DIJANA PERKOVIĆ

prim., dr. med., specijalist internist, subspecijalist reumatologije te kliničke imunologije i alergologije

Često u svom radu koristimo stručne izraze koji bolesnicima nisu uvijek razumljivi. To dovodi do poteškoća u komunikaciji koje nekada mogu imati ozbiljne posljedice. Stoga su projekti poput zdravstvenih rječnika iznimno važni za unapređenje zdravstvene pismenosti. Doprinose boljem razumijevanju bolesti, omogućavaju bolesniku aktivno uključenje u svoje liječenje i značajno poboljšavaju njihovu suradljivost, što u konačnici rezultira boljim ishodom bolesti i liječenja.

Zadovoljstvo mi je bilo doprinijeti promicanju zdravstvene pismenosti sudjelovanjem u projektu ovog zdravstvenog rječnika. Vrijeme koje sam utrošila na sudjelovanje u ovom projektu mi se višestruko vratilo uštedom vremena u svakodnevnom kliničkom radu koje inače izdvajam na dugotrajna, ponavljana objašnjavanja pojmova koji su obuhvaćeni projektom.

Nažalost, razina zdravstvene pismenosti u našoj populaciji je još uvijek prilično niska, a dodatno je mogu otežati nove dijagnostičke i terapijske opcije. S jedne strane nove mogućnosti ubrzavaju dijagnosticiranje bolesti te povećavaju dostupnost terapije. S druge strane, zbog svoje kompleksnosti dovode do brojnih nedoumica i nesigurnosti bolesnika. Tome doprinosi dostupnost raznih neprovjerenih i nepotpunih informacija, a ponekad i dezinformacija u medijima, na društvenim mrežama te internetu. Na temelju takvih “informacija“ bolesnici nerijetko donose pogrešne odluke koje mogu rezultirati teškim kliničkim manifestacijama bolesti s fatalnim ishodima te invaliditetom koji su se mogli spriječiti ili barem usporiti pravovremeno poduzetim mjerama.

Razvoj novih multimedijskih tehnologija će zasigurno doprinijeti poboljšanju zdravstvene pismenosti. Međutim, nekritično prihvaćanje dostupnih “informacija“ može predstavljati veliku opasnost. Stoga je neophodno omogućiti bolesnicima stručnu podršku kako bi se zamke koje će takve tehnologije nuditi, svele na najmanju mjeru.”

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori: - prof. dr. sc. Simeon Grazio, prim., dr. med., specijalist fizijatar i reumatolog - doc. dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.

Nadan Rustemovi

dr. med., specijalist gastroenterolog

Projekt zdravstvenih rječnika i Special Policy Report “Prvaci zdravstvene pismenosti“ predstavljaju inovativan pomak u boljem razumijevanju pacijenata i zdravstvenih radnika. Naime, ubrzani ritam rada u zdravstvenim ustanovama, te uvođenje brojnih novih sofisticiranih metoda u dijagnostici i terapiji u svim granama medicine, smanjuju dostupni prostor međusobne komunikacije s pacijentima, jedan na jedan.

Otvaraju se novi modeli komunikacije putem digitalnih medija za čije je učinkovito funkcioniranje potrebno ostvariti određene preduvjete. Jedan od nužnih koraka je pomicanje granica zdravstvene pismenosti, što je i osnovna ideja ovog projekta.

Neovisno o razini upoznatosti pacijenata s novim komunikacijskim tehnologijama, mi moramo poraditi na tome da mediji kojima se obraćamo razumiju poruku koju im šaljemo. Ukoliko postoje problemi na toj razini, ishodi liječenja, kao glavni parametar uspješnosti zdravstvenog sustava, neće biti zadovoljavajući. Upravo ovakvim aktivnostima možemo “napipati puls“ naših pacijenata, što će oni prepoznati te osjetiti veće povjerenje prema sustavu i odabranom liječniku!“

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori:

- prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., dr. med. specijalist obiteljske medicine

- doc. dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.