FREELANCERI Država promiče samozapošljavanje, ali ne želi imati posla sa slobodnjacima Slobodnjaci će za nekoliko godina u SAD-u biti četrdeset posto radne snage. Što Hrvatska planira u vezi s tim? Nijedno od šest ministarstava ministarstava – rada i mirovinskog sustava, poduzetništva i obrta, gospodarstva, pravosuđa, financija i kulture – ne smatra se nadležnim za 'freelancing'
K
oliko će samozapošljavanje postati neizbježno, vidi se prema istraživanjima koja predviđaju da će do 2020. samo u SAD-u više odšezdeset milijuna zaposlenih biti slobodnjaci, što je više od četrdeset posto američke ukupne radne snage. Potražnja za slobodnjacima koji privremeno i povremeno rade kao pravi profesionalci sve je veća zato što tvrtke stoje manje od stalno zaposlenih. Na povećanje broja slobodnjaka u svijetu utjecala je gospodarska kriza, tehnološki napredak te općenito sve ograničeniji broj poslova s punim radnim vremenom. U Hrvatskoj se njihov broj smanjuje. U prosincu je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 20.960 zaposlenih u slobodnim profesijama. To je pad od deset posto, odnosno 2157 slobodnjaka manje nego godinu prije. Dio 'freelancera' zasigurno radi i na crno, zato ih je u stvarnosti više.
Nitko nije nadležan Iako u svijetu očito raste po-
treba za slobodnjacima, u Hrvatskoj se, čini se, ne brine toliko za njih. Svjedoči to i pokušaj dobivanja odgovora o 'freelancingu' u Hrvatskoj od šest ministarstava – rada i mirovinskog sustava, poduzetništva i obrta, gospodarstva, pravosuđa, financija i kulture. Nitko nije imao službeno stajalište o toj temi jer nijedno od tih ministarstava ne smatra nadležnim za 'freelancing'. Upućivali su nas jedni na druge, a najčešće na Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Ministarstvo poduzetništva i obrta izričito nije željelo sudjelovati u priči o slobodnjacima usmjeravajući nas opetovano na Ministarstvo rada usprkos tome što smo im prenijeli da su u tome ministarstvu također rekli da nisu nadležni. – Institucije nisu spremne za komunikaciju, stajalište ili bilo kakvu pomoć i potporu. Sve moramo sami postavljati od nule zbog sustavnog ignoriranja potreba slobodnjaka unatoč plaćanju poreza i nameta. Sramotno je to, ali što je, tu je. Nećemo se dati smesti ni obeshrabriti – rekao je Matija Raos, predsjednik Hrvatskoga društva nezavisnih profesionalaca (HDNP), nastaloga iz inicijative Coworkinga Croatia i osnovanoga prije tri godine koje sada okuplja gotovo 1900 članova. Nezavisni su profesionalci u nezavidnu položaju u Hr54
Lider /// 20. ožujka 2015.
piše VALENTINA STARČEVIĆ valentina.starcevic@liderpress.hr
Tko su freelanceri Tehnički, objašnjava Matija Raos, slobodnjak posluje na ugovoa kojim je definirana isporuka proizvoda ili usluge u određenom razdoblju (autorski ugovor, ugovor o djelu, ugovor o radu na određeno i slično), kao samostalna djelatnost putem obrta, društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili putem jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) u kojem je vlasnik i jedini stalno zaposleni. Postoje i djelomični freelanceri (part-time) koji uza stalno zaposlenje nude svoje usluge kao honorarni rad. Porezna uprava Ministarstva financija u samostalnu djelatnost ubraja zdravstvene radnike, veterinare, odvjetnike, javne bilježnike, revizore, inženjere, arhitekte, porezne savjetnike, stečajne upravitelje, tumače, prevoditelje i turističke radnike. U to se ubrajaju i znanstvenici, književnici, izumitelji, predavačka i odgojna djelatnost, novinari, umjetnici, sportaši te duga slična zanimanja.
vatskoj jer su izloženi velikoj poslovnoj nesigurnosti i stresu, upozorava Raos. Visoki porezi i nameti za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ističe, ugrožavaju socijalna prava slobodnjacima koji se suočavaju s predrasudama, a zakoni koji se nekvalitetno provode ne omogućuju brzo ostvarenje osnovnih prava: naplatu poslova ili informiranje. Europska unija pak nema unificirano stajalište prema slobodnjacima i samozaposlenima. Ona još ne razlikuje nezavisne profesionalce od malih poduzeća i poduzetnika, veli Raos.
Prikriveni radni odnos Predsjednik Hrvatskoga
novinarskog društva Zdenko Duka procjenjuje da je u novinarstvu u posljednjih nekoliko godina izgubljeno oko 25 posto radnih mjesta. U HND-ovu Zboru slobodnih novinara njihov se broj ustabilio na oko 540. – Položaj novinara osjetno je lošiji nego prije 15-ak godina. Posao je slabije plaćen, a s obzirom na to da se uglavnom mora i pisati i snimati i montirati, to smanjuje kvalitetu. Slobodnjaci su slabo zaštićeni. Poslodavac im bez nekih posljedica može smjesta otkazati suradnju. Jedan od problema jest prikriveni radni odnos. Znači, naši 'freelanceri' zapravo su vezani uz jednog poslodavca i jedno novinarsko radno mjesto, nisu slobodnjaci. Zapravo rade posao kao u radnom odnosu, ali nisu u radnom odnosu jer je poslodavcu takav slobodnjački odnos jeftiniji – pojašnjava Duka. U Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika (HZSU) kažu da je fluktuacija profesionalnih samostalnih umjetnika jako izražena. Razlog vide u teškoj financijskoj situaciji u Hrvatskoj i nepostojanju tržišta umjetnina. Većina samostalnih umjetnika rado bi prihvatila posao u kojem su primanja redovita pa je, prema njihovim saznanjima, u posljednjih godinu dana u inozemstvo otišlo šest samostalnih umjetnika koji su zadovoljavajuće riješili svoj status. Budući da u Hrvatskoj još ne postoji Registar samostalnih umjetnika, teško je odrediti njihov broj. Prošle ih je godine bilo 1280, a ove godine u travnju bit će ih vjerojatno od 50 do 60 više. Raos pak potvrđuje da upravo zbog razvoja komunikacijskih tehnologija i interneta postoji veliko globalno tr-