MAJA CIGROVSKI BERKOVIĆ

dr. med., specijalist internist i subspecijalist endokrinolog i dijabetolog

Sudjelovanje u izradi zdravstvenog rječnika posvećenog šećernoj bolesti bio je izazovan posao, koji mi je dao za misliti o tome koliko pravi način informiranja, ali i neverbalna komunikacija, mogu biti presudni za daljnje liječenje bolesnika i njihov uvid u težinu i ozbiljnost bolesti. Zgodna mi je usporedba zdravstvene pismenosti s vitalnim parametrima, odnosno važnosti koja joj se na taj način daje u procjeni nečijeg zdravstvenog stanja (poput onih klasičnih parametara kao što su krvni tlak, puls, tjelesna temperatura itd. ).

Po struci sam endokrinolog i dijabetolog, a bolesti kojima se bavim, poput šećerne bolesti, dosežu pandemijske razmjere. Danas definitivno imamo dostupno moćno

“farmakoterapijsko oružje“, no niti jedan lijek ne može biti učinkovit ukoliko bolesnik ne razumije kako ga uzimati, što od njega očekivati i sl. Stoga, promicanje međusobnog boljeg razumijevanja smatram izuzetno važnim za pomicanje granica zdravstvene pismenosti.

Zdravstvena pismenost može imati utjecaja na ishode liječenja ili prevenciju. To je još jedna važna stavka. Ukoliko pacijenti razumiju svoju bolest i mogućnosti liječenja, kao i potencijalne nepovoljne ishode koji mogu nastati ako se liječenje ne provodi prema preporukama, uspjeh može biti značajno bolji, a time se poboljšava i kvaliteta života bolesnika kao i njihovih obitelji. Naravno, jednako je važan utjecaj zdravstvene pismenosti na troškove liječenja.

Kada govorimo o viziji zdravstvene pismenosti za budućnost obzirom na nove tehnologije, one nam s jedne nam strane itekako olakšavaju dostupnost zdravstvene skrbi. Primjerice, moguć je digitalizirani prijenos podataka o kretanju razine šećera kod bolesnika sa šećernom bolesti virtualnim putem te je na taj način olakšana komunikacija s liječnikom uz dobivanje povratne informacije gotovo u realnom vremenu) To je svakako jedna od pozitivnih strana digitalizacije koju promoviramo i potičemo. S druge pak strane, tehnologija u smislu dostupnosti različitih medicinskih informacija na internetu može itekako narušiti zdravlje, ukoliko su te informacije neprovjerene, a potencijalno i krive. Zato je definitivno važno omogućiti znanstveno vjerodostojne informacije na razumljiv način.“ prof. dr. sc.

Dugogodišnji rad u praksi pokazao mi je koliko se odnos liječnik pacijent promijenio. Nekada je odnos bio više patrijarhalan na način da je liječnik donosio sve odluke za pacijenta. Zbog mnogih razloga danas to više nije tako. Znanstvenim i tehnološkim razvojem medicinska znanost se promijenila, kao i način života i komunikacije na razini odnosa pacijent-liječnik. Liječnik treba pristupiti pacijentu sveobuhvatno poštujući njegovu osobnost, a pacijent mora imati ili podijeliti s liječnikom dio odgovornost za cjelokupni proces skrbi, kako bi krajnji ishod bio što bolji.

Liječnik i pacijent danas imaju svojevrsni prijateljski odnos u kojem se međusobno usuglašavaju oko postupka dijagnostike i/ili načina liječenja. Pacijent mora biti upoznat sa mogućim neželjenim posljedicama određenih životnih navika, uz preporuke kako ih promijeniti. Pacijent treba imati odgovornost, ako se iste loše životne navike ne mijenjaju.