FREELANCERI Država promiče samozapošljavanje, ali ne želi imati posla sa slobodnjacima Slobodnjaci će za nekoliko godina u SAD-u biti četrdeset posto radne snage. Što Hrvatska planira u vezi s tim? Nijedno od šest ministarstava ministarstava – rada i mirovinskog sustava, poduzetništva i obrta, gospodarstva, pravosuđa, financija i kulture – ne smatra se nadležnim za 'freelancing'
K
oliko će samozapošljavanje postati neizbježno, vidi se prema istraživanjima koja predviđaju da će do 2020. samo u SAD-u više odšezdeset milijuna zaposlenih biti slobodnjaci, što je više od četrdeset posto američke ukupne radne snage. Potražnja za slobodnjacima koji privremeno i povremeno rade kao pravi profesionalci sve je veća zato što tvrtke stoje manje od stalno zaposlenih. Na povećanje broja slobodnjaka u svijetu utjecala je gospodarska kriza, tehnološki napredak te općenito sve ograničeniji broj poslova s punim radnim vremenom. U Hrvatskoj se njihov broj smanjuje. U prosincu je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 20.960 zaposlenih u slobodnim profesijama. To je pad od deset posto, odnosno 2157 slobodnjaka manje nego godinu prije. Dio 'freelancera' zasigurno radi i na crno, zato ih je u stvarnosti više.
Nitko nije nadležan Iako u svijetu očito raste po-
treba za slobodnjacima, u Hrvatskoj se, čini se, ne brine toliko za njih. Svjedoči to i pokušaj dobivanja odgovora o 'freelancingu' u Hrvatskoj od šest ministarstava – rada i mirovinskog sustava, poduzetništva i obrta, gospodarstva, pravosuđa, financija i kulture. Nitko nije imao službeno stajalište o toj temi jer nijedno od tih ministarstava ne smatra nadležnim za 'freelancing'. Upućivali su nas jedni na druge, a najčešće na Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Ministarstvo poduzetništva i obrta izričito nije željelo sudjelovati u priči o slobodnjacima usmjeravajući nas opetovano na Ministarstvo rada usprkos tome što smo im prenijeli da su u tome ministarstvu također rekli da nisu nadležni. – Institucije nisu spremne za komunikaciju, stajalište ili bilo kakvu pomoć i potporu. Sve moramo sami postavljati od nule zbog sustavnog ignoriranja potreba slobodnjaka unatoč plaćanju poreza i nameta. Sramotno je to, ali što je, tu je. Nećemo se dati smesti ni obeshrabriti – rekao je Matija Raos, predsjednik Hrvatskoga društva nezavisnih profesionalaca (HDNP), nastaloga iz inicijative Coworkinga Croatia i osnovanoga prije tri godine koje sada okuplja gotovo 1900 članova. Nezavisni su profesionalci u nezavidnu položaju u Hr54
Lider /// 20. ožujka 2015.
piše VALENTINA STARČEVIĆ valentina.starcevic@liderpress.hr
Tko su freelanceri Tehnički, objašnjava Matija Raos, slobodnjak posluje na ugovoa kojim je definirana isporuka proizvoda ili usluge u određenom razdoblju (autorski ugovor, ugovor o djelu, ugovor o radu na određeno i slično), kao samostalna djelatnost putem obrta, društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili putem jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) u kojem je vlasnik i jedini stalno zaposleni. Postoje i djelomični freelanceri (part-time) koji uza stalno zaposlenje nude svoje usluge kao honorarni rad. Porezna uprava Ministarstva financija u samostalnu djelatnost ubraja zdravstvene radnike, veterinare, odvjetnike, javne bilježnike, revizore, inženjere, arhitekte, porezne savjetnike, stečajne upravitelje, tumače, prevoditelje i turističke radnike. U to se ubrajaju i znanstvenici, književnici, izumitelji, predavačka i odgojna djelatnost, novinari, umjetnici, sportaši te duga slična zanimanja.
vatskoj jer su izloženi velikoj poslovnoj nesigurnosti i stresu, upozorava Raos. Visoki porezi i nameti za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ističe, ugrožavaju socijalna prava slobodnjacima koji se suočavaju s predrasudama, a zakoni koji se nekvalitetno provode ne omogućuju brzo ostvarenje osnovnih prava: naplatu poslova ili informiranje. Europska unija pak nema unificirano stajalište prema slobodnjacima i samozaposlenima. Ona još ne razlikuje nezavisne profesionalce od malih poduzeća i poduzetnika, veli Raos.
Prikriveni radni odnos Predsjednik Hrvatskoga
novinarskog društva Zdenko Duka procjenjuje da je u novinarstvu u posljednjih nekoliko godina izgubljeno oko 25 posto radnih mjesta. U HND-ovu Zboru slobodnih novinara njihov se broj ustabilio na oko 540. – Položaj novinara osjetno je lošiji nego prije 15-ak godina. Posao je slabije plaćen, a s obzirom na to da se uglavnom mora i pisati i snimati i montirati, to smanjuje kvalitetu. Slobodnjaci su slabo zaštićeni. Poslodavac im bez nekih posljedica može smjesta otkazati suradnju. Jedan od problema jest prikriveni radni odnos. Znači, naši 'freelanceri' zapravo su vezani uz jednog poslodavca i jedno novinarsko radno mjesto, nisu slobodnjaci. Zapravo rade posao kao u radnom odnosu, ali nisu u radnom odnosu jer je poslodavcu takav slobodnjački odnos jeftiniji – pojašnjava Duka. U Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika (HZSU) kažu da je fluktuacija profesionalnih samostalnih umjetnika jako izražena. Razlog vide u teškoj financijskoj situaciji u Hrvatskoj i nepostojanju tržišta umjetnina. Većina samostalnih umjetnika rado bi prihvatila posao u kojem su primanja redovita pa je, prema njihovim saznanjima, u posljednjih godinu dana u inozemstvo otišlo šest samostalnih umjetnika koji su zadovoljavajuće riješili svoj status. Budući da u Hrvatskoj još ne postoji Registar samostalnih umjetnika, teško je odrediti njihov broj. Prošle ih je godine bilo 1280, a ove godine u travnju bit će ih vjerojatno od 50 do 60 više. Raos pak potvrđuje da upravo zbog razvoja komunikacijskih tehnologija i interneta postoji veliko globalno tr-
T R E N D O V I
ČIME SE BAVE NAJVIŠE U MULTIMEDIJI I DIZAJNU
10% 18 - 24 godine 50% 25 - 34 godine 32% 35 - 49 godina 8% više od 50 godina
OBRAZOVNA STRUKTURA TROJE OD ČETVERO ZAVRŠILO FAKULTET
41% do 2200 kn 38% 2200 - 6600 kn 11% 6600 - 8800 kn 11% više od 8800 kn
KAKO SE IDENTIFICIRAJU VIŠE OD POLA S PUNIM RADNIM VREMENOM
36% multimedija i dizajn 19% umjetnost 13% autorsko pisanje, lektura i prijevod 10% IT, softver, programiranje 6% priprema i upravljanje projektnim procesima 16% ostalo
STAROSNA STRUKTURA PROSJEČNA DOB 35 GODINA
26% SSS 22% VŠS - prvostupnici 49% VSS - magistri 2% doktorat 1% nepoznato
Zamke slobodnjaštva – Mnogi slobodnjaci znaju
KOLIKO ZARAĐUJU PROSJEČNA ZARADA 4045 KUNA NA MJESEC
55% full-time freelancer 35% part-time freelancer 8% student freelancer 2% nešto drugo
KAKO NAPLAĆUJU HONORARE 75% putem ugovora ili računa 25% na ruke - na crno
žište potražnje i ponude nezavisnih profesionalca. Naglašava da za mnoge poslove stoga više nije važno mjesto stanovanja, nego razina usluge i kvaliteta poslovnog procesa, pri čemu referencije omogućuju održavanje cijene. Budući da je, dodaje, slobodnjaštvo zasnovano na ravnopravnim relacijama, tj. 'person-to-person', čime se ukidaju posrednik i nadređeni, za slobodnjake je umrežavanje jedan od najmoćnijih alata ako se njime znaju pravilno koristiti. Pri tome moraju imati više različitih izvora prihoda, samopromicati se i izgrađivati se kao brend. – Slobodnjak je uvijek na 'pitchu', dakle treba dobro razumjeti koja su konkretna očekivanja klijenta i koliko će vremena utrošiti da bi isporučio naručeni posao. Uvijek mora dati mnogo više od tradicionalnog zaposlenika jer se ne može skriti iza strukture i njegove se pogreške vide. Tek kada dođe do razine da se više ne bavi klasičnom prodajom svojih sposobnosti te mu poslovi dolaze 'sami od sebe', može ustvrditi da je uspješan i onda višak energije treba ulagati u dolazak jačih klijenata – kaže Raos. Mora se inzistirati na potpisivanju preciznog i kvalitetnog ugovora kojim se definira što se točno, u kojem vremenu i pod kojim uvjetima isporučuje te u kojim će se fazama i u kojem roku i naplatiti. Slobodnjaci koji uprihođuju na internetu i primaju stranu ili domaću zaradu putem servisa poput PayPala trebaju prebaciti novac na žiroračun i platiti poreze u roku osam dana od uplate.
SVAKI ČETVRTI RADI NA CRNO
upasti u zamku: 'Ako manje tražim, bit ću konkurentniji', što na prvu zvuči smisleno, ali dugoročno stvara frustraciju i negativno profesionalno pozicioniranje. Ozbiljan 'freelancer' nikad neće dopustiti da bude viđen kao 'dobar sam jer sam jeftin' jer, pojednostavnjeno, to znači da će imati gomilu loših klijenata i projekata. Velik su problem klijenti neplatiše ili situacije u kojima se naručuje posao koji se nikad nije ni namjeravao platiti. To treba osuđivati i javno prozivati, a preduvjet za to inzistiranje je na kvalitetnoj poslovnoj praksi u kojoj posao ne može početi dok sve nije sto posto definirano ugovorom ili opisano u prihvaćenoj ponudi. Postoje i slobodnjaci koji obećaju mnogo, a malo isporuče, čemu se može doskočiti referencijama – kaže Raos. U najzastupljenija slobodna zanimanja, prema Raosu, ubrajaju se autorske profesije vezane uz kreativne industrije, pa i u Hrvatskoj i svijetu prva tri mjesta drže autori kreativci, autori tekstova i IT profesionalci. Slobodnjaci kakve danas poznajemo za Raosa ipak nisu budućnost, ali vjeruje da će ona donijeti zakonski kvalitetno reguliran status nezavisnog profesionalca kojim će biti socijalno i pravno zaštićen. U budućnosti neke će profesije biti više slobodnjačke, a druge povezane sa stalnim zaposlenjem. Smatra da sustav slobodnjaštva, čiji je važan dio udruživanje (co-working), veoma je važan u današnjoj ekonomiji jer otvara velike mogućnosti zaštite, informiranja i usavršavanja te ostvarivanje osobnog potencijala u slobodnjaštvu, poduzetništvu, startupu ili stalnom zaposlenju. I u Hrvatskoj bi to trebalo što prije shvatiti. Naime, kad nema posla za sve, onima koji su spremni plivati u vodama samozapošljavanja država mora pružiti zaštitu svih prava i lakše poslovanje. Pa i s pomoću bar jednoga mjerodavnog ministarstva. L Lider /// www.liderpress.hr
55