Katalog Zoran Filipovic hldu

Zoran FILIPOVIĆ Zagrebačka DŽAMIJA

izložba fotografija Galerija PM HDLU 20.4.-8.5.2016.

Grad Zagreb, kao upravno i političko središte Republike Hrvatske, svojim zemljopisnim i geopolitičkim položajem predstavlja prometno čvorište putova između srednje i jugoistočne Europe te Jadranskog mora. Takav smještaj i povijesni razvitak učinili su grad i svojevrsnom poveznicom između katoličke srednje Europe i jugoistočnog dijela europskog kontinenta u kojem je autohtoni islam jedna od tradicionalnih vjerskih i kulturno-civilizacijskih baština. Zagrebačka džamija je jedna od prepoznatljivih gradskih veduta, biljeg muslimanskog vjerskog i kulturnog identiteta u Republici Hrvatskoj, te simbol trajne nazočnosti jedne od najstarijih muslimanskih zajednica u srednjoj Europi (...) (...) Povijesni izvori bilježe prve dodire Hrvata s Arapima kao nositeljima islama već u 7. stoljeću kada se nakon arapskog osvajanja bizantske pokrajine Sirije u redovima arapske muslimanske vojske našlo i više tisuća bizantskih vojnika, zarobljenika i prebjega, među njima i oni iz hrvatskih krajeva. Posebno poglavlje u hrvatsko-arapskim dodirima nastupilo je arapskim prodorom u Sredozemlje u 9. stoljeću (Kreta, Sicilija, južna Italija), kada se muslimanski Arapi susreću i u vodama istočnog Jadrana u kojem se vode pomorske bitke. Među zarobljenicima i prebjezima na muslimansku stranu našao se i velik broj Hrvata iz jadranskog priobalja i zaleđa o kojima govore i kršćanski i muslimanski izvori. Dio Hrvata se preobratio na islam, a neki su kao kršćani ušli u vojničku ili upravnu službu arapsko-muslimanskih dinastija i vladara od južne Italije, preko sjeverne Afrike do Španjolske (...)

Osim sredozemnih dodira Hrvata s arapsko-islamskim svijetom u srednjem vijeku, javljaju se i prvi tragovi islama u sjevernim hrvatskim zemljama (Slavonija i Srijem) u kojima je od 11. do 14. stoljeća obitavala muslimanska zajednica koju kršćanski izvori nazivaju Ismailitima, što je bila općenite oznake za muslimane različitog etničkog podrijetla (...)

Ključni povijesni preokret koji je za posljedicu imao trajno religijsko i kulturno-civilizacijsko ukorjenjivanje islama u srednjoj i jugoistočnoj Europi začet je pojavom Osmanskog carstva koje je od male regionalne maloazijske sile do 15. stoljeća preraslo u svjetsku silu pod kojom su se našli dijelovi triju kontinenata, među njima i najveći dio hrvatskih zemalja. Glavna posljedi-

ca pojave Osmanskog carstva, koja je i nadživjela kraj višestoljetne osmanske vladavine, jest proces prihvaćanje islama od domaćeg starosjedilačkog autohtonog stanovništva (Albanci, Bošnjaci, Hrvati, Bugari, Makedonci i različite turkofone skupine) preko kojih je islam postao sastavni dio europskoga kulturno-vjerskog mozaika... Bez obzira na svoju brojnosti i ukorijenjenost pod dvostoljetnom osmanskom vlašću, islam i muslimani u hrvatskim krajevima nisu nadživjeli povlačenje i vojni poraz Osmanskog Carstva u ratovima s Habsburškom monarhijom i Venecijom krajem 17. i u 18. stoljeća, pa kao izbjeglice utočište pronalaze u Bosni u kojoj se osmanska vlast zadržala sve do kraja 19. stoljeća. Obnova muslimanske nazočnosti na području današnje Republike Hrvatske nastupila je nakon uspostave austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini 1878. kojom je okončana višestoljetna vladavina Osmanskog carstva. Ulazak Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske Monarhije krajem 19. stoljeća predstavljao je prekid višestoljetnih državno-pravnih i kulturno-civilizacijskih i vojnih kršćansko-islamskih sučeljavanja u ovim krajevima, te je označio početak postupnog oblikovanja nove muslimanske zajednice u Hrvatskoj i njezinih ustanova.

Stalni porast broja muslimana potaknuo je Hrvatski sabor da 27. travnja 1916. usvoji Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti kojim je islam u Hrvatskoj uvršten u red tradicionalnih religija koje uživaju državnu zaštitu. Na podlozi ovog zakona, koji predstavlja jedan od tri najstarija zakonska priznanja islama u Europi izvan područja koja su se stoljećima nalazila u sastavu Osmanskog Carstva, u Hrvatskoj je utemeljen islamski vjerski život i ustanove Islamske zajednice na čelu koje od 1919. stoji zagrebački muftija (...)

Obilježavanje stogodišnjice zakonskog priznanja islama u Hrvatskoj 2016. neka podsjeti na važnost i povijesnu ulogu male i tradicionalne muslimanske zajednice u Republici Hrvatskoj, najmlađoj članici Europske unije, zemlji u kojoj muslimani kao primjer drugima u suživotu i međusobnom poštovanju s kršćanima i židovima svjedoče o univerzalnom značaju islama kao poruke mira za sve ljude, narode, krajeve i civilizacije.

Zlatko Hasanbegović

The City of Zagreb, as the administrative and political centre of the Republic of Croatia, with its geographical and geopolitical position, represents the traffic junction between Central and South-Eastern Europe and the Adriatic Sea. This position, as well as historical development, have made the city a sort of junction between Catholic Central Europe and the South-Eastern part of the European continent, where autochtonous Islam is part of the civilisation, as traditional religious and cultural heritage. The Zagreb Mosque is one of the recognisable landmarks of Zagreb, a trace of Muslim religious and cultural identity in the Republic of Croatia, and a symbol of permanent presence of one of the oldest Muslim communities in Central Europe. (...) (...) Historical sources note the first contact between Croats and Arabs as bearers of Islam as early as 7th century, when, after Arab conquest of the Byzantium province of Syria, Muslim Arab army included several thousand Byzantium soldiers, either prisoners or turncoat, including a number of those from Croatian lands. A separate chapter in Croatian-Arab contact started with Arab raids in the Mediterranean in the 9th century (Crete, Sicily, Southern Italy), when Muslim Arabs can even be found in Eastern Adriatic seas, where maritime battles take place. Among the prisoners and defectors to the Muslim side, again, there was a sizeable number of Croats from Adriatic coast and hinterlands, as witnessed by both Christian and Muslim sources. A part of Croats converted to Islam, while some entered the military or administrative service of Arab Muslim dynasties as Christians, spreading from Southern Italy, through North Africa, to Spain (...)

Apart from the Mediterranean contact of Croats with Arab Islamic world, in the Middle Ages, first traces of Islam also appear in northern Croatian lands (Slavonia and Srijem) where a Muslim community dwelt between the 11th and the 14th century. This community was known as The Ismailits in Christian sources; this was a general name for Muslims of different ethnic origin (...)

The key historical reversal, which allowed Islam to take permanent religious and cultural root in Central and South-Eastern Europe started with the appearance of the Ottoman Empire which had, by the 15th century, grown from a small, regional force in Asia Minor into a world power, conquering parts of three continents, including the largest part of Croatian lands. The main consequence

of the appearance of the Ottoman Empire, one that survived even the end of the centuries of Ottoman rule, was the process of adopting Islam among local, native, autochtonous population (Albanians, Bosnians, Croats, Bulgarians, Macedonians and different Turkophone groups), through which Islam became a constituent part of the European mosaic of religions and cultures... Regardless of the numbers and roots it had taken in the two centuries of Ottoman rule, Islam and Muslims in Croatian lands could hardly survive the retreat and military defeat of the Ottoman Empire in the wars with the Hapsburg Monarchy and Venice in late 17th and 18th century. Because of this, such population sought refuge in Bosnia, which remained under Ottoman rule until the end of the 19th century. The renewal of Muslim presence in the region of today's Republic of Croatia took place after the constitution of Austro-Hungarian rule in Bosnia and Herzegovina in 1878, which ended the centuries of Ottoman rule. The inclusion of Bosnia and Herzegovina in the Austro-Hungarian Monarchy in late 19th century represented the end of centuries of administrative, legal, cultural, and military confrontations between Christians and Islam in these parts, and marked the beginning of the gradual formation of a new Muslim community in Croatia, as well as its institutions.

Continuous growth of the number of Muslims prompted Croatian Parliament to adopt the Act on the Recognition of Islamic Denomination on the 27th of April 1916, thus including Islam in Croatia in the group of traditional religions under State protection. On the basis of this Act, which is one of the three oldest legal recognition acts for Islam in Europe, outside the areas centuries part of the Ottoman Empire, Croatia gained the foundation of Islamic religious life and the institution of Islamic community, headed since 1919 by the Zagreb Mufti (...)

The celebration of the one-hundredth anniversary of the legal recognition of Islam in Croatia in 2016 should recall the importance and historical role of the small and traditional Muslim community in the Republic of Croatia, the youngest member of the European Union, a country in which Muslim population, through its coexistence and mutual respect with Christians and Jews, can bear witness to the universal importance of Islam as a message of peace for all people, nations, lands and civilisations.

Zlatko Hasanbegović

Zoran Filipović Profesionalni fotograf i pisac rođen 1959. u Brčkom (Bosna i Hercegovina), Zoran Filipović živi u Zagrebu od 1978. gdje se posljednjih godina sve više bavi grafičkim i produkt dizajnom.

Zoran Filipović Professional photographer and writer,

Kao fotograf, surađivao je i objavljivao u više uglednih svjetskih revija i magazina, kao što su Paris Match, Life, Photo, Le Figaro Magazine, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Magazin, Vogue/GQ i drugi. Široj svjetskoj fotografskoj javnosti poznatiji je pod pseudonimom ZORO kojim se je potpisivao tijekom suradnje s glasovitom agencijom Magnum Photos.

As photographer, he has worked and seen his work published in a number of distinguished world magazines, such as Paris Match, Life, Photo, Le Figaro Magazine, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Magazin, Vogue/GQ and others. The wider photographic world knows him under the pseudonym ZORO, which he used during his cooperation with the reputed agency Magnum Photos.

Njegove brojne fotografije za vrijeme rata u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini (1991-1995), obišle su svijet i postale prave ikone ratne reportažne dotografije.

Many of his photographs created during the war in Croatia and Bosnia and Herzegovina (1991-1995) became world famous, becoming true icons of photographic war coverage.

Za svoj fotografski, književni i dizajnerski rad više je puta nagrađivan, uglavnom u inozemstvu.

His photographic, literary and design work has earned him several awards, mostly abroad.

Izlagao u najuglednijim svjetskim galerijama i muzejima najvećih svjetskih metropola, kao što su New York, Frankfurt, Prag, Stockholm, Kopenhagen, Beč, Bratislava, Valencija, Abu Dhabi, Kairo, Teheran, Mexico City ali i Sarajevo i Zagreb.

He has exhibited in the world’s most notable galleries and museums, in metropolis such as New York, Frankfurt, Prague, Stockholm, Copenhagen, Vienna, Bratislava, Valencia, Abu Dhabi, Cairo, Teheran, Mexico City, but also Sarajevo and Zagreb.

Kao autor dosad je u zemlji i inozemstvu objavio šesnaest knjiga, u kojima uspješno kombinira svoje fotografsko i književno umijeće. Koautor je također više skupnih knjiga. Osim u Hrvatskoj knjige su mu objavljivane i u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

As author, he has published sixteen books so far, both at home and abroad, successfully combining his photographic and literary skills. He also co-authored a number of group books. In addition to Croatia, his books have been published in Austria, Germany, France, Slovenia and Bosnia and Herzegovina.

O njemu i njegovu radu snimljeno je u inozemstvu više dokumentarnih filmova.

He and his work have also been the subject of several documentaries, all made abroad.

born in 1959 in Brčko (Bosnia and Herzegovina), Zoran Filipović has lived in Zagreb since 1978 where, in the last few years, he’s been turning more and more towards graphic and product design.

Zoran Filipović • ZAGREBAČKA DŽAMIJA Otvorenje izložbe: 20. travnja, 2016. u 19:00 sati | Opening of the exhibition: April 20 at 7 pm Galerija PM | 20. travnja – 8. svibnja 2016.

PM Gallery | April 20 – May 8 2016 Hrvatsko društvo likovnih umjetnika | Croatian Association of Fine Artists Galerija PM | Gallery PM Trg žrtava fašizma 16, 10000 Zagreb, Croatia | www.hdlu.hr Radno vrijeme: srijeda – petak 11 do 19 h, subota i nedjelja 10 do 18 h ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno. * 29. i 30. 4. zatvoreno, 25. i 26. 4. otvoreno Working hours: Wednesday to Friday 11 am – 7 pm, Saturday and Sunday 10 am – 6 pm, Monday, Tuesday and holidays – closed * April 29 – 30 closed, April 25 – 26 open IMPRESUM | Nakladnik / Publisher: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika/Croatian Association of Fine Artists, Trg žrtava fašizma 16, 10 000 Zagreb, hdlu@hdlu.hr, www.hdlu.hr | Za nakladnika / For the publisher: Josip Zanki | Upravni odbor HDLU / Executive board of HDLU: Josip Zanki (predsjednik/president), Tomislav Buntak (dopredsjednik/vicepresident), Fedor Vučemilović (dopredsjednik/vicepresident), Ida Blažičko, Ivan Fijolić, Monika Meglić, Melinda Šefčić Umjetnički savjet Galerije PM / Artistic board of PM Gallery: Tomislav Buntak, Suzana Marjanić, Koraljka Kovač Dugandžić, Branka Benčić, Ivan Fijolić, Josip Zanki, Ivica Župan | Ravnateljica / Director: Ivana Andabaka | Stručna suradnica / Associate: Martina Miholić | Predgovor / Preface: Zlatko Hasanbegović Grafičko oblikovanje kataloga / Catalogue Design: Likarija d.o.o. | Prijevod / Translation: Milena Benini | Lektura / Proofreading: Milena Benini Tisak / Printed by: Cerovski | Naklada / Copies: 150 Izložene fotografije dio su fotografske zbirke Hrvatskog državnog arhiva, gdje se čuvaju pod oznakom HR-HDA-2037, Zbirka fotografija Zoran Filipović.

The pictures exhibited are part of the photographic archives of Croatian National Archive, where they are kept under the sigil HR-HDA-2037, collection of photogaphs by Zoran Filipović.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva culture Republike Hrvatske, The exhibition is financially supported by The Ministry of Culture of the Republic Croatia.