PrekrĹĄio/la sam zakon, ĹĄto sada?
hrabrim klincima
Ponekad se dogodi da mlada osoba prekrši zakon i bude privedena u policiju. Dogodilo ti se to? Pitaš se što će se sada događati, s kim ćeš razgovarati i kako će izgledati cijeli postupak? U ovoj brošuri možeš pronaći odgovore na ta pitanja. Napravili smo je za sve mlade koji su stariji od 14 godina i prekršili su zakon kako bismo im pomogli da razumiju što će se događati u postupku i koja prava imaju. Zašto za mlade od 14 i starije? U Republici Hrvatskoj kaznena odgovornost počinje s navršenih 14 godina, dok su za djecu mlađu od 14 godina kazneno odgovorni njihovi roditelji ili skrbnici.
Ja sam dijete ili mlada osoba – imam li ja neka prava? Da! Svi ljudi imaju prava. Ljudska prava su sve one stvari koje su nužne da bismo mogli sigurno i zdravo živjeti i razvijati se. Svi ljudi imaju jednaka prava i nitko im ne smije to oduzeti. Primjeri ljudskih prava su pravo na život i pravo na hranu, odjeću, sigurno mjesto za život i zadovoljenje osnovnih potreba. Dječja prava su ljudska prava, no izdvojena su i naglašena jer je ovo razdoblje posebno važno u životu svake osobe. Dječja prava napisana su u dokumentu koji se zove Konvencija o pravima djeteta.
Imam 16 godina. Imam li ja još uvijek dječja prava? Sva dječja prava napisana u Konvenciji o pravima djeteta odnose se na djecu i mlade starosti do 18 godina.
A što je ta Konvencija o pravima djeteta? Konvencija o pravima djeteta je dokument u kojem su pobrojana sva međunarodna ljudska prava u 54 članka, uključujući građanska, kulturološka, ekonomska, politička, socijalna i humanitarna prava. Države koje su ga potpisale, a među kojima je i Hrvatska, moraju osigurati da se dječja prava poštuju i čuvaju..
Koja su najvažnija prava? Sva prava su međusobno povezana i sva su jednako važna. Ponekad moramo razmišljati o tome što je najbolje za neko dijete, a što je od presudne važnosti za njegov život i zaštitu. Kako odrastaš, tako imaš više odgovornosti da donosiš svoje izbore i vježbaš svoja prava. Slijedi nekoliko prava koja želimo da znaš: Članak 1 – Sve osobe mlađe od 18 godina imaju ista dječja prava. Članak 2 – Sva djeca imaju ova prava, bez obzira tko su, gdje žive, čime se njihovi roditelji bave, koji jezik govore, koje su vjere, jesu li dječak ili djevojčica, iz koje kulture potječu, imaju li teškoća u razvoju, jesu li bogati ili siromašni. Ni prema jednom djetetu ne smije se postupati nepravedno iz bilo kojeg razloga. Članak 3 – Svi odrasli bi trebali postupati onako kako je najbolje za tebe. Kada odrasli donose odluke, moraju razmišljati kako će te odluke utjecati na djecu.
Članak 12 – Imaš pravo reći svoje mišljenje, a odrasli ga moraju saslušati i ozbiljno razmotriti. Članak 16 – Imaš pravo na privatnost. Članak 17 – Imaš pravo saznati informacije s radija, novina, knjiga, računala i drugih izvora koje su važne za tvoju dobrobit. Odrasli moraju pobrinuti da te informacije nisu štetne za tebe i pomoći ti u pronalaženju i razumijevanju informacija koje su ti potrebne. Članak 19 – Imaš pravo na zaštitu od tjelesne ili psihičke povrede i lošeg postupanja. Članak 37 – Nitko te ne smije kazniti na okrutan ili štetan način. Članak 40 – Imaš pravo na pravnu pomoć i pravedan pristup u pravosudnom sustavu koji poštuje tvoja prava.
Što se događa kada prekršim zakon? U Hrvatskoj postoje Kazneni zakon i Prekršajni zakon kojima je cilj zaštititi osobnost, stvari i imovinu osobe te omogućiti miran suživot svih građana. Ako netko ošteti drugu osobu, mora biti odgovoran za to što je napravio. Ovisno o tome jesi li prekršio/la Kazneni ili Prekršajni zakon, imat ćeš različiti postupak i upoznat ćeš različite ljude koji rade u pravosudnom sustavu. Ako učiniš neko od djela koja se navode u Prekršajnom zakonu, ona se nazivaju prekršajna, dok se ona navedena u Kaznenom zakonu zovu kaznena djela. Ponekad djeca moraju razgovarati s policijom ili otići na sud. To se zove saslušanje. Imaš pravo zatražiti pravnog zastupnika da bude s tobom. Tvoji roditelji ili skrbnici također moraju biti tamo - osim kada su protiv njih podignute tužbe. Kazneni se postupak može pokrenuti samo po sumnji za kazneno djelo i samo protiv osobe opravdano sumnjičeno za počinjenje kaznenog djela. Nitko se ne smije smatrati krivim dok ga, prema zakonu, ne osudi sud.
Koje ću sve osobe sresti kada prekršim zakon? Kao što smo već napisali, s kim ćeš se sve susresti ovisi o tome na koji način si prekršio/la zakon. Ako si ostaneš vani duže od 11 sati navečer, a još uvijek nemaš 16 godina, vjerojatno je da ćeš se susresti samo s policijom i socijalnim radnikom, a tvoji roditelji će također ići na razgovor u Centar za socijalnu skrb. Međutim, ako nešto ukradeš, prijetiš drugima ili ih fizički ozlijediš, vjerojatno ćeš uz policiju i socijalne radnike upoznati i druge osobe iz pravosudnog sustava.
Imam li pravo na odvjetnika kad prekršim zakon? Odvjetnici koji zastupaju djecu i mlade kada prekrše zakon zovu se branitelji. U svim ustanovama u koje dođeš razgovarat ćeš s različitim ljudima. Neki od njih razgovarat će s tobom o tvom odrastanju i obiteljskoj situaciji, kao što su djelatnici Centra za socijalnu skrb. Drugi će te više ispitivati o djelu koje si
počinio/la. Ako je riječ o prekršaju, možeš i ne moraš imati branitelja. Ako si počinio/la kazneno djelo, tada moraš imati branitelja već od prvog ispitivanja u policiji. Ako ga nemaš sam, država ti je dužna dodijeliti ga besplatno i on mora biti prisutan tijekom svakog ispitivanja.
Policijska postaja Moguće je da se nađeš u policijskoj postaji jer su te policajci ulovili tijekom kršenja zakona, a možda si na razgovor pozvan/a naknadno. Uloga policije je da osigura da svi građani poštuju zakon i ne čine nikakvu štetu drugima. Nakon što policija privede mladu osobu zbog sumnje da je prekršila zakon, obavezno moraju pozvati roditelja ili skrbnika, a ako njih nema, na razgovoru mora biti prisutna socijalna radnica. U slučaju da si počinio/la prekršaj, a policija te zatekla u činjenju prekršaja i uhitila, odmah idući dan ići ćeš na sud gdje ćeš razgovarati sa sucem koji će odrediti posljedice za ono što si učinio/la. U ostalim slučajevima, na sud ćeš doći u roku od nekoliko mjeseci. Ako si počinio/la kazneno djelo, razgovor koji vodiš u policiji mora biti
sniman, a tijekom razgovora s policajcima uz tebe mora biti prisutan i branitelj. Nakon što policija obavi ispitivanje, o svemu će obavijestiti državno odvjetništvo i centar za socijalnu skrb. U rijetkim slučajevima policija ima pravo zadržati te u pritvori ili te uhititi – to se radi u situacijama kada je počinjeno teško kazneno djelo. U tom slučaju su dužni tebi i tvojim roditeljima, odnosno socijalnom radniku, reći zbog čega si uhićen/a. I ovoj situaciji imaš pravo na branitelja i nemaš dužnost davanja iskaza. Policija će te nedugo zatim odvesti kod nadležnog suca.
Centar za socijalnu skrb Centar za socijalnu skrb je mjesto na kojem rade psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi i pravnici. Oni se bave različitim socijalnim problemima koje ljudi imaju, poput stanovanja, prehrane i načina života. Njihova uloga je i pomoći obiteljima da bolje funkcioniraju te često savjetuju roditelje oko toga kako odgajati djecu. Kada prekršiš zakon, tvoji roditelji/skrbnici i ti ćete biti pozvani na razgovor u Centar za socijalnu skrb. Tamo će ti biti dodijeljena socijalna pedagoginja
ili socijalna radnica koja će biti uključena u slučaj, ponekad će te posjetiti kod kuće, a ponekad pozvati još nekoliko puta da dođeš razgovarati s njom. Važno je da u razgovoru s njom budeš otvoren/a i iskren/a jer je ona osoba s kojom ćeš biti najviše u kontaktu i kojoj je cilj pomoći ti. Ako državno odvjetništvo ili sud zatraže dodatne podatke o tebi, djelatnici Centra za socijalnu skrb su ih dužni dostaviti. Sve to se radi kako bi konačna odluka koja se donese bila što bolja za tebe. Socijalna radnica može biti prisutna s tobom kada te policija ispituje kako bi čuvala tvoja dječja prava i bila sigurna da se ispitivanje provodi na najbolji mogući način za tebe.
Sud Ako si počinio/la kazneno djelo, policija će o tome obavijestiti državno odvjetništvo. To je mjesto na kojem radi državni odvjetnik i stručni suradnici (socijalni pedagozi i socijalni radnici). Uloga državnog odvjetnika je da dokaže da je osoba koja je okrivljena zaista prekršila zakon. U državno odvjetništvo će tebe i tvoje roditelje/skrbnike pozvati stručni suradnik. Razgovor s njim izgledat će slično onome u Centru za socijalnu
skrb, a moguće je da će stručnog suradnika zanimati i još neke informacije o tebi. On će stupiti u kontakt i s tvojom školom, liječnikom i ostalim stručnjacima koje si do sada sreo/la. Ako državni odvjetnik na temelju mišljenja stručnog suradnika i svoje procjene zaključi da ne trebaš ići na sud, može ti odrediti jednu ili više takozvanih posebnih obveza (o njima nešto kasnije!). Kada ispuniš ove obveze, postupak pred sudom se neće pokrenuti, no ako ih odlučiš ne ispuniti, tada državni odvjetnik pokreće postupak. Može se dogoditi i da zaključi da ti je već sam razgovor u državnom odvjetništvu bio dovoljan za prihvaćanje odgovornosti za ono što si učinio/la. Ako pak zaključi da trebaš ići na sud, državni odvjetnik šalje prijedlog sudu da pokrene kazneni postupak. U tom slučaju prije suda ćeš razgovarati s državnim odvjetnikom o tome što se dogodilo što se zove ispitivanje. Ispitivanje se mora snimati, što služi samo za potrebe suda i nitko nema pravo to javno prikazati. S tobom tada treba biti i tvoj branitelj.
Kakvu kaznu mogu dobiti? Sankcije koje će ti odrediti državni odvjetnik ili sud prije svega ovise o tvojoj dobi i načinu na koji si prekršio/la zakon. Mladi u dobi od 14 do 16 godina u zakonu se nazivaju mlađi maloljetnici i njima se mogu izreći neke od odgojnih mjera. Ako imaš između 16 i 18 godina, tada si ti stariji maloljetnik i sudac ti, osim odgojnih mjera, može odrediti i mjeru maloljetničkog zatvora, što se događa samo u rijetkim situacijama.
Koje posebne obveze mi može odrediti državni odvjetnik? Državni odvjetnik može tražiti da se ispričaš osobi koju si povrijedio/la ili da u vlastitim mogućnostima popraviš štetu koju si napravio/la. Ostale obveze uključuju humanitarni rad, odvikavanje od droga ili drugih ovisnosti te uključivanje u savjetovalište za mlade.
Koje sankcije može odrediti sudac? Najvjerojatnije je da će ti sudac odrediti neku od odgojnih mjera. U ove mjere spadaju sudski ukor, posebne obveze, mjere pojačanog nadzora i zavodske odgojne mjere. Prekršajni sudac može ti odrediti i novčanu kaznu. Sudski ukor: Ako sudac zaključi da je sudski ukor najbolja sankcija za tebe, tada će ti ukazati na posljedice tvog ponašanja, njegovu neprihvatljivost i štetnost. Ako ponovno počiniš kazneno djelo, tada će sankcija biti veća. Posebne obveze: Slično kao i državni odvjetnik, sudac ti može odrediti neku od posebnih obveza. To najčešće znači da će od tebe tražiti ili da se ispričaš osobi koju si oštetio ili da joj nekako popraviš štetu koju si napravio, da redovito pohađaš školu, da kreneš na individualno ili grupno savjetovanje oko svojih problema i slično. Mjere pojačanog nadzora: Ovo uključuje pojačani brigu i nadzor (ponekad uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi) te upućivanje u disciplinski centar. Pojačanu brigu i nadzor provodi stručna osoba koja se sastaje s tobom i pomaže ti u nošenju sa životnim situacijama. Ako sud zaključi da bi za tvoje dobro bilo najbolje da te se na kraće vrijeme izdvoji iz trenutne životne
sredine, tada te može uputiti u disciplinski centar u kojem je moguće boraviti od nekoliko sati tjedno pa sve do tri mjeseca neprekidno. Zavodske odgojne mjere: Kada sudac odredi ovu mjeru, to znači da ćeš biti upućen/a u odgojnu ustanovu ili odgojni zavod gdje ćeš boraviti minimalno 6 mjeseci. Ova mjera se izriče u situacijama kada sudac zaključi da je za tvoj razvoj najbolje da te se izdvoji iz trenutno okruženja.
Htio/htjela bih s nekim još malo popričati o ovome. Kome se mogu javiti? Hrabri telefon ima besplatnu i anonimnu liniju na broju 116 111 koja je otvorena svakim radnim danom od 9 do 20 sati. Sa savjetovateljima možeš pričati o brigama koje imaš, bilo da su vezano uz postupak pred sudom ili bilo što drugo što te muči. Ako ne želiš pričati i lakše ti je tipkati, možeš se javiti i na chat na web stranici Hrabrog telefona ili e-mail savjet@hrabritelefon.hr Zapamti: Nemoj davati nikakvu izjavu bez prisutnosti roditelja ili skrbnika. Uvijek možeš tražiti prekid tijekom saslušanja ili svjedočenja. Uvijek kaži istinu najbolje što možeš.
116 111
hrabri telefon za djecu —
0800 0800
hrabri telefon za mame i tate — www.hrabritelefon.hr savjet@hrabritelefon.hr
Autorice: Ines Rezo, mag. psych. Anamarija Vuić, mag. psych.
Ilustracija: Booboo Tannenbaum Grafičko oblikovanje: Sen� or
Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Hrabrog telefona i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Ured za udruge
Ova publikacija izrađena je uz financijsku potporu Programa za prava, jednakost i građanstvo Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključivo je odgovornost Hrabrog telefona i ne može se smatrati odrazom stajališta Europske komisije.
Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ovoga dokumenta u isključivoj je odgovornosti Hrabrog telefona i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.