TEOVIZIJA , ZAGREB BIBLIOTEKA : Duhovna misao Knjiga LX .
Izdavač: TEOVIZIJA , Zagreb, Kaptol 13© www.teovizija.hr e-mail: teovizija@teovizija.hr tel.: 01 49 23 964, 48 14 813,
Za izdavača: Ivica Domaćinović Tehnički urednik: Mirko Tomić
Tisak: Grafocentar, Sesvete Naklada: 300 primjeraka
Knjiga je tiskana u listopadu 2014. godine. 2
ALKA PINTARIĆ
Sjemenka i ljubav
TEOVIZIJA Zagreb, 2014. 3
4
don Tonči Matuliću za mnoge godine predanog duhovnog vodstva na zajedničkom putu traganja za ISTINOM ŽIVOTA
5
6
I RijeÄ? nam danas svoju posla da po njoj postanemo opet djeca
7
8
Umjesto predgovora… papirnata bjelina; tek mrlja svježeg crnila šara ljepotu oblika, tka nevidljive svjetove izvan rubova i dosega opipljive stvarnosti, maštu u zbilju dovodi, zbilju u susrete čudesne gdje odbačene riječi otkucaj su živi; ruši iluziju čovjekove moći i polako, spoznavajući, zatamnjuje bjelinu… ipak, neki čudesan zov umjesto predgovora!
9
10
Plamtim Plamtim žarom samo Tebi znanim I brišem kaplje znoja pod tvojim i svojim KRIŽEM Duboki poklon Mûk Dok neugašena iskra nanovo rasplamsava život
11
Zbilja svijeta Ranjeni križu Kamo siđe Raspeti Ranjeni križu Na vrh uzdignut Zabit čavlima U plaču duše… Silazak i uspon Uspon i pad Stvarnost Golgote I stvarnost naša On siđe, ti osta s utisnutim mu likom; Nama osta Al’ što ćemo s tobom? Kamo to pođosmo tako izranjeni, opterećeni, pali Kamo… Rekoh ti - sa mnom u Ljubav Za tebe tek načetu ljubav Probuđeni jecaj Iskona… I ne govori više Moli i šuti Ljubi i praštaj I nikada ne pitaj zašto…
12
To je Bog
Grobna stijena šuti Mrtvo čelo skriva Ubili smo GA Zar smo mogli? Ipak jesmo U Boga smo dirnuli Bogu se narugali
A ON? Dok nitko ni ne sluti… Ustaje Sve prašta Svima se raduje Pobjeđuje…
To je Bog!
13
Ne diraj u ljubav Još je mlada Ni ti, vjetre… Pusti je nek čeka Sve dok bolom izrešetana ne bude do u srž samu I dok otkucaji njeni oštricama pohlepe i samohtijenja ne budu zaustavljeni Dok ne primi na sebe sve niskosti ljudske Tada će već biti jaka Uzletjet će visoko Tebi, Gospodaru! Za Tebe sam je spremala tu svetinju moju… Uzet ćeš je Ljubav za Ljubav Sebi ostavljam samo uspomenu
14
Dodir smrti
hrabroj majci Muko dana krvavim suzama isplakana; Muko života u borbene godove upisana; Godina svaka porazom do pobjede nošena. Gledam te nemoćnu i prizivam savjest Koliko propuštenog, ranjenog, tamom zatrovanog… A ti sve podnosiš i još uvijek se nadaš Po ljubavi čistoj prebireš Zlo i jad prošlosti predaješ Nijemo zboriš iz duše neshvaćene; Život već stišan u tijelu napuklome Praštaš… praštam… Ruka miluje tišinu Oko u beskraju izgubljeno Suza na prohladnom licu Siguran dodir smrti
15
Život - što je… Komadić sna što po javi koraca Ili zbilja što sanjajuć putuje Ja ne znam Ali jednom Negdje daleko Tamo Iza svoje zvijezde Sastat će se san i zbilja Samo kratko Da pogledom se taknu i razaznaju što ih veže: ISTI KRIŽ I ISTO IME I tu U ranjenoj ljepoti Na trenutak staju A život? Da, zbilja Što je… Ja ne znam No, bio san ili java Bio dug, kratak, mučan, težak ili lagan nije više bitno Ionako tek korak je to do svojeg početka 16
...negdje daleko pod gorućim suncem san i zbilja ulaze u zemlju ŽIVIH
17
Rekoše mi… Molim za one koji su mi govorili: Tvoj Bog strogi je Bog… Ti si još samo dijete… Opasna je to igra…
i to mi rekoše
Otada ne pitam više Kao da me nema Prolazi vrijeme u opasnoj igri sa životom Dan za danom… Ledeniji od ledenog Pakla Samo neka davna, djetinja čežnja ostaje.
Jednom, u suton otisnuh se na pučinu
Odjednom Krvavo more… Veličanstvena igra plamenog obzorja i vode Krv… posvuda Razlivena nad svijetom Spoj boli i ljepote Onog gore i Onoga dolje 18
Nijema ostadoh U čudu Samo ona davna čežnja za spajanjem U meni …. uranjam u prostranstvo mora I, kao okupana bijah u Krvi tvojoj Svetoj … u krvavu moru Tebe sam susrela
O, Milosti Neba! Vidim Ti si me, Bože, samo za sebe htio A rekoše mi da Te za mene nema
19
Ponesi me u naručju, Majko Ponesi iznad ovih prostora sumraka i tame U tvojem je oku sunce Pod plaštem bjelina Na rukama mir Ponesi me u naručju i moja Majko; dijete tvoje plače Isplakat ću i posljednju suzu pred tvojim likom I zavapiti posljednjim krikom PONESI ME… Ponesi me Kraljice svih majki Ponesi tamo gdje caruje djetinja ljubav i ničim pomućeni smijeh Tamo, gdje je nježnost utkana u zvukove harfe i radost u anđeoski ples Tamo, gdje padaju cvjetovi na stazu kojom prolaziš i gdje se ruke mira same dotiču
20
Ponesi tamo gdje je svjetlo bjelije od bjeline a boje svih srdaca nebesko plave Tamo, gdje je govor tiši od tišine Tamo, gdje prestaju jauci ovog svijeta PONESI ME… Jer osjetiti hoću kako me nosiš u naručju, Majko Dok zvona zvone podnevni ANGELUS
21
Uzalud Uzalud sebe dajem svijetu Svijet uzvraća svojim prezirom Ljepotom varljivom koja prolazi Poklanja užitke kojih smisao ne vidim Prazne riječi i misli koje besmisao nude Ipak, svijete trebam tvoje korake Da bi me gazio na kamenu Do bola Do poniženja Do odbačenosti… Samo tako dodirujem Križ Spasenje moje I kada ja U svojoj ogrubjeloj ljusci prestanem biti ja Tada pobjeđujem A svijet će u svojoj oholosti i dalje gaziti Jer tražit će moje srce na kamenu I posljednji dio mene UZALUD… Ono je već davno Tebi pripalo, Gospodaru! 22
. . . dok od istinske ljepote ovoga svijeta ostaje samo ljepota kamena
23
Moj bližnji Tko si, što si… Neostvariva čežnja Zov goruće ljubavi Duša moje duše Postojanje moje Titraj stvorenih atoma Sudbonosni danse macabre Sve to ili ništa od toga. Možda uzalud tražim Jer tu si i nisi tu Izmičeš mojem srcu A jedino srcem mogu do tebe doći Ali ne znam gdje da tražim I kada je čas A možda smo svi samo rasuti odmetnici Mudrosti I zato nikada bliski; Ponekad pomišljam da je i naše postojanje neka zabluda Kao da ono pripada nekom drugom; I vrijeme - kao da nije nama posvećeno Kao da nas je netko u njega davno bacio Pa tumaramo od biti do ne biti… A svi smo tu
24
Ipak, tko god jesi I ma gdje bio Trebam te Trebaš me - Bliskosti Naše se duše prepliću Jer otkucaj si svijeta i ritam vremena Poveznica života… Nosim te Nosiš me od davnine u svojem liku Samo ponekad šutiš i ne želiš da to znam
25
Bojazan Bojazan moja razara mi ljubav A ljubav stvara život A život je kod Boga Pa zar ti da ubijaš Boga u meni? Ne! Ne dam se! Odlučna sam danas: Odstupi od mene, razornica ljudi, odmah! Bila si mi gotovo gospodarica Ali sada ne želim više s tobom dijeliti svoju postelju Niti onaj komadić kruha koji mi je svakog dana udijeljen po milosti velikoj Ne! Ne želim te slušati više Ni grcati u nemirima Ti pripadaš paklu - ja Životu Ti zlu - ja Dobroti Ti prolaznosti - ja Vječnosti Rastajemo se zauvijek, bojazni moja Samo znaj - ja živim još uvijek ljubav!
26