Fedor Vučemilović - otvoreni fotografski koncepti by HDLU

FEDOR VUČEMILOVIĆ OT VORENI FOTOGR AFSKI KONCEPTI OPEN PHOTOGR APHIC CONCEPTS

Posvećeno Grupi šestorice autora, Borisu Demuru, Željku Jermanu, Vladi Mar teku, Mladenu Stilinoviću, Svenu Stilinoviću i Fedoru Vučemiloviću i svima onima koji ju razgrađuju na bilo koji način. Dedicated to Group of Six A r tists, Boris Demur, Željko Jerman, Vlado Mar tek, Mladen Stilinović, Sven Stilinović and Fedor Vučemilović and to all those who keep breaking it up in any way.

FEDOR

VUČEMILOVIĆ OT VORENI FOTOGR AFSKI KONCEPTI OPEN PHOTOGR APHIC CONCEPTS Miodrag Šuvaković / by Miodrag Šuvaković

Zagrebu, 9. rujan – 11. listopad 2020. / September 9 - October 11, 2020

KONCEPTUALNA / ALTERNATIVNA / DRUGA_FOTOGRAFIJA O fotografiji_propozicije_koncepti Fotografija nije samo vidljiva kompozicija figura niti je samo značenje upakirane vizualne poruke. Fotografija pokreće neizvjesne učinke intenziteta – utjecaja koji privlači, usmjerava i usredotočuje pažnju i pogled u odnosu na koncepte i propozicije. Zato fotografija nikada nije samo složena vizualna informacija, već i povod za razmišljanje – intenzivan izvor razmišljanja – koje konstruktivnu ili spekulativnu snagu stječe samo osvajanjem i prevladavanjem „razmišljanja u slikama“ odnosno razmišljanjem kroz fotografske učinke. Fotografijom se narušava kult modernističkog slikarskog originala – neponovljive, originalne, jedinstvene slike. Fotografija ne samo što gubi auru u smislu Benjaminove analize tehničke reproduktivnosti, nego i predviđa viđenje potrošača koje će Marcel Duchamp slijediti u izvođenju readymadea kao preuzetog i prisvojenog neumjetničkog predmeta koji se postavlja na posebno vidljivo mjesto u svijetu umjetnosti. S druge strane, u skladu sa Sartreovom rečenicom „mislim svojim očima“ – može se reći „mislim fotografijom“ ili „mislim u slikama“. Izraz „mislim fotografijom“ znači da fotografija nudi uzorke kojima potencijalno predstavljam svoje misli, vodeći misli od apstrakcije do konkretnosti u pojavnosti fotografske slike. Izraz „mislim fotografijom“ može se objasniti i tako da fotografija postaje instrument, alat za razmišljanje, da ona pokreće i obavlja razmišljanje te predviđanje propozicija i koncepata – na primjetljiv način. Više ili manje tajanstveno, povezuju se propozicije – sadržaj misli – s fotografskim slikama za koje vjerujemo da imaju u sebi ono nešto što je potrebno kako bi se misli pretvorile u razmišljanje vidljivo oku. U fotografiji kao površini s nanesenom (kemijski izazvanom, otisnutom) slikom, vidimo nešto – npr. sliku lica, pojedinačnog tijela, grupe tijela, eksterijera, interijera, predmeta ili predmetnih odnosa. Fotografija je istovremeno predmet sa slikom i vizualni tekst s porukom, značenjem ili tek ukazivanjem na mogućnost semioze između vizualnog i verbalnog unutar zadanog prostora površine papira ili zaslona. Uvijek je riječ o materijalnoj transformaciji površine – od bjeline ili nultog stupnja površine u obrađenu materijalnu površinu s linijama, odnosima mrlja i površina, tamnim i svijetlim odnosima te obrisima figura koji mogu predstavljati tijela ili predmete. Istodobno se fotografijom vrijeme zaustavlja i odlaže iz snimljene transparentne sadašnjosti u snimljenu netransparentnu budućnost gdje postaje trag prošlosti. Fotografija je uvijek drugost, a ne nevina prirodnost direktnog pogleda. Fotografija nije ni dobro upakirana poruka. Radi se o izmicanju, uzmicanju, približavanju, rasipanju i fokusiranju – složena taktička kombinacija uvjeta i aktivnosti. Fotografija je vizualni uzorak koji djeluje kao dispozitiv, što znači heterogeni vizualni skup sastavljen od obrađene vidljive površine, ali i obrat vidljivog u diskurs unutar mikro ili makro, privatnih ili javnih institucija ili konteksta te obrat vođen odlukama o prihvatljivosti i neprihvatljivosti slike; obrat vođen zakonima ili običajima o autorskim pravima, o političkoj korektnosti, o administrativnim mjerama u odnosu na dozvole, zabrane ili čak cenzuru gledanja. Sve su to teme s kojima se susrećemo u konceptualnoj i postkonceptualnoj fotografiji i njezinoj distribuciji čulnosti među propozicijama i konceptima. Fedor Vučemilović Fedora Vučemilovića poznajem dugo – izuzetno dugo, četrdeset i pet godina. Poznajem ga kao umjetnika iz Grupe šestorice autora – sudionika u njihovim „mitostvaralačkim“ akcijama i izložbama-akcijama. Poznajem ga kao eksperimentalnog fotografa koji istražuje granice fotografskog medija; kao umjetnika koji je razvijao konceptualne taktike fotografskog rada; kao postkonceptualnog umjetnika koji je djelovao na polju alternativnih fotografskih istraživanja i dokumenata; kao dokumentatora u aktualnom svijetu umjetnosti od sedamdesetih godina do danas; ali poznajem ga i kao pedagoga na umjetničkoj akademiji. Fedor Vučemilović rođen je u obitelji fotografa u Splitu. Završio je Školu za primijenjenu umjetnost, Odsjek fotografije i Akademiju za kazalište, film i televiziju u Zagrebu na Odsjeku filmskog i televizijskog snimanja. Aktivno je sudjelovao u stvaranju Poletove škole fotografije i bio urednik fotografije Studentskog lista. Radio je na svim područjima fotografskog rada – foto novinarstvo, fotografska propaganda, dokumentarna fotografija, modna fotografija, snimanje umjetničkih djela i projekata, npr. produkcije konceptualnog umjetnika Brace Dimitrijevića, Grupe šestorice autora, časopisa Maj 75, itd. Njegova istraživanja vezana su uz snimateljski rad na filmu i videu. Bio je direktor fotografije i snimatelj video spotova, kao i niza filmova. Može se reći da je kao fotograf i direktor fotografije te kao snimatelj sudjelovao u izgradnji vizualnog identiteta alternativne kulture u Zagrebu sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Kao fotograf, konceptualni i postkonceptualni umjetnik pojavio se nakon dominacije tzv. „umjetničke fotografije“, što znači medijskih, vizualnih, plastičnih i likovnih eksperimenata modernističkih i neoavangardnih 5

 Odraz u zrcalu, Nikola i Fedor Vučemilović / A Reflection in a Mirror, Nikola and Fedor Vučemilović, 1960. c/b fotografija / b/w photograph 80 x 110 cm

 Julije Knifer Galerija Nova, izložba Informel / Nova Gallery, exhibition Informel, 1977. c/b fotografija / b/w photograph

1 Fedor Vučemilović, Slike s izložbe 1975-1982, VIV Studio, Zagreb, 1997. 2 Arthur C. Danto, „The Artworld”, u Joseph Margolis Philosophy Looks at the Arts Contemporary Readings in Aesthetics (3. izdanje), Temple University Press, Philadelphia, 1987., 162. 3 Eduardo Cadava, „Smrt”, u Reči svetlosti. Teze o fotografiji istorije, Beogradski krug, Beograd, 2002., 203. 4 Miško Šuvaković, Konceptualna umetnost, Orion_Art, Beograd, 2012. 5 Peter Osborne, „The Distributed Image”, u The Postconceptual Condition. Critical Essays, Verso, London, 2018., 140. 6 Grupa šestorice autora, SCCA, Zagreb

fotografa. U odnosu na fotografiju kao „tehničku sliku“ izuzetnih i imanentnih vizualnih, plastičkih i likovnih odlika, razvio je hladan fotografski diskurs koji je naglasio dokumentarne, a zatim i konceptualne aspekte fotografskog rada: od analize do produkcije „nove“ ili „kulturološki alternativne“ stvarnosti. Njegova fotografija uvijek prikazuje više od onoga što se vidi – njom se komunicira umjetnički i kulturni događaj iako prikazuje statičku situaciju ili isječak iz događaja koji se razvija u urbanom prostoru, npr. na otvorenju izložbe, u mikro ili makro kulturnoj situaciji. Projekt pod nazivom Slike s izložbe 1975-1982 1 fotografska je autobiografija Fedora Vučemilovića, autobiografija suučesnika, sudionika i gledatelja događaja svijeta umjetnosti. Vrlo je bitan njegov Autoportret snimljen na izložbi Hansa Haackea u Galeriji suvremene umjetnosti 1980. godine. On je taj koji vidi i snima sebe kroz svijet umjetnosti: „Vidjeti nešto kao umjetnost zahtijeva nešto što oko ne može primijetiti – atmosferu teorije umjetnosti, poznavanje povijesti umjetnosti: jedan svijet umjetnosti.“2 Ali i jedan složeni fluidni oblik života kojim se ljudi povezuju i razmjenjuju ne samo znanje i doživljaj umjetničkih djela, već i jedan poseban identitet – identitet koji nudi svijet umjetnosti: prelazak s modernog na suvremenog umjetnika/gledatelja. Na fotografijama se pojavljuju likovi/figure Branke Stipančić, Mladena Stilinovića, Brace Dimitrijevića, Ivana Kožarića, Vladimira Gudca, Josipa Stošića, Antuna Maračića, Željka Kipkea, Ljerke Šibenik, Tanje Torbarine, Julija Knifera, Ive Gattina, Damira Sokića, Nine Ivančić, Dimitrija Bašičevića, Svena Stilinovića, Neše Paripovića, Gorana Petercola, Željka Jermana, Vladimira Dodiga Trokuta, Vojina Bakića, Radovana Ivšića, Bernarda Bernardija, Radomira Damnjanovića Damnjana, Marijana Jevšovara, Aleksandra Srneca, Željka Koščevića, Bojane Švertasek, Tomislava Gotovca, Davora Matičevića, Ješe Denegrija, Andraža Šalamuna, Ulrike Rosenbach, Achillea Bonita Olive, Vlade Marteka, Radoslava Putara i dr. Ovi i drugi portreti stvaraju mit hrvatske i jugoslavenske druge linije u modernoj i suvremenoj umjetnosti. Istodobno su i dokumenti svijeta umjetnosti i slike sjećanja. Kao da se slijedi logika Kadavinog promišljanja o vremenitosti fotografije: „Istodobno mrtva i živa, ona otvara mogućnost našeg postojanja u vremenu. Zato događaj fotografije nužno prethodi svakoj povijesti fotografije – fotografija ne pripada povijesti, ona nudi jednu povijest“3. U odnosima složenosti sjećanja, kolektivnih sjećanja, fotografskog pamćenja segmenta viđenog, npr. fluidnog i ubrzanog svijeta umjetnosti krije se zamka – prošlost i njezino provociranje suvremenosti, odnosno, suvremenost koja prisvaja vidljive tragove prošlosti. Konceptualna / postkonceptualna fotografija Posebno polje istraživačkog i interventnog umjetničkog rada Fedora Vučemilovića polje je konceptualne i postkonceptualne fotografije. Kao jedan od umjetnika iz Grupe šestorice autora bio je aktivan na hrvatskim i jugoslavenskim umjetničkim scenama „nove umjetničke prakse“ od 1975. godine. Naglašava i fokusira važnost medijskog (fotografija, tiskani mediji, film, video, TV) i postmedijskog (akcije, instalacije) istraživanja i eksperimenta u suvremenoj vizualnoj umjetnosti. Konceptualna umjetnost (Conceptual Art) 4 nastala je u graničnim zonama istraživanja, kritike ili subverzije modernističkog koncepta autonomije i monodisciplinarnosti umjetničkog djela, prakse, medija te specijaliziranog osjeta percepcije. Praksa konceptualne umjetnosti preusmjerila se s manualnog ili strojnog „vizualnog oblikovanja“, odnosno, mimetičkog i ekspresivnog postavljanja djela u svijet na kritičko transmedijsku i postmedijsku raspravu s kustosko-kritičkim, teorijskim, političkim i kulturološkim značenjima svijeta umjetnosti, umjetničkog obrazovnog sustava, svakodnevne kulture i aktualnog društva. Npr. Peter Osborne istaknuo je kako je konceptualna umjetnost označila prijelaz s oblikovanja zasnovanog na slici i vizualnosti na umjetničku praksu zasnovanu na produkciji, distribuciji i kritičkom prijemu hibridnih informacija.5 Bitno je naglasiti prijelaz s izvođenja i predstavljanja osjetilnog – vizualnog – oblika na realizaciju i promišljanje potencijalno različitih komunikacijskih praksi. Odmak od vizualnog oblikovanja prema radu s informacijama imao je za posljedicu uvođenje različitih taktičkih praksi u umjetnost, od lingvističke i semiološke analize umjetničkog i kulturnog djela, preko proširenja duchampovskog koncepta readymadea s konceptualne intervencije na predmetima na konceptualne intervencije s bilo čim drugim, od živih stvorenja, znanstvenih teorija, političkog djelovanja, institucionalne kontekstualizacije, privatnog ili javnog života itd. Rad Grupe šestorice autora (Mladen Stilinović, Vlado Martek, Željko Jerman, Boris Demur, Sven Stilinović i Fedor Vučemilović, 1975-1979) 6 kao i njihov kasniji samostalni rad pripada skupini fenomena koja se može nazvati konceptualna i postkonceptualna umjetnost te postavangarda u doba tranzicije. Njihov rad je postkonceptualni i postavangardni jer nastaje nakon posljednje avangarde kao produžetak antiestetike neodadaističke Gorgone i subverzija estetike novih tendencija i odgovarajuće kulturalne tehnokratske ideologije. Isto tako jer nastaje kao kritika bitnih vrijednosti i horizonta umjetničkog i estetskog izraza institucionalnog visokog i kasnog modernizma, prvenstveno estetskog formalizma kasne likovne apstrakcije i fetišizacije kulture hightech 6

industrijskog dizajna. I konačno, zato što transfigurira i transformira povijesnu avangardnu, neoavangardnu i ranu konceptualnu umjetnost tematizirajući svoje mentalne, konceptualne, egzistencijalne, umjetničke, ideološke i teorijske pretpostavke. Bili su kritični prema tadašnjoj visokoj kulturi kasnog samoupravnog socijalizma, a kasnije, u individualnim radovima svojih članova, prema kulturi globalne tranzicije. Fedor Vučemilović u Grupi šestorice autora ima dvojaku ulogu: fotografa i konceptualnog umjetnika. Povezivanje fotografske prakse s idejama i učincima analitičke i kritičke konceptualne umjetnosti dovele su Vučemilovića do novog žanra, tzv. „konceptualne fotografije“. Željko Jerman, Mladen Stilinović, Vlado Martek, Boris Demur, Sven Stilinović i Fedor Vučemilović obilježili su nastanak i radikalni razvoj „konceptualne fotografije“ u kontekstu hrvatske i jugoslavenske umjetnosti. U njihovom slučaju konceptualna fotografija značila je kritiku fotografskog estetskog formalizma tj. fotografske imanentnosti, ali i težnju prema temeljnim ontološkim osnovama same fotografije. Treba uočiti analogiju između težnje prema primarnom materijalnom poretku u slikarstvu (Boris Demur), poeziji (Vlado Martek), filmu (Mladen Stilinović) i fotografiji (svih šest autora). Za njih primarno nije podrazumijevalo estetiku, već konceptualnu kategoriju suprotstavljanja granica medija (tehnike izražavanja) i mediuma (komunikacijskog materijala) prema taktičkim konceptima. Dok su Mladen Stilinović, Boris Demur, Vlado Martek i Sven Stilinović fotografiji prilazili izvana s pozicije konceptualnih taktika, Željko Jerman i Fedor Vučemilović prelazili su iz fotografskog medija u konceptualnu taktiku. Drugim riječima, pokazali su kako je moguće fotografiju konceptualizirati te ujedno povezati sa životnim (Jerman) i eksperimentalnim (Vučemilović) iskustvom. Tipični primjeri iz Vučemilovićeva opusa su Otvorena kutija fotopapira, Linija povučena fiksirom i razvijačem, Otisak prsta i Crno-bijelo. Izuzetan primjer subverzije tradicionalnog fotografskog funkcionalizma i estetizma serija je fotografija Otvorena kutija foto papira nastala otvaranjem i osvjetljavanjem kutije foto papira. Osvijetljeni i djelomično osvijetljeni papiri razvijeni su i fiksirani standardnom fotografskom tehnikom. Rezultat je niz fotografija od potpuno crnih do bijelih – ovisno o stupnju slučajnog osvjetljenja. Ove Vučemilovićeve fotografije bile su na izložbi u Galeriji Nova 1976. godine zajedno s važnim radovima Mladena Stilinovića (100% fotografija), Željka Jermana (Apsolutno korištenje materijala 26.7.1975.) i Svena Stilinovića (Portret i retuširani portret). Nastanak konceptualne i postkonceptualne umjetnosti bio je ekscesan u odnosu na modernističke kanone, napuštanjem definiranih disciplina i njima odgovarajuće – imanentne – medijske prakse. Prijelaz s imanentnih medija umjetnosti na hibridnu kulturalnu medijsku komunikaciju – informacijska praksa – označio je temeljnu promjenu karaktera umjetničkog djela i djelovanja gdje se „stvaranje djela“ pretvaralo u komunikacijski tehnički transfer informacija, a potom u proteorijsku ili samo diskurzivno motiviranu refleksiju ili istraživanje namjera umjetničkog djela, djelovanja i komunikacijskog funkcioniranja. Konceptualna fotografija postala je neka vrsta nastavka taktičkih readymade operacija. Umjetnik nije oblikovao likovno djelo, već je fotografskim aparatom dokumentirao nešto što činom „otuđenog“ snimanja postaje prisvojeno, slično Duchampovom prisvajanju industrijskog proizvoda i njegovu postavljanju s funkcijom vizualnog umjetničkog djela. Fotografija nije bila važna zbog postignutog estetskog ili osjetilnog učinka, već zbog ostvarenog i uspješnog informacijsko-komunikacijskog karaktera. Pod „konceptualnom fotografijom“ podrazumijevaju se fotografska umjetnička djela koja su temeljena na komunikacijskim, analitičkim, autorefleksivnim i medijsko-kritičkim istraživanjima i preispitivanjima fotografske slike, serije fotografskih snimaka, ali i fotografije kao umjetničke discipline te modaliteta vizualne kulture. Takvim pristupom Fedor Vučemilović fokusirao se na područje „postmedijske umjetnosti“ gdje je fotografija polazna točka, ali ne i cilj. Cilj je informacijski učinak koji može biti pozitivan (informira) ili negativan (uništava, provocira, kritizira vizualnu komunikaciju). Pojedinačne fotografije i serije fotografija pojavljuju se kao konceptualni uzorci koji prikazuju uvjete i granice fotografske prakse. S druge strane, serije fotografija su rekonstrukcije medijskih procesa ili funkcionalne intervencije koje pretvaraju fotografsku sliku u element serijalnog narativa, prostorne instalacije ili prostorno-vremenskog događaja, odnosno akcije. Novo poimanje, razvijanje i predstavljanje fotografske prakse išlo je izvan područja umjetničke fotografije u prošireno područje medijskog istraživanja te umjetničkog i kulturalnog intervencionizma. Svojim ranim kolažnim radovima Vučemilović je istraživao i testirao funkcije preuzete, prisvojene tj. gotove (readymade) fotografije koje se rekontekstualiziraju, transformiraju, razaraju i recikliraju u novom vizualnom djelu. Kolažne procedure počivaju na preuzimanju, interpolaciji i postavljanju vizualnog, tiskanog, medijskog materijala u hibridni poredak vidnog polja. Njegovi radovi poput 1B sekvenca, 12 sekundi, Slikanje rukom i 30 stupnjeva primjeri su istraživanja sintagmatskih fotografskih nizova kojima se rekonstruiraju procesi u statičkom mediju fotografije. Vrlo je značajno pitanje karaktera i atribucije kretanja ili vremenskog karaktera događaja koji je snimljen kao i pitanje izdvajanja sekvence ili trenutnog, zamrznutog prizora iz razvojnog događaja. Između pokretne pojave 9

 Otvorena kutija fotopapira / An Open Box of Photo Paper, 1976. fotopapir, 12 komada / photo paper, 12 pieces 7 x 10 cm

 Molio sam prolaznike da me fotografiraju, Trg Republike, Zagreb / I Asked Passers - to Take Photos of Me, Trg Republike, Zagreb, 1977. c/b fotografija, 8 komada / b/w photograph, 8 pieces 7 x 10 cm

 Slikanje rukom / Taking Photos with a Hand, 1978. c/b fotografije, 4 komada / b/w photographs, 4 pieces 13 x 18 cm

7 Ješa Denegri, „Umetnik u prvom licu“, Umetnost br. 44, Beograd, 1975., 105. 8 Usporedi: Dimitrije Bašičević Mangelos, „Fotografija kao medij“, u Fotografija i umetnost, Novi Sad, 1996., 79.

i zamrznute slike izdvojene iz kontinuuma pokreta postoji odnos zastajanja (stasis), mirovanja (standstill) i gubljenja trajanja, odnosno otimanja trajanja iz dinamičkog trajanja događaja u nepomično trajanje statičke fotografske slike koja ukazuje na dinamičko razvojno trajanje događaja. Prethodna rečenica istovremeno je opis nastajanja fotografije i metaforizacija sjećanja pokrenutog fotografijom. U smislu konceptualne fotografije riječ je o analizi događaja indeksiranjem snimljenih sekvenci temeljem kojih se može rekonstruirati događaj kao mentalna predodžba. Fotografije nastale u akcijama Grupe šestorice autora bile su inovativni primjeri performativnosti u konceptualnoj fotografiji gdje autor-fotograf-umjetnik spaja i suprotstavlja uloge dokumentarista, sudionika i izvođača umjetničkog događaja te umjetnika koji vizualno označuje živi događaj u mogućim konceptualnim rekonstrukcijama tipa tko? što? gdje? s kim? kada? itd. Izložbe-akcije postavke su umjetničkih djela, realizacija procesa i performansa koje su kao konceptualni umjetnici izvodili pripadnici Grupe šestorice autora od 1975. do 1979. godine. Izložbe-akcije izvodile su se u neumjetničkim prostorima kao provokacije i ekscesi suočavanjem ekskluzivnog umjetničkog čina s različitim oblicima urbanog života. Zamisao izložbe kao statičke postavke završenih i zatvorenih umjetničkih komada u galeriji i muzeju pretvorena je u događaj (engl. event). Umjetnici su izlagali u središtu urbanog života (trg, ulica), na mjestima za odmor i rekreaciju (kupalište), u novim stambenim naseljima bez ikakvih kulturnih sadržaja (dijelovi Novog Zagreba), u kulturnim institucijama (predvorje Filozofskog i Ekonomskog fakulteta). Svaka od izvedenih izložbi-akcija bila je bihevioralni rad s određenom društvenom, urbanom i institucionalnom situacijom i njezinom performativnom nužnošću koja je pokazivala da je umjetnost funkcija ili poremećaj funkcije konteksta, drugim riječima, simptom. Konačno, funkcije autorefleksivnosti kao važne konceptualističke metode prebačene su u domenu fotografskog istraživanja. Vučemilović je dosljedno istraživao procedure i postupke svog fotografskog rada. Također, bitna je još jedna razina u tim djelima, a to je pronalaženje identiteta/izgleda samog fotografa koji govori fotografskim jezikom u prvom licu (Odraz u kromiranoj ploči i Autoakt). Mit o umjetniku postao je bitna urbana retorička figura koja preuzima afektivnu moć umjetničkog djela. Priča se o „govoru umjetnika u prvom licu“7. Umjetnik je od proizvođača umjetničkih djela (slika, skulptura, filmova, fotografija, kolaža) postao živi znak za priču o postojanju u svakodnevici urbaniteta. Autoerotizam u radu Autoakt jedan je od taktičkih modaliteta preobražaja umjetnika kao nevidljivog stvaraoca u umjetnika koji sebe stavlja u centar pažnje. Fotografija kao postupak i medij pokazala je otpor modelu duha i modusu metaforičkog ponašanja8 – kao medij, istodobno je vodila prema novom iskustvu dolaska do granice vidljivog i do beskrajnog multipliciranja vidljivog koje postaje sveprisutno. Fedor Vučemilović prikazivao je tu dvojnost: kako se fotografija opasno približila granici gdje umjetnost nestaje u popularnoj kulturi, političkoj ili institucionalnoj kritici i medijskom spekulativnom tumačenju, odnosno u rekonstrukcijama kulturalnog pamćenja, ali istodobno preživljava i u potpunosti osvaja naše viđenje svijeta. Danas je naš pogled i pogled fotografa sveprisutan – svijet je fotografija i fotografija je svijet i zato moramo tražiti one uzorke koji nas vode do ruba medija. Vučemilović je taj rub/ rubove akribično fotografski istraživao i prikazivao. Miodrag Šuvaković

 Izložba akcija kupalište na Savi / Exhibition action, Sava River Beach, 1975. c/b fotografije / b/w photographs 40 x 50 cm

CONCEPTUAL / ALTERNATIVE / OTHER_PHOTOGRAPHY On Photography_Propositions_Concepts Photography is not merely a visible composition of figures, nor it just provides the meaning of a packaged visual message. Photography triggers uncertain effects of intensity – impact that attracts, directs and focuses attention and gaze in relation to concepts and propositions. Photography is thus never just complex visual information, it is also food for thought – an intense source of thinking – which gains a constructive or speculative power only by conquering and overcoming “thinking in images“, i.e. thinking through photographic effects. Photography violates the cult of the modernist painting original – of one of a kind, original, unique painting. Photography not only loses the aura in terms of Benjamin’s analysis of technical reproducibility but also envisions the consumer perspective that Marcel Duchamp was about to follow in creating the readymade as a taken and appropriated non-art object positioned in a particularly prominent place in the art world. On the other hand, in line with Sartre’s statement “I think with my eyes“ – one could say “I think in photographs“ or “I think in images“. The expression “I think in photographs“ means that photography offers patterns by which I potentially present my thoughts, guiding the thoughts from abstraction to concreteness in the manifestation of a photographic image. The expression “I think in photographs“ can be explained in the way that photography becomes an instrument, a tool for thinking, that it triggers and performs thinking and foreseeing of propositions and concepts – in a visible way. More or less mysteriously, propositions – the content of thoughts – connect with photographic images for which we believe possess that what is needed to transform thoughts into thinking visible to the eye. A photograph, as a surface with an applied (chemically induced, printed) image, shows us something – e.g. an image of a face, individual body, group of bodies, exterior, interior, objects or their relations. A photograph is both an object containing an image and a visual text containing a message, meaning or merely indicating the possibility of semiosis between the visual and the verbal within the given space of a paper or screen surface. It is always about a material transformation of the surface – from the whiteness or zero level of the surface to the treated material surface with lines, relations of stains and surfaces, relations of dark and light and outlines of figures that can represent bodies or objects. Photography simultaneously stops time and postpones it from the captured transparent present to the captured non-transparent future where it becomes a trace of the past. Photography is always otherness and not an innocent naturalness of a direct gaze. Photography is not even a well-packaged message. It is about eluding, retreating, approaching, scattering and focusing – a complex tactical combination of conditions and activities. A photograph is a visual pattern that acts as a dispositive, meaning a heterogenous visual set composed of a treated visible surface, as well as the shift of the visible into the discourse within micro or macro, private or public institutions or contexts and a shift guided by the decisions on acceptability or unacceptability of image; the shift guided by the laws or customs on copyrights, political correctness, administrative measures related to permits, prohibitions or even the censorship on viewing. All these topics are encountered in conceptual and post-conceptual photography and its distribution of sensuality among propositions and concepts. Fedor Vučemilović I have known Fedor Vučemilović for a long time – extremely long, forty-five years. I have known him as an artist from the Group of Six Artists – as a participant in their “myth-making“ actions and exhibitions-actions. I have known him as an experimental photographer exploring the boundaries of the photographic medium; as an artist who developed conceptual tactics of photographic work; as a post-conceptual artist active in the field of alternative photographic exploration and documents; as a documentarian of the art world from the seventies to the present day; but I have also known him as an art academy professor. Fedor Vučemilović was born into a family of photographers in Split. He graduated from the School of Applied Arts, Department of Photography and the Academy of Theatre, Film and Television in Zagreb, Department of Film and Television Cinematography. He actively participated in establishing Polet’s school of photography and was the photo editor of Studentski list. He has worked in all areas of photographic work – photojournalism, photographic propaganda, documentary photography, fashion photography, photographing artworks and projects, e.g. the production of the conceptual artist Braco Dimitrijević, Group of Six Artists, Maj 75 Magazine, etc. His explorations are related to filmmaking on film and video. He was the director of photography and filmmaker for music videos, as well as for a number of films. One could say that as a pho13

 Vladimir Dodig Trokut Galerija suvremene umjetnosti: Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina / Gallery of Contemporary Art: Innovations in the Croatian Art of 1970s, 1981. c/b fotografija / b/w photograph

 Izložba akcija, Trg Republike, Zagreb - Moje planine / Exhibition Action, Trg Republike, Zagreb My Mountains, 1975. c/b fotografije, 4 komada / b/w photographs, 4 pieces 70 x 50 cm

1 Fedor Vučemilović, Slike s izložbe 19751982 (Photos from the Exhibition 1975-1982), VIV Studio, Zagreb, 1997. 2 Arthur C. Danto, “The Artworld”, in Joseph Margolis Philosophy Looks at the Arts - Contemporary Readings in Aesthetics (3rd edition), Temple University Press, Philadelphia, 1987, 162. 3 Eduardo Cadava, “Death”, in Reči svetlosti. Teze o fotografiji istorije, Beogradski krug, Belgrade, 2002, 203. 4 Miško Šuvaković, Konceptualna umetnost, Orion_Art, Belgrade, 2012. 5 Peter Osborne, “The Distributed Image”, in The Postconceptual Condition. Critical Essays, Verso, London, 2018, 140. 6 Grupa šestorice autora/ Group of Six Artists, SCCA, Zagreb

tographer and director of photography, and as a filmmaker he participated in the creation of the visual identity of alternative culture in Zagreb in the seventies and eighties of the 20th century. As a photographer, conceptual and post-conceptual artist, he appeared after the domination of the socalled “fine-art photography“, which means media, visual, sculptural and fine art experiments of the modernist and neo-avant-garde photographers. In relation to photography as a “technical image“ of exceptional and immanent visual, sculptural and artistic characteristics, he developed a cold photographic discourse that emphasized the documentary, as well as the conceptual aspects of the photographic work: from the analysis to the production of “new“ or “culturally alternative“ reality. His photographs always show more than what meets the eye – they communicate art or cultural events even although they show a static situation or a snapshot of an event happening in urban space, e.g. at an exhibition opening, in a micro or macro cultural situation. The project titled Slike s izložbe 1975-1982 1 (Photos from the Exhibition 1975-1982) is Fedor Vučemilović’s photographic autobiography, the autobiography of collaborators, participants and audience of art events. Very significant is his Autoportret/Self-Portrait taken at Hans Haacke’s exhibition at the Gallery of Contemporary Art in 1980. He is the one who sees and captures himself through the world of art: “To see something as art requires something the eye cannot decry - an atmosphere of artistic theory, a knowledge of the history of art: an artworld.“2 But also a complex fluid form of life through which people connect and exchange not only knowledge and experience of artworks, but a specific identity as well – the identity provided by the art world: the transition from modern to contemporary artist/viewer. The photographs feature the characters/figures of Branka Stipančić, Mladen Stilinović, Braco Dimitrijević, Ivan Kožarić, Vladimir Gudac, Josip Stošić, Antun Maračić, Željko Kipke, Ljerka Šibenik, Tanja Torbarine, Julije Knifer, Ivo Gattin, Damir Sokić, Nina Ivančić, Dimitrije Bašičević, Sven Stilinović, Neša Paripović, Goran Petercol, Željko Jerman, Vladimir Dodig Trokut, Vojin Bakić, Radovan Ivšić, Bernardo Bernardi, Radomir Damnjanović Damnjan, Marijan Jevšovar, Aleksandar Srnec, Željko Koščević, Bojana Švertasek, Tomislav Gotovac, Davor Matičević, Ješa Denegri, Andraž Šalamun, Ulrike Rosenbach, Achille Bonito Oliva, Vlado Martek, Radoslav Putar and others. These and other portraits create the myth of Croatian and Yugoslav second line in modern and contemporary art. At the same time, they represent the documents of the art world and images of memory. It is like it is following the logic of Cadava’s reflection on the temporality of photography: “At once dead and alive, it opens the possibility of our being in time. This is why the event of photography is necessarily anterior to any history of photography – photography does not belong to history; it offers history“3 . The relations of the complexity of memory, collective memories, photographic memory of a segment of the seen, e.g. fluid and hurried world of art, hide a trap – the past and its provocation of the present, that is, the present that appropriates visible traces of the past. Conceptual/Post-Conceptual Photography A specific field of Fedor Vučemilović’s explorations and art interventions is the field of conceptual and post-conceptual photography. As one of the artists from the Group of Six Artists, he was active both on the Croatian and Yugoslav art scenes of the “new art practice“ from 1975. He emphasized and focused on the importance of media (photography, print, film, video, TV) and post-media (actions, installations) research and experiment in contemporary visual art. Conceptual art4 originated in the marginal areas of research, criticism or subversion of the modernist concept of autonomy and monodisciplinarity of a work of art, practice, media and a specialized sense of perception. The practice of conceptual art shifted from manual or mechanical “visual design“, i.e., mimetic and expressive placement of artwork in the world for critical transmedia and post-media discussion with curatorial-critical, theoretical, political and cultural meanings of the world of art, art education system, everyday culture and current society. For example, Peter Osborne emphasized that conceptual art marked the transition from the creation based on image and visuality to art practice based on production, distribution and critical reception of hybrid information.5 It is important to emphasize the transition from the execution and presentation of the sensory – visual – form to the realization and reflection on potentially different communication practices. Disengagement from visual design towards working with information has resulted in the introduction of various tactical practices into art, from linguistic and semiotic analysis of art and cultural work, through the expansion of Duchamp’s readymade concept from conceptual intervention on objects to conceptual interventions with anything else, from living creatures, scientific theories, political action, institutional contextualization, private or public life, etc. The work of the Group of Six Artists (Mladen Stilinović, Vlado Martek, Željko Jerman, Boris Demur, Sven Stilinović and Fedor Vučemilović, 1975-1979) 6, as well as their subsequent individual work, belongs to 14

the group of phenomena that can be called conceptual and post-conceptual art and post-avant-garde in the time of transition. Their work was post-conceptual and post-avant-garde because it emerged after the last avant-garde as the extension of the anti-aesthetics of the neo-Dadaist Gorgona and subversion of the aesthetics of new tendencies and the corresponding cultural technocratic ideology. It also emerged as a critique of the fundamental values and horizons of the artistic and aesthetic expression of institutional high and late modernism, primarily the aesthetic formalism of late abstraction and the fetishization of the culture of high-tech industrial design. And finally, because it transfigured and transformed the historical avant-garde, neo-avant-garde and early conceptual art by thematizing its own mental, conceptual, existential, artistic, ideological and theoretical assumptions. They were critical of the then high culture of late self-governing Socialism, and later on, in the individual works of its members, of the culture of global transition. Fedor Vučemilović had a dual role in the Group of Six Artists: that of a photographer and of a conceptual artist. Connecting photographic practice with the ideas and effects of analytical and critical conceptual art led Vučemilović to a new genre, the so-called “conceptual photography“. Željko Jerman, Mladen Stilinović, Vlado Martek, Boris Demur, Sven Stilinović and Fedor Vučemilović marked the emergence and radical development of “conceptual photography“ in the context of Croatian and Yugoslav art. In their case, conceptual photography meant the critique of photographic aesthetic formalism, i.e. photographic immanence, but also the aspiration towards the basic ontological foundations of photography itself. One should notice the analogy between the aspiration towards the primary material order in painting (Boris Demur), poetry (Vlado Martek), film (Mladen Stilinović) and photography (all six artists). For them, primary did not imply aesthetics, but a conceptual category of juxtaposition of the boundaries of the media (techniques of expression) and the medium (communication material) according to tactical concepts. While Mladen Stilinović, Boris Demur, Vlado Martek and Sven Stilinović approached photography from the outside, from the position of conceptual tactics, Željko Jerman and Fedor Vučemilović switched from the medium of photography to conceptual tactics. In other words, they showed that photography could be conceptualized and related to real-life (Jerman) and experimental (Vučemilović) experience. Typical examples from Vučemilović’s oeuvre are Otvorena kutija fotopapira (Open Box of Photographic Paper), Linija povučena fiksirom i razvijačem (Line Drawn with Fixer and Developer), Otisak prsta (Fingerprint) and Crno-bijelo (Black and White). An extraordinary example of the subversion of traditional photographic functionalism and aestheticism is the series of photographs Otvorena kutija foto papira (Open Box of Photographic Paper) created by opening and illuminating a box of photographic paper. The illuminated and partially illuminated papers were developed and fixed using a standard photographic technique. This resulted in a number of photographs ranging from completely black to white ones – depending on the level of accidental illumination. These Vučemilović’s photographs were exhibited at the Nova Gallery in 1976, together with important works of Mladen Stilinović (100% fotografija/100% Photography), Željko Jerman (Apsolutno korištenje materijala 26.7.1975./The Absolute Use of Material 26 July 1975) and Sven Stilinović (Portret i retuširani portret/Portrait and Retouched Portrait) The emergence of conceptual and post-conceptual art was excessive in relation to modernist canons due to the abandoning of the defined disciplines and their corresponding - immanent – media practice. The transition from the immanent art media to hybrid cultural media communication – information practice – marked a fundamental change in the character of artistic work and activity where the “creation of a work“ turned into a communication technical transfer of information, and then into a pro-theoretical or just a discursively motivated reflection or exploration of the intentions of an artistic work, activity and communication functioning. Conceptual photography became a kind of continuation of tactical readymade operations. The artist did not create the work of art but used a photo camera to document something that became appropriated by the act of “alienated“ shooting, similar to Duchamp’s appropriation of an industrial product and positioning it in such a way to function as a visual work of art. Photography was not important because of the achieved aesthetic or sensory effect, but because of the achieved and successful information-communication character. The term “conceptual photography“ implies photographic artworks based on communication, analytical, self-reflective and media-critical exploration and rethinking of a photographic image, series of photographic images, as well as photography as an artistic discipline and modality of visual culture. With such an approach, Fedor Vučemilović focused on the field of “post-media art“ in which photography is the starting point, but not the goal. The goal is the information effect that can be positive (informs) or negative (destroys, provokes, criticizes visual communication). Individual photographs and series of photographs appear as conceptual patterns depicting the conditions and limits of photographic practice. On the other hand, series of photographs are the reconstructions of media processes or functional interventions that turn a photographic image into an element of a serial narrative, spatial installation or spatial-temporal event, or action. The new 17

 Odraz u kromiranoj ploči, Split / A Reflection in a Chrome Plate, Split 1971. c/b fotografija / b/w photograph 110 x 110 cm

 Izložba akcija SC, Zagreb / Exhibition action at SC Zagreb, 1977. c/b fotografije / b/w photographs 40 x 50 cm

7 Ješa Denegri, “Umetnik u prvom licu“, Umetnost No. 44, Belgrade, 1975, 105. 8 Cf.: Dimitrije Bašičević Mangelos, “Fotografija kao medij“, in Fotografija i umetnost, Novi Sad, 1996, 79.

understanding, development and presentation of photographic practice went beyond the field of fine-art photography into the expanded field of media exploration and artistic and cultural interventionism. With his early collages, Vučemilović explored and tested functions of the taken, appropriated, i.e. readymade photography that was recontextualized, transformed, destroyed and recycled in new visual work. Collage procedures are based on the appropriation, interpolation and placing the visual, print, media material into a hybrid order of visual field. His works, such as 1B sekvenca (1B Sequence), 12 sekundi (12 Seconds), Slikanje rukom (Hand Painting) and 30 stupnjeva (30 Degrees) are the examples of exploring syntagmatic photographic sequences that reconstruct processes in the static medium of photography. Very important is the issue of the character and attribution of the movement or temporal character of the captured event, as well as the issue of singling out the sequence or current, frozen scene from an ongoing event. Between a moving phenomenon and a frozen image singled out from the continuum of movements, there is a relationship of stasis, standstill and loss of duration, i.e. snatching the duration from a dynamic duration of the event to the still duration of a static photographic image that points to a dynamic ongoing duration of the event. The previous sentence is both the description of the origin of photography and metaphorization of memory triggered by photography. In terms of conceptual photography, it is about the analysis of events by indexing the recorded sequences based on which an event can be reconstructed as a mental image. Photographs created during the actions of the Group of Six Artists were an innovative example of performativity in conceptual photography where the author-photograph-artist connected and juxtaposed the roles of a documentarian, participant and performer of an art event and an artist who visually marked the live event in possible conceptual reconstructions of who? what? where? with whom? when? etc. Exhibitions-actions were the propositions of works of art, the realization of processes and performances that the members of the Groups of Six Artists performed as conceptual artists between 1975 and 1979. These exhibitions-actions were performed in non-artistic spaces as provocations and excesses by confronting an exclusive artistic act with various forms of urban life. The idea of the exhibition as a static display of finished and closed pieces of art in a gallery and museum was turned into an event. Artists exhibited in the centre of urban life (square, street), in places of rest and recreation (bathing area), in new residential areas without any cultural facilities (parts of Novi Zagreb), in cultural institutions (lobby of the Faculty of Humanities and Social Sciences and Faculty of Economics). Each of the performed exhibitions-actions was a behavioural work with a specific social, urban and institutional situation and its performative necessity which showed that art was a function or a disturbance of the function of context, in other words, a symptom. Finally, the functions of auto-reflexivity as an important conceptualist method were transferred to the domain of photographic exploration. Vučemilović consistently explored the procedures and processes of his photographic work. There is another important level in these works, and this is finding the identity/ appearance of the photographer himself who speaks the photographic language in the first person (Odraz u kromiranoj ploči/Reflection in the Chrome Plate and Autoakt/Self-Nude). The myth of the artist became an important urban rhetorical figure that took over the affective power of the work of art. There is talk of “the artist’s first-person speech“7. From a manufacturer of artworks (paintings, sculptures, films, photographs, collages) the artist became a living sign for the story about the existence in the everyday of urban life. Autoeroticizm in the work Autoakt/Self-Nude is one of the tactical modalities of the artist’s transformation from an invisible creator into the artist who places himself in the centre of attention. Photography as a procedure and a medium showed resistance to the model of spirit and the mode of metaphorical behaviour8 - as a medium, it simultaneously led to a new experience of reaching the limit of the visible and to the endless multiplication of the visible that becomes omnipresent. Fedor Vučemilović showed this duality: how photography has come dangerously close to the border where art disappears in popular culture, political or institutional criticism and media speculative interpretation, i.e. in the reconstructions of the cultural memory, but at the same time survives and completely conquers our view of the world. Today, our gaze and the gaze of a photographer are omnipresent– the world is photography and photography is the world and that is why we must look for those patterns that take us to the edge of the medium. With scholarly meticulousness, Vučemilović photographically explored and showed this edge/edges. Miodrag Šuvaković

ď ° Analogni auto portret / Analogue Self Portrait, 1981. kolor fotografija / color photograph 120 x 150 cm

ď ° Digitalni auto portret / Digital Self Portrait, 2011. kolor fotografija / color photograph 120 x 150 cm 20

 Instalacija - Linija povučena razvijačem i fiksirom / Installation - A Line Drawn with Developer and Fixer, 1977. c/b srebrni fotopapir / b/w silver photo paper 1000 x 49 cm

 Molio sam prolaznike da me fotografiju – Zagreb, Trg Republike / I Asked Passers - to Take Photos of Me – Zagreb, Trg Republike, 1975. c/b fotografije / b/w photographs 40 x 60 cm Izložba akcija Trg Republike, Zagreb / Exhibition action Trg Republike, Zagreb

 Molio sam prolaznike da fotografiraju neboder «Beograđanku» / I Asked Passers-by to Take photos of the Skyscraper „Beograđanka“, 1976. c/b fotografije / b/w photographs 40 x 60 cm Izložba akcija Galerija SKC, Beograd / Exhibition action SKC Gallery, Beograd 30

ď ´ 12 sekundi s elektronskom bljeskalicom / 12 Seconds with a Strobe Light, 1977. c/b fotografije / b/w photographs 50 x 60 cm

ď ľ 30 stupnjeva / 30 Degrees, 1976. c/b fotografije / b/w photographs 40 x 60 cm 34

ď ľ 12 sekundi / 12 Seconds, 1978. c/b fotografije / b/w photographs 50 x 60 cm 35

 Black and white / Black and white, 1977. razvijač i fiksir na cb srebrnom fotopapiru (elementarna fotografija) / developer and fixer on bw silver photo paper (elemental photography) 60 x 300 cm Izložba akcija Galerija SKC, Beograd / Exhibition action SKC Gallery, Beograd

 Intervencija razvijačem i fiksirom na fotopapiru / An Intervention with Developer and Fixer on Photo Paper, 1976. papir, razvijač, fiksir / paper, developer, fixer 80 x 56 cm Izložba akcija Šetnja gradom / Exhibition action A Walk Around Town 44

 Razvijač na c/b srebrnom foto papiru / Delveloper on b/w silver photo paper, 1977. instalacija s fotopapirom, razvijačem, fiksirom i vodom / Installation with photo paper, delveloper, fixer and water 40 x 50 cm

 Tri mogućnosti / Three Possibilities, 1977. instalacija s fotopapirom, razvijačem, fiksirom i vodom / installation with photo paper, developer, fixer and water, 3 komada / 8 pieces, 12 x 17 cm Beograd, Filozofski fakultet, izložba - akcija Grupe šestorice / Exhibition - action of Group of Six Artist

 Passage Neboder, Zagreb: Izložba akcija Grupe šestorice autora pet od šest / The Neboder Passage, Zagreb: Exhibition Action Group of Six, 1977. c/b fotografije / b/w photographs 40 x 60 cm 49

 Odraz u ogledalu Hans Haackea u MSU / Reflection in Hans Haacke Mirror at the Museum of Contemporary Art, 1980. c/b fotografija / b/w photograph 110 x 110 cm

 Slikanje rukom / Taking Photos with a Hand, 1978. c/b fotografije / b/w photographs 30 x 40 cm

 Djetinjstvo – rani radovi / Childhood – Early Work, 1956. - 1960. c/b fotografije / b/w photographs 50 x 60 cm

Djetinjstvo / Childhood Peristil Dioklecijanove palače 1 i Meštrovićeva galerija bili su moje dječje igralište. Taj ambijent i arhitektura i bliski ljudi koji su me okruživali oblikovali su me kao osobu i odredili moj svjetonazor i put ka umjetnosti. The Peristyle of Diocletian’s Palace and Meštrović Gallery were my playground. This ambience and architecture and the people around me formed me as a person and determined my worldview and my path towards art. 1 Dioklecijanova palača je antička palača iz 4. stoljeća n.e. sagrađena za rimskog cara Dioklecijana. Današnji ostaci tvore povijesnu jezgru Splita. 1979. upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine. / Diocletian’s Palace is an ancient palace from the fourth century AD built for the Roman emperor Diocletian. Today the remains are part of the historic core of Split. In 1979 it was listed by UNESCO as a World Heritage Site.

Film Grupa šestorice autora / Film Group of Six Artists, 1980. trajanje 16 min / 16 min long

Video Politički magazin 5 do 12 / Video Political magazine 5 to 12 trajanje 60 min / 60 min long

Video Grupa šestorice autora, Multimedijalni centar, Split / Video Group of Six Artists, Split, Multimedia Center, Split, 1998. trajanje 11 min / 11 min long

Dubrovnik - zidine naših prošlosti / Dubrovnik – murar av vår förflutna (Walls of Our Past) Dokumentarni film / A documentary about war trajanje 60 min / 60 min long

Video Teorija crno-bijelog platna, Zagreb / Video The theory of black and white canvas, Zagreb, 2014., trajanje 15 min / 15 min long Početkom lipnja 2014. posjetio sam brata po oružju, Borisa Demura, koji je umro nekoliko dana kasnije. / At the beginning of June, 2014 I visited my brother in arms, Boris Demur, who died a few days later.

Film Antonie Dubravke Carnerud / A film by Antonia Dubravka Carnerud Direktor fotografije Fedor Vučemilović / Director of photography: Fedor Vučemilović

Za vrijeme prvih studentskih nemira u Prištini dobili smo intervju od Azema Vlasija za Studentski list.Tom prigodom za vrijeme policijskog sata, sreo sam u hotelu Zagrebački gudački kvartet nakon koncerta. During the first student riots in Priština, we got an interview with Azem Vlasi for Studentski list. On that occasion during the curfew I met Zagreb String Quartet at the hotel after their concert. Politički magazin 5 do 12 / Political magazine 5 to 12 Rat i mir / War and peace 1997. godine organizacija USAID/OTI započela je program u Hrvatskoj kako bi se javnosti omogućio pristup relevantnim i objektivnim informacijama, potaknuo povratak prognanika te potaknula javnost na češće sudjelovanje u donošenju političkih i ekonomskih odluka i javne politike. Politički magazin 5 do 12 bio je dio tog programa s naglaskom na motiviranje javnosti na što masovniji izlazak na izbore. Na izborima 1999. sudjelovalo je 73% birača te je time magazin 5 do 12 u potpunosti opravdao svoju zadaću. Krajem 80-ih shvatio sam da je rat neizbježan. Angažirana umjetnost kojom su umjetnici željeli promijeniti svijet kroz galerije i muzeje postala je besmislena pa sam svoju subverzivnu umjetnost usmjerio na TV emitiranje vijesti i pedagoški rad. In 1997. the organization USAID/OTI initiated a program in Croatia in order to increase public access to relevant and objective information, to promote the return of the displaced persons and to support greater popular participation in making political and economic decisions and taking part in creating public policies. Political magazine 5 to 12 was a part of that program with the emphasis on motivating the public to participate in the elections. In 1999 73% of the voters participated in the elections which proved the magazine 5 to 12 very successful. At the end of the 80s I realized that the war was inevitable. Socially engaged art which artists used to change the world through galleries and museums became meaningless so I directed my subversive art towards TV news broadcasting and work in education.

 Josip Klima i Zagrebački gudački kvartet / Josip Klima and Zagreb String Quartet, Priština, 1981. c/b fotografija / b/w photograph 40 x 60 cm

ď ° On dolazi. / He is coming. 1976. c/b fotografije / b/w photographs 50 x 60 cm 5

Davne 1799. godine britanski veleposlanik u Ateni, Thomas Bruce, koristi politički nestabilnu situaciju u Grčkoj te pod sumnjivim okolnostima odnosi mramorne skulpture s Partenona u British Museum u Londonu. 1953. godine moj otac, Nikola Vučemilović, uzima odlomljeni komad bijelog mramora s tog istog Partenona i odnosi ga u Split. Dvadesetak godina kasnije, brački kipar Paško Čule urezuje na njemu reljef ženskih profila. 1989. godine ja dopisujem imena članova Grupe šestorice autora. Long ago, in 1799, British ambassador in Athens, Thomas Bruce, used the politically unstable situation in Greece to remove marble sculptures from the Parthenon and take them to the British Museum in London under suspicious circumstances. In 1953, my father, Nikola Vučemilović, took a fragment of white marble from that very same Parthenon to Split. About twenty years later, a sculptor from Brač, Paško Čule, carved two female profiles on it. In 1989, I inscribed the names of the members of the Group of Six Artists.

 Instalacija “Partenon“ / Installation “Parthenon” 1989. Fotografija 110x110, kameni fragment bijelog mramora, drveni stol, pisača mašina Olivetti Lettera 32 / Photo 110x110, stone fragment of white marble, wooden table, typewriter Olivetti Lettera 32

ŽIVOTOPIS Fedor Vučemilović rođen je 18. lipnja, 1956. u Splitu. Nakon završene osnovne škole odlazi u Zagreb u Školu za primjenjenu umjetnost gdje maturira na Odjelu fotografije. Potom upisuje studij na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu, Odsjek filmskog i televizijskog snimanja na kojem diplomira 1991. Uz profesionalno bavljenje fotografijom, filmom i umjetničkom djelatnošću, od 1975. do 1980. djeluje i kao član neformalne Grupe šestorice autora s kojom organizira tzv. izložbe-akcije te pokreće časopis-katalog Maj 75. i aktivno sudjeluje u izgradnji vizualnog identiteta alternativne kulture u Zagrebu 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća. Kao fotograf radio je u Poletu 1979. te kao fotograf i urednik fotografije u časopisu Studentski list od 1979. do 1981. Sredinom 80-ih radi kao asistent kamere na igranim filmovima i koprodukcijama, snima obrazovne emisije, dokumentarne filmove i komercijalne video spotove za televiziju. Od 1990. do 1995. radi kao slobodni snimatelj/reporter za Channel Four-GB, Swedish TV, Finland TV i HTV. Od 1995. do 1999. bio je snimatelj/reporter za POP TV Ljubljana. Od 1998. do 2000. snimatelj je te urednik/reporter televizijskog magazina 5 do 12 (osnivač United States Agency for International Development, Office of Transition Initiatives). Od 2007. radi kao docent na Akademiji primjenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci gdje predaje fotografiju. Kao samostalni umjetnik djeluje od 1984. godine. Vrhunska znanja iz fotografije stekao je vrlo rano uz svoga oca, umjetnika fotografa Nikolu Vučemilovića, s kojim aktivno sudjeluje u realizciji niza fotografskih projekata poput izrade fotomonografija i kataloga na području arhitektonske, muzejske, reklamne, kazališne, reportažne i umjetničke fotografije. Njegov umjetnički rad proteže se na područje konceptualne i post-konceptualne umjetnosti, likovne umjetnosti, proširenih medija fotografije i videa, a u svakom od navedenih područja pokazivao je sklonost eksperimentiranju i pomicanju granica. Takav pristup i promišljanje rezultirali su umjetničkim opusom koji uključuje sve vrste foto medija, od obiteljske preko eksperimentalne fotografije do iskustva rada na filmu. BIOGRAPHY Fedor Vučemilović was born on 18th June, 1956 in Split. After primary school he enrolled in the School of Applied Arts in Zagreb where he graduated from the Department of Photography. Then he enrolled at the Academy of Theatre, Film and Television, Department of Film and Television Production, also in Zagreb, graduating in 1991. In addition to working professionally in the fields of photography, film and arts, he was a member of informal Group of Six Artists from 1975 to 1980. They organized so called exhibitions-actions and in 1975 founded a magazine-catalogue Maj 75. He actively takes part in the creation of visual identity of alternative culture in Zagreb in the 70s and 80s of the twentieth century. As a photographer, he worked at Polet in 1979 and as a photographer and a photo editor at a student magazine Studentski List. In mid 1980s he worked as a camera assistant in films and coproductions, he filmed educational programs, documentaries and commercial video spots for television. From 1990 to 1995 he worked as a freelance cameraman/reporter for Channel Four-GB, Swedish TV, Finland TV and HTV and from 1995 to 2000 he worked for POP TV Ljubljana in the same capacity. From 1998 to 2000 he worked as a cameraman/editor/reporter for the TV magazine 5 to 12 (established by the United States Agency for International Development, Office of Transition Initiatives). Since 2007 he has work as an assistant professor at the Academy of Applied Arts at the University of Rijeka where he teaches photography. He has been a freelance artist since 1984. He acquired his expertise in photography working alongside his father, artist and photographer Nikola Vučemilović, actively taking part in photography projects such as making photo monographs and catalogues in the fields of architecture, museum, commercial, theatre, reportage and art photography. His artistic work includes the fields of conceptual and post-conceptual art, fine art, extended media in photography and video and in each one of them he exhibited his tendency to experimenting and moving beyond the boundaries. This kind of approach has resulted in the body of art work which includes all forms of photo media, from family to experimental photography, to the experience in working on film. 61

SAMOSTALNE IZLOŽBE / ONE MAN EXHIBITIONS:

1977. 1982. 1984. 1986. 1987. 1997. 2001. 2002. 2004. 2005. 2006. 2007.

Grožnjan, Galerija “Smokvin list” Zagreb, Arhiv TD Zagreb, Prostor proširenih medija Beograd, Srećna galerija Zagreb, Galerija SKUC Novo Mesto, Fotogalerija Novo Mesto Split, Fotogalerija Split Rijeka, Moderna galerija, Mali salon “Eremo Blaca” Zagreb, HDLU - Galerija proširenih medija Zagreb, Galerija VN Knjižnica grada Zagreba Rijeka, Galerija O.K., Multimedijalni centar Melbourne, Galerija generalnog konzulata RH Zagreb, Galerija KIC “Film” Split, Galerija Getto “Film” Samobor, Galerija Lang “Analogni motivi” Benkovac, Gradska knjižnica Benkovac Šibenik, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Zadar, Galerija Arsenal Dubrovnik, Galerija Otok Split,Galerija Emanuel Vidović: Analogni motivi / Analogue Motives Zagreb, Galerija KIC Grad Krk, Galerija Decumanus: Skulptura na kraju 20.stoljeća / Sculpture at the end of 20th century Beč, Galerija Zebra Zagreb, Galerija Vladimir Bužančić: I Phone je moj crtači blok / I Phone is my Sketchbook Novigrad, Galerija Rigo: Analogni-digitalni autoportret / Analogue-digital Self-Portrait Rijeka, Galerija O.K. Kuns Zagreb, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika: Alka u Zagrebu 300 / Alka in Zageb 300 Grad Bakar, Galerija Paulić, “Alka u Bakru 300” Otok Brač, grad Bol, Galerija Branislav Dešković: Tražeći djetinjstvo, Ethiopia nije Afrika / In Search of Childhood, Ethiopia isn’t Africa Zagreb, Meštrovićev paviljon: Galerija Prsten i PM, retrospektiva / retrospective Otvoreni fotografski koncepti / Open photographic concepts

1975. Zagreb, Gradsko kupalište na Savi: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition action of Group of Six Artists Zagreb, Sopot: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition action of Group of Six Artists Zagreb, Jezuitski trg: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition-action of Group of Six Artists Zagreb, Trg Republike Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition-action of Group of Six Artists 1976. Zagreb, Škola za primjenjenu umjetnost Izložba učenika, Student exhibitio Zagreb Galerija Nova: Fotografija / Photography Beograd, Galerija Skc: 5. aprilski susreti / 5th April Meetings Zagreb, Galerija suvremene umjetnosti (Cefft): Nova fotografija 2 / New Photography 2” Zagreb: Šetnja gradom, izložba-akcija Grupe šestorice autora / A walk around the city, Exhibition-action of Group of Six Artists Mošćenička draga: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition action of Group of Six Artists Galerija suvremene umjetnosti (Cefft): Konfrontacije / Confrontations Warsaw, Galeria Wspolczesna: Moderna umjetnost u Jugoslaviji / Modern Art in Yugoslavia 1977. Zagreb, Filozofski fakultet: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition action of Group of Six Artists Beograd, Filozofski fakultet: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition action of Group of Six Artists Zagreb, Galerija suvremene umjetnosti (cefft): Izložbaakcija Grupe šestorice autora / Exhibition-action of Group of Six Artists Beograd, Galerija Skc: 6. aprilski susreti / 6th April Meetings Zagreb, Galerija Karas: Inovacije / Innovations Zagreb, Studentski centar: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition-action of Group of Six Artists Zagreb, Passage Neboder: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition-action of Group of Six Artists 1978. Zagreb, Galerija nova: Usmena predaja / Word of Mouth Zagreb, Podroom: Za umjetnost u umu / For Art in Mind Beograd, Galerija Skc: 7. aprilski susreti, radni sastanak / 7th April Meetings, work meeting Zagreb, Voćarska 5, dvorište: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition-action of Group of Six Artists Zagreb, Trg Republike: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition-action of Group of Six Artists

2009. 2010. 2011. 2013. 2015. 2016. 2017.

2020.

ZNAČAJNIJE SKUPNE IZLOŽBE / SIGNIFICANT JOINT EXHIBITIONS:

1979. 1980. 1981. 1982.

1985. 1986. 1989.

1992. 1993.

Venezia: Izložba-akcija Grupe šestorice autora / Exhibition-action of Group of Six Artists Zagreb, Galerija suvremene umjetnosti: Nova umjetnička praksa / New Art Practice Beograd, Galerija Skc: Sekvence / Sequences Zagreb, Centar MM: Sekvence / Sequences Zagreb, Podroom: Vrijednosti / Values Zagreb, Ekonomski fakultet: Grupa šestorice autora i drugi / Group of Six Artists and others Zagreb, Galerija SC: RZU Podroom Zagreb, Trg republike: RZU Podroom Zagreb, Galerija suvremene umjetnosti (cefft): Nova fotografija 3 / New Photography 3 Zagreb, Podroom: Radni ispraćaj stare umjetnosti / A Working Farewell Party for the Old Art Zagreb, Filozofski fakultet: Grupa šestorice autora i drugi / Group of Six Artists and others Beograd, Srećna nova umetnost: Polaroid Ljubljana, Galerija SKUC-a: Radna zajednica umjetnika Zagreb / Working Communitiy of Artists in Zagreb Zagreb: 13. salon mladih / 13th Youth Salon Zagreb, Galerija suvremene umjetnosti: Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina / Innovation in the Croatian Art of 1970s Sarajevo, Collegium artisticum: Galerija suvremene umjetnosti: Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina / Innovation in the Croatian Art of 1970s Beograd, Muzej savremene umetnosti: Galerija suvremene umjetnosti: Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina / Innovation in the Croatian Art of 1970s Zagreb, Galerija PM: Izložba i projekcija filmova Grupe šestorice autora / Exhibition and films by Group of Six Artists Zagreb, Galerija Karas: Situacija - Grupa šestorice autora / Situation - Group of Six Artists Zagreb: 18. salon mladih / 18th Youth Salon Ithaca, New York, The John Hartell Gallery: Suvremena jugoslavenska fotografija / Contemporary Yugoslav Photography” Zagreb, 27. zagrebački salon, Umjetnički paviljon Zagreb, Galerija suvremene umjetnosti: Hrvatska fotografija od 1950. do danas Sidney, Museum of Contemporary Art: Konj koji pjeva, radikalna umjetnost u Hrvatskoj / The Horse Who Sings, Radical Art from Croatia

1995. Zagreb, Umjetnički paviljon: Hrvatska fotografija ‘95 / Croatian Photography ‘95 1998. Zagreb, 33. zagrebački salon / 33rd Zagreb Salon Zagreb, SCCA u Domu HDLU-a: Grupa šestorice autora / Group of Six Artists Split, multimedijalni centar: Grupa šestorice autora / Group of Six Artists 1999. Beč, Museum moderner Kunst Stiftung Ludwig Wien: 50 Jahre Kunst aus Mitteleuropa 1949-1999 Rijeka, SCCA u Kortile: Grupa šestorice autora / Group of Six Artists 2000. Budapest, Ludwig museum: 50 jahre Kunst aus Mitteleuropa 1949 – 1999 2001. Ljubljana, Moderna galerija: Retrospektiva Grupe šestorice autora / Group of Six Artists Retrospective Vukovar, Dvorac Eltz: Ususret vukovarskom salonu / Awaiting Vukovar Salon 2002. Zagreb, Umjetnički paviljon: Od trenutka do pokreta / From moment to movement 2003. Samobor, Galerija Lang 2005. Kassel, Kunsthalle Fridericianum: Kolektivna kreativnost / Collective creativity 2006. Zagreb, Moderna galerija, stalni postav 2007. Rijeka, Muzej suvremene umjetnosti: Rubne posebnosti / Marginal Eccentricities 2008. Graz, Artists in residence: Projekt pod nazivom “Heimat” / Project with the Topic of “Heimat” 2009. Zagreb,Galerija Nova: Nevidljiva povijest izložbi / The Invisible History of Exhibitions 2011. Zagreb, Umjetnički paviljon: Nulta točka značenja / Zero Point of Meaning 2012. Den Haag, Ernst&Young 2013. Graz, Camera Austria: Nulta točka značenja / Zero Point of Meaning 2014. Ljubljana, MSUM: Politizacija prijateljstva / Politization of Friendship (Grupa šestorice autora / Group of Six artists) 2015. Zagreb, Institut za suvremenu umjetnost: Izložbe-Akcije: 40 godina poslije / Exhibitions-actions 40 Years Later 2016. Milano, FM Centro per l’arte contemporanea, Non-Aligned Modernity (Museum of Avant-Garde), 2017. Budimpešta, Ludwig Muzeum, Non-Aligned Modernity (Museum of AvantGarde)

Galerija Prsten i Galerija PM / Prsten Gallery i PM Dom HDLU / Home of HDLU Zagreb 9. rujna – 11. listopada 2020. / Septemer 9 – October 11, 2020 IMPRESUM / IMPRESSUM Nakladnik / publisher: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika / Croatian Association of Fine Artists, Trg žrtava fašizma 16, 10 000 Zagreb, hdlu@hdlu.hr, www.hdlu.hr Za nakladnika / for the publisher: Tomislav Buntak, Predsjednik / President Upravni odbor HDLU / Executive board of HDLU: Tomislav Buntak (predsjednik/president), Josip Zanki (dopredsjednik/vicepresident), Ida Blažičko (dopredsjednica/vicepresident), Fedor Fischer, Monika Meglić, Alen Novoselec, Melinda Šefčić Ravnateljica / Director: Ivana Andabaka Voditeljica galerija / Gallery coordinator: Martina Miholić Predgovor / Preface: Miodrag Šuvaković Likovni Postav / Exhibition set up: Fedor Vučemilović Urednici kataloga / Catalogue editors: Fedor Vučemilović i Martina Miholić Grafičko oblikovanje kataloga / Catalogue design: Renata Kovačić Fotografije likovnog postava i reprodukcija radova / Photographs of the exhibition set up and reproductions: Fedor Vučemilović Prijevod i lektura / Translation and proof-reading: Zana Šaškin Tisak / Printed by: TVG TISKARA d.o.o. Naklada / edition: 200 ISBN: 978-953-8098-46-8 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001075780. CIP record is available on the computer catalogue of the National and University Library in Zagreb under no. 001075780. Organizator / organiser:

Uz potporu / Financially supported by:

Prva strana korica / cover page Moja sestra Iris i ja oslikavamo igračku konjića / My sister Iris and I are Painting the Horse Toy, 1959. Split, Dobrić 11 Zadnja strana korica / Back cover Živiš samo jednom / You live only once, 1979. Molio sam prolaznike da me fotografiju / I Asked Passers - to Take Photos of Me, London 64