Velika ilustrirana enciklopedija - Zdravi vrt by Mozaik knjiga

koriceOG_CRO:Korice OG_CRO

12/3/09

1:56 PM

Page 1

NAJPOTPUNIJA I NAJSVEOBUHVATNIJA KNJIGA O EKOLO©KOM VRTLARSTVU: NA JEDNOMU MJESTU OBUHVAÊENE SU OSNOVE EKOLO©KOG VRTLARSTVA TE SAVJETI O UZGOJU POVRÊA, VOÊA I UKRASNOG BILJA.

• Djelo najuglednijih svjetskih struËnjaka. Pouzdane informacije i provjereni savjeti. • Knjiga je oblikovana pregledno, pa se do potrebnih informacija brzo i lako dolazi. • PraktiËni savjeti objaπnjeni korak po korak.

VELIKA ILUSTRIRANA

• Fotografije, crteæi i tablice ilustriraju i upotpunjuju opise.

ENCIKLOPEDIJA

• Abecedni prikaz povrÊa. • Abecedni prikaz bolesti i πtetnika.

ZDRAVI VRT Organski, prirodan i bez kemikalija

6-338_za korce.qxd:6-338

12/8/09

12:42 PM

Page 6

Bolesti i πtetnici, A ∑ Æ

Predgovor Naslov izvornika Encyclopedia of ORGANIC GARDENING The complete guide to natural & chemical-free gardening

Vrtovi nam trebaju davati zdrave, svjeæe i ukusne plodove, mirisavo zaËinsko bilje i prekrasno cvijeÊe. Moraju biti sigurni za djecu, kuÊne ljubimce, ptice i leptire, koji u naπe pejzaæe i naπe æivote unose ljepotu i radost. A rad u njima treba nam biti uæitak i zadovoljstvo ∑ jednako kao i pogled na njih.

Copyright ∂ 2002, 2005 Dorling Kindersley Ltd Text copyright ∂ H. D. R. A., 2001, 2005 ∂ za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2010.

ZDRAVI VRT je pouzdan i dragocjen priruËnik namijenjen svima koje zanima prirodan, zdrav i siguran uzgoj povrÊa, voÊa, zaËinskog i ukrasnog bilja. Djelo je struËnjaka iz najuglednije europske organizacije na podruËju ekoloπkog vrtlarstva ∑ HDRA, The Henry Doubleday Research Association ∑ posveÊene istraæivanju i promoviranju prirodnog vrtlarstva, poljoprivrede i hrane.Ta je institucija meu vodeÊim svjetskim autoritetima kad je rijeË o uzgoju voÊa i povrÊa, a jednako tako i ukrasnog bilja. Njima se za savjet obraÊaju Ëak i vlade i meunarodne organizacije.

Za nakladnika Alen Bodor

ZDRAVI VRT donosi objaπnjenje osnovnih postavki i pravila ekoloπkoga uzgoja bilja te struËne savjete o tome gdje i kako poËeti, bilo da ste poËetnik ili iskusan vrtlar, bilo da imate velik vrt ili tek balkonski kutak i nekoliko lonËanica. PraktiËni savjeti i struËno vodstvo pokazat Êe vam kako prijeÊi na ekoloπko vrtlarstvo te kako inkorporirati ekoloπka (organska, bioloπka, prirodna) naËela u planiranje i oblikovanje vrta. ZDRAVI VRT pokriva sve od njege tla i recikliranja do πtednje vode, prirodnog obuzdavanja πtetnika i bolesti te spremanja i Ëuvanja plodova. Detaljna objaπnjenja, korak-po-korak, popraÊena preglednim ilustracijama, otkrivaju kako treba pripremati tlo i kompost, kako sijati i saditi, malËirati i zalijevati, njegovati i πtititi biljke od bolesti i πtetnika ∑ kako stvoriti savrπen ekoloπki vrt. Poseban dio posveÊen je povrÊu pa se abecednim slijedom obrauju sve vrste povrÊa. Slijedi opis biljnih bolesti i πtetnika. ZDRAVI VRT je najpotpunija i najsveobuhvatnija knjiga o ekoloπkom vrtlarstvu. Na jednomu mjestu obuhvaÊene su osnove ekoloπkog vrtlarstva te savjeti o uzgoju povrÊa, voÊa i ukrasnog bilja. Djelo je najuglednijih svjetskih struËnjaka; informacije su pouzdane i svi savjeti provjereni i potvreni u praksi. Knjiga je napisana jasno i razumljivo, a oblikovana pregledno, pa se do potrebnih informacija brzo i lako dolazi. Fotografije, crteæi i tablice ilustriraju i upotpunjuju opise.

Urednica Ivanka Borovac Prijevod Draæen RuæiÊ Nino OrepiÊ Lektura Jasenka RuæiÊ StruËna redaktura Vesna BradiÊ dipl. inž. Priprema za tisak GrafiËki studio Miπ NAPOMENA Graa u ovoj publikaciji neproËiπÊena je verzija i bit Êe pomno provjerena i korigirana prije objavljivanja u knjizi.

Æelimo vam puno radosti i zadovoljstva u zdravu uzgoju bilja! Uredniπtvo

OVO POGLAVLJE pokriva veÊinu problema s kojima se moæete suoËiti pri uzgoju biljaka u vrtu, kao i u zatvorenome: u stakleniku i pod folijom. Uz to Êe vam pomoÊi prepoznati i rijeπiti sliËne tegobe pojave li se u zimskome vrtu ili kod sobnih biljaka. Natuknice su poredane abecednim slijedom prema uobiËajenu nazivu. Kod πtetnika i biljnih bolesti, da bi se izbjegla zabuna, navedena su i znanstvena imena. Pri svakoj se natuknici ukratko opisuje problem, bilo da je rijeË o poremeÊaju, bolesti ili πtetniku. Zatim su navedene biljke podloæne navedenom problemu. Kojiput su problemi specifiËni, ali mogu im biti podloæne i cijele skupine srodnih biljaka, ili pak sve biljke koje se uzgajaju pod sliËnim uvjetima. Opisani su i najËeπÊi simptomi. Zatim su za svaki pojedini problem navedene mjere zaπtite i suzbijanja (ako su one uopÊe potrebne).Vrlo je vaæno pridræavati se toga pravila. Prije svega, nemojte nikada prskati, pa Ëak ni sredstvima dopuπtenima u organskom poljodjelstvu, osim ako to zaista nije nuæno.

Najbolji praktiËni savjeti za zdrave biljke Ovim se opÊenitim mjerama potiËe zdrav rast otpornih biljaka i smanjuje potreba za suzbijanjem bolesti i πtetnika. • Osigurajte prirodnim grabeæljivcima odgovarajuÊu hranu i skloniπte (v. Vrtlarstvo u suradnji s prirodom, str. 186 ∑ 201). • Osigurajte dobru strukturu tla (v.Tlo i njega tla, str. 33 ∑ 39). • Dohranjujte tlo kompostiranim organskim poboljπivaËima tla (v. i Tlo i njega tla, str. 40 ∑ 61) • Birajte biljke kojima odgovara raspoloæiv poloæaj. • Nemojte sijati ili saditi kad su temperature preniske. • Odræavajte higijenu na visokoj razini ∑ uklanjajte biljne dijelove napadnute πtetnicima i bolestima, kako u vrtu, tako i u zatvorenome (v. takoer Savjeti za uzgoj u zatvorenome, str. 228 ∑ 229). • Prorjeivanjem i rezidbom potiËite protok zraka oko biljaka. • Nemojte previπe prihranjivati, osobito duπikom, koji dovodi do preobilna rasta privlaËna πtetnicima. • PovrÊe uzgajajte poπtujuÊi plodored (v. str. 301 ∑ 303). • ©tetnike i oboljele dijelove biljaka sakupite Ëim se pojave. • Ako ste problem definirali, uzgajajte kultivare koji su otporni na njega.

Najbolji praktiËni savjeti za prskanje Nikada: • Nemojte prskati ako postoji koji drugi naËin. • Ne mijeπajte dva sredstva za prskanje. • Nemojte prskati po vjetru. Uvijek: • Ispravno odredite problem, tako da upotrijebite pravo sredstvo. • Provjerite je li sredstvo zakonski i u skladu s organskim uzgojem odobreno za tu svrhu. Propisi se Ëesto mijenjaju. • Prskajte u sumrak kako ne biste naπtetili pËelama. • Pridræavajte se uputa priloæenih uz samo sredstvo. • Nosite zaπtitnu odjeÊu i koristite se kvalitetnom prskalicom.

Ostale korisne upute VeÊina metoda i materijala za sprjeËavanje i suzbijanje bolesti i πtetnika detaljnije je opisana, a Ëesto i ilustrirana, u poglavlju o zdravlju biljaka na str. 84 ∑ 103. Ondje je ukljuËeno suzbijanje bioloπkim metodama, zamke i prepreke te organska sredstva za prskanje. Joπ korisnih savjeta moæete naÊi i u drugim dijelovima knjige. Prekrivke ∑ agrotekstil i mreæa, str. 230 ∑ 233. Nedostatak minerala (hraniva) te pH vrijednost tla: str. 36 ∑ 37 i 61. Ispitivanje i analiza tla, str. 33 ∑ 37.

Bakterijski rak koπtiËavog voÊa

dovoljno da potaknu sklerocij na klijanje. PODLOÆNE BILJKE Luk u

Pseudomonas mors-prunorum

glavicama i Ëeπnjak; takoer i mladi luk, poriluk, vlasac i kozjak. SIMPTOMI Biljke odjednom poËinju propadati. Starije liπÊe poæuti, korijen zakrælja ili istrune. Sijanci se izvrnu.VeÊe se biljke mogu lako iπËupati iz tla, a stabljika se Ëeπnjaka lako izvuËe iz glavice. Bolest moæe najprije zahvatiti samo nekoliko biljaka na jednome dijelu, a zatim, kako se ona πiri, moæe i cijeli red pokazivati simptome. Kako bolest napreduje, oko osnove i po stranama lukovice vidi se bijela pamuËasta masa gljive koja na sebi nosi malene crne kuglice poput makova sjemena. To su trajni stadiji gljive bijele truleæi koji se nazivaju sklerociji.

Ujesen i zimi kiπa s liπÊa πiri bakteriju raka koja ulazi kroz lisne oæiljke u granËice i ondje uzrokuje rak-rane. U proljeÊe i ljeto slijedi napad na lisnati dio biljke, ali se ne pojavljuju nova oπteÊenja. PODLOÆNE BILJKE ©ljiva i treπnja SIMPTOMI Tamne smee pjege

koje se krajem proljeÊa pojavljuju na liπÊu.Te pjege ispadaju i ostavljaju okrugle rupe. Rak se obiËno pojavljuje na deblu πljive i granama treπnje. U poËetku iz plitkih udubljenja curi gusta tekuÊina boje jantara. LiπÊe æuti, a peteljke venu. SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJE

Ovu bolest nije lako suzbiti. Ne postoje potpuno otporni kultivari πljive ni treπnje, ali πljive 'Marjorie's seedling' i `Warwickshire Drooper' rijetko teæe obolijevaju. 'Victoria' i 'Early Laxton' vrlo su podloæni. Pokuπajte Ëuvati koru stabala od ozljeda. Pazite da debla ne taru po potpornjima i da ih ne oπtetite dok kosite, a veÊe oæiljke od orezivanja paæljivo obradite.

Bijela truleæ Sclerotium cepivorum Bijelu truleæ uzrokuju vrlo otporne zemljiπne gljivice. Trajni stadij (sklerocij) moæe u tlu preæivjeti i 15 godina dok ne naie na prikladnu biljku domaÊina. Ova je gljiva aktivna pri temperaturi tla od pribliæno 10 do 20°C. »eπnjak i zimski luk saeni ujesen osobito su podloæni od sredine do kraja proljeÊa kad temperature tla najviπe odgovaraju ovoj gljivi. Biljke do toga trenutka toliko razviju korijenov sustav koliko je

SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJE

Uzgajajte luk iz sjemena, a ne iz luËica, tako da korijenov sustav bude malen kad je aktivnost ove gljive najjaËa. Uzgajajte Ëeπnjak kupljen kod pouzdana dobavljaËa i izbjegavajte zaraziti Ëisto tlo. Nakon obrade oneËiπÊena tla, ili poπto ih upotrijebite u nekom drugom vrtu, alat i obuÊu dobro oËistite. Strogo poπtujte plodored. U sluËaju pojave bijele truleæi najbolje bi bilo da je plodored najmanje osmogodiπnji. ©iroko razmaknite biljke u uzgoju. Kad bijelu truleæ obliænje biljke veÊ potaknu na razvoj, ona se moæe preko isprepletena korijenja postrance πiriti kroz tlo pa Êe se tako zaraza prenositi uzduæ reda. Sijani buseni luka trebaju biti razmaknuti 30 cm. Ako je podruËje zaraze maleno, zahvaÊene i susjedne biljke, kao i okolno tlo uklonite i odloæite na otpad. Na povrπinama za koje znate da su zaraæene bijelom truleæi ipak moæete pokuπati uzgojiti Ëeπnjak, u jamama promjera 10 cm, napunjenima sterilnim tlom. S porilukom se isplati pokuπati i na teπko zaraæenim tlima.

Bakterijski rak koπtiËavog voÊa

6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51

12/8/09

12:16 PM

Page 7

Sadræaj Organsko vrtlarstvo: uvod

©to je to i πto njime dobivate Stvaranje organskoga vrta

20 Vrt za æivotinjski svijet

Vrt u posudama 33

Uzgoj voÊa, povrÊa i cvijeÊa u posudama; odabir odgovarajuÊih posuda; njega biljaka

Vrtlarstvo u zaπtiÊenu prostoru

Upoznajte i poboljπajte svoje tlo; primjena komposta, gnojiva, otpaloga liπÊa...

UËinkovito zalijevanje: iskoriπtavanje kiπnice i vode iz kuÊanstva; naËini smanjivanja potroπnje vode Korov i njegovo suzbijanje

104

126

PovrÊe i salatne biljke, A ∑ Æ

337

PovrÊe i salatno bilje, od A do Æ: opis, detalji savjeti o sjetvi, rasporedu, njezi i branju. 142

Odabir i njega trajnih biljnih elemenata u vrtu

Pravi odabir biljaka i mjesta za sadnju; novi naturalistiËki stilovi sadnje; njega cvijeÊa

293

Od tradicionalnog povrtnjaka do tehnike ≈bez prekopavanja√ i jestivih ukrasnih biljaka

Od poploËavanja do oblikovanja jezerca; savjeti za primjenu ekoloπkih materijala u vrtu

Vrtno cvijeÊe

282

Savjeti za odabir i uzgoj biljaka za uporabu u pripremi jela; branje i Ëuvanje Uzgoj povrÊa

LIJEP IZGLED

DrveÊe, grmlje i penjaËice

237

VoÊke i grmovi, gredice za jagode, loza ∑ za svjeæe i zdrave plodove; uzgoj, branje i Ëuvanje Uzgoj zaËinskoga bilja

Kako razmnoæavati biljke iz sjemena i izdanaka; uπteda i Ëuvanje sjemena

Zdravi materijali u vrtu

216

UZGOJITE SAMI Uzgoj voÊa

Prirodno obuzdavanje bolesti i πtetnika: poticanje prirodnih neprijatelja biljnih πtetnika; zamke i prepreke; krajnje mjere Uzgoj biljaka

203

Kako na najbolji naËin iskoristiti staklenik i plastenik; primjena pokrova za biljke

Uspjeπno spreËavanje πirenja korova uz manje truda; raskrËivanje zapuπtenih dijelova Zdravlje biljaka

186

Jednostavni naËini da æivotinjskom svijetu osigurate hranu i zaπtitu u vrtu; jezerca i æivi svijet u njima

OSNOVE

Voda i zalijevanje

174

Moæe li organski travnjak biti savrπen? Odabir sjemena, trave i mjesta za travnjak

Po Ëemu se organski vrt razlikuje od obiËnoga? Nacrti, preporuke i praktiËni savjeti

Tlo i njega tla

Travnjaci i njihovo odræavanje

Bolesti i πtetnici, A ∑ Æ

158

367

DijagnostiËki savjeti i organska rjeπenja problema sa πtetnicima, bolestima i poremeÊajima. Kazalo

404

6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51

12/8/09

11:48 AM

Page 8

UVOD

©to je organsko vrtlarstvo? Organsko vrtlarstvo ne znaËi tek zamjenu kemijskih sredstava, primjerice umjetnih gnojiva i pesticida, prirodnijim proizvodima, kako se ono Ëesto pojednostavljeno prikazuje. Mnogo je viπe toga u teoriji i praksi πto treba uËiniti.

Temeljna naËela Organski pristup prepoznaje fantastiËnu sloæenost naπeg æivog svijeta; zamrπene naËine pune pojedinosti u kojima su svi æivi organizmi meusobno povezani. On nastoji djelovati unutar tih osjetljivih okvira, u skladu s prirodom.

Hrana tlu

Poticaji i korist Organske metode mogu se primijeniti na Ëitav vrt, ne samo na jestive usjeve; bitno je njegovati zemlju. Recikliranje spreËava nastanak nepotrebna otpada, a i drugi prirodni ciklusi mogu se iskoristiti: uzgajate li biljke od kojih divlji svijet ima koristi, on Êe zauzvrat suzbijati πtetnike.

Konvencionalna gnojiva obiËno su topljiva i njihovi su sastojci izravno dostupni biljkama. Organski naËin, s druge srane, oËekuje od æivog svijeta u tlu da stvori hranu dostupnu biljkama. ZvuËi nevjerojatno, ali samo jedna æliËica plodnog tla moæe sadræavati viπe bakterija i gljivica no πto ima ljudi na svijetu.Ti mikroorganizmi, golom oku nevidljivi, razgrauju kompost, gnojivo i ostale organske materijale koji se dodaju tlu, kako bi osigurali da biljke budu stalno opskrbljene hranjivim tvarima. Njihove aktivnosti takoer popravljaju strukturu tla. Tako hranjeno tlo daje zdravije bilje, koje je u stanju lakπe odbiti napade πtetnika i bolesti, te ima mnogo bolje izglede za oporavak.

Prirodno suzbijanje πtetnika Sav æivi svijet, bez obzira na veliËinu, mogu napasti πtetnici ili bolesti. Oni su dio velikog hranidbenog lanca. Prema rijeËima Jonathana Swifta: ≈Muha ima manje muπice koje na njoj æive, a na njima æive joπ manje muπice, koje ih grizu, i tako se nastavlja u beskonaËnost.√ Boæja ovËica lovi uπenjake, drozd pjevaË jede puæeve, a krastaËe jedu puæeve golaÊe.To je prirodni naËin. Organski vrtlar moæe iskoristiti situaciju, zapravo prirodne uvjete, kako bi privukao ove besplatne suzbijaËe πtetnika ∑ prijatelje vrtlara. Postoje drugi naËini u organskom pristupu ∑ prepreke i zamke, varijeteti biljaka otporni na πtetnike i bolesti, sadnja biljaka ≈dobrih susjeda√ te plodored.To su samo neke od tehnika koje, same ili u kombinaciji, pruæaju stvarnu alternativu uporabi pesticida.

Snalaæenje s korovom Korov moæe biti vrijedan kao sastojak komposta ili hrana za divlji svijet, ali takoer moæe uguπiti biljke, troπiti im dragocjenu hranu i vodu, te pokvariti izgled staza i rubnjaka.TrenutaËno ne postoje organska sredstva za prskanje korova, no ima mnogo uËinkovitih alternativa, za ËiπÊenje tla od korova i za spreËavanje njegova rasta. Morate samo odabrati onu koja najviπe odgovara vaπoj situaciji. Izmeu ostalog, to su: okopavanje, malËiranje, kultiviranje, ruËno plijevljenje te uporaba vruÊine u obliku plamena ili infra-crvenih ureaja za paljenje.

6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51

12/8/09

11:48 AM

Page 9

©TO JE ORGANSKO VRTLARSTVO?

Konzervacija i vrtlarstvo HolistiËkim pristupom uporabi ograniËenih izvora te umanjivanjem utjecaja na okoliπ, organski uzgoj pozitivno pridonosi stvaranju odræive buduÊnosti za sav æivot na zemlji.To znaËi recikliranje i ponovnu uporabu, umjesto bacanja ili spaljivanja ili kupovanja novoga, Ëime se osigurava staniπte na kojem divlji svijet moæe uspijevati te izbjegavanje iskoriπtavanja neobnovljivih izvora.To takoer ukljuËuje odabir lokalno dostupnih materijala, umjesto onih koji se prevoze s velikih udaljenosti.

Skrb za dobro æivih biÊa Skrb za dobrobit æivotinja vaæan je element organske poljoprivrede. Nema mjesta u organskoj filozofiji za industrijsku poljoprivredu, poput danaπnje intenzivne proizvodnje piliÊa i svinja. Kao logiËan nastavak, organsko vrtlarstvo ne koristi se usputnim proizvodima ∑ poput gnojiva od intenzivne poljoprivrede. Postoji i zabrinutost za ljude ∑ standardi prema kojima se odvija trgovina organskom hranom sve viπe uzimaju u obzir naËela koja se odnose na ≈poπtenu trgovinu√, kako bi osigurali bolje uvjete æivota za zaposlene u poljoprivredi, naroËito u zemljama u razvoju.

Vrtlarstvo ≈bez æivotinja« Uporaba stajskoga gnojiva dio je veÊine sustava organske poljoprivrede, no posve je moguÊe vrtlariti bez uporabe bilo kojeg proizvoda æivotinjskog podrijetla, ako tako viπe volite.Vrtni kompost, zeleno gnojivo, natrulo liπÊe i ostala biljna gnojiva, sve su to sastojci organskog vrtlarstva nastali ≈bez æivotinja√.

POÆELJNO KOD ORGANSKOG VRTLARSTVA • Odræavajte Ëitav vrt na organski naËin ∑ jestive usjeve, ukrasne biljke, travnjake i staze. • UËinite vrt ugodnim okruæenjem za divlji svijet, i potaknite divlji svijet da uniπtava πtetnike. • NauËite razlikovati πtetnike od æivotinja koje se njima hrane. • Razmiπljajte o prednostima svojeg vrta, i iskoristite njegova posebna svojstva. • Neka briga za tlo postane prioritet. • Neka kompost i natrulo liπÊe hrane tlo. • Reciklirajte i obnavljajte da biste prestali iskoriπtavati neobnovljive izvore i smanjili problem odlaganja otpada na smetliπta. • Upotrebljavajte organski uzgojeno sjeme gdje god je to moguÊe. • Razmislite o utjecaju na okoliπ kad birate materijale kojima zadirete u krajolik, primjerice ograde, i kad æelite poboljπati kemijski sastav tla. • Skupljajte kiπnicu te smanjite potrebu za zalijevanjem, poboljπavajuÊi tlo i sadeÊi pogodne biljke. • Neka lokalni izvori budu vaπ prvi odabir. • Primjenjujte tradicionalne metode gdje god je to moguÊe. • Primjenjujte posljednja znanstvena otkriÊa ako je to u skladu s organskim uzgojem. • Prestanite upotrebljavati umjetna gnojiva. • Prestanite paliti otpad. • Suzbijajte korov bez herbicida. • Izbjegavajte uporabu pesticida i drveta tretirana zaπtitnim kemikalijama. • Recite NE genetiËki preinaËenim kultivarima. • Prepoznajte vrijednosti genetiËke raznolikosti i oËuvanja ugroæenih kultivara.

Materijali i metode Primjena tradicionalnih metoda i opreme kao i najnovijih i najboljih ≈high-tech√ materijala uklapaju se u organsku etiku, pod uvjetom da se uvijek ima u vidu odræiv razvoj. Zaπto upotrijebiti uvoznu grau ako lokalna industrija moæe osigurati stupove za hmelj, koji se vide na slici dolje?

6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51

12/8/09

11:48 AM

Page 10

TLO I NJEGA TLA

Kako upotrijebiti otpalo liπÊe

Kad u jesen liπÊe padne s drveÊa, raspada se na zemlji i stvara bogat tamni materijal ∑ natrulo liπÊe, koje je izvrstan dodatak tlu. Lako moæete sami napraviti natrulo liπÊe u svojem vrtu. Potrebno vam je tek jesensko liπÊe i jednostavan spremnik da ga vjetar ne otpuπe. Bacati liπÊe sa smeÊem ili paliti ga znaËi uniπtiti vrlo vrijednu sirovinu.

Koje liπÊe treba upotrijebiti?

3 ZRENJE OTPALOG LI©∆A 1. Svjeæe prikupljeno liπÊe u jesen. 2. SljedeÊe jeseni ∑ otprilike godinu dana staro natrulo liπÊe, postalo je idealni malË. 3. Dvije godine staro gnojivo od liπÊa puno je sitnije i moæe se upotrijebiti kao sredstvo za poboljπavanje tla ili sastojak u zemlji za uzgoj cvijeÊa.

Spremnik za liπÊe Najjednostavniji kavezi naËinjeni su od Ëetiri drvena πtapa zabijena u zemlju, oko kojih je omotana pletena æica.Volumen punog kaveza liπÊa znatno se smanjuje dok se liπÊe razgrauje i pretvara u gnojivo.

Svako liπÊe koje pada s bjelogoriËnog drveÊa i grmova moæe se prikupiti u jesen i od njega moæe nastati humus. Nemojte upotrebljavati vazdazeleno liπÊe poput boæikovine ili lovora. LiπÊu nekih vrsta treba viπe vremena da se raspadne, no na kraju sve istrune. Da biste poveÊali koliËinu, skupljajte liπÊe s ulica u kojima nije prometno ili, uz odobrenje, po parkovima. LiπÊe s prometnih ulica vjerojatno je oneËiπÊeno naftom i ispusnim automobilskim plinovima. Moæda Êe vam i lokalno komunalno poduzeÊe ustupiti dio liπÊa. Nikad ne prikupljajte liπÊe u πumi. Jednostavan naËin za prikupljanje liπÊa s travnjaka jest da prijeete preko njega kosilicom. Mjeπavina trave i sasjeckanog liπÊa, koju prikuplja kosilica, jednostavno Êe istrunuti.

Ili, kosite bez kutije za spremanje pokoπene trave. Sasjeckano liπÊe ubrzo Êe se raspasti na travnjaku.

Pravljenje komposta od liπÊa Prikupite opalo liπÊe u jesen, po moguÊnosti nakon kiπe tako da bude mokro. Ako je liπÊe suho, dobro ga natopite vodom. Stavite ga u spremnik ili sloæite na hrpu u nekom kutu vrta. Ostavite da se raspada. Jednostavan spremnik za liπÊe moæe se napraviti sa πtapovima i æiËanom mreæom. Nema potrebe za poklopcem ili Ëvrstim stranicama, niti je veliËina vaæna ∑ treba biti tek dovoljno velik da prihvati sve vaπe liπÊe. Male koliËine mogu se napuniti u plastiËne vreÊe. Napravite vilama nekoliko rupa za zraËenje kad je vreÊa napunjena te je lagano zaveæite. Joπ jednostavniji naËin jest da liπÊe grabljama skupite na hrpu u zaπtiÊen kut vrta, i Ëekate. Hrpa natrulog liπÊa moæe se lagano zagrijati, no proces je uglavnom spor i hladan. Moæe potrajati devet mjeseci do dvije ili viπe godina da biste postigli upotrebljivo gnojivo, ovisno o vrsti drveÊa te naËinu proizvodnje. U tablici na suprotnoj stranici navedeno je kako moæete upotrebljavati liπÊe.

6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51

12/8/09

11:48 AM

Page 11

KAKO UPOTRIJEBITI OTPALO LI©∆E

UPOTREBA OTPALOG I NATRULOG LI©∆A Natrulo liπÊe moæe posluæiti za poboljπavanje tla niske plodnosti (vidi str. 40 ∑ 41), a nakon godinu dana kao malË koji dobro zadræava vlagu. Treba biti tamnije i viπe se mrviti od svjeæe otpalog liπÊa, ali ne mora biti posve trulo. Moæe se takoer upotrijebiti u proizvodima poput mjeπavine zemlje za lonËanice i sijanje, ili kao zavrπni pokrov za travnjake; ostavite ga da se raspada joπ jednu ili dvije godine ako liπÊe sporo trune. Primijenite natrulo liπÊe u sloju debljine do 10 cm i ostavite ga kao povrπinski malË ili ga lagano probodite vilama. Ono se moæe upotrijebiti na bilo kojoj biljci, u bilo koje doba godine. • Gnojivo od liπÊa naroËito je korisno kao zimski pokrov za golu zemlju, posebice gdje treba sijati sitno sjeme poput mrkvinog.Tek otpalo liπÊe takoer se moæe upotrijebiti za zimski pokrov, ali ga maknite u proljeÊe prije sjetve. • Natrulo liπÊe takoer je dobar malË koji zadræava vlagu. Jedanput primijenjen zagrijava tlo u proljeÊe. • Zaπtitite svoje najosjetljivije biljke, poput penstemona, prekrivaËem od natrulog liπÊa ili tek otpalim liπÊem, pa prekrijte orezanim granama da vjetar ne raznese liπÊe.To Êe saËuvati biljke od smrzavanja zimi, i zadræati vlagu ljeti. • Da biste napravili materijal bogatiji hranjivim tvarima koji Êete upotrebljavati u mjeπavini za lonËanice, dodajte liπÊe gaveza u jednu godinu staro natrulo liπÊe (vidi str. 207) te pustite da se zajedno raspadaju nekoliko mjeseci. • Dvije godine staro natrulo liπÊe moæe se pomijeπati s ilovaËom i pijeskom da biste dobili mjeπavinu koja se posipava po travnjacima (vidi str. 179).

76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO

12/8/09

11:51 AM

Page 76

KOROV I NJEGOVO SUZBIJANJE

PRIMJENA RASTRESITOG MAL»A 1. »ekajte da se tlo zagrije, i bude dobro natopljeno. 2. OËistite zemlju od korova. 3. Dodajte bilo kakvo sredstvo za poboljπavanje kvalitete tla ili potrebno gnojivo. 4. Izravnajte zemlju. 5. Nastrite malË tijekom nekoliko dana nakon ËiπÊenja korova. Savjeti

• Nastrite debeo sloj malËa, koji Êe se slegnuti do potrebne dubine; da bi bio uËinkovit, treba ga biti najmanje 10 cm. • Nemojte malËirati neposredno uz biljke, ostavite nekoliko centimetara slobodnog prostora oko stabljike. • Malo podebljajte rubove da se malË ne raznese na okolno podruËje. • Povremeno dosipavajte malË da odræite potrebnu dubinu.

UËinkoviti malËevi Dolje, slijeva nadesno: æivi malË od majËine duπice raste kao pokrivaË tla; djetelina, zeleno gnojivo koje prekriva tlo ispod kukuruza πeÊerca; krupno iverje od kore drveta; pokoπena trava raπirena preko slojeva novinskog papira; istrunula slama; ukrasna kora; kartonska ljepenka ∑ malË folija ∑ oko usjeva; sintetiËka tkanina koja spreËava rast korova u voÊnjaku.

Pokrovi za suzbijanje korova Pokrovi, ili malËevi za suzbijanje korova postoje u dva oblika ∑ rastresiti malËevi, kakvi su sitni komadiÊi drveta ili kore, te folije: pokrivaËi od materijala poput ljepenke ili sintetiËke tkanine, ali mogu biti i biorazgradive. Kao i na drugim podruËjima organskog vrtlarstva, prvi izbor treba biti reciklirani biorazgradiv materijal poput kartonske ljepenke, ili drveni iverci. Ali, æelite li da duæe traje, viπe se isplati uzeti jeftinu uËinkovitu sintetiËku foliju za suzbijanje korova.

Æivi malËevi Æivi malËevi mogu biti ukrasni ∑ to su trajne biljke i grmovi koji prekrivaju tlo, ili funkcionalne ∑ takozvano zeleno gnojivo, ili biljke koje guπe korov, a njima se privremeno pokriva tlo i poboljπava njegova kakvoÊa. UËinkovite biljke koje prekrivaju tlo Ëvrste su, ukrasne biljke, brzo se πire i natjeËu s korovom za hranu, vodu i svjetlost (vidi i Drvenaste biljke i penjaËice, str. 147). Biljke za prekrivanje tla naroËito su korisne za suzbijanje korova na teπko dostupnim podruËjima. Biljke koje se siju kao zeleno gnojivo (vidi str. 56 ∑ 57), poput heljde, raæi i djeteline, dobre su za spreËavanje korova (æivi malËevi). Uzgajajte ih na mjestima gdje zemlja neÊe biti pokrivena nekoliko mjeseci ili viπe ∑ preko zime ili kad pripremate gredicu koja joπ nije spremna da se na njoj sadi. Moæete ih posijati izmeu jako razmaknutih grmova. Æive, brzorastuÊe

jednogodiπnje biljke, npr. Limnathes douglasii i snjeguljak, mogu se koristiti na jednak naËin. Djetelina, niskorastuÊe zeleno gnojivo koje podnosi malo hladovine, moæe se posijati izmeu redova kukuruza. Posijte djetelinu kad kukuruz naraste otprilike do 15 cm. Kad se na kraju sezone kukuruz posijeËe, djetelina moæe ostati πtititi tlo od zime.

Rastresiti malË Na zemlji bez korova rastresiti malË, dubok 10 cm, uËinkovito Êe zaπtititi tlo od korova. Svaki korov koji se pojavi, lako se ukloni. Moæete smanjiti dubinu potrebnog malËa, a takoer sniziti cijenu, ako ga raπirite preko folije (vidi suprotnu stranicu radi pojedinosti).Takva folija sprijeËit Êe da πljunak, komadiÊi stakla ili sliËni materijali dospiju u tlo.

MalË folije MalË folije mogu se upotrijebiti da oËiste korov s gole zemlje i gredica, ako nema drvenastog korova.Takoer spreËavaju da korov raste na oËiπÊenoj zemlji.Treba izbuπiti rupe, da bi se moglo saditi kroz foliju na pravilnim razmacima. Folije su obiËno pokrivene rastresitim malËem, koji ih dræi na mjestu, produæuje im trajnost, a tako i ljepπe izgledaju. MalË folije moraju biti propusne, kako bi zraku i vodi omoguÊile da prodru do tla, osim kad ih dræite samo nekoliko mjeseci.

76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO

12/8/09

11:51 AM

Page 77

MAL»EVI ZA SUZBIJANJE KOROVA

MAL»EVI ZA SUZBIJANJE KOROVA Rastresiti malËevi

Folije

Kompostirani proizvod od kore (T;B) Ukrasni malË tamne boje.

Novinski papir (J;B) Besplatna varijanta za jednu sezonu. Poloæite rastvoreni novinski papir u slojevima od najmanje osam stranica, oko biljaka i izmeu njih. Prekrijte pokoπenom travom ili natrulim liπÊem da ostane na mjestu.

Drveno iverje (T;B) Otpad iz pilane, kompostiran prije prodaje. Dostupan u πarenim bojama. Jeftinije od kore. Primijenite gnojivo bogato duπikom prije malËiranja biljaka. Grublji biljni otpad iz parkova (T;B). Reciklirani zeleni otpad. Bræe se razgrauje od kore ili drvenog iverja. Orezano granje (T;B) Proizvedeno kod kuÊe ili nabavljeno od dobavljaËa biljaka. Kompostirajte nekoliko mjeseci prije uporabe, ili upotrijebite svjeæe. Slama i sijeno (J;B) NeobiËan izgled. Moæe trajati cijelu sezonu. NaËinite sloj debeo 15 cm. Sijeno Êe hraniti biljke dok se raspada, ali moæe i samo roditi iz sjemena pokoπenih biljaka. ©ljunak i otpad od ploËastog kamena (T). Dobro za biljke koje vole suhe, vruÊe uvjete. Natrulo liπÊe (J;B) Kod kuÊe naËinjeno kratkotrajno gnojivo. Najbolje je staviti ga preko folije. Staklene krhotine (T) Posve drugaËije od ostalih malËeva. Paleta boja, naËinjeno od recikliranog stakla. Bez oπtrih rubova. Koristi se samo preko folije. Kokosove ljuske (J) Otpadni proizvod u industriji Ëokolade. Nastrite sloj debeo najmanje 5 cm. Zatim lagano zalijte da se povrπina navlaæi. Viπe duπika nego u malËevima drvenog podrijetla.

Kartonska ljepenka (J;B) Jeftina varijanta za jednu sezonu. Poloæite ih na tlo da se dovoljno preklapaju da na razmacima ne moæe izrasti korov. Pokrijte ih slamom ili sijenom da ih dræi na mjestu. Snaæne biljke, poput bundeve, mogu se saditi kroz ljepenku. Papirni malË (J;B) »vrst papir u svitku, za gredice s jednogodiπnjim povrÊem. Platno od sintetiËkog prediva (T) DugoroËno suzbijanje korova; tlo se prekrije rastresitim malËem da se zaπtiti od sunca. Tkanina od plastiËnih niti (T). Umjereno dugo suzbijanje korova. Prekrijte rastresitim malËem da dulje traje. Hasura od kokosa (T;B). Trajnost 3 do 5 godina; ne treba prekrivati. UËvrstiti komadima æice ili klinovima. Crno polietilensko platno Pogodno jedino za to da se prostre po tlu (vidi i str. 79). Nemojte prekrivati tlo dulje od nekoliko mjeseci, i pritom povremeno trebate micati platno kako biste propustili zrak i vodu u tlo. PriËvrstite ga tako da ukopate rubove u zemlju, ili ga opteretite teπkim komadima poput greda ili automobilskih guma.

J Jednogodiπnji malËevi za gredice s jednogodiπnjim ili trajnim biljkama. T MalËevi za gredice s trajnicama. B Biorazgradivi, najbolji izbor.

SADNJA PREKO MAL» FOLIJE 1. OËistite tlo ili pokosite postojeÊu vegetaciju. 2. Dodajte sredstvo za poboljπavanje kakvoÊe tla koje je potrebno, pri Ëemu treba paziti na vijek trajanja malËa. 3. Izravnajte tlo ako je potrebno. 4. Raπirite foliju preko tla. Ukopajte rubove (25 ∑ 30 cm) u zemlju i priËvrstite komadima æice, ili opteretite gredama, ciglama ili sliËnim teretom. 5. Smjestite biljke na æeljena mjesta. 6. Oπtrim noæem, zareæite kriæeve u foliji na mjestima gdje æelite posaditi biljke. 7. Posadite biljke i zalijte ih. 8. Nastrite rastresiti malË debljine 5 cm. Viπegodiπnji korov moæe izrasti kroz zarezanu foliju oko biljke. Odreæite ga noæem ili πkarama.

76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO

12/8/09

11:52 AM

Page 78

ZDRAVLJE BILJAKA

ÆIVOTINJE KOJE SE HRANE ©TETO»INAMA U VRTU ,Nematode Parazitski kolutiËavci mikroskopske su veliËine; mogu biti bioloπki agensi (vidi suprotnu stranicu) za suzbijanje puæeva golaÊa i æiπka vinove loze. Parazitiraju na specifiËnim domaÊinima a potpuno su bezopasni za druge organizme. Na ovoj se slici vidi Heterorhabditis kako se razmnoæava u tijelu æiπka vinove loze.

Grabeæljivi kukci . Mnogi kukci iz nekoliko porodica (uglavnom capsidae i Anthocoridae) jesu grabeæljivci hrane se drugim kukcima biljojedima; oni su posebno vaæni u voÊnjacima. Desno; kukac iz porodice Anthocoridae, nimfa napada malu lisnu uπ.

,Stonoge Uglavnom su grabeæljivci koji se kreÊu nisko, i razlikuju se od dvojenoga, koje su biljojedi, po tome πto imaju samo jedan par nogu po segmentu. Takoer, kreÊu se mnogo bræe od dvojenoga. Stonoge se hrane puæevima golaÊima i njihovim jajima, te kukcima koji æive u tlu.

Zlatooke . LiËinke su proædrljivi grabeæljivci, a hrane se lisnim uπima i sliËnim kukcima, kojih mogu pojesti i do 300 tijekom razvoja. Potaknite njihovo prezimljavanje tako da postavite kutije za zlatooke (vidi str. 192.). Mogu se nabaviti njihova jajaπca, jer su oni agensi za bioloπko suzbijanje πtetnika (vidi suprotnu stranicu). Desno: zelena liËinka zlatooke hrani se kalifornijskim tripsom.

,Grabeæljive liËinke Razne vrste sitnih muπica imaju grabeæljive liËinke koje se kreÊu i hrane iskljuËivo lisnim uπima. Neki se mogu nabaviti kao bioloπki agensi za suzbijanje πtetnika (vidi suprotnu stranicu). Lijevo: LiËinke Aphidoletes napadaju zajednicu lisnih uπi.

,Osolika muha LiËinke mnogih Ëestih vrsta hrane se uglavnom na biljnim uπima. Njihova je boja razliËita ali obiËno je svijetla. PodsjeÊaju na spljoπtene crviÊe za ribiËki mamac. Odrasle moæete privuÊi sadeÊi biljke s otvorenim cvjetovima. Ovdje se, brojne jarkozelene liËinke hrane lisnim uπima na ruæinim izbojima.

Muha iz porodice Tachinidae . Odrasla æenka ove muhe, koja veoma podsjeÊa na kuÊnu muhu, lijeæe jaja na ostalim domaÊinima kukaca ili pokraj njih, naroËito se to odnosi na leptire i liËinke moljca, a liËinke ili kukuljice razvijaju se kao paraziti na domaÊinu. Odrasle primjerke moæete privuÊi biljkama s otvorenim cvjetovima.

Osice . Odrasle æenke samotniËkih vrsta poput ove osice (desno) prikupljaju πtetne kukce kako bi osigurale hranu za potomstvo; privucite ih dræeÊi hrpu trulih klada, koje Êe im posluæiti za gnijeæenje. Druπtvene ose su takoer korisni grabeæljivci u proljeÊe i rano ljeto, dok odrasle æenke prikupljaju πtetne kukce da nahrane potomstvo; ipak, i same postanu πtetnici na zrelome voÊu kasno ljeti i u jesen.

76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO

12/8/09

11:52 AM

Page 79

PRIRODNI GRABEÆLJIVCI

,Parazitska osica Odrasla æenka lijeæe jaja u druge kukce i liËinke se razvijaju kao paraziti, ubijajuÊi domaÊina. VeÊina vrsta kukaca ima posebne osice Ëije su liËinke na njima paraziti. Moæete ih uglavnom nabaviti kao bioloπke agense za suzbijanje πtetnika (vidi suprotnu stranicu). Lijevo: Apantales glomeratus, vaæan grabeæljivac liËinki kupusova bijelca.

Boæje ovËice . I odrasle boæje ovËice (bubamare) i liËinke hrane se lisnim uπima i ostalim πtetnim kukcima koje love. I one se mogu nabaviti kao bioloπki agens za suzbijanje πtetnika (vidi suprotnu stranicu). Desno: liËinka boæje ovËice hrani se zajednicom crna bobova uπ.

,Kornjaπi Mnoge vrste trËaka (vidi ljubiËasti trËak, str. 35) jesu grabeæljivci joπ dok su liËinke, a i kad odrastu i hrane se obiËnim i puæevima golaÊima u svim razvojnim stupnjevima, te kukcima koji æive na tlu. Kusokrilac (vidi lijevo) sliËan je trËku; mnoge vrste dobro lete i hrane se nizom πtetnih biljojeda. Privucite ih πto manjim uznemiravanjem tla i upotrebom malËeva.

Grinje . Mnoge grabeæljive grinje hrane se uglavnom kukcima biljojedima. Mnogi se mogu nabaviti kao bioloπki agensi za suzbijanje nametnika (vidi suprotnu stranicu). Phytoseiulus persimilis (desno) je agens za bioloπko suzbijanje crvenog pauka; ovdje se hrani jajima crvenog pauka.

,Pauci Svi su pauci grabeæljivci i hrane se kukcima i ostalim Ëlankonoπcima, iako je naËin na koji love razliËit, jer ne rabe svi pauci mreæu kao zamku. Pauke se moæe razlikovati od laæipauka (sasvim lijevo) prema njihova dva jasno odvojena dijela tijela.

,Laæipauk Ovo su lutajuÊi grabeæljivci srodni paucima s dugim i tankim nogama, koji æive na tlu; za razliku od pauka tijelo im se sastoji od jednog dijela.

Æabe, krastaËe i daædevnjaci . Odrasle jedinke svih ovih æivotinja hrane se mnogim vrstama πtetnika; u mladosti æive u vodi, pa vam za njih treba jezerce (vidi str. 198 ∑ 201). Desno: odrasla obiËna æaba, koja æivi svagdje gdje postoji plitka povrπina slatke vode.

Guπteri . Mnoge vrste hrane se iskljuËivo kukcima i ostalim πtetnim beskraljeænjacima, ukljuËujuÊi obiËne i puæeve golaÊe. Desno: odrasli sljepiÊ (guπter bez nogu), hrani se uglavnom puæevima golaÊima.

76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO

156

12/8/09

11:52 AM

Page 80

DRVE∆E, GRMLJE I PENJA»ICE

Orezivanje drveÊa, grmova i ruæa

Gdje rezati Odreæite pod kutem (na vrhu) neposredno iznad pupa koji raste prema van. GranËicu s nasuprotnim pupovima (gore) treba odrezati ravno, πto je moguÊe bliæe pupovima.

Kao dio opÊih higijenskih mjera, redovito provjeravajte ima li na granama mrtvog ili bolesnog drva.Takve dijelove treba odrezati, πto spreËava πirenje bolesti. Kroπnja se oblikuje orezivanjem, obiËno kod mladih biljaka, a pritom se ispravlja oblik gdje je to potrebno.To se moæe primijeniti i na mjestima gdje je zrela biljka prerasla prostor ili kad se odstrani susjedna biljka, pa biljci koja je ostala, kroπnja bude nepravilna. Orezivanje radi pomlaivanja ili obnavljanja, potaknut Êe grm ili drvo na rast novih snaænih izboja. Dobro razmislite prije orezivanja. Naime, trebate biti sigurni da Êe to popraviti oblik grma. OpÊenito, reæe se odmah iznad pupa koji je okrenut prema van. Ako se odreæe grana iznad pupa koji je okrenut prema unutra, novi izboj raste prema unutraπnjosti grma, i pokvarit Êe njegov prirodan oblik, postat Êe guπÊi i grane neÊe imati dovoljno zraka, pa Êe se poveÊati vjerojatnost za pojavu bolesti.Takoer, grane koje rastu na unutraπnju stranu, primit Êe manje izravnog svjetla, πto znaËi da Êe biti slabe i nepravilne.

Kada orezivati Ako niste sigurni kada je najbolje vrijeme za orezivanje grmova, pazite na vrijeme cvatnje. Grmovi koji cvatu u proljeÊe, npr. forzicija, proizveli su cvjetne pupoljke duæ stabljike prethodne jeseni. Ti se pupoljci otvaraju i cvatu u proljeÊe. Kad cvatnja prestane, grm Êe poËeti rasti; to je vrijeme za orezivanje. Grmovi koji cvatu krajem proljeÊa i ljeti, poput pajasmina (Philadelphus), poËet Êe rasti poËetkom proljeÊa. Stvorit Êe nove izboje, koji Êe dobiti cvjetne pupove poËetkom ljeta. Pajasmin se moæe orezivati u svako doba nakon πto u jesen otpadne liπÊe, pa do kasne zime. Æelite li ËvrπÊu biljku, bolje ju je orezati krajem zime, jer Êe guste grane zarobiti zrak i stvoriti zaπtitnu mikroklimu tijekom hladnog vremena.

Kako orezivati OpÊenito, jako moæete orezati drveÊe i grmove koji narastu viπe od 30 cm u sezoni. ©to se takve biljke jaËe oreæu, snaænije se obnavljaju. Biljke koje rastu sporo, manje od 30 cm na godinu, ne reagiraju dobro na jako orezivanje. Zato nemojte orezivati, osim ako to nije nuæno. Svaki rez koji napravite, mora biti njeæan, i njime morate popraviti oblik.

OREZIVANJE GRMOVA Grmovi koji dobro podnose jako orezivanje jedanput na godinu

Grmovi koji trebaju samo lagano orezivanje

Budleja davidii, Balternifolia kariopteris Cornus alba i C. stolonifera kultivari deucija eukalipt forzicija fuksija hortenzija pljuskavica pajasmin ruæe maline, kupine vrba (neke vrste)

Acuba japonica i kultivari æutika Buxus sempervirens muπmulica likovac (desno) magnolije Potentilla fruticosa i kultivari biljke iz roda Prunus rododendroni Taxus baccata bekovina Ovi se grmovi mogu jako orezivati da bi se pomladili, ali im treba nekoliko godina da se potpuno obnove.

76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO

12/8/09

11:52 AM

Page 81

PROBLEMI NA TRAVNJAKU

OBNOVA TRAVNJAKA 1. Pokosite visoku travu. Za to Êete vjerojatno trebati snaænu motornu kosilicu, s noæevima postavljenim u gornji poloæaj. Pokosite travnjak i pokupite pokoπenu travu. Malo spustite noæeve i ponovno pokosite. Nastavite dok trava ne ostane visoka 5 cm. 2. Pograbljajte travnjak, i pritom odstranite sve ostatke pokoπene trave i hrpice sijena. BuduÊi da to ostavlja veoma neurodnu povrπinu, pokosite joπ jedanput. 3. Izvadite veliki korov rukama. Provjerite pH vrijednost tla. Ako je pH ispod 5,5 ∑ 5,6, posipajte vapnom kako biste opet dobili pH vrijednost oko 7. 4. Napunite sve udubine kompostom za lonËanice, pa posipajte malo sjemena trave po vrhu. Ona Êe izrasti i sakriti udubine. 5. Upotrijebite odgovarajuÊe gnojivo za travnjak jednoliko po cijeloj povrπini.

181

6. Ako je podruËje previπe mokro, alatom za prozraËivanje travnjaka izbuπite okomite rupe duboke 15 do 20 cm po Ëitavom travnjaku, te u rupe ubacite grub pijesak da poboljπa ocjeditost tla. 7. Popravite svako ogoljelo mjesto, proite preko njega grabljama za travnjak da odstranite kamenËiÊe, uvelu travu, i korov, te da razrahlite povrπinu tla. Dodajte kompost za lonËanice da izravnate povrπinu, ako je to potrebno. Posijte odgovarajuÊu mjeπavinu sjemena, i odræavajte ga vlaænim dok ne proklije. 8. U sljedeÊim tjednima ËeπÊe kosite, barem jedanput ili dva puta na tjedan. 9. Slijedite godiπnji reæim njege opisan na str. 178 ∑ 179, da biste odræali travnjak u odliËnom stanju, potaknuli jak rast trave i suzbili korov. Postupno zapunite rupe i izravnajte izboËine, i svake jeseni udubine posipajte kompostom za lonËanice.

PROBLEMI NA TRAVNJAKU Mnogi problemi s travnjakom mogu se rijeπiti primjenjujuÊi standardne metode za uzgoj travnjaka. 1. Gliste pomaæu rastu trave, no njihov izmet moæe biti problem ako se utaba i stvrdne. Rasprπite izmet glista kad je suh, brezovom metlom.

2 1

2. Voda koja se zadræava nakon jakih kiπa moæe biti znak stvrdnute zemlje ili slabe ocjeditosti. Pokuπajte to ublaæiti buπeÊi rupe alatom za prozraËivanje travnjaka. 3. SprijeËite nastanak debelog sloja mahovine, tako da je odstranite grabljama ili izreæete noæem. Prepoznajte uzrok nastanka mahovine i pokuπajte ga ukloniti, da se opet ne pojavi. 4. Korov koji raste u rozetama poput trpuca, teπko je pokositi jer se πiri nisko uz zemlju. Najbolje je rjeπenje da svaki pojedinaËno iskopate rukom. Stari kuhinjski noæ, idealan je alat za to.

3 1

76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO

210

12/8/09

11:52 AM

Page 82

VRT U POSUDAMA

Uzgoj povrÊa i zaËinskoga bilja u posudama Skoro se sve povrÊe moæe uzgajati u posudama. U veÊim Êe posudama, na odgovarajuÊem poloæaju, uspijevati Ëak i tikvice, rajËice, krumpir i patlidæan. U njima se mogu uzgajati bilo kombinacije razliËitih biljaka kao πto su salata, mladi luk, blitva, niski grah mahunar, repa, mrkva, rotkva i kineski kupus, ili viπe biljaka samo jedne vrste. Izbjegavajte povrÊe duboka korijena, kao πto je pastrnjak, zatim ono duge uzgojne sezone i spora rasta, poput cvjetaËe i kelja pupËara ili pak velike potroπaËe vode i hraniva, kao πto su tikve.

Lijepo i korisno Ne zaboravite kako i povrÊe moæe bili lijepo te da i posuda s jestivim biljem moæe privlaËiti pozornost baπ kao i ona s ukrasnim. Meu povrÊe moæete posaditi i zaËinsko bilje te jestivo cvijeÊe. Uzgoj u posudama najkorisniji je onim biljkama kojima ne odgovara tlo u vaπemu vrtu. Ako je ono, na primjer, zbijeno i glinasto, ruæmarin, kadulju i majËinu duπicu lakπe Êete uzgojiti u posudi ispunjenoj ocjeditim supstratom za lonËanice. U hladnijim se podnebljima bosiljak moæe u stakleniku posijati u lonËiÊe, koji se kasnije, u toplijem dijelu godine, premjeste na sunËano mjesto u vrtu. Uzgajajte tako i jednogodiπnje cvijeÊe koje moæe biti jestivo (neven) ili privlaËiti prirodne neprijatelje biljnih πtetnika (Convolvulus tricolor). POTREBNE ZAPREMNINE SUPSTRATA Patlidæan 10 l po biljci Niski grah 2,5 l po biljci Repa, korabica Najmanja dubina supstrata je 20 cm; razmak meu biljkama 7,5 ∑ 10 cm Lisnata i rebrasta blitva 4 l po biljci. Tikvice 30 ∑ 40 l po biljci Paprika (slatka) 5 l po biljci RajËica 15 l po biljci

VeliËina posuda i uzgojni supstrat Razno povrÊe ima razliËite zahtjeve glede supstrata u kojemu Êe rasti. Sadnice salate (v. str. 332) mogu se uzgojiti i u veÊ upotrijebljenu supstratu, dok veliki potroπaËi hraniva zahtijevaju plodniji supstrat (v. Uzgojni supstrat, str. 114 ∑ 117). OpÊenito je bolje πto je posuda veÊa jer povrÊu za dobar rast treba velika koliËina hraniva i stalna opskrba vodom. Uzgajate li u jednoj veÊoj posudi viπe biljaka, lakπe Êete ih njegovati, a moæda Êe i bolje napredovati nego da su posaene svaka u svoju posudu. BuduÊi da posude postoje u svim veliËinama i oblicima, lakπe ih je opisivati prema zapremnini nego prema veliËini, dubini ili promjeru (v. primjere dolje lijevo). Zapremninu svojih posuda procijenite stavljajuÊi u njih supstrat s pomoÊu neke posude poznate zapremnine. OpÊenito, neka posude budu duboke najmanje 20 cm. Sadnice zelene salate mogu se uzgajati i u pliÊim posudama ili lonËiÊima, sve dok ih dovoljno zalijevate.Velikim je potroπaËima hraniva, kao πto su rajËice i tikvice, potrebna posuda duboka najmanje 25 ∑ 30 cm. U posudama dobro uspijeva i mrkva, koju se tu pokrivanjem lako moæe zaπtititi od mrkvine muhe. Za rane kultivare kao i one kratka ili okrugla korijena, kao πto su ‘Little Finger’,‘Thumbelina’ i ‘Planet’, odaberite posude duboke najmanje 15 cm. Najprije povadite najveÊe mrkve, a ostale neka rastu dalje. SAVJETI ZA UZGOJ • Za bræi poËetak rasta sijte biljke najprije u kontejnere, a ne izravno u posude. • Ne dopustite da se supstrat osuπi. Mnoge biljke zbog nepravilne opskrbe vodom prerano procvatu ili im se tkivo raspuca. • Glinene lonËiÊe obloæite nepromoËivim materijalom kako biste smanjili gubitak vode. • Birajte niske ili patuljaste kultivare. • Za prihranjivanje se, prema potrebi, koristite osnovnim tekuÊim gnojivom ili onim bogatim kalijem (v. stranicu 206). Ekstrakt morskih alga ubrzat Êe rast bilja. • U poglavlju Uzgoj povrÊa, A ∑ Æ, na str. 337 ∑ 366 navode se potrebe svake vrste povrÊa za hranivima. Moæete se tim podacima posluæiti i pri uzgoju u posudama.

76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO

12/8/09

11:52 AM

Page 83

UZGOJ VO∆A U POSUDAMA

212

Uzgoj voÊa u posudama Iako se veÊina vrsta voÊa moæe uzgajati u posudama, ono zahtijeva redovitu njegu da bi dobro napredovalo, cvalo i donosilo plodove.To znaËi, primjerice, da nije dobro ostaviti ga ljeti samo dok smo na godiπnjem odmoru. Naravno da Êe voÊe u posudama donositi manje prinose od onoga koje rastu u vrtu, a æivjet Êe i znatno kraÊe.

SAVJETI ZA UZGOJ • Nikad ne dopustite da se supstrat isuπi. • VoÊu uzgajanu u posudama naite sunËano i zaklonjeno mjesto. • Svakih tjedan ili dva okreÊite posude smjeπtene uza zid. • BuduÊi da biljke u posudama ne mogu ponijeti velik urod, plodove prema potrebi prorijedite.

Koje voÊe odabrati

Desertne jabuke Za uspjeπan uzgoj u posudi odaberite kultivar zbijena rasta. Za kvalitetno Êe opraπivanje veÊine jabuka i kruπaka biti potrebna najmanje dva razliËita kultivara.

U posudama dobro uspijeva smokva, koja uspjeπno rodi jedino kad joj je razvoj korijena ograniËen. Jabuke, πljive, kruπke, treπnje i viπnje u posudama rode, a i ugodne su oku. Osjetljivijem voÊu, poput marelica, nektarina i juænoga voÊa, osobito pogoduje moguÊnost premjeπtanja posuda. Prezimiti mogu u sigurnosti staklenika, a topliji dio godine provesti na zraku u vrtu. Provjerite potrebe voÊa koje sadite s obzirom na opraπivanje. Ako nije samooplodno, moæda Êete, radi uroda, morati posaditi viπe biljaka iste vrste. U posudama nije potrebno ograniËavati rast voÊaka s pomoÊu podloga slabijega rasta.VeÊ Êe sam skuËen prostor u kojem se razvija korijen odræati biljke manjima. ©toviπe, dobro je koristiti bujne podloge, jer iz njih rastu ËvrπÊa i otpornija stabla. Na træiπtu

se mogu nabaviti i patuljaste breskve i nektarine, idealne za ljetni smjeπtaj u poploËenu dvoriπtu. Od bobiËastog voÊa za posude najprikladnije su jagode. MoguÊe je uzgajati i borovnice jer je u posudama jednostavno osigurati kiselo tlo. Mala stabalca ogrozda i ribiza dopadljiva su u posudama, a lako ih je i obirati. SliËno je i s vinovom lozom (v. str. 263). BuduÊi da maline donose plod na najmlaim πibama, odaberite one koje rode ujesen. Moæda Êete svake godine morati saditi nove. Kupine i razni kriæanci kupina jednostavno su prebujni za uzgoj u posudama.

Koriπtenje komposta u posudama Biljke sadite kao bilo koje druge lonËanice, u posude 5 ∑ 8 cm πire od korijenove bale.

VO∆E ZA UZGOJ U POSUDAMA VoÊe

Uvjeti za uzgoj u posudama

Jabuka

Odaberite kultivare zbijena rasta uzgojene na podlogama M26 ili MM106; kroπnju oblikujte u piramidu ili vazu.

Kruπka

Kultivari zbijena rasta na podlogama dunje Quince A ili C; kroπnju oblikujte kao piramidu ili vazu

Treπnja

Samooplodni kultivari na podlozi Colt; kroπnju oblikujte kao piramidu

©ljiva

Samooplodni desertni kultivari na podlogama Pixy ili St. Julien; kroπnju oblikujte kao piramidu

Breskva i nektarina

Prirodno patuljasti kultivari ili tradicionalni kultivari na podlozi St. Julien A; kroπnju oblikujte kao piramidu ili vazu.

Smokva

Posuda promjera 38 cm; oblikujte je u grm s viπe provodnica i uklanjajte starije izdanke kako bi mladi bolje rasli.

Borovnica

Dobro ocjedit kompost niske pH vrijednosti (4 ∑ 5,5).

Ribizi i ogrozd

Lijepo izgledaju oblikovani u stabalca.

Vinova loza

Oblikujte je u stabalce; svake tri godine posadite novu biljku.

Jagode

Svaku pojedinu biljku posadite u posudu promjera 15 cm, ili ih posadite viπe u jednu veÊu posudu; sadite ih krajem ljeta; preko zime ih dræite na otvorenome; rode samo jednu godinu. Nakon toga ih moæete presaditi u vrt.

228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd

228

12/8/09

11:55 AM

Page 228

VRTLARSTVO U ZA©TI∆ENU PROSTORU

Savjeti za uzgoj u zatvorenome Biljke u zatvorenome zaπtiÊene su od nepovoljnih vanjskih uvjeta, ali i potpuno ovise o vrtlaru, tj. vama, kad je rijeË o hranivima i vodi te zaπtiti od πtetnika. ©tetnicima takoer odgovara zatvoren prostor, pruæajuÊi im ugodna skloniπta kao i obilje hrane. Jednako tako, zaboravite li samo jedan dan na vrijeme provjetriti, ili zatvoriti, biljke mogu pretrpjeti πtete od prevelike vruÊine ili vlage. Zato je u zatvorenome vrlo vaæno stvoriti uvjete u kojima Êe napredovati biljke, a ne πtetnici i bolesti.

Mikroklima

PRIRODNO SUZBIJANJE ©TETNIKA Uvjeti u zatvorenu i zaπtiÊenu stakleniku ili plasteniku savrπeni su za bioloπko suzbijanje πtetnika njihovim mikroskopskim prirodnim neprijateljima. Njima se moæe boriti protiv cvjetnih πtitastih moljaca (slika na vrhu), crvenog pauka, uπi, resiËara, æiπka vinove loze, πtitastih uπi i puæeva golaÊa.Viπe podataka potraæite u poglavlju Zdravlje biljaka na str. 100.

Dodatna izolacija Zatvorite li vrata plastenika ranije, na unutraπnjoj Êe se strani pokrova, zbog hlaenja vanjskoga zraka, kondenzirati vodeni sloj. On Êe sprijeËiti znatniji noÊni pad temperature.

OdgovarajuÊu temperaturu odræavajte izolacijom i prozraËivanjem ∑ zasjenjivanje ostavite za krajnju nuædu. • Pokrove od agrotekstila precizno iskrojite. Za jaËih mrazeva osjetljive biljke pokrijte u jednom sloju ili viπe slojeva. • Nabavite termometar za kontrolu najniæe i najviπe temperature kako biste mogli najbolje isplanirati potrebe za prozraËivanjem i izolacijom. • Za toplijih zimskih dana otvorite sve otvore za prozraËivanje, ali ih nemojte zaboraviti ponovno zatvoriti sredinom popodneva. Ako ih neÊete moÊi zatvoriti, bolje je uopÊe ih ne otvarati. • Kad nakon toplih dana slijede hladne noÊi, plastenik zatvorite puno prije zalaska sunca,

kako bi se na pokrovu zadræala kondenzirana vlaga. Ona pruæa dodatnu toplinsku izolaciju.

Higijena • Odræavajte ËistoÊu na visokoj razini. U uzgojnom prostoru ne dræite prazne lonËiÊe i sliËan materijal. • Neka staklo ili drugi pokrovni materijal budu Ëisti. Moæda Êete ih trebati prati i nekoliko puta godiπnje. • Police i ostale unutraπnje elemente ispraznite i oribajte barem jednom godiπnje. Perite ih vruÊom sapunicom i isperite jakim mlazom vode. • U stakleniku i plasteniku nemojte puπiti. • Mrtve i oboljele dijelove biljaka odreæite. OËistite πkare prije no πto prijeete na drugu biljku. • Odmah uklonite i bacite na otpad sve uvenule biljke i one koje su zahvaÊene boleπÊu ili πtetnicima.

Bolesti i πtetnici • Kad god je moguÊe, uzgajajte biljke iz sjemena i sadnica iz vlastita vrta kako biste izbjegli rizik od unoπenja πtetnika i bolesti. • Kupljene biljke i supstrat u kojemu rastu dobro pregledajte. Dræite ih tjedan ili dva na izoliranu mjestu prije unoπenja u staklenik ili plastenik. • Primjenjujte plodored kako biste izbjegli nakupljanje bolesti i πtetnika u tlu.

228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd

12/8/09

11:55 AM

Page 229

SAVJETI ZA UZGOJ U ZATVORENOME

229

PRIMJENA BALA SLAME Korijenje rajËice u balama slame nalazi dodatan prostor za πirenje, kao i zalihe vlage. Koristite samo slamu dobivenu organskim uzgojem jer su rajËice vrlo osjetljive na ostatke kemijskih sredstava. Potopite bale u vodu pa ih pognojite organskim gnojivom bogatim duπikom kako bi kroz dva ili tri tjedna poËele s razgradnjom. Umotate li ih u foliju ili vreÊe, zadræavat Êe viπe vlage i topline, ali ljeti trebate zbog korijenja paziti da se ne pregriju. Svaku biljku rajËice posadite u vlastitu hrpicu supstrata na povrπinu bale. Cijele ih sezone dohranjujte kao πto biste Ëinili da rastu u posudama ili uzgojnim vreÊama.

• Svakodnevno pregledavajte biljke ne biste li uoËili πtetnike ili znakove bolesti. U zatvorenu se prostoru problemi pojavljuju gotovo preko noÊi. • Biljke podloæne napadima crvenoga pauka vlaæite ljeti vodenom maglicom. • Pojavljivanje πtetnika pratite s pomoÊu æutih ljepljivih ploËa. • Za suzbijanje Ëestih πtetnika primijenite bioloπke metode (v. str. 100). Ako je rijeË o leteÊim ≈pomoÊnicima√, prije njihova uvoenja uklonite æute ljepljive ploËe.

Supstrat, kompost i prihranjivanje • Uvijek kad je moguÊe, biljke uzgajajte na gredicama, a ne u posudama ili uzgojnim vreÊama. • Zdravlje i plodnost supstrata odræavajte metodama organskoga uzgoja. • Biljke redovito i prema potrebi presaujte kako im posude ne bi postale pretijesne a supstrat iscrpljen. Tako Êete i πtetnike odræati na odstojanju.

Zalijevanje • Izgled povrπine zemlje nije uvijek dobar pokazatelj razine vlage. Provjerite i dublje slojeve. Kod posuda se procjena moæe donijeti temeljem njihove teæine. • Na jednome kraju uzgojne vreÊe napravite otvor kroz koji Êete opipati vlaænost supstrata.

• Kad god moæete, zalijevajte ujutro, a ne naveËer. • Zalijevajte supstrat, a ne biljke. • Kanta za zalijevanje trebala bi imati dug vrat, a rozeta za rasprπivanje vodenoga mlaza, koja se moæe i skinuti, mnogo malih rupica. Postoje i kante s ventilom za zaustavljanje mlaza, zahvaljujuÊi kojemu se moæe preciznije zalijevati. • Kad god moæete, koristite se kiπnicom, osim kad zalijevate sjeme i mlade klijance. Zbog njihove osjetljivosti na bolesti, bolje ih je zalijevati ËiπÊom, vodovodnom vodom. • Prije no πto je upotrijebite, vodovodnu vodu ostavite nekoliko sati stajati u stakleniku. Ona Êe se tako ugrijati, a iz nje Êe ispariti πtetan klor. • Sjeme i sijance zalijevajte odozdo, u podloæak ili umaËuÊi posude u vodu. Dovoljno su vode primile kad se povrπina supstrata navlaæi. • Povremeno provjeravajte uËinkovitost zalijevanja ≈vaæuÊi√ rukom po jednu posudu iz prednjeg reda, zadnjeg reda i u sredini police ili stola. Rubovi gredica obiËno zalijevanjem prime manje vode od njihove sredine. • Za vruÊa vremena navlaæite ujutro sav slobodan prostor kako biste povisili vlaænost zraka. • U jesen odræavajte lisnate dijelove biljaka suhima. • Zimi se koristite manjom kanticom za zalijevanje kako biste biljke lakπe zalili manjim koliËinama vode.

228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd

230

12/8/09

11:55 AM

Page 230

Negrijani okviri i razni pokrovi Hladni (negrijani) okviri i razni pokrovi pruæaju vrijednu privremenu ili dugotrajnu zaπtitu ukrasnog i jestivog bilja. Jeftiniji su i svestraniji od staklenika i plastenika, a i zauzimaju manje mjesta.

Negrijani okviri

Iskoristite okvir Velika je prednost okvira πto πtiti od hladnoÊe, a moæe se i izvrsno provjetriti.To je osobito korisno æelite li u njemu oËvrsnuti biljke. Okvirima se mogu od prevelike zimske hladnoÊe zaπtititi reznice drvenastog bilja kao i sanduËiÊi zasijani sporoklijajuÊim sjemenom drveÊa i drugoga bilja otporna na hladnoÊu. Zimsku zaπtitu od kiπe u njima mogu naÊi lonËiÊi s biljkama za kamenjare, kao i niske lukoviËaste biljke.

Stranice tradicionalnoga hladnoga okvira drvene su ili su izvedene od opeke. Pokriven je nakoπenim ostakljenim drvenim oknom. Radi razliËitih potreba za prozraËivanjem, taj se pokrov moæe malo podiÊi i poduprijeti, ili potpuno ukloniti. Danas se takav okvir teπko moæe naÊi u trgovinama, ali ga je jednostavno izraditi. Upotrijebite li stare opeke, staklo ili drvenu grau, bit Êe vrlo jeftin.Treba li smanjiti optereÊenje konstrukcije ili poveÊati razinu sigurnosti, umjesto stakala mogu se koristiti moderni prozirni materijali poput polikarbonata. Okvir koji sami izraujete moæe se znatno bolje prilagoditi raspoloæivu prostoru. Pri gradnji okvira podignite drvene stranice na opeke kako biste im produæili vijek smanjujuÊi moguÊnost truljenja. Moderan je okvir lagane aluminijske konstrukcije, a sve su mu povrπine prozirne. Izgleda poput malena staklenika. PraktiËniji su iz viπe razloga, izmeu ostaloga i zato πto se lako prenose, ali nisu toliko Ëvrsti niti Ëuvaju toplinu kao oni starinski.

Okvir smjestite na poloæaj osunËan zimi i u proljeÊe. Ljeti ga moæete zasjeniti, a zimi, ako je potrebno, dodatno zaπtititi od hladnoÊe. Namjeravate li bilje u okviru saditi izravno u tlo, pripremite ga u skladu s potrebama toga bilja. Namjeravate li u njega smjestiti lonËanice, na tlu Êe biti koristan sloj πljunka. Ispod πljunka moæete postaviti foliju koja prijeËi razvoj korova. Dobro je uËvrstite uz stranice okvira pa Êe ujedno djelovati i kao zaπtita od puæeva.

Pokrovi Pokrovi se prema potrebi mogu premjeπtati u vrtu. Ima ih raznih oblika, veliËina i cijena. Pokrovi u obliku tunela, poduprti metalnim ili plastiËnim lukovima, predvieni su za pokrivanje cijeloga reda biljaka. Nekima se od njih gredica se moæe prekriti u cijeloj svojoj πirini (1,2 m). Ako je svrha pokrivanja zaπtita od πtetnika, onda se umjesto prozirna pokrova preko lukova moæe prebaciti mreæa. Postoje vrste pokrova koje se na manjim povrπinama mogu koristiti pojedinaËno, ili se viπe njih moæe spojiti za pokrivanje cijeloga reda.Tradicionalni se pokrovi u obliku zvona, osmiπljeni za pokrivanje pojedinaËnih biljaka, danas izrauju i od umjetnih materijala. Pri odabiru pokrova vaæan je oblik, visina, πirina, moguÊnost prozraËivanja, stupanj zaπtite od hladnoÊe, jednostavnost prenoπenja i zalijevanja biljaka. Pokrovi u obliku slova A ostavljaju biljkama uz rubove manje prostora za rast u visinu. ©iri pokrovi okomitih stranica stoga su svestraniji.

Kakav pokrov odabrati Tradicionalni su stakleni pokrovi ljepπi te, u usporedbi s modernima, bolje propuπtaju svjetlo i πtite od hladnoÊe.

©TO SVE MOÆEMO S POMO∆U OKVIRA • OËvrsnuti sijance i presadnice. • Zaπtititi sanduËiÊe i posude zasijane sporoklijajuÊim sjemenom drveÊa i divljeg cvijeÊa iz prirode. • Uzgajati osjetljive vrste poput dinja. • Uzgajati rane i kasne salate. • Zaπtititi gredicu s rasadom kupusnjaËa. • Preko zime zaπtititi reznice drvenastoga bilja. • Od zimskih kiπa zaπtititi lonËiÊe s biljkama za kamenjare.

228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd

12/8/09

11:55 AM

Page 231

Takoer je kroz njih lakπe vidjeti πto se s biljem dogaa. S druge strane, pokrovi od umjetnih materijala jeftiniji su, laganiji i otporniji na oπteÊenja. Nedostatak im je slabija izolacija (osim kod onih dvostrukih stijenki), a i vjetar ih lakπe otpuπe. Umjetni materijali, osobito folija, nisu ni toliko trajni. Zbog izloæenosti svjetlu postaju krhki i zamuÊuju se. Neki su umjetni materijali, kakvi se nalaze na kvalitetnijim modernim pokrovima, otporniji na takvo djelovanje sunca.

Utjecaj pokrova na radove u vrtu VeÊinu Êete vrsta pokrova morati ukloniti æelite li zaliti biljke pod njima. Neki su od njih prilagoeni tako da ih radi zalijevanja ne treba uklanjati, ali je biljke vaæno i redovito pregledavati. MoguÊnost provjetravanja pokrova vaæna je zbog opasnosti od pregrijavanja, moguÊnosti oËvrsnjavanja biljaka te davanja prolaza kukcima opraπivaËima. Neki pokrovi imaju na stranicama otvore koji se mogu jednostavno otvoriti ili zatvoriti. Da bi bili uËinkoviti, moraju biti odgovarajuÊe veliËine s obzirom na povrπinu pokrova.

231

RAZNE NAMJENE POKROVA • Proljetno zagrijavanje tla prije sjetve ili sadnje. • JaËanje presadnica. • Zaπtita od ptica, zeËeva i ostalih sisavaca. • Zaπtita od kukaca. • Zaπtita od mraza i hladna vjetra za biljke donekle otporne na hladnoÊu. • OËvrπÊivanje biljaka uzgajanih u stakleniku ili plasteniku. • Pokrivanje dijela nasada salate kako bi se produæila sezona berbe. • Zimska zaπtita jestivog bilja poput perπina i kupusa. • Zimska zaπtita ujesen posijana cvijeÊa, npr. kokotiÊa i razliËka. • Ranoproljetno pospjeπivanje lukoviËastog cvijeÊa, npr. sunovrata. • Produæenje berbe korisna bilja i salata u ranu zimu. • Zimska zaπtita reznica drvenastih trajnica. • Zaπtita cvjetova jagoda od mraza (pokrov preko dana uklonite, kako biste kukcima opraπivaËima oslobodili put). • Pokrivanje korisna bilja krajem zime radi ranije berbe. • Produæenje sezone zimskih salata.

4 RAZNOLIKOST POKROVA

Razne su veliËine i oblici pokrova (1); Ëak se i narijetko pletene koπare mogu upotrebljavati kao zaπtita od ptica, zeËeva i noÊnih mrazeva. Jednostavni ≈mini-pokrovi√, plastiËne boce odrezana dna (2), mogu zaπtititi pojedine biljke. Pazite samo da ne biste uz biljku ≈zaπtitili√ i pokojega puæa. Viktorijanski stakleni pokrov (3) ujedno i ukraπava svaki vrt. Polikarbonatne su ploËe danas uvelike istisnule iz uporabe staklo, od kojega se tradicionalno izraivao pokrov u obliku slova A (4), prilagoen niskim i grmolikim biljkama.

228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd

326

12/8/09

11:55 AM

Page 232

UZGOJ POVR∆A

Uzgoj bez prekopavanja tla

2 1 POSLJEDICA PREKOPAVANJA Ovaj pokus prikazuje kako prekopavanje tla moæe poveÊati zakorovljenost iznoπenjem mirujuÊa sjemena iz dubljih slojeva na povrπinu. Na golu komadu tla (1), samo je desna strana obraena. Tri je tjedna kasnije (2), na prekopanu dijelu proklijalo puno viπe korova. Slabiji razvoj korova, a time i manje potrebna vremena za njegovo suzbijanje, jedna je od najveÊih prednosti metode bez prekopavanja.

Ovo je jedna od metoda organskog uzgoja primjenjiva na sve vrste povrÊa. Nakon katkad potrebne poËetne obrade tla, ono se viπe ne preokreÊe. PoboljπivaËi tla kod ove metode Ëesto imaju dvije uloge te sluæe kao stelja i kao gnojivo. Rasporeuju se po povrπini tla, ali se u njega ne umijeπavaju.Taj se posao prepuπta gujavicama i drugim organizmima u tlu. Gujavice buπenjem hodnika poboljπavaju ocjeditost tla, a njihov mrviËast i prozraËan izmet poboljπava mu strukturu. Biljni materijal koji gujavice unesu u tlo razgrauju drugi organizmi, oslobaajuÊi mineralna biljna hraniva i tvoreÊi humus.Tlo se prilikom sijanja, sadnje ili berbe ipak mora povrπinski obraditi, no neusporedivo manje nego pri prekopavanju. Prekopavanje dugoroËno naruπava strukturu tla i dovodi do poveÊanih gubitaka vlage i organske tvari. Glavni su nedostaci metode bez prekopavanja duæe vrijeme potrebno za poboljπavanje tla kao i nemoguÊnost izlaganja πtetnika iz tla njihovim prirodnim neprijateljima. Uglavnom je najkorisnije kombinirati najbolje od obiju metoda. Prije prelaska na metodu bez prekopavanja trebat Êe provesti osnovnu obradu tla, primjerice ako je tlo zbito. I kasnije se moæe povremeno prekopati, npr. treba li ukopati zelenu gnojidbu. Ovu je metodu najbolje kombinirati s uzgojem na gredicama jer se tada po tlu ne hoda (v. str. 322). Suprotno uvrijeæenu miπljenju, tlo koje se njeguje bez prekopavanja ne zahtijeva nanoπenje velikih koliËina materijala stelje. Kompost i æivotinjska gnojiva dodaju se u istim koliËinama kao i kad se tlo prekopava. Krumpir je jedini usjev kojemu je, kako gomolji ne bi zelenjeli, potreban posebno debeo sloj stelje (v. suprotnu str.).

PREDNOSTI METODE BEZ PREKOPAVANJA • Viπe nije potrebno redovito naporno prekopavanje. • Struktura tla se Ëuva, a s vremenom i popravlja. • Organizmi u tlu bujaju u stabilnim uvjetima mirujuÊega tla. • Znatno se smanjuje gubitak vlage i organske tvari. • Na povrπinu se iznosi manja koliËina sjemenki korova.

tla ili kad gredicu pokuπavate urediti otimajuÊi neku povrπinu livadi, tlo moæete od neæeljena bilja osloboditi s pomoÊu stelje koja ne propuπta svjetlost. Njezin donji sloj izvedite od kartona ili nekoliko listova novinskog papira (v. str. 328). Prije sjetve ili sadnje, odgovarajuÊe poboljπivaËe tla rasporedite po povrπini jednoliko ili samo na sadna mjesta, sadite li biljke na veliku razmaku (primjerice, bundeve). Organska se gnojiva i vapno mogu, prema potrebi, prije nanoπenja poboljπivaËa tla povrπinski umijeπati grabljama.

Sjetva i sadnja VeÊina se kultura uzgaja jednako kao i uz prekopavanje. Povrπina tla koje se ne prekopava postat Êe, nakon odreena vremena, savrπena za sjetvu: usitnjena i mrviËasta. Sjeme se sije u rupe ili u kuÊice. Presadnice se siju u rupe naËinjene vrtlarskom lopaticom. Prije sjetve i sadnje treba ukloniti stelju i poboljπivaËe tla koji se na mjesto vraÊaju poπto biljke poËnu rasti.

Korovi i plijevljenje Kako poËeti? Da biste ovom metodom poænjeli najbolje rezultate, tlo bi na samome poËetku trebalo biti dobre strukture. Zato Êe ga moæda trebati prekopavanjem prorahliti i ujedno mu poboljπati ocjeditost. Niste li sigurni u kakvu vam je stanju tlo, poglavlje Tlo i njega tla (str. 32 ∑ 61) pomoÊi Êe vam u odluci je li mu prekopavanje potrebno i treba li ga dodatno tretirati. Tlo s kojim nema nekih veÊih problema moæe se odmah prestati prekopavati. U sluËaju zakorovljena

Povrπine njegovane ovom metodom znatno se manje zakorovljuju jer se mirujuÊe sjeme ne iznosi na povrπinu. Organska stelja joπ dodatno suzbija korov i zadræava vlagu u tlu, ali nije toliko bitna. Povrπinsko je okapanje motikom uËinkovito na golim tlima, a postupno iscrpljuje zalihe korovnoga sjemena.Viπegodiπnji korov treba iπËupati. Pomozite si pritom vilama za kopanje i πto manje remetite strukturu tla.

228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd

12/8/09

11:55 AM

Page 233

UZGOJ BEZ PREKOPAVANJA TLA

327

UZGOJ KRUMPIRA BEZ PREKOPAVANJA U podnebljima u kojima postoji opasnost oπteÊenja biljke krumpira mrazom, obiËno se kulture uzgajane bez prekopavanja sade neπto kasnije. Stelja usporava zagrijavanje tla pa su biljke takvim πtetama podloænije. Sadnja

1. Korov suzbijte motikom ili ga pokosite. 2. Ako je tlo suho, dobro ga natopite vodom. Rasporedite po njemu odgovarajuÊe koliËine æivotinjskoga gnojiva, komposta ili organskoga gnojiva bogata duπikom (v. str. 40). 3. Sjemenski krumpir poloæite na tlo, pazeÊi na potreban razmak. Postoji li opasnost od mraza, svakomu napravite malo udubljenje. 4. Redove pokrijte slojem sijena ili odstajale slame debelim 7,5 cm. U vegetaciji

1. Redovito provjeravajte nasad pa izdancima krumpira, koji u rastu zapinju za stelju i podiæu je, pomozite da kroz nju prou. 2. Stelju obnavljajte zastiruÊi i prostor meu redovima. 3. Netom prije no πto se lisnati dijelovi biljaka susjednih redova poËnu dodirivati, nastrite joπ jedan deblji sloj otkosa kako gomolji ne bi pozelenjeli zbog utjecaja sunËeva svjetla. 4. Ako je potrebno, dodajte joπ stelje. Ptice je vole razvlaËiti, ali su nam one u isto vrijeme i vaæni saveznici u suzbijanju πtetnika. Berba

Æelite li nekoliko krumpira za objed, jednostavno odignite stelju i podignite ih s povrπine tla.Vratite stelju kako bi se normalan rast nastavio. Æelite li povaditi cijeli nasad, stelju pograbljajte i sakupite gomolje (potraæite ih i u tlu). Nakraju stelju vratite na mjesto.

337-338_CRO.qxd:337-338_CRO

12/8/09

12:10 PM

Page 2

PovrÊe i salatno bilje, A ∑ Æ ArtiËoka Cynara scolymus ASTERACEAE Ova se trajnica ∑ visoka 1,2 ∑ 1,5 m i πiroka 90 cm ∑ lako uzgaja, ali s obzirom na prostor koji zauzima, rodi relativno skromno, zbog Ëega je prikladnija za uzgoj u veÊim vrtovima. Pogodna je i za ukrasne namjene. Za jelo se koriste veliki bodljikavi cvjetni pupovi. PËele oboæavaju njihove prekrasne velike tirkiznoplave bodljikave cvjetove koji, kad se otvore, viπe nisu jestivi. OD SADNJE DO URODA Prve godine pribliæno 28 tjedana. SljedeÊih godina sazrijevaju u svibnju ili lipnju. RAZNOLIKOST Pupovi su obiËno zeleni, no postoji i ljubiËast oblik. POLOÆAJ SunËan, zaklonjen. Izbjegavajte teπka ili vlaæna tla na kakvima Êe teæe preæivjeti zimu. TRETIRANJE TLA PoboljπivaËem tla visoke hranjivosti, a na suhim tlima i poboljπivaËem tla niske hranjivosti. IDEALNA PH VRIJEDNOST 6,5 ∑ 7

Sadnja Moæe se uzgajati iz sjemena, pri Ëemu Êe rezultati varirati, tj. samo Êe neke biljke dati velike pupove. ObiËno se razmnaæaju vegetativno reznicama ili izdancima s korijenom koji se uzimaju u travnju. Za takav naËin razmnaæanja odaberite samo najbolje biljke.

Razmak Najmanje 1 x 1,5 m.

rozetu slamom ili paprati. U proljeÊe ih otkrijte prije no πto poËnu rasti. ArtiËoke rode tri do Ëetiri godine pa, da biste ih uvijek imali dovoljno, svake godine uzmite reznice s treÊine biljaka. PROBLEMI ObiËno ih nema. Uπi mogu biti smetnja, ali ih se moæe otjerati mlazom vode.

Razmak REDOVI 23 x 45 cm U SKLOPU 34 cm

Njega Urod Svaka artiËoka daje izmeu srpnja i rujna po nekoliko velikih pupova. Uberite ih kad odebljaju, ali joπ dok su mekani te Ëvrstih i stisnutih ljuski. Jedite ih svjeæe. Uklanjanjem postranih pupova poveÊat Êete veliËinu glavnoga. Kuhajte ih u komadu. Jedite samo mesnate dijelove na osnovi ljusaka. Uklonite sve vlaknaste dijelove prije no πto zagrijete srediπnji dio na vrhu stabljike.

ArtiËoka, kineska Stachys affinis LAMIACEAE IstoËnjaËko korjenasto povrÊe. Lako se uzgaja, no slabo je poznato jer je njegove spiralne gomoljiÊe nezgodno Ëistiti. Zahtijeva velike povrπine i relativno dugu uzgojnu sezonu. Jako se πiri, ali je prikladna za uzgoj u posudama. Naraste 45 ∑ 55 cm uvis.

Nagrtanje biljaka malom koliËinom zemlje poveÊat Êe njihovu stabilnost. Plijevite oko biljaka dok ne ojaËaju. Njihov Êe bujan rast tada istisnuti sav korov. Obilno zalijevanje u suπnim razdobljima potpomaæe kvalitetno oblikovanje gomolja. Biljke uzgajane u posudama treba od sredine ljeta jednom na tjedan dohranjivati razrijeenim tekuÊim gnojivom od crnoga gaveza (1 : 15). PROBLEMI Malo. Katkad ih napada korijenova uπ salate, zbog koje biljke mogu povenuti.

Ljetni usjevi trebaju blagu sjenu. Korisna je kao zimska salata uzgajana u zatvorenome, a primjerena je i za ukrasnu gredicu. Ako je pustite da procvate, sama Êe se zasijati. Umijeπajte poboljπivaË tla srednje hranjivosti ako tlo nije poboljπano za prethodnu kulturu. Sijte u kontejnere, ili izravno na zemlju. Sijte u srpnju i kolovozu za urod od zime do proljeÊa, u kolovozu za zimski uzgoj u zatvorenome; ili od oæujka do lipnja za ljetni urod. Razmak u redovima: 15 x 20 cm; u sklopu 15 cm. Zalijevajte u suπnim razdobljima. Probleme vam mogu zadati buhaËi. PoËnite brati pojedinaËno liπÊe kad dovoljno naraste. Rodi kroz duæe razdoblje.

Blitva rebraπica

Urod Gomolje vadite kad listovi povenu, i to samo prema potrebi jer se u hladnjaku nakon tjedan dana smeæuraju.VeÊinom podnose zimu, no u hladnim ih podruËjima od mraza zaπtitite slamnatom steljom. Kineske artiËoke razvijaju se i iz vrlo malenih gomolja pa ih, ako ne æelite ovu biljku ponovo na istome mjestu, nakon pobiranja uroda proberite iz temeljito prekopane zemlje.

Beta vlgaris skupina Cicla CHENOPODIACEAE

Ovaj se srodnik cikle lako uzgaja. Za jelo se upotrebljavaju peteljke i liπÊe. Rodi viπe mjeseci uzastopce. LiπÊe ima debela i Ëesto prekrasno obojena rebra, tako da je blitva rebraπica dovoljno privlaËna i za ukrasni vrt. OD SJETVE DO URODA 8 ∑ 12

tjedana OD SADNJE DO URODA

20 ∑ 28 tjedana POLOÆAJ Podnosi malo sjene. TRETIRANJE TLA PoboljπivaË tla niske hranjivosti IDEALNA PH VRIJEDNOST 6,5 ∑ 7

Njega Zalijevajte biljke dok ne ojaËaju. Nastrite sijenom ili kompostom. Zaπtitite ih od mraza prekrivπi

mjestu u posudama s kompostom, sve dok izdanci ne dosegnu 6 cm. Izravna sadnja u travnju na dubinu 10 ∑ 15 cm.

Sadnja Gomolji se mogu, radi πto ranije sadnje, potaknuti na nicanje na toplu

Barbareja Barbarea verna BRASSICACEAE Dvogodiπnja biljka otporna na hladnoÊu s jakim okusom na potoËarku. Brzo raste, moæe se brati skoro cijele godine. Najbolje uspijeva na plodnijim tlima.

ima bijela rebra. Ostali kultivari imaju rubinskocrvena ili raznobojna rebra. POLOÆAJ Podnosi vjetrove koji nose sol (korisno za obalne vrtove) i blagu sjenu. Jarke boje peteljki prekrasne su u jesenskim. Dobar zimski usjev za negrijan plastenik ili staklenik.

Izbor kultivara

ArtiËoka 'Green Globe'; 'Purple Globe'; 'Romanesco'

ArtiËoka

ArtiËoka, kineska

Barbareja

6-338_za korce.qxd:6-338

12/8/09

12:42 PM

Page 6

Bolesti i πtetnici, A ∑ Æ

Predgovor Naslov izvornika Encyclopedia of ORGANIC GARDENING The complete guide to natural & chemical-free gardening

Copyright ∂ 2002, 2005 Dorling Kindersley Ltd Text copyright ∂ H. D. R. A., 2001, 2005 ∂ za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2010.

Za nakladnika Alen Bodor

Æelimo vam puno radosti i zadovoljstva u zdravu uzgoju bilja! Uredniπtvo

Bakterijski rak koπtiËavog voÊa

dovoljno da potaknu sklerocij na klijanje. PODLOÆNE BILJKE Luk u

Pseudomonas mors-prunorum

SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJE

Bakterijski rak koπtiËavog voÊa

koriceOG_CRO:Korice OG_CRO

12/3/09

1:56 PM

Page 1

NAJPOTPUNIJA I NAJSVEOBUHVATNIJA KNJIGA O EKOLO©KOM VRTLARSTVU: NA JEDNOMU MJESTU OBUHVAÊENE SU OSNOVE EKOLO©KOG VRTLARSTVA TE SAVJETI O UZGOJU POVRÊA, VOÊA I UKRASNOG BILJA.

VELIKA ILUSTRIRANA

• Fotografije, crteæi i tablice ilustriraju i upotpunjuju opise.

ENCIKLOPEDIJA

• Abecedni prikaz povrÊa. • Abecedni prikaz bolesti i πtetnika.

ZDRAVI VRT Organski, prirodan i bez kemikalija