Novi uvez 15

NOVI UVEZ Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva GODINA X.

ISSN 1845-2434

BROJ 15

LIPANJ 2012.

http://www.zkd.hr

NOVI UVEZ 15 Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva Godina X. Lipanj 2012.

Poštovani,

Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853 http://www.zkd.hr Tajnik: Dino Alujević (dino.alujevic@kgz.hr) Glavna i odgovorna urednica: Katja Matković Mikulčić Uredništvo: Lorenka Bučević-Sanvincenti, Katja Matković Mikulčić, Elizabeta Rybak-Budić, Tomislav Silić (grafičko uređenje) Lektorica: Božica Dragaš

Sadržaj ovoga broja: RAZGOVOR S GLAVNOM RAVNATELJICOM NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU, DUNJOM SEITER-ŠVERKO

2

NOVA SF GRADSKA KNJIŽNICA U SREDIŠTU ZAGREBA-DNEVNI I NOĆNI BORAVAK METROPOLE

4

DOBAR POČETAK-KNJIŽNICA! KAKO JE OSNOVANA KNJIŽNICA U KOMIŽI

5

DVADESET PETA GODIŠNJICA KNJIŽNICE NOVI ZAGREB I ČETVRT STOLJEĆA NOVOZAGREBAČKE MREŽE

12

HRVATSKI ARHIV WEBA-PREGLED NOVOSTI

15

SURADNJA DJEČJIH KNJIŽNIČARA I RODITELJA-PRIKAZ STRUČNOG SKUPA

17

“PRIPREMA, POZOR... KAZALIŠTE!”

20

NOĆ KNJIGE U KNJIŽNICI VLADIMIRA NAZORA

22

RADIOKOMEDIJA “KNJIŽNIČARENJE I KNJIŽNIČARSKO PRIGOVARANJE”

23

DRUGI FESTIVAL HRVATSKIH DIGITALIZACIJSKIH PROJEKATA

24

NOVOSTI IZ HRVATSKOGA ČITATELJSKOG DRUŠTVA

25

PIŠEM TI PISMO-NATJEČAJ ZA NAJ PISMO U GRADSKOJ KNJIŽNICI VELIKA GORICA

28

DESET GODINA HRVATSKO-RUSKE KULTURNE SURADNJE U KNJIŽNICI TINA UJEVIĆA

29

GODIŠNJA KONFERENCIJA EBLIDA-NAPLE 2012., KOPENHAGEN, DANSKA

31

Dok ispisujem retke za uvodnik Novog uveza bliži se kraju moj dvogodišnji mandat predsjednice Zagrebačkoga knjižničarskog društva. U tom razdoblju, zajedno sa suradnicima, uredila sam četiri broja Novog uveza, dakako sve na volonterskoj osnovi, pa ovim putem zahvaljujem svima na nesebičnom trudu i radu.

Ovaj broj započinjemo razgovorom s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice Dunjom Seiter – Šverko, prvom urednicom Novog uveza. Zatim slijedi informacija o kampanji koja je u tijeku, za novu zgradu Gradske knjižnice u Zagrebu koja bi trebala biti središnja knjižnica najveće mreže narodnih knjižnica u Hrvatskoj.

Da nije lako osnovati novu knjižnicu na udaljenom otoku svjedoči nam prilog o otvaranju knjižnice u Komiži na Visu koji je napisala nekadašnja knjižničarka u Komiži a danas djelatnica KGZ-a. Uvrstila sam ga jer se u njemu spominju imena osoba koje će ostati trajno zapamćene u knjižničarstvu jer su dale veliki doprinos njegovu razvoju. Prilog o dvadeset petoj godišnjici knjižnice Novi Zagreb i knjižničnoj mreži od šest knjižnica govori o kvaliteti života koju su prostorima Novog Zagreba dali knjižničari svojim stručnim i nesebičnim radom. Prilog o obilježavanju dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice naglasak je stavio na nova web sučelja - projekt Hrvatski arhiv weba. NSK je bio organizator Drugog festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata o čemu govori drugi prilog. Bogata i raznolika djelatnost u narodnim knjižnicama prikazana je kroz priloge o stručnom skupu pod nazivom Suradnja dječjih knjižničara i roditelja (KGZ– Knjižnica Medveščak), o kazalištu u knjižnici (KGZKnjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića), radiokomediji „Knjižničarenje i knjižnično prigovaranje“ (KGZ– Knjižnica Vladimira Nazora), o Noći knjige (KGZ– Knjižnica Vladimira Nazora), natječaju Pišem ti pismo (Gradska knjižnica Velika Gorica) te o rusko-hrvatskim kulturnim vezama (KGZ-Knjižnica Tina Ujevića). U ovom broju se nalazi i zanimljiv prilog o novostima iz Hrvatskoga čitateljskog društva. Prilog s dvadesete godišnje konferencije EBLIDA - NAPLE na kojoj je prisustvovala kolegica iz KGZ-a govori o važnosti praćenja dinamičnih zbivanja na europskoj knjižničarskoj sceni.

Okrugli stol pod nazivom Koja je budućnost knjižnica, pisaca, nakladnika i knjižara u okruženju novih medija? i pred nas stavlja traganje za odgovorima na to pitanje.

To će biti materijali za neke nove brojeve Novog uveza i novu uredničku ekipu kojoj želim puno žara i novih ideja, uz srdačan pozdrav Katja Matković Mikulčić

NOVI UVEZ - STRANICA 1

RAZGOVOR S GLAVNOM RAVNATELJICOM NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU DUNJOM SEITER – ŠVERKO, PRVOM UREDNICOM NOVOG UVEZA Godine 2003. inicirali ste pokretanje Novog uveza, glasila Zagrebačkog knjižničarskog društva i bili ste njegova prva urednica. Koja je uloga strukovnih glasila danas?

Kako je uloga strukovnih udruga promicanje važnosti i vrijednosti, bolje pozicioniranje i vidljivost te doprinos samosvjesnosti određene struke, tako i strukovno glasilo smatram jednim od alata kojima se tako postavljeni ciljevi ostvaruju. Novi uvez je nastao iz potrebe da Zagrebačko knjižničarsko društvo i njegov rad bude vidljiviji članstvu, ali i sa snažnom željom da se glasilom dodatno motivira članstvo na aktivniji doprinos Društvu. Nastao je i kao rezultat moga nemirenja s čestim pitanjem: „A što ja to imam od ZKD-a?“ Ta pozicija neaktivnosti, ali i nezadovoljstva, doista ne pridonosi ni razvoju ni položaju knjižničarstva u širem društvenom kontekstu. Ako knjižničari ne pridonose položaju struke, za njih to doista neće činiti nitko. Veseli me što Novi uvez svih ovih godina sustavno promiče upravo te pozitivne vrijednosti, izvještava, otvara pitanja znanja i vještina u knjižničarstvu. Stoga, svaka urednica kao i svi članovi uredništva, tijekom ovih deset godina, zaslužuje zahvalnost i poštovanje svih članova Zagrebačkog knjižničarskog društva. Što je knjižnica danas a što će ona biti u budućnosti?

Još se uvijek krećemo u okvirima hibridne knjižnice, dakle svjesni smo da uz analognu prikupljamo, čuvamo, dajemo na korištenje ali i stvaramo digitalnu građu, osiguravamo pristup, osiguravamo zaštitu.

Kao što se krećemo oko centralnih osi knjižničarstva danas: građa, korisnici, posudba, pretpostavka je da ćemo to činiti i u

budućnosti. Pri tome, mijenjat će se mediji na kojima će se građa nalaziti, mijenjat će se načini komunikacije, mijenjat će se oblik knjižnice u fizičkom ali i u virtualnom svijetu. Svjedočimo snažnom prelasku iz materijalne kulture u medijsku pri čemu knjižnice ne mogu biti osamljeni otoci. Budućnost će sigurno otvarati pitanje sadržaja dok će nam forme biti manje važne. Predviđam kako će tematske knjižice sve više osvajati prostore knjižničarstva, bez obzira na to u kojem obliku one postojale. Na taj način knjižničarstvo će biti usmjerenije i specijaliziranje.

Kakav je položaj hrvatskog knjižničarstva danas u usporedbi sa zemljama Europske unije, u koju ulazimo 2013. godine?

Hrvatsko je knjižničarstvo odavno savladalo i odavno provodi najznačajnije procese knjižničarstva a u nekim programima i prednjači ako ga uspoređujemo sa knjižničarstvom zemalja Europske unije.

Svakako tome pridonosi dugi niz godina akademskog obrazovanja u području knjižničarstva, u području informacijskokomunikacijskih znanosti. Nezaobilazni su i danas već kultni seminari (spomenut ću samo AKM, LIDA-u, u novije vrijeme Savjetovanje za narodne knjižnice, Festival digitalizacijskih projekata…). Upravo brojnost stručnih skupova u Hrvatskoj i sudjelovanje na onima najbitnijima u svjetskom knjižničarstvu ojačali su hrvatsko knjižničarstvo kako u razmjeni ideja i znanja s kolegama iz europskog knjižničarstva tako i u provedbi teorijskog znanja u svakodnevni strukovni rad naših knjižnica.

Na mjesto glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice došli ste iz Ministarstva kulture Republike Hr-

NOVI UVEZ - STRANICA 2

vatske gdje ste bili načelnica Odjela za digitalizaciju knjižnične, arhivske i muzejske građe. Prije toga radili ste u knjižničarstvu i imate široki pregled na struku. Po vašem mišljenju, koji bi prioriteti trebali biti u pravcu razvoja knjižničarstva u Hrvatskoj?

nomsku situaciju prevladati. Koristimo se i iskustvima kolega iz Europske unije. Kao što općenito vrijedi za kulturu i znanost, društva koja prepoznaju njihovo značenje i ojačavaju sredstva za njihovu provedbu, društva su koja snažno napreduju i koja su predvodnici općeg rasta.

Svakako je nužnost određivanje strategija određenih vrsta knjižnica ali i strategija određenih procesa u knjižničarstvu kako bismo ih zaokružili u strategiju hrvatskoga knjižničarstva. Nastavno na matičnu ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mi smo započeli i postavili na naše web stranice osnovna polazišta strategija za visokoškolske, za specijalne knjižnice…uskoro ćemo postaviti i strateška polazišta za narodne, za školske knjižnice. Očekujemo široku raspravu a potom i izradu strategija u suglasju sa zainteresiranim kolegama i kolegicama. Upravo je suglasje i suradnja onaj element kojim je unutar knjižničarske i šire knjižnične zajednice moguće ovu zanimljivu, izazovnu i važnu struku dodatno ojačati. S pozicija o kojima govorite, s doista širokom vizurom, izražavam svoje duboko poštovanje prema svima koji su na bilo koji način povezani s knjižničarstvom. Ljudi čine struku, a knjižničari su, u najvećoj mjeri, entuzijasti, ponekad i avanturisti, promicatelji općeg dobra, široko otvoreni javnosti.

Koja je uloga regionalnih knjižničarskih društava? Što možete poručiti članovima Zagrebačkoga knjižničarskog društva, najvećega strukovnog udruženja?

Koji su preduvjeti unapređenja knjižničarske djelatnosti, odnosno pozicioniranje djelatnosti u širem društvenom kontekstu?

Kreativnost, motiviranost, neprekidna želja da se dodatno i trajno educira preduvjeti su na osobnoj razini. Naravno da rukovodstva knjižnica imaju ulogu da potiču, da nagrađuju. Pitanja koja još uvijek nisu na društvenoj razini riješena, pitanja su financiranja. Dijelimo sudbinu, nismo naravno sretni kako padaju proračuni za knjižnice, ali pokušavamo negativnu eko-

Strukovne udruge 16. stoljeća, doduše one koje su okupljale obrtnike toga vremena, nazivale su se cehovima. Ne samo što su tako okupljeni obrtnici razmjenjivali znanja i vještine potrebne za praktični rad, već su i najvažnijim predmetom određenog ceha smatrane cehovske škrinje u koje su se spremali dokumenti, novac, i sve ostalo važno za rad ceha. Članstvu Zagrebačkog knjižničarskog društva želim punu škrinju i dokumenata i novaca ali i novih ideja, jače povezanosti i zajedničkih projekata. ZKD je najveće udruženje knjižničara i njegovi su članovi, u najvećoj mjeri, oni koji aktivno rade i u Hrvatskom knjižničarskom društvu.

Ali svako regionalno društvo treba čuvati memoriju i svojih bivših članova, zaslužnih promicatelja knjižničarstva i kao znanosti i kao struke te uvijek biti okrenuto i onima koji tek dolaze u redove udruge. Regionalno društvo razvija i alate kojim ojačava poziciju u određenoj lokalnoj tj. županijskoj sredini. Bilo bi važno provoditi zajedničke programe s drugim udrugama u kulturi i znanosti određene sredine, istovremeno unapređujući sredinu u kojoj djeluje kao i poziciju svojih članova.

Razgovor vodila Katja Matković Mikulčić, predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva i urednica Novog uveza.

NOVI UVEZ - STRANICA 3

NOVA SF GRADSKA KNJIŽNICA U SREDIŠTU ZAGREBA Dnevni i noćni boravak Metropole Kampanjom za novu Gradsku knjižnicu u središtu Zagreba pridružujemo se kampanji Hrvatskoga knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu

Nova Gradska knjižnica, središnja knjižnica najveće mreže narodnih knjižnica u Hrvatskoj – Knjižnica grada Zagreba, jedan je od simbola grada Zagreba. S jedne strane ističe pripadnost kulturnoj i povijesnoj baštini Zagreba, a s druge strane pripadnost sadašnjemu modernom vremenu. Ona obogaćuje kulturni, obrazovni i društveni život Zagrepčana, potvrđuje identitet Zagreba kao europske metropole i grada kulture te prinosi društvenome, kulturnom i umjetničkom razvoju grada.

Dobrom organizacijom, bogatim knjižničnim zbirkama, mrežno dostupnim informacijama i građom, Gradska knjižnica osigurava slobodan pristup informacijama ne samo građanima Zagreba, nego i Hrvatske i inozemstva. Ona širom otvara vrata svim stanovnicima Zagreba, neovisno o njihovoj dobi, spolu, obrazovanju,

narodnosti, jeziku, društvenom statusu ili psihofizičkim sposobnostima, kao i privremenim stanovnicima i turistima. Visokoprofesionalan rad njezinih djelatnika osigurava najvišu razinu usluga za korisnike što potvrđuje ne samo količina i kvaliteta stručnih, organizacijskih i programskih dostignuća, nego i brojne inicijative i novine koje se svakodnevno uvode.

Razvoj zbirki i knjižnične građe u proteklih stotinjak godina, stalne inovacije i poticanje razvoja novih službi i usluga za korisnike te svekoliko ulaganje u znanje i suradnju među knjižnicama, omogućuju brze prilagodbe i osiguravaju uspješno djelovanje knjižnice ne samo danas nego i u budućnosti.

Tekst preuzet iz promidžbene knjižice KGZ-a

NOVI UVEZ - STRANICA 4

DOBAR POČETAK - KNJIŽNICA! Kako je osnovana knjižnica u Komiži Irma Kovačić (irma.kovacic@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Savski gaj

Ovako je počelo – elaboratom: GRAD KOMIŽA: GRADSKA KNJIŽNICA - u osnivanju!

Splitsko-dalmatinska županija PISMO POTPORE ŽUPANIJSKE MATIČNE SLUŽBE Grad Komiža ima oko 2.300 stanovnika i prema važećim propisima treba imati gradsku narodnu knjižnicu kao samostalnu ustanovu u kulturi, koja organizacijski može biti u sastavu i neke druge ustanove, ali samo do trenutka njezina osamostaljenja.

Gradska narodna knjižnica od posebnog je društvenog interesa. Ona nabavlja, stručno obrađuje, čuva i daje na korištenje knjižničnu građu. Svojom djelatnošću služi poticanju i širenju općeg obrazovanja, informiranja te zadovoljavanja kulturnih potreba stanovništva.

Kao kulturno središte svojega grada, narodna knjižnica u svojim prostorima ili izvan njih okuplja različite strukture građana s različitim kulturnim interesima i potrebama kako bi ih upoznala s prošlim i sadašnjim dostignućima ljudskoga znanja i kulture uopće, a posebno svog užeg zavičaja.

Njegovanje zavičajnosti i prikupljanje, obrađivanje i čuvanje te davanje na korištenje upravo ove građe jedna je od važnih zadaća knjižnice.

Različitim oblicima djelovanja, počevši od rada s predškolskom djecom te s osnovnoškolskom i srednjoškolskom populacijom, zatim s drugim dobnim skupinama, gradska knjižnica potiče širenje knjige i podiže obrazovnu, obavijesnu i općekulturnu razinu stanovništva.

Posebnost naših otočkih i priobalnih knjižnica jest i u tome što su one u turističkim mjestima u mogućnosti na najneposredniji način prezentirati brojnim domaćim i inozemnim turistima dio bogate hrvatske, osobito otočke kulturne i pisane baštine. Organiziranjem književnih večeri, promocija knjiga, predavanja, izložbi te sudjelovanjem u svim kulturnim događanjima u mjestu i na otoku, knjižnica se pojavljuje kao prepoznatljiv i nezaobilazan činilac kulturne ponude.

Osnivanje i ustroj knjižnice Zakonom o ustanovama (NN,76/93), Zakonom o bibliotečnoj djelatnosti (NN, 25/73), Standardima za rad narodnih knjižnica u SR Hrvatskoj, Zakonom o upravljanju ustanovama u kulturi i zaštiti spomenika kulture (NN, br. 96/93) uređena su pitanja u svezi s osnivanjem i ustrojem narodnih knjižnica.

Narodne se knjižnice, pa je tako planirano i za onu u Komiži, sufinanciraju iz nekoliko izvora: - osnivač osigurava sredstva za redovnu djelatnost - županijskim proračunom planiraju se sredstva za interventne potrebe te za izuzetne potrebe programa i nabavke knjižničkog fonda - Ministarstvo kulture RH putem "Programa javnih potreba u kulturi" sufinancira nabavku knjižne građe, osigurava prioritetno uređenje i opremu knjižnica te njihovu informatizaciju - iz redovne djelatnosti knjižnice - od sponzora, donatora i iz drugih izvora.

NOVI UVEZ - STRANICA 5

Prostor Osnivač je dužan osigurati prostor za rad knjižnice. Knjižnica treba biti smještena u središtu mjesta. Prema "Standardima..."

- optimalni prostor za knjižnicu u Komiži bio bi 120 m2. U tom bi se prostoru smjestili odjeli za djecu i odrasle, čitaonica te dnevni tisak i zavičajna zbirka.

Oprema Oprema knjižničnog prostora mora biti tipska i funkcionalna.

Fond Knjižnični fond čine knjige, novine, AVgrađa, zavičajne zbirke. Početni bi fond trebao biti oko 5.000 - 6.000 knjiga, ali knjižnica može započeti s radom i s manjim knjižničnim fondom. Knjižnica mora biti pretplaćena na najmanje 3 naslova dnevnih novina te na 3-5 naslova periodike.

Stručni djelatnici Knjižnica mora na puno radno vrijeme uposliti jednog djelatnika s visokom stručnom spremom koji ima odgovarajuće knjižničarsko obrazovanje. Osoba koja bi eventualno radila s pola radnog vremena ili imala samo srednju stručnu spremu ne bi mogla udovoljiti svim suvremenim porebama moderne knjižnice (bilo zbog nedovoljna obrazovanja bilo zbog nedostatka vremena). Knjižnica bi za korisnike trebala biti otvorena 20-30 sati tjedno. Županijska Matična služba Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita bit će stalno na pomoći te će pomagati stručnim savjetima i uputama u rad i zalagati se za formiranje gradske knjižnice u Komiži.

U Splitu, listopada 1996.

Voditeljica Županijske matične službe Vesna Mihanović, prof.

PODUZETE AKCIJE OD IDEJE PREMA OSTVARENJU Od listopada 1997. do travnja 1998.

Rukovodili smo se vještinama i znanjima struke. Slušali smo glas struke iz “Marulića” u Splitu. Slušali smo savjete. Uživali u nastajanju jednoga prekrasnog projekta knjižnice.

1. Grad Komiža pronalazi prostor za buduću knjižnicu, čiji je isključivi vlasnik Grad; prostor se nalazi u zgradi Spomendoma gdje je smještena i uprava Grada te drugi prostori namijenjeni kulturi - kinodvorana, Galerija Boris Mardešić i dr.; prostor predviđen za buduću knjižnicu ima oko 130 m2, a funkcionalno je već povezan s prostorom Galerije.

2. Donesene su odluke o budućoj namjeni prostora i naručena je izradba idejnog projekta.

3. Učinjen je idejni projekt te s ostalom dokumentacijom upućen Ministarstvu kulture RH na "Natječaj za sufinanciranje javnih kulturnih djelatnosti u 1998. godini"; isti je projekt te poseban financijski plan upućen i Županiji splitsko- dalmatinskoj radi sufinanciranja projekta opremanja buduće knjižnice.

4. Od Županijske matične službe za narodne knjižnice zatražena je i ostvarena stručna valorizacija planiranog prostora kao i samog idejnog projekta koji je tom prilikom doživio neophodne funkcionalne izmjene.

5. Zatražena je i dobivena javna potpora prijedlogu za otvorenje gradske knjižnice u Komiži od strane javnih kulturnih djelatnika te pojedinih kulturnih nacionalnih institucija Republike Hrvatske.

6. Ministarstvo kulture RH odobrava sredstva za nabavku inicijalnog knjižnog fonda još u tijeku 1997. godine te je tako nabavljeno prvih 300 naslova novih knjiga.

NOVI UVEZ - STRANICA 6

7. Sredstvima iz gradskoga proračuna Komiže nabavljeno je 50-tak naslova novih knjiga.

8. Ministarstvo kulture RH odobrava projekt otvorenja knjižnice u Komiži te financijska sredstva za građevinske radove radi uređenja prostora buduće knjižnice.

9. Ministarstvo kulture omogućuje nabavku daljnjih 200-tinjak naslova novih knjiga.

10. Pripremljeni su normativni akti za ustanovu u kulturi koja će u početku nositi naziv "Gradska knjižnica Komiža - u osnivanju".

11. Poslan je poziv (zamolba) javnim kulturnim djelatnicima kao i ustanovama u Hrvatskoj za pripomoć u nabavci osnovnog knjižnog i knjižničnog fonda za buduću knjižnicu.

12. U tijeku ožujka 1998. pristupa se građevinskim radovima tj. uređenju buduće knjižnice.

13. Ovaj stručni prijedlog također je dio priprema za osnivanje buduće knjižnice u Komiži.

14. Na Svetega Mikulu, 6. prosinca 1998. godine svečano je otvorena Gradska knjižnica Komiža.

15. Raspisuje se natječaj za zaposlenje prvoga profesionalnog djelatnika Gradske knjižnice Komiža.

Komiža, 6. lipnja 1997.

Ministarstvo kulture ZAGREB Kneza Mislava 18 Prijava na Natječaj Ministarstva kulture za predlaganje programa javnih potreba u kulturi u RH za investiciju u uređenje i opremu Gradske knjižnice Komiža (priloženo: projekt uređenja, troškovnik za investiciju, troškovnik za opremu prostora); 10. 11. 1997. Štovani!

Grad Komiža prvi se put javlja na Natječaj Ministarstva kulture s prijedlogom (zahtjevom) za pomoć u investiciji za uređenje prostora za buduću Gradsku knjižnicu. Kako su dosadašnji prijedlozi i razmišljanja bili vezani za prostore kojih Grad nije bio vlasnik, do sada se nije moglo naći odgovarajuće kvalitetno i trajno rješenje. Prijedlogom kojega ovaj put dostavljamo, taj smo problem u potpunosti uklonili ¸jer riječ je o prostoru u sastavu zgrade Grada Komiže tj. o prostoru kojega je Grad isključivi vlasnik. Ponuđeni projekt koji predviđa uređenje prostora A - Knjižnice i prostora B - cjelovitog kulturnog centra predstavlja vrlo kvalitetno rješenje za odvijanje raznovrsnih kulturnih djelatnosti u ovome gradu te za okupljanje djece i mladeži oko zanimljivih kulturnih i odgojnih programa. Ovome mjestu takav je prostor potreban kao "kruh nasušni". Može li se još uopće u Hrvatskoj zamisliti grad bez mogućnosti posudbe knjige? Građani Komiže, osobito školarci (osnovnoškolci, gimnazijalci, učenici srednje strukovne škole) - za sada su primorani tu osnovnu kulturnu potrebu ispunjavati u 2 sata plovidbe udaljenom Splitu. Izolaciji otoka time dodatno doprinosi i posvemašnja kulturna izolacija.

Smatramo da je knjižnica (kulturni dom) u Komiži - civilizacijski minimum, jedna od najvažnijih pretpostavki o(p)stanka u

NOVI UVEZ - STRANICA 7

ovome mjestu - mjestu koje, na sreću, nije bilo razoreno u Domovinskome ratu, ali koje je kulturološki i demografski razarano desetljećima. Da je nekoliko desetaka puta više Komižana izvan Hrvatske (u zemljama Amerike, Australije, Afrike, New Zelanda itd.) nego u Komiži¸ to je već općepoznati podatak. No, stanje će i dalje ostajati kao što je i bilo ne bude li budućnosti ovdje - usred hrvatskog Jadrana. Svjesni važnosti i prioriteta u kulturi u cijeloj nam, osobito razorenoj, domovini - vjerujemo da se ova investicija može smatrati realnom, ne preskupom, ali i neophodnom. Spremni smo uložiti sve napore da grad Komiža dobije svoju knjižnicu te da ona dogodine služi našim građanima i svim svojim korisnicima kao prostor življenja bez kojega se više Komiža neće moći ni zamisliti. U toj namjeri Grad je do sada financirao i izradu idejno -izvedbenog projekta kojega vam šaljemo na Natječaj.

Zahvaljujući unaprijed na financijskoj potpori, srdačno vas pozdravljamo.

U privitku dostavljamo: 1. projekt - puni naziv 2. troškovnik za investiciju 3. troškovnik za opremu prostora 4. upitnik - obrazac Ministarstva Član Poglavarstva grada Komiže Irma Kovačić Gradonačelnik Grada Komiže Vice Mardešić

Ranko Marinković ZAGREB, 10000 Visoka 18 Komiža, 7. lipnja 1997.

Poštovani i dragi šjor Ranko!

Nadamo se da se nećete naljutiti na ovaj prisniji ton jednoga, zapravo, službenoga pisma¸ što Vam ga upućuju "Vaši" Komižani. Kao čovjeku od najvećega ugleda i poštovanja u Republici Hrvatskoj, kao čovjeku od pera i knjige, vjerujemo da Vam neće teško pasti naša zamolba da pomognete u jednom projektu kojega smo se, eto, konačno - prihvatili! Generacije su Komižana (pa i Vaša) stasale iz ove sredine - upućene uvijek na knjigu što se mogla nabaviti tek odande "prijeko" - iz Splita ili još i dalje. Djeluje gotovo kao anakronizam na početku 21. stoljeća boriti se za "običnu" - dostupnu knjigu - koja se može posuditi, opipati, pročitati. Eto, za takvom knjigom posižemo šaljući u Ministarstvo kulture u Zagreb naš zahtjev za pomoći oko uređenja gradske knjižnice u Komiži. Pronašli smo prostor koji je u vlasništvu Grada (nitko ga ne može otuđiti), platili smo projekt za uređenje prostora (bez čega ne bismo ni mogli ništa započeti), već smo dobili nešto novaca i krećemo u kupovinu tzv. "inicijalnog" knjižnog fonda, proširit ćemo djelatnost knjižnice i na druge kulturne sadržaje (nadamo se i Vašoj posjeti kao dragoga, dobrodošloga gosta). Javili smo se na Natječaj Ministarstva kulture (gospodinu Biškupiću i suradnicima) za 1998. godinu da nam odobre novac za investiciju u uređenje postojećeg prostora. Sve smo pripreme obavili. Učinit ćemo sve da Komiža dobije svoju gradsku knjižnicu.

Vi ćete bolje nego itko razumijeti do čega nam je stalo kad se zalažemo za knjižnicu - stalo nam je do o(p)stanka - ovdje - na

NOVI UVEZ - STRANICA 8

ovoj maloj "piknji nasrid mora", bez obzira na sve vjetrove koji pušu i puhat će oduvijek i zauvijek. Vi ćete bolje nego itko razumijeti i sljepilo grada u kojemu ne postoji izlog s knjigom. Također i to da je sljepilo te vrste prijelazna bolest i da najčešće napada ljude. Možemo li još pomoći ovoj mladosti što s pravom očekuje blagovanje civilizacije (knjige - duha) koje joj po pravdi pripada, pomoći ćemo!

S tom idejom i nakanom - obratili smo Vam se ovim pismom - da - budete li u prilici - učinite gestu dobre volje za Komižane i kažete riječ potpore ovome našem nastojanju - tamo gdje će ta riječ naći plodnoga tla.

Hvala!

U ime Komiže Irma Kovačić

Knjižnica u Komiži Godine 1998. knjižnica u Komiži bila je najmlađa knjižnica u Republici Hrvatskoj. Otvorena je na Dan grada Komiže - 6. prosinca 1998. godine. Tada je dobila ime Gradska knjižnica Komiža, da bi, nakon smrti Ranka Marinkovića, godine 2001., dobila ime najvećega sina otoka Visa i barda hrvatske književnosti te dramaturgije – Gradska knjižnica Ranka Marinkovića Komiža.

S obzirom na moj privatni i profesionalni životni put bilo je sasvim logično

da se prihvatim zadatka osnivanja knjižnice u Komiži. Profesionalno, radeći u javnoj upravi i u stručnim poslovima kulture u Ministarstvu kulture RH u Zagrebu bila sam u neposrednu doticaju s mnoštvom relevantnih podataka i informacija u kulturi u Republici Hrvatskoj. Tako sam znala da je Komiža jedan od posljednjih gradova u RH koji još nema knjižnicu, a također sam imala i dostupne podatke o postavljenim standardima u bibliotečnoj djelatnosti koji su predviđali da do konca stoljeća u Hrvatskoj ne bude ni jedne općine bez javne narodne ili gradske knjižnice. Privatno, bila sam komiška nevjesta dugi niz godina, o povijesti, kulturi, govoru, potrebama i dosezima te značenju otoka u dugoj hrvatskoj povijesti Visa znala sam izuzetno mnogo budući da sam sudjelovala u raznim projektima koji su nastojali podizati kulturnu, pa i gospodarsku razinu otočkih stanovnika. Na koncu, kad sam iz privatnih razloga napustila posao u Ministarstvu kulture RH i trajno preselila u Komižu, vrlo brzo sam postala nestranački kandidat pa zatim i član Poglavarstva grada Komiže, zadužen za kulturu. Na toj funkciji imala sam otvorene ruke za sve potrebne radnje da bih inicirala i “gurala” osnivanje knjižnice u Gradu.

Pri tome imala sam otvorenu potporu većine članova Poglavarstva pa i članova Gradskog vijeća, a osobito su me u tome pomagali i podržavali gradonačelnik grada Komiže, g. Vicko Mardešić te gradski vijećnik, g. Ivan Vitaljić zvani Crni.

Intenzivne pripreme za osnivanje gradske knjižnice poduzelo je Poglavarstvo grada Komiže sredinom godine 1997., kada je donesena odluka o namjeni prostora za gradsku knjižnicu u okviru zgrade gdje je administrativno sjedište gradske uprave, no ujedno i prostorije kulturnih sadržaja - kina, galerije "Boris Mardešić", glazbenih radionica te drugih.

Intenzivna animacijska aktivnost oko prikupljanja sredstava za uređenje prostora knjižnice bila je usmjerena k Ministarstvu

NOVI UVEZ - STRANICA 9

kulture RH, posebno gospodinu mr. Boži Biškupiću, bez čijega zalaganja do danas još ne bi bilo komiške knjižnice, zatim uvaženom Komižaninu - književniku Ranku Marinkoviću, kao i prema Društvu hrvatskih književnika - osobno gospodinu predsjedniku Anti Stamaću.

Dakako da se intenzivno komuniciralo i s upravom Županije splitskodalmatinske - s gospodinom županom, te s pročelnikom za kulturu, g. mr. Josipom Filipovićem Grčićem.

Istodobno, Poglavarstvo grada Komiže kao i Izvršno vijeće svojim su odlukama, ali i financijskim sredstvima pratili sam početak aktivnosti na osnivanju gradske knjižnice. Odnosi se to na natječaj i odabir idejnog te izvedbenog projekta za uređenje knjižničnog prostora, na nabavu inicijalnog knjižnog fonda, na prikupljanje knjiga i neknjižne građe iz donacija i ne manje važno – donesena je odluka o zapošljavanju prvog djelatnika knjižnice u Komiži na puno radno vrijeme – bio je to Hose Maria Bepica Martinis, profesor glazbe.

Posebno ističem izuzetno profesionalan, ali i prijateljski odnos gđe Vesne Mihanović, voditeljice Matične službe Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, bez čije svesrdne, iskrene i nadasve stručne pomoći knjižnice u Komiži zasigurno danas ne bi bilo.

A neću zaboraviti ni moju dragu kolegicu iz Ministarstva kulture koja mi je znala prišapnuti po koju važnu informaciju – savjetnicu za knjigu i nakladništvo – gđu Ankicu Janković. Svoje stručno oko i iskustvo u odabiru knjižničnog namještaja dragovoljno je ponudila i gđa Anica Grošinić iz Knjižnica grada Zagreba. Njezine su sugestije i naputci bili dragocjeni. Za prva računala u knjižnici izborila se također jedna moja kolegica iz Ministarstva – Maja Šojat Bikić, a potom su uslijedile donacije komiških iseljenika.

Više nego što imam riječi upotrijebila bih ih za sve moje kolegice i kolege iz Minis-

tarstva kulture RH od kojih su mnogi, svatko na svoj način, sudjelovali u ovom projektu komiške knjižnice! Hvala im svima!

Iste godine kad je Gradska knjižnica Ranko Marinković Komiža počela raditi puno radno vrijeme otišla sam u Zagreb.

Ovo je bio moj naknadni doprinos ideji koju sam sanjala.

Ostvaren je san – osnovana je knjižnica u Komiži

Prošle su godine…

Od osnutka komiške knjižnice prošlo je više od deset godina…

Napokon sam odlučila javno objaviti ovaj rad o nastanku knjižnice u Komiži. Zašto tako kasno – opet su razlozi privatne naravi; naime napustila sam Komižu i vratila se u Zagreb. Tek sam se tada i osobno prvi put zaposlila u knjižnici – u najvećoj zagrebačkoj knjižničnoj ustanovi – u Knjižnicama grada Zagreba. Po prvi put i mene je profesionalni put usmjerio na studiranje knjižnične djelatnosti i na polaganje stručnog ispita iz knjižničarstva.

Trebalo je dosta vrremena da ustalim svoju poziciju u novoj sredini i na novom poslu. Promijenila sam i gradove i poslove i knjižnice u svojoj desetogodišnjoj praksi. No odlučila sam se na ovaj čin shvativši da nas život olako briše sa svoje

NOVI UVEZ - STRANICA 10

pozornice – stvarno, ali i profesionalno te privatno. U ovih deset godina umro je velikan hrvatske književnosti i dramaturgije, Višanin kojega smo s velikim pijetetom pokopali u Komiži - naš voljeni šjor Ranko Marinković. U ovih deset godina čelnu poziciju u Ministarstvu kulture napustio je g. mr. Božo Biškupić bez čije naklonosti kulturi i Komiži teško da bismo se hvalili knjižnicom. U ovih deset godina moja draga mentorica i desna ruka u pisanju moje diplomske bibliotečne radnje gđa. Srna Vuković Mottl otišla je u mirovinu. Zahvaljujem joj na toj desnoj ruci zbog koje smo postale prijateljice. U mirovinu je otišla i gđa Anica Grošinić, i sve mislim kako je takve ljude teško zamijeniti, nadoknaditi nikada! U mirovinu je netom otišla i Ankica Janković, dugogodišnja moja draga suradnica. Nju će izdavači, knjižari, bibliotekari – nadam se, dugo po dobru pamtiti. Ja svakako.

Iz političkih razloga u ovih su deset godina izrotirane pozicije više ljudi koji su sudjelovali u ostvarenju ovoga projekta – g.

Vicka Mardešića, g. Josipa Filipovića Grčića.

U ovih deset godina svoje su profesionalne i umjetničke pozicije, usudim se to reći, ojačali gđa Vesna Mihanović i g. Ante Stamać na čemu im čestitam.

U ovih deset godina u Komiži je zaboravljeno tko je radio na osnivanju Gradske knjižnice “Ranko Marinković”.

Naime, iako sam vlastitom rukom u knjigu inventara novootvorene knjižnice unijela broj 1 prve knjige, u knjizi članova mislim da nisam “osvojila” ni jedno mjesto.

Eto – zato želim od zaborava oteti sve te drage ljude koji su sanjali čudesan san – knjižnicu u Komiži!

U Zagrebu, listopada 2011.

DIO DOKUMENATA NASTALIH U PUSTOLOVINI OSNIVANJA JEDNE KNJIŽNICE:

Irma Kovačić: Za minimum kulturnog standarda; Viško ric, Godina III, br.4; prosinac 1986.

Dijana Kukoč: Otvorena čitaonica; Slobodna Dalmacija, Split, 6. prosinca 1998.

Odluke Poglavarstva grada Komiže te ostala prepiska vezana za uređenje i otvorenje Gradske knjižnice Komiža: Dopis Županije splitsko-dalmatinske, g.

Josipa Filipovića Grčića o osiguranju sredstava za gradsku knjižnicu Komiža (2.

9. 1997.)

Odluka o namjeni prostora za gradsku knjižnicu (13. 10. 1997.)

Odluka o osiguranju sredstava iz gradskog proračuna za sufinanciranje gradske knjižnice Komiža (13. 10. 1997.)

Ugovor o korištenju sredstava Ministarstva kulture RH za nabavu knjižne i neknjižne građe (20. 10. 1997.)

Prijava na Natječaj za predlaganje programa javnih potreba u kulturi u RH za investiciju u uređenje i opremu Gradske knjižnice Komiža (priloženo: projekt uređenja knjižnice, troškovnik za investiciju, troškovnik za opremu prostora); 10. 11. 1997.

Pismo ministru g. mr. Boži Biškupiću (19.

1. 1998.)

Pismo g. Ranku Marinkoviću (21. 1.

1998.)

Pismo Društvu hrvatskih književnika - g.

Anti Stamaću (22. 1. 1998.)

Dopis Županiji splitsko-dalmatinskoj za financijsku participaciju (13. 2. 1998.)

Zamolba Ministarstvu kulture RH za pomoć u informatizaciji nove knjižnice (27.

3. 1998.)

Pismo gđe Vesne Mihanović Ministarstvu kulture RH u svezi s Gradskom knjižnicom Komiža (14. 9. 1998.)

Zamolba Ministarstvu kulture RH za dodatna financijska sredstva (17. 9. 1998.)

Očitovanje u svezi s izgradnjom Gradske knjižnice u Komiži (29. 9. 1998.)

Dopis Županije splitsko-dalmatinske (pročelnik za kulturu g. Ilija Krišto) da Županija ne može sufinacirati opremu za knjižnicu (20. 11. 1998.)

NOVI UVEZ - STRANICA 11

Izviješće Poglavarstva grada Komiže o završetku radova na knjižnici te o utrošenim sredstvima (18. 12. 1998.)

Danas: Gradska knjižnica "Ranko Marinković" Komiža, 21485 Komiža, Komiških iseljenika 1, www.knjiznice.hr/komiza e-mail: knjiznica.komiza@hi.t-com.hr DVADESET PETA GODIŠNJICA KNJIŽNICE NOVI ZAGREB I ČETVRT STOLJEĆA NOVOZAGREBAČKE MREŽE mr. sc. Narcisa Potežica (narcisa.potezica@gmail.com) (Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Novi Zagreb)

Krajem 2011. godine svečano je proslavljena dvadeset peta godišnjica Knjižnice Novi Zagreb i ujedno četvrt stoljeća novozagrebačke knjižnične mreže, koja djeluje u sastavu Knjižnica grada Zagreba, a sastoji se od šest knjižnica. Tom prilikom uz središnju područnu knjižnicu predstavljene su na izložbenim panoima ogranci te služba nabave i obrade. Svaka od ovih knjižnica na području Novog Zagreba južno od rijeke Save sa dvadesetak naselja, isto toliko osnovnih škola i dječjih vrtića, te tri srednje škole – uz osnovnu zadaću pružanja knjiga i informacija, za svoje korisnike, predškolce, učenike i odrasle građane, ostvaruje raznovrstan program kulturnih događanja. Na taj način postaje središte kvartovskog okupljanja, a često i drugi dom djeci i umirovljenicima.

Povijest i razvoj novozagrebačke knjižnične mreže Povijest novozagrebačke knjižnične mreže počinje tako što je nekadašnja Općina Novi Zagreb osnovala prvu malu knjižnicu 1957. godine u Remetincu, a preseljenjem u naselje Savski gaj ona je dobila status općinske narodne knjižnice i ime „Knjižnica Novi Zagreb“.

Knjižnice grada Zagreba godine 1973. otvaraju prvu novu novozagrebačku knjižnicu - u naselju Zapruđe, koja je osnovana kao podružnica Gradske knjiž-

nice. Ova je knjižnica ustvari osnovana na inicijativu pjesnika Vjekoslava Majera, koji je stanovao u prekosavskom naselju Zapruđu. Naime, preseljenjem sa zagrebačkoga Gornjeg grada želio je taj, po mnogim kritičarima „najzagrebačkiji pjesnik“, prenijeti atmosferu „svoje plinske lanterne“ u ovaj tada sivi prekosavski prostor. S obzirom na to da je pjesnik svečano otvorio Knjižnicu u Zapruđu, poslije njegove smrti 1975. godine ona dobiva naziv Knjižnica „Vjekoslav Majer“. Tako je to jedinstven slučaj da se neki književnik zalaže za osnivanje knjižnice, da je osobno otvori te da na kraju knjižnica nosi njegovo ime.

Važan trenutak za povijest novozagrebačkih knjižnica bio je početak rujna 1979. godine, kada je tadašnji USIZ kulture grada Zagreba za novu središnju knjižnicu otkupio novi, najveći prostor za knjižnicu, u naselju Travno. Kako 1980. godine dolazi do obustave investicija za društvenu djelatnost, tek se poslije sedam godina, tj. 23. prosinca 1986., nakon dugog uređenja, otvara ova najveća novozagrebačka knjižnica, u Travnom, i tada ona postaje središnja općinska knjižnica za područje Novog Zagreba, a već ranije osnovane, postojeće manje knjižnice, postaju ogranci.

U međuvremenu općinska Knjižnica Novi Zagreb, po želji stanovnika no-

NOVI UVEZ - STRANICA 12

vog naselja Dugave, osniva 1982. godine ogranak u istoimenom naselju. Knjižnica Vjekoslava Majera, povodom tadašnjeg Dana općine Novi Zagreb, otvara 1984. godine ogranak Knjižnicu Sloboština, i to dobivši od tadašnje Mjesne zajednice Sloboština već uređen prostor u novom naselju. Zanimljivo je da je ondje kraće vrijeme, od 1985. do 1986. godine, bila smještena središnja novozagrebačka služba nabave i obrade knjiga, do otvorenja središnjice u Travnom. Godine 1985. dolazi do integracije (udruživanja) do tada samostalne Knjižnice Novi Zagreb s Knjižnicom Vjekoslava Majera, odnosno s Knjižnicama grada Zagreba. Iste godine, na Martinje, svečano se otvara preuređena Knjižnica Dugave, a 1986. godine preuređena je i povodom Dana općine Novi Zagreb svečano otvorena novouređena Knjižnica Savski gaj - tada dobiva novi dječji odjel i čitaonicu. Znači, tek otvaranjem Knjižnice Novi Zagreb u Travnom 1986. godine počela je funkcionirati novozagrebačka mreža, sa središnjicom u Travnom i sa svojim ograncima.

U prigradskom naselju Mala Mlaka 1995. godine otvara se mala knjižnica u zgradi bivše mjesne zajednice, pa uz vatrogasno društvo i lokalnu trgovinu postaje „srce“ ovog mjesta. Od 2007. godine Knjižnica Mala Mlaka djeluje kao novozagrebački ogranak.

Godine 2004. proširuje se Knjižnica Dugave dobivši dodatnih 75 m², prostor u kojem se oprema novi odjel za djecu i mladež i odjel audiovizualne građe, a 2007. godine dobivaju Knjižnice grada Zagreba novi prostor od 150 m² u Sloboštini u Zahradnikovoj ulici. Dotadašnja knjižnica iz Varićakove ulice seli se na novu lokaciju u istoimenom naselju, a tada prvi put jednu novozagrebačku knjižnicu svečano otvara zagrebački gradonačelnik.

Sljedeće godine u prostor bivše knjižnice u Varićakovoj ulici iz središnjice u Travnom preseljava se novozagrebačka služba

nabave i obrade, zbog dotadašnjeg skučenog i neadekvatnog prostora. Na kraju treba napomenuti da se još 1988. godine osniva stacionar knjiga s 3.000 svezaka u tadašnjem Domu umirovljenika u Islandskoj ulici (sada Dom za starije i nemoćne osobe „Sv. Ana“), a akcija „Posjet knjižnici doma“ uspješno i kontinuirano provodi se već više od 23 godine.

Stanje novozagrebačke knjižnične mreže Danas u Novom Zagrebu djeluje područna Knjižnica Novi Zagreb, sa središnjicom Knjižnicom Novi Zagreb u Travnom u Ulici B. Magovca 15 (veličine 386 m²) i pet ogranaka: Knjižnica Dugave, Ulica sv.

Mateja 9 (225 m²); Knjižnica Savski gaj, Nehruov trg 46 (189 m²); Knjižnica Sloboština, Zahradnikova 8 (150 m²); Knjižnica Vjekoslava Majera, Meštrovićev trg 1G (120 m²); Knjižnica Mala Mlaka, Malomlačka 91 (40 m²); a šesti je prostor Služba nabave i obrade knjiga (veličine 100 m²) u ulici V. Varićaka 8 te stacionar knjiga za starije i nemoćne osobe u Domu «Sv. Ana» (bivšem Domu umirovljenika) u Islandskoj ulici 2 u Sopotu. Knjižnica Novi Zagreb, s više od 193.000 svezaka, posudbom većom od 457.000 jedinice građe te više od 20.000 članova, suvremena je mreža knjižnica koja pokriva područje novozagrebačkih naselja sa 125.166 stanovnika.

Posebni i specifični programi i projekti Sve knjižnice imaju odjel za djecu i mlade, kutić za predškolce, referalnu zbirku te studijsku čitaonicu i čitaonicu za čitanje dnevnog i tjednog tiska. Treba napomenuti da su ipak sve knjižnice premale i po veličini ne zadovoljavaju standarde naše knjižničarske struke. Svakodnevno se uviđa potreba da knjižnice budu veće, i to od neadekvatnog smještaja knjiga na policama do želje da su veći izložbeni prostori za galerijsku djelatnost ili jednostavno da

NOVI UVEZ - STRANICA 13

prostor pruži mogućnost organizacije atraktivnih programa. Ipak, u postojećim knjižnicama niz godina provode se značajni programi prema specifičnosti prostora i interesu korisnika. Tako se u Knjižnici Novi Zagreb u Travnom od 1988. godine niz godina provodio tečaj glagoljice (7 godina), koji je prerastao u aktivnosti upoznavanja naše kulturne baštine i glagoljaštva pod nazivom „Susreti glagoljaša u Travnom“. Česti gosti na tribinama, predstavljanju novih knjiga, predavanjima ili otvorenjima izložbi bili su akademici Eduard Hercigonja, Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, akademkinja Anica Nazor, dr. sc.

Darko Žubrinić, ak. slikar Frano Paro i mnogi drugi. Od 2004. do 2010. godine, s obzirom na to da je voditeljica Knjižnice Novi Zagreb mr. sc. Narcisa Potežica bila predsjednica Društva prijatelja glagoljice, postala je knjižnica u Travnom mali centar glagoljaštva. Posebno je zapažena suradnja s Gradskom knjižnicom Pula, a uspješni su bili nastupi Mješovitog pjevačkog zbora „Bašćina“ Društva prijatelja glagoljice te tribine s područja glagoljaštva u Mjesecu hrvatske knjige.

Među prvima u Hrvatskoj provodio se u knjižnici u Travnom program pod nazivom „Susret i doživljaj u knjižnici“ za djecu i mlade s posebnim potrebama. Projekt je 2000. i 2001. godine sufinanciralo Otvoreno društvo (donacija Soroš), pa je naročito značajna bila suradnja s Centrom za slijepe i slabovidne „Vinko Beck“ i Udrugom „Ozana“, koja okuplja djecu i mlade s posebnim potrebama. Ova suradnja traje već više od dvadeset godina, a organizacija književnih susreta i priredbi uvijek je obostrano zadovoljstvo. U Knjižnici Novi Zagreb u Travnom ostvaruje se već sedmu godinu program „Zamke ovisnosti“, sa serijom predavanja o štetnosti uporabe droga i drugih ovisnosti kojom su obuhvaćeni svi učenici viših razreda osnovnih škola s kojima Knjižnica surađuje.

U najvećem ogranku, Knjižnici Dugave, godinama se provodi program

„Otkrivamo mlade talente“ - talentirani učenici predstavljaju svoja umijeća, čitaju što su napisali, plešu, sviraju, glume ili izlažu likovne radove. Često o tome izvještavaju i mediji, ponajviše prilozima u TV emisijama. Takvih susreta i nastupa bilo je preko pedeset, a ovaj je program, namijenjen posebno nadarenoj djeci i mladima, predstavljen i na stručnim skupovima. Uz to provede se projekti „Cronauti“ (cilj je promicanje znanja, kulture i ekološke svijesti) i „Ključ do znanja“ (pisanje recenzija o pročitanim knjigama).

Knjižnica Sloboština već petu godinu od preseljenja u novi prostor izvanredno surađuje s Centrom za cerebralnu i dječju paralizu, a posebno su uspješni pjesnički susreti za invalide i starije osobe iz Doma za starije i nemoćne osobe «Sv. Ana».

Knjižnica Savski gaj poznata je po maštovito i kreativno uređenom prostoru, kao i po osmišljavanju zanimljivih događanja za učenike (tri osnovne škole u blizini) i po programima za djecu s posebnim potrebama. Tako još mnogi pamte dolazak u naselje «prave» Pipi Duge Čarape na konju ili natjecanja za „naj bajku“. U sklopu Knjižnice djeluje dramska grupa „Knjižne gliste“ i kazališna družina „Antuntun“.

Knjižnica Vjekoslava Majera, iako najmanja, zahvaljujući sjajnoj lokaciji i izlozima jedna je od knjižnica u kojoj se mogu postavljati najgledanije izložbe. A upravo provođenje projekta „Novozagrebački pisci - Novozagrepčani-

NOVI UVEZ - STRANICA 14

ma“ ukazuje na to da postoji i želja pisaca koji žive u Novom Zagrebu da ova tribina preraste okvire lokalnih kvartovskih događanja. Knjižnici Novi Zagreb, odnosno u novozagrebačkim knjižnicama, pamtimo mnoge poznate goste koji su svojim dolaskom oduševili naše članove i korisnike, kao što su poznati pisci, akademici i pisci uspješnica, značajni slikari i poznate ličnosti. Tako su naši gosti bili: Vesna Parun (izložba slika i tri književna susreta), Dragutin Tadijanović, Tomislav Ladan, Pavao Pavličić, Miro Gavran, akademik Ante Stamać, Mani Gotovac, Ivan Lacković Croata, Antun Bauer, Ferdinand Kulmer, akademik

Tonko Maroević i mnogi drugi, a možda bi lakše bilo reći tko nije bio, nego tko je sve bio u nekoj od novozagrebačkih knjižnica.

Zato je za dvadeset i peti rođendan Knjižnice Novi Zagreb bilo teško prikazati retrospektivu značajnih događanja i susreta, predstaviti specifičnosti, raznolikosti i zanimljivosti svake lokacije, svake knjižnice, središnjice i ogranaka jer je tu utkano više od četvrt stoljeća velikog entuzijazma, stručnog rada, kreativnosti i umijeća organizacije te marljivost djelatnika koji su bili ili jesu zaposleni u knjižnicama Novog Zagreba.

HRVATSKI ARHIV WEBA Pregled novosti Ingeborg Rudomino (irudomino@nsk.hr) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Na svečanom obilježavanju dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 22. veljače 2011. godine predstavljeno je novo web sučelje i novi naziv za projekt Hrvatski arhiv weba. Od 2005. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce) razvija projekt Digitalnog arhiva hrvatskih mrežnih publikacija (DAMP). S obzirom na to da knjižnica prema svojoj zakonskoj obvezi prikupljanja obveznog primjerka uključuje i mrežne publikacije, projekt Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija DAMP pokrenut je s ciljem uspostave sustava za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka hrvatskih mrežnih publikacija, a u svrhu trajnog čuvanja i osiguravanja pristupa građi. U razdoblju od 2005. do 2010. godine web stranice DAMP-a bile su dio mrežnog sjedišta NSK te je naziv projekta sustava za arhiviranje mrežne građe postavljen na mrežne stranice Knjižnice kao dio njezinih ostalih usluga. Tijekom pet godina prakse u radu sustava za arhiviranje mrežne građe te

nekoliko istraživanja korištenja mrežnih stranica DAMP-a pokazala se potreba za razvoj novog sučelja i prilagodbe naziva ove djelatnosti. Utvrđeno je da korisnici teško pronalaze relevantne informacije o arhivu kao posljedicu neintuitivnog smještaja stranica o Digitalnom arhivu unutar mrežnih stranica NSK. Ujedno, ustanovljeno je i nerazumijevanje naziva Digitalni arhiv, koji se često zamjenjuje s digitaliziranom građom.

Današnje stanje i stupanj razvoja knjižnica u svijetu koje se bave arhiviranjem sadržaja s weba kao i promjene korisničkih potreba te novih generacija korisnika i novih tehnoloških mogućnosti koje se pojavljuju značajan su čimbenik u prilagodbi mrežnih stranica koje su postale važan način komuniciranja između knjižnice i njenih usluga te korisnika.

Nove mrežne stranice arhiva na adresi http://haw.nsk.hr/ organizirane su tako da osim arhiva obuhvaćaju i sve dokumente i informacije vezane uz arhiv. Takvom organizacijom stranica i novim ujednačenim grafičkim dizajnom sučelja (slika 1) koris-

NOVI UVEZ - STRANICA 15

nicima je olakšano pronalaženje relevantnih informacija.

S novim identitetom Hrvatskome arhivu weba dodane su i nove funkcionalnosti: poveznice na posljednjih pet arhiviranih publikacija, traženi pojmovi, pretraživanje po ključnim riječima odnosno po cjelovitom tekstu, napredno pretraživanje, pregledavanje predmetnih područja i abecedno pregledavanje naslova (publikacija).

Novost su i statistički pokazatelji o veličini arhiva, broju naslova, broju primjeraka, zastupljenosti vršnih domena i dr. Tijekom 2010. godine Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija preimenovan je u Hrvatski arhiv weba. Novi naziv u skladu je s nazivima sličnih arhiva drugih nacionalnih knjižnica u svijetu, kao npr. UK Web Archive, Finnish Web Archive, New Zeland Web Archive, te ujedno preciznije opisuje svrhu i namjeru ove djelatnosti.

Novim vizualnim identitetom, uspostavljanjem zasebnih mrežnih stranica te preimenovanjem korisnicima Hrvatskoga arhiva weba omogućen je kvalitetniji i pregledniji pristup arhivu, olakšano pretraživanje te omogućen pristup svim pripadajućim informacijama i dokumentima. Realiziran je i prijevod sučelja na engleski jezik i vizualni prikaz (engl. thumbnail) stranica iz arhiva. Da se trud isplatio pokazuje i činjenica da su stranice HAW-a izabrane među najboljih 10 u izboru VIDI WEB TOP 100 (slika 2). Od 152 nominirane mrežne stranice u kategoriji Znanost, obrazovanje kultura, stranice Hrvatskog arhiva weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uvrštene su među 10 najboljih mrežnih stranica.

Planiranjem usluga mrežnih aplikacija i weba 2.0, kao što su društvene mreže i blogovi, postojećim i mogućim korisnicima mrežnim stranicama u budućnosti omogućit će se komuniciranje i razmjena informacija, a knjižnici praćenje potreba korisnika, prikupljanje podataka te približavanje i pojednostavnjivanje svojih mrežnih usluga te stvaranje novih. Da bi se upotpunila slika hrvatskoga mrežnog prostora i slijedila praksa drugih arhiva mrežnih stranica u svijetu, Hrvatski arhiv weba 2011. prvi je put harvestirao (pobrao) sadržaje objavljene na nacionalnoj internetskoj domeni .hr. Rezultate prvoga harvestiranja Hrvatski arhiv weba u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Srce predstavio je 22. studenoga 2011. na konferenciji za novinare održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (slika 3). Harvestiranjem nacionalne domene u razdoblju od 18. srpnja do 18. kolovoza 2011. prikupljeni su i arhivirani javno dostupni sadržaji aktivnih mrežnih sjedišta u domenama .hr, .com.hr i .iz.hr. Prikupljeno je i arhivirano oko 56 milijuna datoteka ukupne veličine od preko 3.1 TB. U najvećoj mjeri, čak 90%, pobran je sadržaj iz vršne .hr domene, dok ostatak čine uloženi/povezani resursi kao što su slike, reklame, Facebook i sl. Također, u svrhu obogaćivanja nacionalne kolekcije arhiviranih sadržaja s weba odlučili smo provesti i tematska arhiviranja. Svrha tematskih arhiviranja jest očuvanje i pohrana online sadržaja vezanih za određenu temu ili događaje, kao što su npr. nacio-

NOVI UVEZ - STRANICA 16

nalni izbori, kulturna događanja, važni sportski događaji, nepredvidive vremenske nepogode i sl. Krajem 2011. provedeno je prvo takvo harvestiranje, vezano uz temu Parlamentarni izbori 2011. Budući da su Izbori za Hrvatski sabor vrlo važan politički i nacionalni događaj, harvestirani su svi relevantni sadržaji vezani uz njih, kao što su mrežne stranice političkih stranaka te portali ili dijelovi portala koji su tematski pratili Izbore. Korišten je inicijalni skup od 148 URL-ova. Pobiranje je trajalo 3 dana te je sakupljeno oko 64 GB podataka. Hrvatski arhiv weba tijekom siječnja 2012. želio je okupiti sve sadržaje vezane uz povijesni događaj glasovanja na referendumu o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju. Prikupljeni su svi rele-

vantni sadržaji iz dnevnih tiskovina i portala, a čija je tema bila Referendum. Korišten je inicijalni skup od 548 URL-ova.

Pobiranje je trajalo 2 dana te je sakupljeno oko 1,2 GB podataka. Svim harvestiranim sadržajima – harvestiranoj nacionalnoj internetskoj domeni .hr 2011 te tematskim harvestiranim sadržajima – uskoro će se moći i pristupiti s mrežnih stranica Hrvatskog arhiva weba: http://haw.nsk.hr.

Kako bi se dosadašnji isključivo selektivni način pretraživanja sadržaja stranica HAW-a proširio i obogatio, uvođenje redovitih godišnjih harvestiranja .hr domene te prema potrebi tematskih bit će još jedan vrijedan izvor “starih“ informacija za budućnost.

SURADNJA DJEČJIH KNJIŽNIČARA I RODITELJA Prikaz stručnog skupa mr. sc. Alka Stropnik (alka.stropnik@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Medveščak

Stručni skup pod nazivom Suradnja dječjih knjižničara i roditelja održan je 23. ožujka 2012. godine u Knjižnici Medveščak u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva - Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež i Knjižnica grada Zagreba - Knjižnice Medveščak. Skupu su nazočile Katja Matković-Mikulčić, potpredsjednica HKD-a, i Davorka Bastić, ravnateljica KGZ-a, te više od 90 knjižničara za djecu i mlade iz narodnih knjižnica diljem Hrvatske.

Tematski se skup bavio oblicima suradnje dječjih knjižničara i roditelja u narodnim knjižnicama, a uz uvodne govore održana su tri pozvana izlaganja. Prof. dr. sc. Dubravka Maleš, s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, imala je izlaganje naziva Nove paradigme obiteljskog odgoja. Iako smo svi svjesni promjena koje se događaju u društvu posljednjih desetljeća, prof. Maleš pojasnila je koliko su gospodarski, socijalni i moral-

ni kontekst suvremenog načina življenja doveli do značajnih promjena unutar obitelji. Govoreći o obitelji do prije 50-ak godina obično se govorilo o majci, ocu i djeci koji žive zajedno. Danas postoji mnoštvo obiteljskih struktura (bivši bračni partneri, s novim partnerima ili bez njih, koji imaju djecu iz bivših veza, novu zajedničku djecu…), dok se roditelji pri odgoju svojeg djeteta nalaze u procjepu između tradicionalnog, kojemu je svrha odgojiti poslušno dijete, koje bespogovorno sluša autoritet, i odgoja u kojem se dijete smatra odgovornim i aktivnim članom društva, koje se potiče na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. Prof. Maleš je naglasila kako drugačiji pristup u odgoju čini i ulogu roditelja drugačijom, pogotovo kad na odgoj utječu i drugi brojni odgojni čimbenici poput dječjeg vrtića, škole i knjižnice, između kojih je važno ostvariti dobru suradnju za djetetovu dobrobit.

Drugo pozvano izlaganje, Osobine današ-

NOVI UVEZ - STRANICA 17

njih roditelja, održala je prof. dr. sc. Renata Miljević-Riđički s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. Iako postoje različite tipologije roditelja (u odnosu na stil odgoja, način komunikacije s djetetom, načinima suradnje sa zajednicom…), kada se govori o roditeljskom stilu odgoja, prof. MiljevićRiđički istaknula je kako je najpoznatija tipologija Maccoby i Martin. Prema toj tipologiji, roditelji mogu biti: autoritativni, autoritarni, popustljivi i zanemarujući.

Prof. Miljević-Riđički napomenula je kako je za dijete, prema većini istraživanja, najbolji autoritativni stil odgoja, no za pojedinu djecu dobar je i popustljivi stil odgoja. Kako se okruženje mijenja, tako se mijenjaju i roditelji koji, iako uvijek isti – nisu iste osobe, zbog drugačijih odnosa unutar obitelji te šire zajednice. Što se tiče suradnje sa zajednicom, većina se roditelja u Hrvatskoj oslanja na obrazovne i kulturne ustanove, najčešće prepuštajući dijete učiteljima i voditeljima programa, dok svoju neprisutnost i neaktivnost opravdavaju nedostatkom vremena.

Dr. sc. Ivanke Stričević, izv. prof. s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održala je predavanje Uloga knjižnice u obrazovanju roditelja. Nadovezujući se na prethodno izlaganje, dr. sc.

Stričević istaknula je važnost dječje knjižnice u dostupnosti raznih informacija i edukaciji roditelja djece predškolske dobi.

Knjižnice to provode kroz različite organizacijske oblike za različite ciljne skupine, imajući uvijek u vidu oblike koji odgovaraju roditeljima s obzirom na njihove interese i potrebe. Takvi programi dječjih knjižnica ističu obrazovnu ulogu knjižnica i uklapaju se u koncept cjeloživotnog učenja.

U dijelu stručnog skupa posvećenom tržištu dobre prakse predstavljeno je sedam primjera iz narodnih knjižnica: iz Zagreba, Siska, Buzeta, Velike Gorice, Koprivnice, Rijeke i Splita. Keti Krpan iz Knjižnice Selčina govorila je o programu Prvoškolskim radionicama do novih čita-

telja i njihovih roditelja. Već treću godinu zaredom, nakon besplatnog upisa prvašića u Knjižnicu, provodi se program koji tijekom cijele godine kroz igru, zabavu, čitanje i pričanje priča te različite jezičnomotoričke vježbe pomaže školarcima pri svladavanju školskog gradiva. U aktivnostima sudjeluju i roditelji, koji se druže međusobno, prate razvoj i napredak svoje djece, ali i sami postaju članovi knjižnice te posuđuju knjige iz zbirke za roditelje.

Marina Draženović-Pleša iz Narodne knjižnice i čitaonice «Vlado Gotovac» iz Siska predstavila je program Roditelji u igraonici. Programi predškolske igraonice nisu samo čuvanje djece, kao što to mnogi misle. Knjižnica u Sisku nudi mnogo više kroz aktivno uključivanje roditelja u sve aktivnosti, od radionica, projekata i izložbi do izleta izvan knjižnice. Osim toga, kroz komunikaciju s odgojiteljem koji radi s djecom, informacijama u kutiću za roditelje, putem mrežnih stranica i individualnim razgovorima roditelji prate napredak svojeg djeteta.

Veliku pažnju sudionika na skupu pobudilo je zanimljivo izlaganje kolegice Ane Pernić iz Narodne knjižnice i čitaonice Pučkog otvorenog učilišta „Augustin Vivoda“ iz Buzeta. Iako otvorena dugi niz godina, knjižnica u Buzetu do prošle godine nije nudila programe za roditelje. Zbog velikog interesa mnoštva budućih roditelja i roditelja djece do tri godine starosti započelo se s provedbom programa koji bi obuhvatili sve koji planiraju postati roditelji, kao i one koji imaju malu djecu. U listopadu 2011. godine Knjižnica je započela projekt Roditelji u bebinom knjižnom kutku, u kojem je kroz niz organiziranih predavanja stručnjaka s različitih područja (psihologa, pedijatra, logopeda, knjižničara…) te individualnih savjetovanja sa stručnjacima uspostavljena suradnja s roditeljima. Osnovan je i Čitateljski klub mladih roditelja, a roditelji su zajedno sa svojom djecom sudjelovali u igraonicama i pričaonicama. Cjelokupni je projekt u okviru

NOVI UVEZ - STRANICA 18

natječaja „Mali projekti za bolje sutra“ financiran sredstvima Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Istre, dok su u realizaciji projekta partneri knjižnice bili Dječji vrtić „Grdelin“, Istarski dom zdravlja - ispostava Buzet i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova.

Katja Matković Mikulčić i Gordana Novković Poje iz Gradske knjižnice Velika Gorica predstavile su Psihoedukativne radionice za roditelje, odgojitelje i učitelje, koje se od 2006. godine provode na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Velika Gorica. Svrha je radionica stjecanje novih saznanja o vještinama roditeljstva, a kvaliteti programa pridonose rad u maloj skupini i stručno vodstvo psihologinje. Radionice su osmišljene tako da se osim predstavljanja novih istraživanja i teorijskih spoznaja govori o primjerima iz prakse što potiče sudionike radionica na aktivno uključivanje, razmjenu mišljenja i zapažanja iz vlastitog iskustva. Na kraju svake radionice provodi se pismeno vrednovanje kako bi se pri planiranju radionica voditeljica što kvalitetnije pripremila za sljedeće susret i odgovorila na interes sudionika.

Danijela Petrić iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ iz Koprivnice govorila je o suradnji roditelja i knjižničara u poticanju rane pismenosti. Program pod nazivom Igrajmo se! Čitaj mi! održava se jedanput mjesečno s namjerom pružanja stručne i savjetodavne pomoći roditelja u kvalitetnom provođenju vremena s djetetom te stjecanja navike dolaženja u knjižnicu od najranije dobi. Roditelji predlažu teme koje ih zanimaju, a povremeno se pojavljuju i u ulozi voditelja.

Je li i vaše dijete član knjižnice? pitanje je koje najčešće postavljaju knjižničari na dječjim odjelima kada roditelji dođu u knjižnicu. Alica Kolarić iz Gradske knjižnice Rijeka naglasila je kako učlanjenje, dolazak i boravak djeteta predškolske dobi

u knjižnici ovisi o roditeljima, što ih čini ključnim partnerima knjižnica. Roditeljima se izlazi u susret brojnim programima, predavanjima i akcijama u fizičkom i virtualnom svijetu, u zatvorenom prostoru i u prirodi, u suradnji s institucijama i udrugama. Roditelje i djecu potiče se na zajedničko druženje i čitanje te radi na osvještavanju potrebe za važnom ulogom knjižnice u odrastanju.

Kolegice Grozdana Ribičić, Ingrid Srdanović i Nataša Prkić iz Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita naslovile su svoje izlaganje Tate u knjižnici. Iako već godinama u knjižnici postoji zbirka knjiga za roditelje, izrađuju se informativni materijali i provode različiti programi za roditelje, poput predavanja ili radionica, krajem 2010. godine znatno se povećao broja očeva koji zajedno s djecom dolaze u knjižnicu. Potaknute činjenicom da sve češće vide tate i djecu kako igraju društvene igre, zajedno kuhaju u igraonici ili čitaju, kolegice su provele istraživanje o razlozima njihova dolaska u knjižnicu. Rezultati ankete pokazali su osviještenost očeva o važnosti knjige i čitanja, jer prije odlaska uvijek posude knjige, dok se povećanje njihova broja u Knjižnici direktno može povezati s otvorenjem igroteke. Iako su kao najčešći razlog dolaska u knjižnicu očevi navodili druženje s djetetom te čitanje, posebno simpatičan razlog dolaska jednog tate bio je sažet ovako: „Kad mama kaže 'otiđite negdi, bilo di, samo da se odmorim'!“ Na kraju skupa Iva Ciceran je, uime organizatora, predstavila Festival dječje knjige „Monte Librić“. Gospođa Ciceran govorila je o novom terminu festivala, odvajanju od pulskog festivala Sa(n)jam knjige i bogatom programu. Kao posebnost je istaknula nulti dan festivala namijenjen knjižničarima.

NOVI UVEZ - STRANICA 19

“PRIPREMA, POZOR... KAZALIŠTE!“ Jadranka Račić (jadranka.racic@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića

Uz Svjetski dan pripovijedanja i Međunarodni dan kazališta za djecu i mlade (20. ožujka), Svjetski dan lutkarstva (21. ožujka) i Svjetski dan kazališta (27. ožujka), u Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića odvijala se manifestacija „Priprema, pozor... Kazalište!“ od 19. do 28. ožujka 2012. godine Ideja za ovaj projekt začeta je 2011. godine, kada smo obilježavali 15 godina suradnje s Lutkarskim kazalištem Vande Vilić. U okviru događanja pod nazivom „Slavlje lutk(aric)e“, uz izložbu lutaka ZKL-a, okrugli stol posvećen lutkarstvu i lutkarici Vandi Vilić, prvi put smo organizirali i Smotru amaterskih dječjih kazališta vrtića i škola na Peščenici. Velik odaziv amaterskih grupa i njihove maštovite predstave, uz pozitivne reakcije i publike i sudionika, bili su nam poticaj da nastavimo sa sličnim događanjima.

Projektom “Priprema, pozor... Kazalište!“ željeli smo potaknuti kreativnost, scenski govor i kazališnu kulturu kod mladih, upoznati i djecu i odrasle s različitim vrstama scenskog izražavanja, ali i pridonijeti sagledavanju uloge i značaja kazališta u odgoju i obrazovanju.

Program je obuhvatio niz zanimljivih događanja, od izložbe lutaka do radionica, okruglog stola, predstava profesionalnih glumaca i smotre amaterskih dječjih kazališta vrtića, škola i knjižnica.

Manifestacija je bila popraćena Izložbom

lutaka Vesne Balabanić, cijenjene i nagrađivane kreatorice lutaka i scenografkinje lutkarskih predstava. U Knjižnici su bile izložene 24 lutke iz predstava Trnoružica, Potjeh, Bajka o kraljevim trešnjama, Svarožić i Ljepotica i zvijer.

U suradnji sa ZKM-om i lutkarskom pedagoginjom Natali Murat održano je šest sati radionica u kojima su djeca, uz izradu “lutaka od rolice“, upućena i u animaciju lutaka. Polaznici lutkarske radionice na završnom su satu, s lutkama nastalim u radionicama, izveli i nekoliko kraćih igrokaza za svoje vršnjake. „Uvodnu radionicu Pripovjednog kazališta/scenskog pripovijedanja za odrasle“ vodila je Jadranka Bargh iz ZKL -a, koja je ujedno i autorica projekta Pripovjednog kazališta, koje kombinira elemente pripovijedanja (storytelling), pantomime i predmetnog kazališta s dramskim pristupom izvođenju. Kroz deset sati radionica, koje je pohađalo i nekoliko knjižničara KGZ-a, polaznici su prošli vježbe kontrole glasa, ekspresije emocija pomoću glasa i fokusiranja pažnje. Na završnoj prezentaciji pripovijedali su priču H. C. Andersena "Leteći kovčeg". Citiram jednu od polaznica radionice: „...ekipa je bila sjajna, atmosfera izuzetno poticajna i vesela, druženje uzbudljivo“.

Uspjeh ove radionice potvrdila je i želja polaznika za daljnjim zajedničkim druženjem i nastupima, što se i realiziralo njihovim zajedničkim čitanjima na „Noći knjige“, a u planu su i nove akcije.

Središnje događanje programa „Priprema, pozor... Kazalište!“ bila je “Smotra amaterskih kazališnih grupa vrtića, škola i knjižnica“ na kojoj je sudjelovalo šest osnovnih škola (Žitnjak, P. Preradovića, D. Cesarića, L. pl. Matačića,

NOVI UVEZ - STRANICA 20

Kašina-Vugrovec i dr. Vinka Žganca) i tri knjižnice (Knjižnica Sesvete, Knjižnica Knežija i Knjižnica S. S. Kranjčevića), s oko 200 sudionika u dva dana. Publika je uživala u jedanaest predstava za djecu.

Na Okruglom stolu “Reci mi to lutkom“ izlagali su stručnjaci koji se bave lutkom iz različitih aspekata. Pedagoginja i lutkarica Marijana Županić Benić govorila je o ulozi lutke u odgoju djeteta, obiteljski i dječji psihoterapeut Zlatko Bastašić prenio nam je dio svoga velikog iskustva i znanja o upotrebi lutke u psihoterapiji, dok je Pero Jurčić govorio o lutki iz prespektive glumca. Posjetitelji okruglog stola bili su odgojatelji, pedagozi i knjižničari, od kojih su neki i sami iznijeli primjere pozitivnih iskustva rada s lutkama.

Na programu „Priprema, pozor...

Kazalište!“ bile su i dvije predstave profesionalnih glumaca. Predstavu „Afrička bajka“, prema koncepciji Lawrencea Kiirua, izveli su glumac Siniša Ružić i Lawrence Kiiru uz glazbenu pratnju Nenada Kovačića, na afričkim bubnjevima.

Publika je dobila mnogo više od predstave.

Lawrence Kiiru, redatelj i glumac rodom iz Kenije, približio je mladoj publici daleku Afriku, njene običaje, kulturu i jezik, a Siniša Ružić ispričao je nekoliko afričkih bajki. Uz zvuke afričkih bubnjeva djeca su, zajedno s izvođačima, plesala afričke plesove, pjevala i naučila nekoliko afričkih riječi na svahili jeziku (simba = lav, Ninapenda wewe = volim te i frazu Hakuna Matata koja označava život bez pravila, odgovornosti i briga).

Na kraju osmodnevnog druženja publika je uživala u izvanrednoj predstavi Pripovjednog kazališta Jadranke Bargh „Baba Jaga“. Na primjeru ove predstave mogli smo još bolje upoznati Pripovjedno kazalište u kojem jedan glumac preuzima sve uloge, oslanjajući se na mimiku, gestu, posturu i govor tijela te glasovne varijacije, uz minimum rekvizita koji su samo

naznaka scenografije ili likova.

Uspjeh projekta „Priprema, pozor...

Kazalište!“ možemo zahvaliti potpori Knjižnica grada Zagreba, brojnim gostima i suradnjama koje smo ostvarili kroz njegovu realizaciju, timskom radu djelatnika knjižnice, pomoći u rekvizitima koju smo dobili od Kulturnog centra Peščenica i Zagrebačkog kazališta mladih, sponzorstvu McDonaldsa, publici i polaznicima radionica.

Enes Kišević je povodom Međunarodnog dana kazališta za djecu i mlade 2009. napisao sljedeću poruku: „U kazalištu je najvažnija igra. Igra je starija od govora, zato je jezik igre blizak i razumljiv svakom djetetu na svijetu. Mali tigrići, slonići, pčele, mravi, leptiri, dupini, male bebe – svi oni govore jezikom igre.

Sve njih njihova igra hrani i povezuje.

Igrajući se oni zapravo rastu.“ Kako se nadamo da ćemo i sljedeće godine nastaviti ovaj projekt, pozivamo sve vas, i veliku i malu djecu, zaljubljenike u kazalište i one koji će to tek postati, na zajedničku igru!

NOVI UVEZ - STRANICA 21

NOĆ KNJIGE U KNJIŽNICI VLADIMIRA NAZORA Svjetlana Ciglar (svjetlana.ciglar@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Vladimira Nazora

Knjiga je očigledno u krizi, čita se sve manje, kupuje još manje. Ni tehnologija ni društvene okolnosti nisu sklone knjizi i onima koji se njome bave. Znanje posrće pred informacijom, a pitanje dobrog ukusa jedno je od temeljnih.

Kada nam je predložena organizacija Noći knjige u Knjižnici Vladimira Nazora, usprkos svjesnosti o nezavidnom položaju knjige i struka koje se njome bave, pitali smo se o smislu takvog blockbuster projekta.

Pitali smo se stvara li se tako stvarna publika, je li to doista put prema knjizi ili je posrijedi puko pomodarstvo. Ako i jest, možda ga treba iskoristiti! Usprkos svim dilemama, pridružili smo se akciji. Iako je bilo prvi put, iako smo dosta kasno bili obaviješteni i program je slagan na brzinu, iako je 23. travnja padao u ne baš sretan i spretan ponedjeljak, iako smo smješteni u mirnijem dijelu Zagreba, bili smo otvoreni sve do jedan poslije ponoći i do tada smo bili puni. Program je započeo u 18 sati radiodramskom slušaonicom. Uz redovan smo rad emitirali radiodramu kolegice Tanje Radović Ravnić Knjižničarenje i knjižničarsko prigovaranje, koja je 8. travnja imala premijeru na Hrvatskom radiju. Kolegica Dijana Štambak iz niza je svojih fotografija i fotografija iz naše arhive o knjigama i knjižnici, uz odabir citata o čitanju, napravila virtualnu izložbu S knjigom u krug koja je također išla u krug sa svim uobičajenim knjižničarskim aktivnostima. U izlozima je postavljena izložba mag. Branke Vučetić Atletić – Kostimografske skice, koje su rađene za televizijski film po Mauppassantovu romanu Jaka kao smrt. Osim kostimografskih skica, među policama su izložene i lutke u originalnim kostimima. No najveća je gužva u tim prvim satima Noći

bila - ispred knjižnice.

Naime, ondje smo organizirali Besplatni antikvarijat – svi ogranci Knjižnice Vladimira Nazora prikupili su zajedno sa svojim korisnicima knjige koje smo darovali posjetiteljima Noći. Opet se pokazalo da je magična riječ „besplatno“! Valja promisliti o tome da se nagodinu omogući recimo jedan sat besplatnog upisa tijekom Noći.

Muzeji i kazališta u svojim noćima nude nešto besplatno, pa bismo mogli i u tome slijediti njihov primjer. Ipak, u 21 sat gužva se izvana premjestila na središnje događanje naše Noći, na otvaranje izložbe Kostimografskih skica. Uz samo otvaranje, autorica Branka Vučetić Atletić održala je duhovito izlaganje i prezentaciju O šetanju struka i društvenim utjecajima na žensko odijevanje. Uz uobičajene posjetitelje knjižnice došli su tako i mnogi mladi ljudi koji se bave modom, dizajnom i kostimografijom – dakle nisu direktno vezani uz knjigu.

Osobitim uspjehom doživljavamo što su se mnogi od njih zadržali u Knjižnici i poslije otvaranja izložbe. Među nama su, naime, bili i glumci Studentskog kazališta „Ivan Goran Kovačić“, koji su najprije čitali na otvaranju izložbe, a potom i po željama posjetitelja. Taj mali performans pokazao se vrlo uspješnim. Pridružio nam se i umirovljeni kolega i pjesnik Vojislav Mataga. Čitanje pjesama i odabranih proznih odlomaka raznih autora u intimnoj atmosferi naše studijske čitaonice protegnulo se sve do zatvaranja u jedan sat poslije ponoći. Uz sve to Knjižnica je radila i svoje redovite poslove – knjige su se posuđivale, vraćale, naplaćivale se zakasnine. Mislimo da je Noć knjige u cijelosti uspjela, iako nije obilježena redovima kao Noć muzeja. Čini se da zasada oni koji se bave knjigom svoje

NOVI UVEZ - STRANICA 22

mjesto imaju u samozatajnijim, često i šarmantnijim, manjim događanjima. Upozoreno je na stanje knjige, knjižarstva i knjižničarstva. Gledajući pak cjelokupan program knjižnica u Noći knjige, čini mi se da su knjižnice osim svoje izvrsnosti pokazale i

svoju brzinu, fleksibilnost, prilagodljivost i svestranost. Mnoge su noći još pred nama, a upornošću i strpljivim nastojanjima, korak po korak, možda uspijemo donekle repozicionirati knjigu i knjižnice.

RADIOKOMEDIJA „KNJIŽNIČARENJE I KNJIŽNIČNO PRIGOVARANJE“ Tanja Radović (tradovic@gmail.com) Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Vladimira Nazora

Radiokomedija „Knjižničarenje i knjižnično prigovaranje“ emitirana je u emisiji Panoptikum na Drugom programu Hrvatskoga radija 8. travnja ove godine.

Ovu radioigru napisala sam na poziv urednice emisije Katje Šimunić, koja me potakla da napravim radioigru s tematikom iz svakodnevnog života knjižnice. Odlučila sam dramatizirati neke karakteristične odnose i situacije između knjižničara i članova knjižnice kroz sukob raznih generacija i interesa. Suprotstavila sam stavove o „papirnatosti“ i digitalnosti, čitanju i nečitanju knjiga. Kao zaplet pretpostavila sam fiktivnu situaciju ukidanja jedne knjižnice u lokalnoj četvrti za koju se potom srčano bore sami njezini članovi - i oni koji vole čitati i oni koji su prisiljeni čitati, i mladi i stari. Pretpostavila sam da je privrženost lokalnih stanovnika knjižnici od vrlo osobnog i bitnog značaja za njihove živote. Naravno, malo sam prenaglasila taj značaj, no dopustila sam si autorsku slobodu i ganutljivost koja iz te privrženosti proizlazi. Svi koji rade s korisnicima knjižnice imaju bogato iskustvo raznih situacija koje su već same po sebi, kao sirov materijal, pune britkosti, humora, a ponekad i napetosti na rubu incidenta pa mi nije bilo teško zamisliti i oblikovati radiokomediju. Zaposlena sam u Knjižnici Vladimira Nazora u Zagrebu u odjelu nabave i obrade, no prvih nekoliko godina radila sam kao informator s korisnicima, što se pokazalo kao izvor nepresušne inspiracije za galeriju likova i situacija, kako za ovu radioigru, tako i za neke druge moje tekstove (u zbirkama dra-

ma „Iznajmljivanje vremena“ i „Ledeno doba“). Nakon što sam urednici predala gotov tekst, dosjetila sam se da se može napraviti mala najava termina emitiranja i na Facebooku KGZ-a. Zapravo, po mom mišljenju, Dramski program Hrvatskoga radija, kao i narodne knjižnice, predstavljaju neka od posljednjih utočišta nekomercijalne kulture pa mi se čini da bi se trebali međusobno podržavati, povezivati i pomagati jedni drugima da postanu vidljiviji, slušaniji, posjećeniji u društvu zasićenom konzumerističkom masovnom kulturom spektakla. U Noći knjige, koju smo animirali i u Knjižnici Vladimira Nazora, upriličili smo i slušaonicu snimke „Knjižničarenja“, tako da je te večeri radiokomedija bila dostupna i posjetiteljima Knjižnice. Dramski program Hrvatskoga radija na svojoj stranici na Facebooku najavio je tu radioslušaonicu, zahvaljujući također agilnosti moje urednice. Eto, mislim da se prvi put na takav način povezao Dramski program s jednom knjižnicom i to me raduje. To me asociralo na jednu usporedbu: kao što se u domeni vjere govori o novoj evangelizaciji – naviještanju vjere s novim žarom i zanosom, sa snagom osobnog svjedočenja, korištenjem sredstava i metoda našega vremena, tako smo i svi mi koji radimo u knjižnici pozvani knjižnicu, knjigu i čitanje predstavljati u društvu s novim zanosom i žarom, sa snagom osobnog svjedočenja i sredstvima i metodama primjerenim našem vremenu. Ovo je moj mali prilog tome. Nadajmo se da je to tek početak.

NOVI UVEZ - STRANICA 23

DRUGI FESTIVAL HRVATSKIH DIGITALIZACIJSKIH PROJEKATA Matilda Hraste (mhraste@nsk.hr) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Dana 19. i 20. travnja 2012. u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održao se Drugi festival hrvatskih digitalizacijskih projekata. Festival je okupio predstavnike arhivske, knjižnične i muzejske zajednice te sve zainteresirane za digitalizaciju kulturne i znanstvene baštine.

Započeo je pozdravnim govorima Dunje Seiter-Šverko, glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, i Tamare Perišić, pomoćnice ministrice kulture Republike Hrvatske. Istaknuta je uloga Festivala kao mjesta razmjene znanja, iskustava i vještina u okviru provođenja nacionalnog plana digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u hrvatskim baštinskim ustanovama. Uslijedilo je predstavljanje projekata digitalizacije kulturne i znanstvene baštine. Program Festivala tematski je bio podijeljen prema vrstama digitalizirane građe – ukupno je predstavljeno petnaest projekata.

U bloku uvodnih izlaganja predstavljena su tri projekta knjižnične, arhivske i muzejske zajednice: AccessITplus (Andreja Silić Švonja, Gradska knjižnica Rijeka), Razvoj i održivost digitalnog sadržaja o kulturnoj baštini – na primjeru Interaktivnog mrežnog kataloga „Slavonija, Baranja, Srijem : vrela europske civilizacije“ u okviru EU projekta „Linked Heritage“ (Goran Zlodi, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti) i Arhivski izvori on-line u ARHiNET-u HDA (Vlatka Lemić, Hrvatski državni arhiv). Uslijedila su izlaganja o digitalizaciji knjižne građe: Adrianskoga mora sirena (Slavko Harni, NSK), Incunabula Croatica (Ivan Kapec, NSK) i eLektire (Zvonimir Bulaja, Bulaja naklada). Tri izlaganja bavila su se digitalizacijom zvučnih snimki, nota i govora: DELMATA – digitalizirani opus Ljube Stipišića Delmate

(Milko Belevski, Gradska knjižnica Zadar), Digitalizacija i zaštita snimaka hrvatskih govora kao dijela hrvatske nematerijalne kulturne baštine (Mira MenacMihalić, Katedra za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i Anita Celinić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) i Franjo Ksaver Kuhač (Željka Radovinović, Hrvatska udruga muzičkih knjižnica, arhiva i dokumentacijskih centara). O digitalizaciji fotografija Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu govorili su Amir Obhođaš (HDA) i Hrvoje Gržina (HDA) kroz predstavljanje projekata Album von Dalmatien Franza Thiarda de Laforesta i Ivan Standl – Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Digitalizaciju vizualne građe predstavila je i Magdalena Mihalinec (Gliptoteka HAZU) u izlaganju Digitalna građa Gliptoteke unutar Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Digitalizaciju zavičajne građe predstavili su sljedeći projekti: Digitalizacija zavičajne zbirke „Spalatine“ (Elli Pecotić i Tomislav Staničić, Gradska knjižnica Marka Marulića, Split), Digitalizacija dokumenata iz cehovske škrinje poljanskih obrtnika (Katarina Magić Koščević, Prijatelji baštine – Amici hereditatis, Ivanić-Grad) i Virtualni Muzej rudarstva i industrije Istre (VMRI) (Sandro Đukić, CCN-images i Dean Zahtila, Labin Art Express XXI).

Izlaganjem Rađanje moderne ženske kulture Sandra Prlenda (Centar za ženske studije) predstavila je uspostavu digitalne zbirke časopisa Marije Jurić Zagorke.

Drugi dan Festivala bio je posvećen projektima digitalizacije starih novina. Predstavljeni su sljedeći projekti: Digitalizacija starih riječkih novina 1843.-1918. (Senka Tomljanović, Sveučilišna knjižnica u Rijeci), Projekt Istarske novine online (INO)

NOVI UVEZ - STRANICA 24

Sveučilišne knjižnice u Puli (Bruno Dobrić i Tijana Barbić-Domazet, Sveučilišna knjižnica u Puli), Digitalizacija starih šibenskih novina i časopisa (Vilijam Lakić, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić, Šibenik), Projekt izgradnje digitalne zbirke novina i časopisa (Petar Krolo i Ivanka Kuić, Sveučilišna knjižnica u Splitu) te Digitalizacija novina Hrvatska zastava i Radnička straža (Jasna Blažević i Viktorija Kudra Beroš, Institut za migracije i narodnosti).

U raspravi koja je uslijedila, razmatrana su pitanja koordinacije digitalizacije starih novina, mogućnosti povećanja količine digitalizirane građe i nalaženja izvora financiranja te važnosti primjene normi za uključivanje hrvatske građe u europske i međunarodne agregatore i baze podataka po-

put Europeane. Glavna ravnateljica NSK zatvorila je Festival i zahvalila svim sudionicima na sudjelovanju te ih je pozvala na daljnju suradnju i sljedeći, treći Festival koji će se održati 2013. godine. Detaljnije informacije o Drugom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata mogu se pronaći na mrežnim stranicama Festivala http:// www.nsk.hr/d-fest/index.html.

NOVOSTI IZ HRVATSKOGA ČITATELJSKOG DRUŠTVA Loris Bučević-Sanvincenti (loris.bucevic.sanvincenti@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba-Matična služba

Hrvatsko je čitateljsko društvo na 13. izbornoj skupštini, koja se održala 27. travnja 2012. u Centru za ljudska prava u Zagrebu, izabralo novo predsjedništvo, koje će iduće dvije godine predstavljati HČD i raditi na promicanju čitanja i pismenosti, a u sljedećem sastavu: Drahomira Gavranović, predsjednica (Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo), Frida Bišćan (Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ iz Karlovca) i Alka Stropnik (Knjižnica Medveščak, Knjižnice grada Zagreba), dopredsjednice.

Hrvatsko čitateljsko društvo djeluje kao

jedinstvena organizacija čiji se članovi organiziraju u ogranke kao ustrojstvene oblike Društva. Danas u okviru HČD-a djeluje 18 ogranaka sa sjedištima u gradovima širom Hrvatske. Na mrežnim stranicama Društva nalaze se izvješća o radu ogranaka u proteklih nekoliko godina, iz kojih se vide različiti oblici djelovanja. Izvijestit ćemo pobliže o radu Ogranka HČD-a za grad Zagreb i Zagrebačku županiju, čiji je Ogranak osnovan prije četiri godine s većinom aktivnih članova koji dolaze iz redova knjižničara. Program rada koji su članovi zacrtali u cilju promicanja, istraživanja i unapređivanja čitanja i pismenosti ostvaren je održavanjem stručnih skupova, organiziranjem literarnih večeri, suradnjom s narodnim i školskim knjižnicama i drugim prosvjetnim i kulturnim institucijama. S djecom (zdravom i djecom s posebnim potrebama) provođene su aktivnosti u vezi s čitanjem i pismenosti, obilježavan je Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna, prigodnim predavanjima, izložbama, izvrsnom

NOVI UVEZ - STRANICA 25

suradnjom sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom, Međunarodnim klubom prijatelja, sredstvima javnog priopćavanja, organiziranjem trajnog Kutića Hrvatskoga čitateljskog društva u prostoru čitaonice Gradske knjižnice u Zagrebu (Knjižnice grada Zagreba), izdavanjem prigodnoga promidžbenog letka, prisustvovanjem 17. europskoj konferenciji o čitanju u Belgiji 2011. godine i dr.

Od gore navedenog izdvojit ćemo istaknutije aktivnosti provedene 2010. godine povodom Međunarodnoga dana pismenosti (8. rujna), kao što su predstavljanje književnika Danka Plevnika s knjigom Tko je vaš najbolji čitalac?, objavljene u izdanju Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ iz Karlovca, 2010. Davorka Semenić-Premec izvijestila je o projektu „Povratak knjizi“ koji provodi u Knjižnici Savski gaj, Knjižnice grada Zagreba; Alka Stropnik (Knjižnica Medveščak, KGZ) izvijestila je o projektu „Čitanje na gradskim točkama“; Vanja Pavlovski (Knjižnica Sloboština, Ogranak Knjižnice Novi Zagreb, KGZ) predstavila je projekt „Početno slovo moga imena“ i održala praktičnu prezentaciju istoga. Goranka Braim-Vlahović (OŠ Jurja Habdelića u Velikoj Gorici) izvijestila je o projektu „Akcija čitanja na gradskim točkama“, koja je održana povodom Europskog dana jezika, 9. rujna.

Od aktivnosti koje su provedene 2011. godine ističe se stručno predavanje i posjet Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u povodu 150. obljetnice osnutka Akademije. Vedrana Juričić, upraviteljica Knjižnice HAZU, upoznala je sudionike skupa sa zanimljivom povijesti osnutka HAZU i njenim ustrojstvom.

U suradnji s Međunarodnim klubom prijatelja, čiji je najvažniji cilj poticanje suradnje među državama (voditeljica Milka Knežević) i Gradskom knjižnicom (voditeljica Ljiljana Sabljak), KGZ, u prostoru Gradske knjižnice održane su tri zanimljive literarne večeri. U povodu Međunarodnoga dana pismenosti, prvi susret

održao se 7. rujna 2011. godine. U programu su nastupili: Rahela Blažević, čitala pjesme; Ljiljana Sabljak, govorila o čitanju i stanju pismenosti u RH na temelju podataka narodnih knjižnica; Marijan Kombol, diplomat, govorio u ime Međunarodnog kluba prijatelja; Loris BučevićSanvincenti, predstavila Hrvatsko čitateljsko društvo; književnici Mile Pešorda, Božidar Brezinščak Bagola i Marjan Pungartnik, predsjednik Mariborske literarne družbe, predstavili su se svojim prigodnim literarnim radovima vezanim uz knjigu, čitanje i pismenost. Sve je bilo popraćeno glazbenim trenutkom Magdalene Banfić na gitari i prigodnom likovnom izložbom učeničkih radova na temu Bašćanske ploče.

Druge dvije literarne večeri održane su u proljeće 2012. godine, također u Gradskoj knjižnici u Zagrebu (KGZ). 16. ožujka održalo se predstavljanje zbirke poezije „Oglej“ slovenskog književnika Marjana Pungartnika. Predstavljanju zbirke nazočili su bivši veleposlanik Marjan Kombol; Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika; Đuro Vidmarović, predsjednik Odbora Društva hrvatskih književnika; Ljiljana Sabljak, voditeljica Gradske knjižnice; Rade Bakračević, predsjednik Štajerske zajednice iz Maribora; Loris Bučević-Sanvincenti, predsjednica Ogranka Hrvatskoga čitateljskog društva; Marica Škorjanec Kosterc, poznata slovenska književna kritičarka; hrvatska književnica Božidara Brezinščak Bagol te Vladimir Matušin iz Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske. U glazbenom dijelu predstavljanja zbirke, svirajući gitaru, nastupila je Magdalena Banfić iz Donje Voće. Poeziju Marjana Pungartnika čitale su Ivana Sabljak, u slovenskom originalu, i L. Bučević-Sanvincenti, u prijevodu na hrvatskom jeziku. Treća literarna večer održana je 16. travnja, s promocijom zbirke pjesama „Porcije besmisla“ Stjepana Blažetina ml. iz Pečuha. O autoru i njegovom književnom stvaralaštvu govorio je Đuro Vidmarović, književnik, predsjednik

NOVI UVEZ - STRANICA 26

Upravnog odbora DHK i diplomat u mirovini. Ivana Sabljak čitala je pjesme na mađarskom jeziku, a L. Bučević-Sanvincenti prijevod na hrvatski jezik.

Davorka Semenić-Premec, Knjižnica Savski gaj (KGZ), organizirala je zanimljive aktivnosti Ljeto 2011. u knjižnici. Knjižnica Savski gaj malena je knjižnica po kvadraturi, ali ima puno znatiželjnih malih korisnika. Obično je ljeto kao stvoreno za putovanja, jer nema nastave, sezona je godišnjih odmora. Ali puno je djece ostalo u Zagrebu i došlo u knjižnicu. Zato su u kolovozu organizirali radionice čitanja na engleskom i hrvatskom, te na kraju crtaonice pročitanog.

Sudionici radionica bila su djeca različite dobi, od 4 do 8 godina.

Ponedjeljkom su čitali klasike prepričane za djecu, npr. Otok s blagom i Guliverova putovanja, te slikovnice na engleskom, iz biblioteke "Easy to read" i L " ady bug". Pokušali su na taj način zainteresirati djecu za posudbu i samostalno čitanje knjiga na stranim jezicima.

Srijedom su čitali priče i pjesmice Grigora Viteza i tako se pripremali za Mjesec hrvatske knjige koji je bio u znaku pjesnika i obljetnice rođenja Grigora Viteza.

Petkom su crtali plavu boju snijega, neposlušne stvari, drveće koje hoda i uz gitaru jesenjeg vjetra dočekali rujan.

U rujnu su postavili izložbu likovnih radova nastalih u ljetnim radionicama. "I znate što," napominje organizatorica, "čitamo i dalje!"

Ljetne su radionice bile svojevrsni "pilot projekt". Radionice čitanja na engleskom nastavljaju se i dalje. U programu je proširenje suradnje s Učiteljskim fakultetom. Pokušali bi približiti djeci u što ranijoj dobi strani jezik čitanjem već poznatih priča: "Djed i repa", "Crvenkapica", "Jako gladna stonoga".

Marija Ivanović podnijela je bogat Izvještaj iz Velike Gorice, Knjižnice Galženica: - Program POEZIJA NAGLAS: obilježava-

nje značajnih književnih datuma u travnju, mjesecu poezije. Odabrane tekstove hrvatskih i stranih pjesnika čitali su učenici osnovnih škola.

- Radionica ZNAMO LI ČITATI POEZIJU? namijenjena učenicima osmih razreda osnovne i prvih razreda srednjih škola.

U programima su sudjelovale (ili im bile potporom) dipl. knjižničarke Miranda Vrcan Sušac, Mery Mrakovčić, Helena Podvorac, Goranka Braim i Marija Ivanović, učiteljice Jasna Gazdić i Anka Čanić te odgajateljice Irena Delač i Ljubica Muršić.

Posebno treba napomenuti kako se svakoga mjeseca korisnici Knjižnice imaju prilike informirati o značajnim datumima u vezi s knjigama, književnicima, knjižničarstvom i sl. pomoću atraktivnog mjesečnog kalendara koji izrađuje i distribuira HČD. Kalendar je uvijek na istom i vidljivom mjestu u Knjižnici Galženica.

Ogranak HČD-a blisko je surađivao s Knjižnicama grada Zagreba, Zagrebačkim knjižničarskim društvom, Hrvatskim knjižničarskim društvom, dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama grada Zagreba i Zagrebačke županije, Ministarstvom kulture RH, Gradskim uredom za kulturu grada Zagreba, Međunarodnim klubom prijatelja, Gradskom knjižnicom Velika Gorica i dr. ustanovama.

Dodijeljena su priznanja za dugogodišnju uspješnu suradnju i partnerstvo u obliku Zahvalnice Knjižnicama grada Zagreba i Gradskoj knjižnici Velika Gorica. Članovi HČD-a nastoje pratiti novosti na svjetskoj razini i uključivati se svojim iskustvima. Tako su na 17. europskoj konferenciji o čitanju Literacy / Diversity (održanoj od 31. 7. do 3. 8. 2011. u Monsu, Belgija) prisustvovale L. BučevićSanvincenti i D. Semenić-Premec, koja je tom prilikom održala izlaganje pred posterom The reading hour just for me. Česti su članci u stručnim publikacijama (Novosti Hrvatskoga knjižničarskog društva i Hrčak) ili izlaganja na skupovima (Informativni utorak, Informativna srijeda)

NOVI UVEZ - STRANICA 27

na kojima se obavještava zainteresirana javnost o događanjima u svijetu promicanja i unapređivanja pismenosti i čitanja.

Daljnje obavijesti i učlanjenje u HČD dostupni su na mrežnim stranicama Društva: http://www.hcd.hr

PIŠEM TI PISMO Natječaj za naj pismo u Gradskoj knjižnici Velika Gorica Ivana Grubačević (posudba@knjiznica-vg.hr) Gradska knjižnica Velika Gorica

Povodom Svjetskoga dana pisanja pisama (11. svibnja) u Gradskoj knjižnici Velika Gorica organiziran je nagradni natječaj Pišem ti pismo… natječaj za naj pismo, u čemu nas je kao suorganizator potpomogla i Hrvatska pošta. Natječaj je ove godine organiziran prvi put, ali sa željom da to postane tradicija u našoj Knjižnici.

Rok u kojem je trebalo poslati pisma za sudjelovanje u Natječaju bio je od 16. travnja do 1. svibnja 2012. Inicijalno je bio namijenjen svim našim sugrađanima, koje smo ovim natječajem željeli podsjetiti na zaboravljenu komunikaciju putem pisama, ali je organiziran i u svrhu poticanja pismenosti i pismenog izražavanja.

Tradicija pisanja pisama i dopisivanja na području Turopolja veoma je stara i bogata, a u prilog tome govori i jedna od najslavnijih zbirki pisama u povijesti hrvatske književnosti – to su pisma Augusta Šenoe zaručnici, a poslije i supruzi Slavi pl. Ištvanić. Na tu tradiciju nastavlja se na neki način i natječaj Pišem ti pismo….

Tema Natječaja nije bila zadana, sudionici su u formi pisma mogli pisati o čemu god su željeli, a prosudbeno povjerenstvo odlučivalo je o najoriginalnijim pismima. Jedino što je bilo važno jest da pisma na adresu Knjižnice stignu u „papirnatom“ obliku i da budu poslana poštom, čime smo željeli svratiti pozornost javnosti na vrijednosti tog tipa komunika-

cije u današnje doba kojim prvenstveno dominira elektronička komunikacija putem e-mailova i društvenih mreža tipa Facebook i Twitter. Pisma je trebalo potpisati šifrom, a manju omotnicu s osobnim podacima, također označenu istom šifrom, priložiti uz pismo; te su mjere anonimnosti poduzete kako bi se osigurala nepristranost prosudbenog povjerenstva. Pristigla pisma ocjenjivalo je prosudbeno povjerenstvo u sljedećem sastavu: Darija Žilić, književnica i književna kritičarka, Jasminka Tihi Stepanić, profesorica i dječja spisateljica te Katja Matković Mikulčić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica. Na natječaj su stigla 72 pisma, što je premašilo sva očekivanja; natječaj je prvotno bio zamišljen kao lokalni natječaj, ali su se na njega odazvali natjecatelji iz mnogih hrvatskih gradova. Veliko iznenađenje bila su brojna pisma koja su, osim iz Velike Gorice i okolice, pristigla iz Pule, Iloka, Belišća, Splita, Ivanić Grada, Rijeke, Vinkovaca, Zagreba, Varaždina, Donje Dubrave te Bugojna (BiH). Uz tako široko određen tematski i dobni raspon prosudbeno povjerenstvo odlučilo je pristigla pisma podijeliti u dvije kategorije: pisma djece i mladih – u toj je kategoriji pristiglo 30 pisama, te pisma odraslih – kategorija u kojoj je pristiglo 41 pismo. Jedno je pismo ostalo izvan konkurencije. Kako je ovaj Natječaj organiziran prvi put, odlučeno je da se u kate-

NOVI UVEZ - STRANICA 28

goriji pisama djece i mladih dodjele tri ravnopravne glavne i dvije utješne nagrade, a u kategoriji pisama odraslih tri ravnopravne glavne nagrade i četiri utješne. Dio nagrada donirala je Hrvatska pošta, a vrijedne knjige bile su dar Gradske knjižnice Velika Gorica.

Dodjela nagrada za naj pisma održana je 11. svibnja 2012., na sam Svjetski dan pisanja pisama. Uz ravnateljicu knjižnice Katju Matković Mikulčić i članicu prosudbenog povjerenstva Jasminku Tihi Stepanić, dodjeli je nazočila i gospođa Stela Prislan iz Ureda za korporativni marketing Hrvatske pošte, koja se tom prigodom osvrnula na dugotrajnu povijest pisane komunikacije i pohvalila ovu vrijednu novu inicijativu Gradske knjižnice Velika Gorica na tom polju. Dodjeli su se odazvali i gotovo svi dobitnici nagrada; izostale su samo dvije osobe – iz Iloka i Belišća – koje iz

razumljivih razloga udaljenosti od Velike Gorice nisu bile nazočne. Uz vrijedne nagrade svim sudionicima natječaja uručena su i priznanja za sudjelovanje u Natječaju.

U Gradskoj knjižnici Velika Gorica zadovoljni smo organizacijom, provedbom, odazivom natjecatelja i medijskom pažnjom koja je bila podrška ovom Natječaju.

Zahvalni smo i na potpori Hrvatske pošte, za koju vjerujemo da ni u narednim godinama neće izostati. U godinama koje slijede nastojat ćemo Natječaj učiniti još primamljivijim i interesantnijim te se nadamo da će zaista zaživjeti kao jedna od tradicija ove Knjižnice.

DESET GODINA HRVATSKO–RUSKE KULTURNE SURADNJE U KNJIŽNICI TINA UJEVIĆA Mirjana Ilić (mirjana.ilic@kgz.hr);Tea Grašić Kvesić (tea.grasic.kvesic@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Tina Ujevića

Godišnjice i jubileji dobar su povod za analize i sažimanje iskustva. U deset godina rada na razvijanju rusko-hrvatskih kulturnih veza i afirmaciji ruske kulture u Hrvatskoj, to se iskustvo temeljilo na raznolikim i sadržajno bogatim programima koji su realizirani u suradnji s Nacionalnom zajednicom Rusa u Hrvatskoj, Veleposlanstvom RF u Republici Hrvatskoj, Filozofskim fakultetom u Zagrebu te knjižnicama i muzejima u Moskvi, odnosno Sankt Peterburgu. Značenje ovih programa tim je veće što nisu proizišli kao obveza iz sporazuma ili ugovora o kulturnoj suradnji, već su rezultat kreativnog pristupa realizaciji redovnih programskih aktivnosti i nastojanja da se kroz knjižnicu potiču dijalozi, a njen prostor afirmira kao stjecište i sastajalište kultura.

Dok sporazumi o kulturnoj suradnji na razini država uključuju gostovanja i

razmjenu mahom kazališnih ansambala, filharmonijskih orkestara i umjetnika, naša, knjižnična vizura pretpostavljala je zajedničko sudioništvo i uključenost, a onda i zajednički program. U isto vrijeme svi su sudionici i kreatori i realizatori. U praksi je to često pretpostavljalo veliki entuzijazam, posebno članova Nacionalne zajednice Rusa i Prvog tajnika Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj (gospodina Dmitrija Sergejeva), koji su nam često iz vlastitih zbirki ustupali eksponate i druge materijale za izložbu, a privatna putovanja u Rusiju koristili za vrijedne kontakte koji su mogli pridonijeti uspjehu neke tribine, izložbe ili susreta u knjižnici. Osim programa posvećenih književnim velikanima: Puškinu, Gogolju, Tolstoju, Dostojevskom, Majakovskom, Hljebnjikovu, Kručonihu, Cvetajevoj, Ahmatovoj, Ahmadulinoj, kroz tribi-

NOVI UVEZ - STRANICA 29

ne i izložbe predstavljali smo poetiku avangarde i slikarstvo konstruktivizma, tradiciju uralskih kamenorezaca, umjetničke radionice Ekaterinburga, prošlost i sadašnjost Sankt Peterburga, grafičke zbirke čuvenog kolekcionara V. Belikova (Moskva), prevoditeljski rad Fikreta Cacana, pjesništvo rusko-hrvatske pjesnikinje Natalije Vorobjove Hržić, slikarstvo Larise Kralj, Gagarinov put u svemir i ruske kozmičke programe.

Pjevački zbor “Rjabinuške” bio je čest gost u Knjižnici i svojom pjesmom i autentičnim ritmovima ruskog folklora pružao nezaboravan ugođaj. Uz tribine i izložbe o Gogolju, Tolstoju i Dostojevskom, informativna služba Knjižnice izradila je kronologije prijevoda i izdanja te preglede dramatizacija i kazališnih izvođenja ruskih književnika na pozornicama hrvatskih kazališta. Programe rusko-hrvatske kulturne suradnje u Knjižnici Tina Ujevića realizirali smo zajedno sa sljedećim cijenjenim suradnicima:

- akademikom dr. sc. Aleksandrom Flakerom - Prvim tajnikom Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, Dmitrijem Sergejevim - Ekaterinom Marinić, Zajednica Rusa u RH - Elenom Pilićevom Ćorko, Koordinacijski Savjet ruskih sunarodnjaka u Hrvatskoj - Katarinom Todorcev Hlača, Udruga Rusa u RH “Ruski kulturni krug“ - dr. sc. Jasminom Vojvodić, Filozofski fakultet, Zagreb , Katedra za rusistiku - dr. sc. Natalijom Vidmarović, Filozofski fakultet, Zagreb , Katedra za rusistiku - dr. sc. Magdalenom Medarić, Filozofski fakultet, Zagreb , Katedra za rusistiku - dr. sc. Josipom Berdicom , Pravni fakultet, Osijek - Natalijom T. Ašimbajevom, Memorijalno-literarni muzej F.M.Dostojevskog, Sankt Peterburg - kolegicom iz Knjižnice Nekrasov, Moskva , Raisom Samsonovom - Brunom Oreškovićem, Klub mladih tehničara Trešnjevka - Antom Radonićem, Tehnički muzej, Zagreb.

NOVI UVEZ - STRANICA 30

GODIŠNJA KONFERENCIJA EBLIDA-NAPLE 2012., KOPENHAGEN, DANSKA Marija Grozdanić (marija.grozdanic@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba—Matična služba

Ovogodišnja, 20. konferencija EBLIDA-NAPLE održala se 11. svibnja 2012. godine u Kopenhagenu. Konferenciju su zajednički organizirali EBLIDA (European Bureau of Library, Information and Documentation Associations), NAPLE Forum (National Authoritis on Public Libraries in Europe), Dansko knjižničarsko društvo i Danska agencija za kulturu. EBLIDA je osnovana 1992. godine, a savez je nacionalnih knjižničnih, informacijskih i dokumentacijskih ustanova u Europi te je njihova veza prema europskim institucijama. NAPLE Forum osnovan je 2002. godine i međunarodna je udruga koja se bavi strategijama razvoja narodnih knjižnica. Ove godine tema konferencije bila je Razvoj demokracije u okruženju novih medija. Na konferenciji je sudjelovalo više od 135 knjižničara iz 32 zemlje (iz Hrvatske su bile tri sudionice), a razmatrala su se pitanja vezana uz pravo nabave i posudbe elektroničke knjige.

Uoči konferencije (10. svibnja 2012. godine) održan je zajednički izborni godišnji sastanak Vijeća EBLIDA-e na kojem je završio mandat dosadašnjeg predsjednika EBLIDA-e Gerarda Leitnera iz Aus-

trije, a za novog predsjednika izabran je Klaus-Peter Böttger iz Njemačke. Na sastanku je također potvrđen novi izvršni odbor EBLIDA-e. Gerard Leitner predstavio je dokument Europske knjižnice i izazovi e-nakladništva, istaknuvši njegovu važnost i zatražio podršku svih članova EBLIDA-e, izrazivši zabrinutost i potrebu donošenja pravnog okvira primjenjivog na europskoj razini vezano uz odnos knjižnica i nakladnika, a kojim bi se reguliralo pravo nabave i posudbe elektroničkih knjiga. Dokument Stajališta EBLIDA-e o knjižnicama i e-nakladništvu dostupan je na službenim stranicama HKD-a (http://bit.ly/KWj20C).

Program konferencije sastojao se od pozvanih predavanja, okruglog stola i radionica, a odvijao se u tri dijela. U prvom dijelu pozvani govornici bili su Tarja Cronberg, članica EU parlamenta i Cory Doctorow, britanski pisac, bloger i aktivist. Tarja Cronberg istaknula je važnost suradnje nakladnika i knjižnica, dok je Cory Doctorow nakladnike okarakterizirao kao pirate koji onemogućuju trajan pristup elektroničkoj knjizi i na taj način krše pravo vlasništva kupca nad elektroničkom knjigom.

NOVI UVEZ - STRANICA 31

U drugom dijelu konferencije održan je okrugli stol pod nazivom Koja je budućnost knjižnica, pisaca, nakladnika i knjižara u okruženju novih medija? Na okruglom stolu sudjelovali su Tarja Cronberg, Cory Doctorow, Fergal Tobin (predsjednik Europskih nakladnika), John McNamee (predsjednik Europskih knjižara), Gerard Leitner i Maria Antonia Carrato (predsjednica NAPLE Foruma).

Zaključak okruglog stola bila je važnost postizanja dogovora između europskih nakladnika i knjižnica vezano uz pravo nabave i posudbe elektroničke knjige.

Na trećem dijelu konferencije, pod nazivom Trebamo promjene!, sudionici konferencije sudjelovali su u četiri radionice: Uloga knjižnice u brzo mijenjajućem svijetu, Dobro, loše, ružno – izvještaji o radu s e-knjigama, Autorsko pravo iznad svega? i Kako privući pažnju političara i upozoriti na važnost e-usluga knjižnica u svim europskim zemljama i EU. Na kraju i kao zaključke cijele konferencije novi predsjednik EBLIDA-e istaknuo je važnost prilagodbe knjižnica društvu koje se ubrzano mijenja u okružju novih tehnologija, važnost pridobivanja podrške

političkih struktura i važnost postizanja dogovora između knjižnica i izdavača vezano uz pravo nabave i posudbe elektroničke knjige.

Konferencija je omogućila susrete i razmjene iskustava s kolegama iz europskih knjižnica i upozorila na što hitnije rješavanje svih pitanja vezanih uz pravo nabave i posudbe elektroničke knjige.

Istaknuto je iskustvo iz SAD-a, gdje veliki nakladnici ne žele potpisati ugovor s knjižnicama o nabavi i posudbi elektroničke knjige ili su čak višestruko povisili cijenu elektroničke knjige.

Za sudionike konferencije organizirani su i posjeti Kraljevskoj knjižnici u Kopenhagenu i Knjižnici u sklopu Kulturnog centra u gradu Elsinoru.

Iduće, 2013. godine grad domaćin EBLIDA-e bit će Milano.

Linkovi: EBLIDA službena stranica http://www.eblida.org/ NAPLE Forum službena stranica http://naple.mcu.es/

38. Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva Osijek, 26. 9. – 28. 9. 2012.

Tema stručnog dijela Skupštine: KNJIŽNICE – UKORAK S PROMJENAMA Doviđenja u Osijeku!

NOVI UVEZ - STRANICA 32