Zdravstvena industrija & društveni doprinos zdravstvenoj pismenosti

“Zbog kombinacije veće potražnje i rastućih troškova, zdravstveni sustavi diljem Europe suočavaju se s ozbiljnim financijskim izazovima. Samoskrb (op. kada je prikladna) pomaže smanjiti pritisak na cijeli sustav i sastavni je dio sveobuhvatne strategije promicanja zdravlja i prevencije bolesti u Europi. Ali kako bi samoskrb u potpunosti ispunila svoj potencijal, građane je potrebno podržati pravim alatima, uključujući izgradnju ili poboljšanje njihove zdravstvene pismenosti.

To se može postići odgovarajućim inicijativama za zdravstveni odgoj, stručnim vodstvom i odgovarajućom digitalnom pismenošću.

Danas se u Europi 1.2 milijarde manjih zdravstvenih tegoba (npr. ubodi insekata, glavobolje, neke alergije, manje ozljede...) samostalno zbrinjavaju pomoću proizvoda za samoskrb / samoliječenje. Time se zdravstvenim sustavima i nacionalnim gospodarstvima štedi 34 milijarde eura koji bi inače bili potrošeni na nepotrebne posjete liječniku, medicinske troškove i izostanak s posla. Samoskrb štedi vrijeme zdravstvenim radnicima da se usredotoče na pacijente kojima je potrebna njihova medicinska skrb. Kada si ne bismo mogli samostalno pomoći proizvodima za (odgovorno) samoliječenje, trenutno bi bilo potrebno imati još oko 120.000 liječnika u Europi! Briga o sebi donosi stvarnu ekonomsku i društvenu vrijednost i obećava druge dobrobiti ako bude šire prihvaćena.“

Association of the European Self-Care Industry, AESGP

Zdravstvena industrija, uključujući farmaceutsku i medtech industriju kroz mnoge inicijative poboljšava zdravstvenu pismenost pacijenata, pritom uključujući brojne zdravstvene stručnjake da na kreativan i interaktivan način osnaže i unaprijede komunikaciju s pacijentima.

“Članice HUP-Udruge proizvođača lijekova, koja okuplja gotovo 100% generičkih i biosličnih kompanija prisutnih u Hrvatskoj, putem raznih formata – zdravstvenih rječnika, vodiča, uputa za postupanje, digitalnih aplikacija i dr. pacijentima na dnevnoj bazi daju pouzdane i provjerene informacije, koje za cilj imaju pomoći pacijentu da se - u šumi informacija a često i dezinformacija, nedostatku pouzdanih izvora kao i cijelom organizacijski vrlo kompliciranom sustavu - lakše snađu te za sebe, i one o kojima skrbe, ostvare što bolje i pozitivnije zdravstvene ishode.“

PRVACI ZNANSTVENE PISMENOSTI 25

Prema nedavnom istraživanju svaki drugi građanin u Hrvatskoj ima problematičnu razinu zdravstvene pismenosti, a tek šest posto pokazalo je izvrsnost u tom polju.“

“Svi nesretni zdravstveni sustavi nesretni su na svoj način, a svi sretni nalik su jedni na druge“ –obrnuta je parafraza velikog Tolstoja, koja bi mogla poslužiti kao dobra ilustracija zdravstvenih sustava koje poznajemo. Naime, u zdravstvenim sustavima koji se mogu pohvaliti epitetom izvrsnosti – poput nizozemskog ili danskog, slični su faktori doveli do uspjeha, a među njima kao vrlo značajna, vidljiva je bitno drugačija uloga pacijenta u samom sustavu. Tako u većini tih najuspješnijih zdravstvenih sustava, pacijent nije tek pasivni sudionik procesa skrbi o svom zdravlju, baš suprotno tome - on njime velikim dijelom samostalno upravlja. U tome dijelu u Hrvatskoj imamo problem ili kako to psiholozi vole pozitivno reći – puno prostora za napredak.

Naime, prema nedavnom istraživanju jednog uglednog portala, svaki drugi građanin u Hrvatskoj ima problematičnu razinu zdravstvene pismenosti a tek šest posto pokazalo je izvrsnost u tom polju. Ako uzmemo u obzir, primjerice, da su i u Hrvatskoj vodeći uzroci smrtnosti kardiovaskularne i onkološke bolesti, a da se mjerljivo značajan napredak u liječenju tih bolesti i stanja može postići već podizanjem svijesti građana o štetnosti određenih životnih navika ili rutinskim preventivnim pregledima, jasno je koliko je vrijedno uložiti u edukaciju građana u tom pogledu. Stoga je uloga svih dionika sustava, koji zdravstvenoj pismenosti građana mogu doprinijeti, iznimna.

Članice HUP-Udruge proizvođača lijekova, koja okuplja gotovo 100% generičkih i biosličnih kompanija prisutnih u Hrvatskoj, odgovornih za preko 60% ukupnog volumena tržišta lijekova, daju svoj maksimalan doprinos sustavu i pacijentima i na taj način. Putem raznih formata – zdravstvenih rječnika, vodiča, uputa za postupanje, digitalnih aplikacija i dr. članice HUP-UPL pacijentima na dnevnoj bazi daju pouzdane i provjerene informacije, koje za cilj imaju pomoći pacijentu da se - u šumi informacija a često i dezinformacija, nedostatku pouzdanih izvora kao i cijelom organizacijski vrlo kompliciranom sustavu - lakše snađu te za sebe i one o kojima skrbe ostvare što bolje i pozitivnije zdravstvene ishode.“

Milka Kosanović, dipl. iur., direktorica HUP-Udruge proizvođača lijekova i direktorica odnosa s članstvom HUP-a

Andrej Pardo Head

Cluster II Region Europe, Sandoz

Za Sandoz su pacijenti i klijenti u središtu svega što radimo. Oni nas povezuju i daju nam svrhu. U Sandozu brinemo o pacijentima u više od 100 država. Ovo je velika odgovornost, ali i prilika za provođenje projekata i inicijativa koje značajno utječu na poboljšanje života pacijenata.

To je razlog zašto snažno podupiremo projekt “Zdravstvena pismenost“ otkako smo u Hrvatskoj započeli s njegovim provođenjem 2019. godine. Ovaj projekt može doprijeti do svakog pacijenta bez obzira gdje živi, pomaže pacijentima da razumiju svoju bolest na jednostavan način te ima izravan utjecaj na njihove zdravstvene ishode. Mogućnost da repliciramo ovaj projekt je još jedna njegova velika prednost. Već primjećujemo njegovu implementaciju u drugim državama, poboljšavajući zdravstvenu pismenost još većeg broja pacijenata.

Strast i posvećenost prema dobrobiti pacijenata je temelj u Sandozu i zajednički s brojnim partnerima postižemo pozitivan učinak na živote naših pacijenata!

Projekt “Zdravstveni rječnici” može doprijeti do svakog pacijenta bez obzira gdje živi, pomaže pacijentima da razumiju svoju bolest na jednostavan način te ima izravan utjecaj na njihove zdravstvene ishode.

Već primjećujemo njegovu implementaciju u drugim državama.