Biblioteka Lov
za tisak finish Srnjak.indd 1
5/6/08 2:32:14 PM
za tisak finish Srnjak.indd 2
5/6/08 2:32:17 PM
Lovačka praksa Gert G. von Harling
srnjak LOV NA SRNEĆU DIVLJAČ METODE I TEHNIKA, PRAVILAN STAV, SIGURAN USPJEH
za tisak finish Srnjak.indd 3
5/6/08 2:32:21 PM
Naslov izvornika: BLV JAGDPRAXIS : DIE BLATTJAGD ©BLV Verlagsgesellschaft mbH, München/GERMANY 2003 © Za Hrvatsku- Stanek d.o.o. , Varaždin 2008 Tel. : 042/207-215 Fax. : 042/ 641- 215 E-mail : info@stanek.hr Za nakladnika : Josip Stanek Urednik : Marijan Lekić Stručni redaktor : Željko Marman Prijevod : Kristina Mikac Lektura : Diana Greblički-Miculinić Priprema za tisak : Stanek d.o.o. Tisak: Tiskara Varteks, Varaždin ISBN: 978- 953-6926-58-9 Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ili prenositi ni u kojem obliku ili sredstvima , elektronskim i mehaničkim, uključujući fotokopiranje, snimanje ili bilo kakav sustav spremanja informacija, bez dozvole izdavača. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 664774
za tisak finish Srnjak.indd 4
Izvori fotografija: Arndt, Hg.: 49 Danegger, M.: 71, 95*, 104 Hoff, F.: 13 M. li., Hopf, D.: 26/27 Krüger, U.: 14/15 Marek, E.: 2/3, 11, 13 o., 13 u., 28, 29 (2), 36/37*, 38, 40, 41, 55, 61, 63, 65, 72, 78, 85, 87, 90* (3), 91 (3), 115, 124/125 Meyers, St.: 77 Rahn, J.: 79* Rolfes, W.: 30 Thiermeyer, C.: 40 Trippler-Berning, Fr.: 35 Winsmann-Steins, B.: 9, 13 o., 13 M. re., 17, 19*, 20, 21*, 23, 31, 33, 42/43 (3), 45, 48, 53, 54 57, 59, 66, 67, 68/69* (3), 73, 75, 81, 84, 86, 92/93, 97, 98*, 99*, 102, 108/109, 113, 119, 120/121, 123 * Također i u sadržaju
5/6/08 2:32:27 PM
SADRŽAJ
Općenito o lovu za vrijeme parenja..8 Bitni čimbenici poznavanja biologije srneće divljači za vrijeme parenja 11 Srneća divljač prije parenja 11 Vrijeme parenja i okota 12
Omjer spolova 24 Ponašanje „dvizice“ (1-2 godišnja srna) i srne 34 Srnjaci s teritorijem i bez teritorija 39 Utjecaj vremenskih prilika na parenje 46 Glasanje srneće divljači 54 Zemljopisne osobitosti 60
5
za tisak finish Srnjak.indd 5
5/6/08 2:32:27 PM
SADRŽAJ
Priprema za lov u vrijeme parenja 63 Svibanjske ophodnje u lovištu 63 Odabir i priprema mjesta za lov vabljenjem 64 Odjeća i oprema 81 Puška i dalekozor 83 Sa psom ili bez psa? 86 Odabir vabilice i vježbanje 90
6
za tisak finish Srnjak.indd 6
5/6/08 2:32:31 PM
SADRŽAJ
Postaje ozbiljno 95 Znakovi koji pokazuju početak parenja 95 Ispravno ponašanje s mjesta na kojemu vabimo 96 Uporaba vabilice 100 Mamljenje i plašenje umjesto vabljenja 105
Najčešće početničke pogreške 106 Sve je drukčije za vrijeme parenja srneće divljači 107 Vabljenje u dvoje 114 Upotreba vabilice izvan sezone parenja 118 Sažetak najvažnijih savjeta i pravila 122
za tisak finish Srnjak.indd 7
7
5/6/08 2:32:32 PM
Općenito o lovu za vrijeme parenja
8
U svojoj lovačkoj karijeri brojim više od 400 ulovljenih srnjaka. Polovica tog broja sigurno je ulovljena za vrijeme njihova parenja, između 20. lipnja i 10. kolovoza. To je jednostavno doba godine kad sve vrvi od divljači. Ipak, za većinu je lovaca teže i mukotrpnije vabiti staroga, iskusnog srnjaka, ali ujedno zanimljivije i uzbudljivije negoli loviti čekanjem. Valja se staviti u poziciju divljači, promatrati okoliš njihovim očima i doživljavati stvari iz njihove perspektive. Zbog toga mi je od mladosti svake godine iznova poseban doživljaj lov vabljenjem na srneću divljač. Sjećam se još vremena kada su se žitarice kosile kosom te su se od njih priređivale lijepo oblikovane gomile snopova, koje su pružale idealno skrovište, dobar zaklon i time olakšavale šuljanje strništem k divljači da bismo je promatrali. Nažalost, danas to ne možemo doživjeti, osim u nekim istočnim zemljama ili ih vidjeti na starim pejsažnim slikama. Slika se izmijenila: sada na obrađenim poljima u to vrijeme kombajn standardno izbacuje nezgrapne snopove sijena, koji jedva omogućuju zaklon – osim ako se ne radi o velikim okruglim balama, koje zasigurno nemaju romantičnu čar prijašnjih snopova, ali ipak pružaju dobro skrovište. U mnogim su lovištima visoke i prikrivene (zatvorene) čeke s vremenom i neprimjetno zamijenjene otvorenim, dok su industrijski izrađene vabilice potisnule upotrebu vabila načinjenih od lista bukve ili jorgovana. Ali ostala je draž i fascinantnost lova u vrijeme parenja – i svatko u tome može biti uspješan upotrijebi li pravilne tonove u pravo vrijeme i na pravome mjestu. Vozio sam se biciklom pješčanom stazom uz rub jelove šume i opazio nadraženog srnjaka na oko 150 metara. Odmah sam sišao s bicikla, položio ga tiho na tlo, došuljao se do sljedeće jele i dalekozorom ga promatrao. Za to se vrijeme stražnji kotač bicikla okretao i škripao u pravilnim razmacima. Iako ti tonovi ni najmanje ne nali-
za tisak finish Srnjak.indd 8
5/6/08 2:32:34 PM
OPĆENITO O LOVU ZA VRIJEME PARENJA
kuju pijukanju srne, ipak se prevaren srnjak približio. Vjerojatno ste za takve i slične slučajeve čuli, ali su oni doista rijetki. Postoje srnjaci „veseli skakači“ (vidi poglavlje „Uporaba vabilice“), ali jednako tako i oni koje ni najzamamnijim pijukanjem ne možemo namamiti.
Autor i njegova kuja münsterländer (lovačka pasmina iz okolice Münstera) u lovu.
za tisak finish Srnjak.indd 9
9
5/6/08 2:32:34 PM
OPĆENITO O LOVU ZA VRIJEME PARENJA
Ako to izuzmemo, ne postoji gotovo ni jedna vrsta lova koja iziskuje toliko vježbe i iskustva, potrebe za uživljavanjem, a uz to i golemo strpljenje lovca. Za takav način lova lovac, u doslovnom smislu riječi, mora posjedovati svih pet čula zajedno kako bi se suprotstavio sumnjičavoj i opreznoj divljači. Do sada su podijeljena mišljenja o lovu na divljač u vrijeme njihova parenja. U nekim zemljama Europe koje imaju dugu tradiciju lova čak je i zabranjen zbog etičkih razloga, dok u nekim drugim zemljama doživljava svoj vrhunac. Fridrich von Gagern, uzor mnogih lovačkih naraštaja, nije pristalica tog načina lova, dapače, protivi mu se; kao i poznati lovac i autor o lovstvu Paul Graf von Palffy, koji u svojoj knjizi „Uvijek izazovno lovište“ o lovu na srnjaka u vrijeme parenja piše: „Ja nisam prijatelj takve vrste lova. Pozivanjem jelena nadmudrujemo njegovu ljubomoru, a ne izravni spolni nagon; naime, činimo, po mojem mišljenju, ‘pogrešku ljepote’.“ Doista, lovac se koristi prirodnim i tehničkim pomagalima kako bi namamio divljač, razdražio je i time stekao prednost i utjecaj na nju. Nema sumnje, svojim instrumentima –vabilom, koristi se dodatnim prednostima koje mu samim šuljanjem i čekanjem ne stoje na raspolaganju. Kako se za ova dva posljednja načina lova može reći da ovise o slučaju, lovačkoj sreći ili instinktu, da bi se lovac sučelio s divljači, na raspolaganju mu stoji pomoćno, dodatno sredstvo, koje isključuje slučaj, ali zato iziskuje visoko znanje i još više iskustva. Srneća se divljač prilagodila ljudima i ljudskoj kulturi tako da je gotovo nemoguće susresti srnjaka izvan sezone parenja te lovcu preostaje jedina realna šansa u uporabi vabilice. Kako je lov vabilom posebna umjetnost, koju je moguće naučiti, ova će vam knjiga pomoći, dati poticaja te rastumačiti kako biste tu umjetnost mogli praktično iskoristiti. Gert G. Von Harling
10
10
za tisak finish Srnjak.indd 10
5/6/08 2:32:35 PM
Bitni čimbenici poznavanja biologije srneće divljači za vrijeme parenja Srneća divljač prije parenja Ponuda ispaše i obraslost staništa glavni su čimbenici zdravog razvoja srneće divljači. Poznato je da sinkronizirano parenje (istodobno) ovisi o kondicijskoj formi srne. Što je jača i zdravija, to se bolje odvija, kao i kod većine divljači, sinkronizirana ovulacija (ovulacija – izbacivanje zrelog jajašca iz jajnika). Uglavnom, zdravstveno stanje i razvoj, odnosno jake srne koje su Na parenje će negativno utjecati nedostatak zrelih srnjaka u lovištu
11
za tisak finish Srnjak.indd 11
5/6/08 2:32:35 PM
BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA
prekinule svoju vezu s potomstvom i prestale dojiti bit će ranije spremnije na parenje od onih koje se brinu za dva ili više laneta. Iznimka je da se srna tjera ranije od «dvizice» (jednogodišnja srna). Bitna je i starosna dob srnjaka. Stari se srnjaci gotovo uvijek pojavljuju prvi u tjeranju srna, neovisno ima li ih više ili manje u lovištu. Oni se čak ne trebaju ni previše truditi, dok je mladim srnjacima potrebno mnogo vremena. Ako u lovištu nedostaje zrelih mužjaka, na red dolaze mladi, uključujući i jednogodišnjake. To se može negativno odraziti jer u prvoj godini života još nisu sasvim odrasli, pa ih parenje preopterećuje. Energija koju tijelo treba za razvoj time je prerano potrošena. Posljedica toga njihov je usporeni razvoj. U drugoj su godini života, u odnosu na svoje vršnjake koji nisu sudjelovali u parenju, tjelesno u vidljivu nazatku.
Vrijeme parenja i okota Početak i intenzitet parenja, kao i kod većine kopitara, uvjetuje žensko grlo koje se počinje približavati srnjaku koji je zaposjeo i obilježio svoj teritorij. Kod srneće divljači središnji je termin parenja otprilike 67 dana nakon okota. Kako je početak parenja neprimjetan, susret s naoko izgubljenim lanetom često će nas dovesti do takozvanih krugova ili dokaza ljubavne igre. Oni nastaju tako da srnjak prati srnu koja se tjera, prvo u većim, a zatim u sve manjim ili užim krugovima.
12
Ti „krugovi“ mogu biti promjera od četiri do šest metara i sačinjavati širinu od pola metara, čime nastaje izgaženi puteljak. Posebno su uočljivi krugovi u žitnim poljima i visokoj travi. To je znak posljednjeg rituala nagonskog tjeranja pred samim činom parenja, u kojem se srna, koju slijedi srnjak, nalazi. Često se ti «ljubavni krugovi», ostrugani ili u obliku elipse, odvijaju oko nekog velikoga kamena,
za tisak finish Srnjak.indd 12
5/6/08 2:32:35 PM
VRIJEME PARENJA I OKOTA
Gore: «Ljubavni krugovi» nastaju neprekidnim tjeranjem u krug. (sredina i dolje).
13
za tisak finish Srnjak.indd 13
5/6/08 2:32:36 PM
BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA
Približno 67 dana nakon okota srna se ponovno tjera.
14
za tisak finish Srnjak.indd 14
5/6/08 2:32:37 PM
VRIJEME PARENJA I OKOTA
15
za tisak finish Srnjak.indd 15
5/6/08 2:32:41 PM
BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA
panja ili grmlja. U starijoj literaturi stoji da se srneća divljač tjera u studenome budući da fenomen (embriotenija) mirovanja zametka tijekom graviditeta još nije bio poznat. Već početkom 19. stoljeća G. L. Hartig i Dietrich aus dem Winkl tvrdili su kako se „pravo parenje srneće divljači“ odvija u studenom i prosincu. To takozvano jesensko parenje, koje sam i ja promatrao, rijetko je, pa je stoga za lovačku praksu bez nekog osobitog značenja. Danas nam je poznato da oplođena srna nosi 290 dana (uključujući četiri i pol mjeseca stanje mirovanja zametka), dok se u preostalih pet mjeseci razvija zametak. Tako je moguće da se okot dogodi u povoljnijem razdoblju u svibnju ili lipnju. Pri neprekidnom razvoju embrija vjerojatno bi se olanilo u vrijeme nepovoljno za preživljavanje. Za to se pobrinula sama priroda (kao i kod jazavca, kune, medvjeda i tuljana), putem biološkog regulacijskog mehanizma, da oplođena jajna stanica miruje u maternici do sredine prosinca (za slučaj oplodnje u vrijeme jesenjeg ili ranog zimskog parenja ne dolazi do prekida razvoja zametka). Ali iznimke potvrđuju pravila. Tako sam već u lipnju vidio nadraženog srnjaka i odstrijelio ga. To se odvijalo ovako. Vozeći se autocestom, nisam vjerovao svojim očima. Nedaleko od ceste, na svježe pokošenoj livadi, na prvi dan ljeta, dakle 21. lipnja, ugledah nadraženog srnjaka usredotočenog na «dvizicu», jednogodišnju srnu, koja se tjerala. Nakon nekoliko sati želio sam biti na mjestu događaja da bih se uvjerio u ono što sam vidio.
16
Cijeli je dan bilo vruće pa stoga u ranovečernjim satima još nije zahladilo. U to doba godine nije uobičajeno doživjeti tjeranje srna jer se u ovo vrijeme divljač lijeno izležava negdje u sjeni i time prikuplja snagu za predstojeće parenje koje počinje sredinom/krajem lipnja. Tri pahuljasta pera goluba grivnjaša vise iznad moje glave na jednoj
za tisak finish Srnjak.indd 16
5/6/08 2:32:44 PM
VRIJEME PARENJA I OKOTA
Poneke se srne tjeraju u lipnju
grani. Uzimam ih i puštam da padaju s visine kako bih utvrdio smjer vjetra. Da, vjetar je povoljan, lagano perje lebdi pokraj mene.
Krenuvši gustom šumom, ugledao sam polje, napustio puteljak i smjestio se pokraj tek propupale bukve. Tada sam uzeo dalekozor i lovačko oružje te sam otprilike nakon desetak minuta pijukanja listom bukve (petim ili šestim tonom) uspio namamiti srnu, napola obasjanu suncem, ali još uvijek zaštićenu grmljem, na četrdesetak
za tisak finish Srnjak.indd 17
17
5/6/08 2:32:45 PM
BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA
koraka udaljenosti. Tijekom ispuštanja lista bukve na zemlju, nepokretan sam je promatrao. Učinilo mi se kao cijela vječnost do njezina ponovnog pokreta. Uskoro sam je trebao naciljati, kad se odjednom bučno pojavila još jedna srna. Pokušao sam ih navabiti, ali obje su pobjegle. Još uvijek mi je zagonetno čega su se uplašile jer sam siguran da se nisam otkrio. Ubrzano sam počeo pripremati skrovište, otklanjao sam osušeno lišće i grane kako me svojim zvukovima ne bi odavalo te sam se prislonio na stablo.
18
Namjerno, tijekom te akcije, nisam bio tih jer „prirodni“ zvukovi, koje divljač izvodi svojim kratkim i jakim stupanjem po šumskom tlu, micanjem grana i šumom lišća, ujedno čine ostalu divljač radoznalom. I već drozd cikelj neopterećeno pjevuši svoje melodije na susjednom drvu. Moje aktivnosti očito nisu ometale šumski život. Nakon otprilike pet minuta čekanja ponovno vabim, tiho i mirno. Jedan kos upozorava. Ubrzo zatim crvendać dolazi iz smjera odakle su pobjegle srne. Divljač je u dolasku. I ponovno se vide crvenkasto-smeđe iskre između debla duboke šume. Jedna mi se srna žurno približava, nakratko nestaje iza zelenila, pa ponovno prepoznajem dio crvenoga krzna, i napokon sam uspio namamiti jednog starijeg srnjaka. Nanovo uzimam oružje i pažljivo pokušavam ciljati. Divljač ponovno odskakuje, no tragovi ostaju kao dokaz smjera u kojem je pobjegla. Primjećujem da se srna lagano udaljava pa opet dohvatih list bukve. Tiho i nježno vabim, srnjak se okreće, čujem njegovo dahtanje i odjednom se stvori dvadeset koraka preda mnom. Prije negoli je mogao uočiti svoju pogrešku, izbacujem metak i već stojim pred svojim prvim (i dosad jedinim) ulovljenim srnjakom u mjesecu lipnju. Najkasniji termin u kojem sam lovio vabljenjem je, kako je zabilježeno u mom lovačkom dnevniku, 26. kolovoza kada sam u lovištu Lüneburger Heide odstrijelio jednog šestogodišnjeg ili
za tisak finish Srnjak.indd 18
5/6/08 2:32:46 PM
VRIJEME PARENJA I OKOTA
sedmogodišnjeg jakog «šesterca». Dolaskom sezone parenja srnjaci postaju nemirniji iz dana u dan. Do tada plahi, skriveni u dubokim i gustim šumama, od sada će se viđati i danju. Njihovo uzbuđenje otkrivaju i međusobne žestoke borbe koje vode za prevlast ili za obranu svog područja te za naklonost što većeg broja srna. Druga polovica srpnja doba je kada se većina srna počinje tjerati. Ženkine žlijezde, koje vrhunac izlučivanja imaju u doba parenja, “ Borba srnjaka“ u vrijeme parenja.
19
za tisak finish Srnjak.indd 19
5/6/08 2:32:47 PM
BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA
Parenju prethodi «ljubavna igra» tjeranja
srnjak nanjuši i dovedu ga do nje, poput psa, orijentirajući se prema mirisu. Više sam puta promatrao kako srnjak uzbuđeno slijedi trag koji ona izlučuje.
Tjeranje, koje izgleda kao da srnjak progoni srnu, a ona bježi, samo je dio «ljubavne igre», koja s prekidima traje tri – četiri dana. Srnjak je uz nju sve dok ju ne oplodi. Ako u to vrijeme lovac vabljenjem pokuša namamiti srnjaka, on se neće odazvati, već najčešće dolazi mlad neiskusan srnjak. Nepogodno za parenje hladno je i svježe vrijeme, što se «uočava» u popuštanju nagona srne, a i srnjak prestaje slijediti njezin miris. Vjerojatno zato što se mirisi zbog hladnoće ne mogu osjetiti na takvim udaljenostima.
20
Do početka kolovoza većina je srna oplođena, dok su srnjaci još uvijek u raspoloženju parenja i lunjaju u potrazi za njom. Tada možemo susresti srnjake koji se udaljavaju dva kilometara jedan od drugoga.
za tisak finish Srnjak.indd 20
5/6/08 2:32:47 PM
VRIJEME PARENJA I OKOTA
Srnjak se u vrijeme parenja, tri – četiri dana, ne odvaja od srne
za tisak finish Srnjak.indd 21
21
5/6/08 2:32:48 PM