni su i za male vrtove ∑ uz iznimku oraha koji bi kasnije, kao starije drvo, zasjenio polovinu vrta. Visoko stablo πljive dat Êe pogodnu sjenu na mjesto s kompostom. U vrtovima kuÊa u nizu, Ëesto πirokim samo 6 m, ono moæe stajati kao optiËko teæiπte uz terasu ili u straænjoj treÊini vrta. Visoko stablo ima prednost na tim mjestima jer se ispod njegove kroπnje moæemo slobodno kretati. Katkad je u te svrhe dovoljno i srednje visoko stablo, πto je i najËeπÊi oblik stabla kod πljive, ringlo πljive, mirabele i treπnje. I sada, kao i ranije, visoka i srednje visoka stabla najbolje je saditi u seoskim vrtovima. Ispod visokih kroπnji moæe pasti stoka ili se
vretenasti grm nisko deblo 40 ∑ 60 cm
tipska podloga
kosom ili kosilicom moæe kositi trava. VoÊnjaci s visokim i srednje visokim stablima pripadaju slici seoskog krajolika, kao i crkva i gostionica. Oni okruæuju sela poput zelenog pojasa. Ako se stabla negdje prorijede, trebalo bi posaditi nova jer bi naπi krajolici bez voÊaka bili puno siromaπniji. Posljednjih su desetljeÊa mnoge redove voÊaka uz ceste, naæalost, morali posjeÊi. Ceste su se proπirivale i mijenjale smjer, na njima se moglo bræe voziti, ali su postale dosadne. Moæda Êe se u buduÊnosti obnoviti nekad uobiËajena slika. Visoka stabla voÊaka uz ceste daju jedinstveno obiljeæje cijelom kraju.
Grmoliko stablo Za male vrtove i vrtove uz kuÊu preporuËuje se grmoliko stablo s deblom visokim samo 40 ∑ 60 cm, a to su prije svega viπnja i breskva. Obje vrste voÊaka imaju razmjerno malu kroπnju pa svojim grmolikim oblikom ne zauzimaju puno mjesta. Osim toga, svake godine zahtijevaju
srednje visoko deblo 100 ∑ 120 cm
sadnica kao podloga
visoko deblo 160 ∑ 180 cm
sadnica kao podloga
15
Odakle dolaze najslađi plodovi? Naravno, iz vašega vrta … Zamislite slatke jagode, čvrste bobe ogrozda ili mirisnu krušku – sve svježe ubrano u vašem vrtu. Postoji li nešto ukusnije? Taj san postat će stvarnost ako znate na što morate obratiti pozornost pri uzgoju grmolikih ili voćaka stablašica. Ova knjiga opširno opisuje sve pojedinosti – od odabira najboljih sorata do sadnje, njege i uporabe. Unaprijed se radujte bogatoj berbi.
Voće iz našega vrta
martin stangl
√ Detaljni opisi svih važnih vrsta voća za kućni vrt, koje obećavaju bogatu berbu – od jabuke, kivija pa do vinove loze. √ Težište je na sortama koje su otporne, lako se uzgajaju, nisu osjetljive na bolesti i prokušane su u praksi. √ Doznajte kako se uzgajaju i njeguju razne vrste voća – uključujući zaštitu biljaka. √ Kalendar radova prikazuje najvažnije zadatke u voćnjaku tijekom cijele godine. w w w.mozaikknjiga.hr
00 kn
ISBN 978-953-14-0775-5 ISBN 978-953-14-0829-5
9 789531 408295
martin stangl
Ovo je pouzdano djelo najbolji savjetnik za vrtlare-amatere.
Voćeiz našega vrta
Sve o sortama, sadnji, uzgoju i branju