NEVEN MICULINIĆ

dr. med., specijalist internist - pulmolog

Sudjelovanje u projektu stvaranja zdravstvenog rječnika obogatilo je moje iskustvo u pristupanju zdravstvenom obrazovanju pacijenata i osvijestilo važnost edukacije bolesnika na prihvatljiv i za njih razumljiv način. Naime, svakodnevno smo svjedoci loše komunikacije između liječnika i bolesnika. Liječnici pritom zaboravljaju da se moraju prilagoditi komunikacijskoj razini koju bolesnik razumije. Jasno je da i na ovoj, za pacijenta razumljivoj razini, trebamo balansirati između stručnog i sasvim laičkog educiranja, procjenjujući koliko nas bolesnik doista razumije.

Liječnici su dužni uz liječenje bolesnika promicati i zdravstveno obrazovanje dajući jasne i razumljive odgovore na upite bolesnika, čak i onda kad su potonji skloni izbjegavanju pitanja. Odnos liječnika i pacijenta mora biti partnerski. Dajući pravovremenu, razumljivu i točnu informaciju o bolesti, pomaknut ćemo granice zdravstvene pismenosti naše populacije i poboljšati samu zdravstvenu skrb. U tom procesu stvoreni zdravstveni rječnik ima jednu od ključnih uloga budući da smo kao liječnici najčešće vremenski ograničeni čak i za davanje bazičnih informacija o bolestima.

Zdravstvena pismenost ima ključnu ulogu u procesu liječenja ali i prevencije bolesti. Bolesnik koji je dobro upućen u prirodu svoje bolesti, o samoj potrebi liječenja i prevencije, mogućim pogoršanjima bolesti (u slučaju prekidanja liječenja), ali i nuspojavama terapije, imat će znatno bolji ishod što se tiče izlječenja bolesti odnosno njene kontrole, uz umanjivanje mogućih komplikacija. Dobar primjer za to je u pulmologiji dugotrajno liječenje tuberkuloze, plućnog apscesa ili pak dobra kontrola astme.

Nove tehnologije mogu poboljšati zdravstveno prosvjećivanje, olakšati pristup ključnim informacijama o bolestima i lijekovima te prevenciji bolesti, no i ovdje je uloga liječnika nezaobilazna – mora naći načina motivirati svoje bolesnike i potaknuti ih da saznaju bitne činjenice o svojoj bolesti i lijekovima koje uzimaju. Uzalud je i najbolja tehnologija ako ne postoji volja za spoznavanjem bolesti od koje se liječimo.

Mislim da će i u budućnosti iskren razgovor, topla riječ puna empatije te susret liječnik-bolesnik uživo biti primarni u edukaciji i liječenju. Kako bih potkrijepio navedeno, navest ću primjer iz prakse. Prije desetak i više godina čuo sam pohvalu bolesnika: “Znam da su lijekovi od pomoći, ali, doktore, još više od lijekova liječi vaša riječ…“

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori:

- prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., dr. med. specijalist obiteljske medicine

- doc. dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su autori:

- prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr.med. specijalist internist, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije

- prof. dr. sc. Marko Brinar, dr.med., specijalist internist, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije

- prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist